Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Ustavni sud Crne Gore obustavio je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavijestio sud da odustaje od svog podneska, saopšteno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Milatović je u junu zatražio ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja reguliše ko su ovlašćeni predlagači za pokretanje postupka, tvrdeći da je protivna Ustavu.&nbsp;
Naime, Zakonom o Ustavnom sudu je propisano da predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da podnese, između ostalih, i državni organ ako se radi o zakonu koji taj organ primjenjuje u svom radu. Milatović je tvrdio da je takva odredba protivna Ustavu, kojim nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi ovlašćeni da pokrenu postupak pred sudom.&nbsp;
&nbsp;Nakon što je Ustavni sud zatražio od Vlade i Skupštine Crne Gore da daju mišljenje na Milatovićeve navode, predsjednik je obavijestio sud da povlači svoj podnesak naslovljen kao “predlog za ocjenu ustavnosti”.
&nbsp;Milatović navodi da je Ministarstvo pravde najavilo izmjene Zakona o Ustavnom sudu, pa smatra opravdanim da u toj proceduri inicira izmjene ovog zakonskog rješenja.&nbsp;

Predsjednik države odustao od osporavanja Zakona o Ustavnom sudu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, u obavljeno je 2.135 ambulantnih pregleda, od čega 432 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 173 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 316.
- U istom periodu obavljeno je 27 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 108 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 541 dijagnostička procedura, od čega 53 CT i 45 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 100 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.280 pacijenata i odrađeno 35.019 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 11 beba.

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
- TEMA DANA: Antifašizam pod opsadom 
 
- Stega obilježila 19. decembar na Gorici, poručeno da fašizam nije nestao, samo promijenio oblik, te da se Crnoj Gori sprema nova okupacija 
 
- Uoči skupa na Gorici policija tražila lične podatke od Predraga Boljevića i Bata Radulovića, zbog transparenta „ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Kažu da im je saopšteno da tužilaštvo smatra da tekst može sadržati elemente govora mržnje 
 
- Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković poručio da je skandalozno što je za direktora Nacionalne biblioteke naimenovan osvjedočeni velikosrpski protagonista 
 
- HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, poručujući da je njegova svrha partijska čistka policije pod maskom "vetinga"
Gost emisije je Ivan Vujović, predsjednik SDP i jedan od lidera ES
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata: Gost Ivan Vujović

Glavni grad Podgorica organizovao je brojne aktivnosti i svečanosti povodom ovog svijetlog praznika – 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice. Svečanost polaganja vijenaca i cvijeća obavljena je u devet sati, na Spomeniku Partizanu borcu na Gorici. Vijence su položile delegacije SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Nakon toga, a kako se dodaje, vijence su položili gosti – delegacije Gradskog SUBNOR-a Prijepolja, Vojnih penzionera Crne Gore, Udruženja boraca 1990/1991. godine Crne Gore, kao i delegacije političkih partija. Ovom slobodarskom skupu cvijeće su položile i prisustvovale delegacije OBNOR-a 1941–1945 iz Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Tivta, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Plužina, Nikšića, Danilovgrada, Andrijevice, Kolašina, Tuzi i Zete.
- Nakon polaganja vijenaca i cvijeća, prisutnima se obratio predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Radojica Radojević. On je pozdravio okupljene i pozvao da minutom ćutanja odaju počast herojima – oslobodiocima Podgorice i Crne Gore, kao i preminulim članovima i poštovaocima organizacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Čestitajući veliki praznik, Radojević je istakao da je 19. decembar jedan od najznačajnijih datuma u bogatoj istoriji Podgorice. Na današnji dan 1944. godine grad je oslobođen od fašizma, a ovaj datum i danas zrači kao snažan simbol slobode i trijumfa slobodarske Podgorice. Prije 81 godine, jedinice Treće divizije slavnih brigada NOVJ-a – Devete crnogorske narodnooslobodilačke brigade, Prve bokeljske narodnooslobodilačke brigade i Zetskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda – u ranim jutarnjim časovima 19. decembra donijele su napaćenom narodu slobodu od krvoločnih fašista i njihovih saradnika.
- Na oltaru slobode grad i srez dali su ogroman doprinos. Oko 6.000 aktivnih učesnika učestvovalo je u Narodnooslobodilačkom pokretu, od čega oko polovina u redovima boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Na bojištima, strelištima, u zatvorima i logorima živote je dalo oko 1.400 boraca, dok je nekoliko hiljada stradalo kao žrtve fašističkog terora. Grad je dao 476 nosilaca „Partizanske spomenice 1941“. Njihove žrtve nijesu bile uzaludne – iz njihove krvi nikla je sloboda u kojoj danas živimo - naglasili su.&nbsp;
Obilježavanje godišnjice oslobođenja Podgorice od fašizma prilika je i za izražavanje dubokog poštovanja svim borcima slavne NOB-e, kao i precima koji su iznjedrili hrabre sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i živote za našu budućnost. Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo junake koji su svoje živote ugradili u slobodu Crne Gore, Podgorice i nekadašnje zajedničke države – od Triglava do Đevđelije. Njima dugujemo slobodu i zato im se i danas najdublje zahvaljujemo.
Radojević je uputio i poziv mladima da krenu njihovim časnim putem i nastave veličanstveno djelo svojih predaka. „Neka je vječna slava i hvala palim borcima za slobodu naše zemlje i našeg grada“, poručio je.
U 12.00 časova, delegacija OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, po pozivu gradonačelnika i predsjednice Skupštine Glavnog grada, prisustvovala je svečanoj sjednici Skupštine Glavnog grada Podgorice. Takođe, SOBNOR Crne Gore je povodom 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice, održao svečanu sjednicu Skupštine, na kojoj su uručena priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama.
Nakon svečanosti na Gorici, u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici održana je svečana sjednica Skupštine SOBNOR-a Crne Gore. Predsjednik Radojević pozdravio je prisutne delegacije i goste, zahvalivši im na dolasku. U nastavku sjednice podnio je Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i pravce djelovanja za 2026. godinu, istakavši da je organizacija ostvarila zapažene i značajne rezultate u svom radu i djelovanju.
Potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borović, zahvalio je gostima iz okruženja na prisustvu i izrazio želju za nastavkom uspješne saradnje. Nakon toga pristupilo se uručenju priznanja za 2025. godinu.
Medalja borca SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena je sekretarki SOBNOR-a Radmili Čagorović i Petru Labudoviću, predsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Berane, u znak priznanja za doprinos NOR-u, njegovanju slobodarskih i antifašističkih vrijednosti i širenju prijateljstva među narodima.
Priznanja za doprinos radu i djelovanju SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena su OBNOR-u 1941–1945 Bijelo Polje, poznatom novinaru i književniku Budu Simonoviću, Jovanu Đuroviću, potpredsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Tivat, kao i Božu Šeroviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a Herceg Novi.
Priznanje OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, za doprinos afirmaciji rada organizacije i očuvanju izvornih principa slavne NOB-e, dodijeljeno je Nikoli Vukčeviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica.
- U ime nagrađenih obratio se Budo Simonović, zahvalivši na dodijeljenim priznanjima, uz čestitke građanima Podgorice povodom Dana oslobođenja i želje SOBNOR-u Crne Gore za dalji uspjeh u radu - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Na kraju svečanosti, prisutne delegacije i goste pozdravio je potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović, čestitajući Dan oslobođenja Podgorice i poželjevši dobitnicima priznanja i svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i uspjeh u budućem radu.
- Opšti je zaključak svih prisutnih da je ovaj 19. decembar bio dan antifašizma i slobode – dan za sjećanje i nezaborav - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dan slobode i sjećanja: Podgorica obilježila 81 godinu od oslobođenja

Odbor direktora Instituta "Dr Simo Milošević" izabrao je novog predsjednika, Pavla Obradovića, koji je član upravljačkog tijela ustanove već dvije godine u ime Vlade Crne Gore.
On je izabran na tu funkciju umjesto u Srbiji uhapšenog Predraga Dragojlovića. Odbor direktora je tek prekjuče primio ostavku Dragojlovića, potvrdio je Novskom portalu, Obradović.
- Biću predsjednik Odbora direktora Instituita Igalo do sljedeće Skupštine akcionara za dva do tri mjeseca. Skupština će birati sve članove Odbora. To je bila jedina tačka dnevnog reda Odbora - kazao je Obradović.
Obradović je u Odbor direktora došao u vrijeme najveće krize za Institut, koji je bio pred stečajem. Danas se pred kompanijom otvara nova perspektiva.
- Uspjeli smo da uz veliku pomoć Vlade i manjinskog akcionara spasimo Institut. Uspješno poslovanje ove godine najviše je zahvaljujući realnim cijenama usluga za osiguranije Fonda zdravstva, koje više od decenije nijesu mijanjene. U idućoj godini planiramo da sprovedemo dokapitalizaciju i nastavimo Planom restrukturiranja. Uslijediće raspisivanje tendera za izradu projekata rekonstrukciju oronulih zgrada i medicinskog dijela na 4 zvjezdice ,što je dio Plana - kaže Obradović.
Inače, Pavle Obradović je menadžer turizma, bio je direkltor Turističke organizacije Herceg Novi u mandatu od 2017. do 2021. godine. Član je Novske liste.

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obardović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: zakon-o-ustavnom-sudu