Usvojenim Zakonom o visokom obrazovanju postavljaju se temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Skupština Crne Gore je glasovima 47 poslanika usvojila Zakon o visokom obrazovanju, kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Iz MPNI su kazali da Zakon uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske – uz mogućnost integrisanih programa. 
- Osnovni studijski programi mogu se realizovati na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima 180 ili 240 ECTS. Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS, i master u trajanju od jedne, odnosno dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, ovim zakonom prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS. Praktična nastava postaje obavezan dio osnovnih studija u obimu od najmanje 30 ECTS kredita, čime se studentima omogućava da teorijska znanja dopune iskustvom u realnom radnom okruženju - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Pored toga, ističu, jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema.
Zakonom je propisan i status zatečenih studenata koji su upisani na master studijski program obima 120ECTS, kojima će ustanova visokog obrazovanja, na zahtjev studenta, izdati diplomu postdiplomskih specijalistickih studija, ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS, od predviđenih 120 ECTS. 
- Ova diploma ce imati javnu važnost i biti ekvivalentna diplomi o stečenom VII1 podnivou nacionalnog okvira kvalifikacija. Na ovaj način će se studentima dvogodišnjih master studija omogućiti da steknu kvalifikaciju visokog obrazovanja koju prepoznaje tržiŝte rada Crne Gore - dodaje se u saopštenju.
U ministarstvu pojašnjavaju da je jedan od ključnih principa ovog zakona jednak pristup visokom obrazovanju.
- Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda RE populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje. Ovo je izuzetno važan i krupan korak u procesu unapređenja uslova studiranja u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Postavljen temelj savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja

Skupština Crne Gore usvojila je danas Predlog zakona o visokom obrazovanju, kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, dok nije bilo glasova protiv niti uzdržanih.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović obrazložila je u Skupštini da će novo zakonsko rješenje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija, koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada.
- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postdiplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje – od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 300, odnosno 360 kredita - &nbsp;navela je ministarka.
Prema njenim riječima, na taj način ustanovama visokog obrazovanja omogućava se da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima svojih oblasti.
- Zatečeni studenti, oni koji su upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da preuzmu diplomu specijalističkih studija - objasnila je Jakšić Stojanović.
Ministarka je istakla da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama neće plaćati školarinu, dok će osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije biti oslobođene plaćanja školarine i na privatnim fakultetima.
Takođe, novim zakonom predviđeno je da oni koji budu birani u akademska zvanja potpisuju ugovor na neodređeno vrijeme, kao i da se izbor u zvanje više neće vršiti isključivo na Univerzitetu Crne Gore, već i na samostalnim fakultetima.
Jakšić Stojanović je najavila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prvi put izraditi Pravilnik o upisu, te da će biti neophodno izmijeniti pravila studiranja kako bi sve bilo spremno za upis na narednu studijsku godinu.

Skupština usvojila novi zakon o visokom obrazovanju

Novi Zakon o visokom obrazovanju omogućiće mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić Stojanović danas o parlamentu, obrazlažući Predlog zakona.
Ministarka je kazala da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&nbsp;- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita- navela je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.&nbsp;
&nbsp;- Zatečeni studenti, oni su koji upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija- rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju školarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju školarinu ni na privatnim fakultetima.
&nbsp;Jakšić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.
&nbsp;Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.
&nbsp;- To će biti krovni dokument i jedan od više pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno- kazala je Jakšić Stojanović.&nbsp;
Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.&nbsp;
&nbsp;Jakšić Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće više vršiti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.
&nbsp;- Da bismo riješili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mišljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu- dodala je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević izdvojio je kao značajno to što će studenti koji budu upisivali fakultete opet moći da dobiju diplomu nakon četiri godine.
&nbsp;- Tržište i dalje vidi kao glavnu diplomu onu koja je dobijena nakon četiri godine, to je tradicija i mi smo tome morali da se prilagodimo. Ovaj zakon vidim kao model da pkušamo da ispravimo sve ono što smo vidjeli da ne funkcioniše u prošlom zakonu. Omogućavamo da studenti dobiju i nakon tri i nakon četiri godine- kazao je Urošević.
&nbsp;On je pohvalio i to što će profesori koji budu birani u akademska zvanja dobijati ugovor na neodređeno.
&nbsp;Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović problematizovala je izbor rektora prema predlogu zakona, navodeći da su dva prošla modela pokazala određene manjkavosti.
&nbsp;- Smatramo da akademija treba da ima više samostalnosti, da li ste razmišljali o nekom alternativnom modelu- upitala je Bojanić Lalović.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i došli do rješenja predloženih u zakonu.&nbsp;
&nbsp;- Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces lišen političkih ili bilo kakvih drugih uticaja- navela je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona smatra da će predloženo rješenje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.
&nbsp;Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene "na dobro svih studenata".
&nbsp;- Uvjerena sam da zakon stavlja studenta u središte obrazovnog sistema i stvara čvrstu vezu između znanja, tržišta rada i društvenog razvoja- navela je Rondović.
&nbsp;Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.
&nbsp;- Nadam se da je ovo korak koji će omogućiti studentima praktično znanje, jer teorijsko znanje znam da posjeduju- rekla je Rondović.
&nbsp;Kako je navela, obrazovni sistem je godinama bio zanemaren.
&nbsp;- Diploma je postala papir, puko sredstvo za ostvarivanje cilja, a ne dokaz znanja i to nije nastalo juče, to je rezultat decenijske neodgovorne politike. Nadam se da ćemo postati zemlja u kojoj se diplome ne kupuju, već zaslužuju- rekla je Rondović.
&nbsp;Ona je kazala da je raduje povratak specijlističkih studija u okviru modela 3+1 i njegovo unapređenje kroz veću veću fleksibilnost i povezanost sa praksom.&nbsp;
&nbsp;- Cilj je da master studije dobiju stvarni značaj, da studenti tokom studiranja budu spremni da odgovore zahtjevima tržišta rada- navela je Rondović.
&nbsp;To, kako je kazala, znači da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim generacijama studenata koji su upisali studije po modelu 3+2+3, počev od 2017/2018 pa do danas.
&nbsp;Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model što, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.
&nbsp;- Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave- kazala je Popović.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte „i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima“.
&nbsp;- Zato je važno da se poštuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz više različitih filtera- kazala je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Prema njenim riječima, to što ustanove na osnovu potreba tržišta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.
&nbsp;Poslanik Demokrata Duško Stjepović rekao je da je to jedan od pet najbitnijih zakona koje parlament usvaja.
&nbsp;- Pravilno postavljen sistem obrazovanja, počevši od predškolskog i zaključno s ovim pravima i obavezama u sistemu visokog obrazovanja, oblikuje državu i društvo na duge staze. Zavisno od toga na kakve noge postavimo naš obrazovni sistem, država će za 15 - 20 godina biti bolja ili gora- rekao je Stjepović.
&nbsp;On je kazao da se zakon ne donosi zbog Evropske unije već zbog budućnosti Crne Gore.
&nbsp;- Odajem priznanje, jer ste vratili specijalisitčke studije na mjesto koje im pripada i ispravili logičko iščašenje sistema koje smo imali- dodao je Stjepović.
&nbsp;Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.&nbsp;

Jakšić Stojanović: Novi zakon omogućiće fleksibilniji model studija

Već pet godina se čeka da Zakon o visokom obrazovanju bude usvojen, kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada, podsjetila je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore zatražio je od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da hitno sazove sjednicu redovnog jesenjeg zasjedanja kako bi se što prije usvojio predloženi Zakon o visokom obrazovanju, a ukoliko sjednica ne bude zakazana studenti će biti primorani da bojkotuju nastavu, poručuju iz Studentskog parlamenta.
Za očekivati je, kaže Bojanić-Lalović, da se što hitnije reaguje na činjenicu da se Zakon o visokom obrazovanju nađe na dnevnom redu jesenjeg zasjedanja.
- Ovaj Zakon treba usvojiti i ne samo da reaguju studenti kao vrlo važan dio akademske zajednice, već naravno i sama činjenica da već pet godina ovaj Zakon čeka da bude usvojen kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada. Sjednica jeste zakazana za naredni ponedjeljak tek, ali ta prva sjednica podrazumijeva usvajanje dnevnog reda, a kada će biti zakazana sljedeća sjednica na kojoj će se raspravljati o ovom Zakonu mi još ne znamo - rekla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je stanje u Skupštini nepredvidivo, da ne postoji red po kome bi poslanici znali kada će se neki od zakona biti na usvajanju.
- Prosto ne postoji tu jedna menadžerska sposobnost da se planira na adekvatan način i da se zadovolje ovakva pitanja. S druge strane neophodno je da se sazove i Odbor na kojem bi se takođe raspravljalo o ovom Zakonu i eventualno reakcije poslanika određenim amandmanima ukoliko postoji mjesto za to, a sigurna sam da će biti i toga - istakla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je dosadašnji model studija podrazumijevao 3 plus 2, &nbsp;osnovne bachelor studije od 180 kredita i dvije godine mastera koje su podrazumijevala 120 kredita.&nbsp;
- Imali ste jednu neusaglašenost sa tržištem rada, pa je u tom slučaju radna snaga ili bila nedovoljno kvalifikovana &nbsp;za određena radna mjesta, ili prekvalifikovana za određena radna mjesta - zaključila je Bojanić-Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojanić-Lalović: Za očekivati je da Zakon o visokom obrazovanju bude na dnevnom redu i usvojen

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Ovim prijedlogom, kako navode iz resora za prosvjetu, postavljaju se temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima.
- Prijedlog zakona uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske, uz mogućnost integrisanih programa. Praktična nastava postaje obavezan dio osnovnih studija u obimu od najmanje 30 ECTS kredita, čime se studentima omogućava da teorijska znanja dopune iskustvom u realnom radnom okruženju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pored toga, kako dodaju, jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema.
- Prijedlogom je propisan i status zatečenih studenata koji su upisani na master studijski program obima 120ECTS, kojima će ustanova visokog obrazovanja, na zahtjev studenta, izdati diplomu postdiplomskih specijalistickih studija, ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS, od predviđenih 120ECTS. Ova diploma ce imati javnu važnost i biti ekvivalentna diplomi o stecenom VII1 podnivou nacionalnog okvira kvalifikacija. Na ovaj način će se studentima dvogodišnjih master studija omogućiti da steknu kvalifikaciju visokog obrazovanja koju prepoznaje tržiŝte rada Crne Gore - ističu u saopštenju.
Jedan od ključnih principa ovog zakona jeste jednak pristup visokom obrazovanju.&nbsp;
- Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda romske i egipćanske populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje - navodi se u saopštenju.
Utvrđivanjem ovog prijedloga Vlada je napravila snažan korak ka modernizaciji obrazovnog sistema, potvrđujući da ulaganje u znanje, mlade ljude i kvalitet obrazovanja ostaje jedno od ključnih državnih prioriteta.

MPNI: Vlada utvrdila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore traži urgentno usvajanje Zakona o visokom obrazovanju, u suprotnom će početi sa obustavom nastave.
Kako ističu u saopštenju, neprimjereno dugo se čeka na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju, a posljedično i implementaciju novog modela studija i takozvanog prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija.
Kako dodaju, rukovodstvo Studentskog parlamenta je više puta obavještavalo studentsku, stručnu i ostalu javnost, te resorno ministarstvo o ovome.
- Nekoliko hiljada studenata čeka na donošenje ovog zakona, te prelaznog rješenja koje se odnosi na student dvogodišnjih master studija. Ukoliko postavljeni zahtjev ne bude ispunjen do kraja mjeseca, Studentski parlament će morati konkretizovati svoje djelovanje, a to će se ogledati u povremenoj obustavi nastave, počev od 6. oktobra - najavili su u saopštenju.
Obustava nastava bi se, kako su objasnili, prve sedmice odnosila na jedan, dan, druge sedmice bi obuhvatila dva dana, treće sedmice tri i tako dalje.
- Nakon konferencija za medije 4. i 15. aprila održano je nekoliko konsultacija i sastanaka sa predstavnicima resornog ministarstva, uz naše konstantno insistiranje i lobiranje za što skorije usvajanje ovog sistemskog zakona, čiji je nacrt, podsjetimo se, usaglašen još 18. maja ove godine, a na kojem se u prethodnih pet godina radile barem tri radne grupe, među kojima i predstavnici Studentskog parlamenta - ističu u saopštenju.
Došli su u situaciju da na samom početku nove studijske godine nije utvrđen prijedlog zakona.&nbsp;
- Sve prethodno je posebno zabrinjavajuće iz razloga što se dovodi u pitanje nivo ozbiljnosti sa kojim nadležni doživljavaju sistemski problem koji pogađa hiljade studenata u Crnoj Gori, a čije rješavanje se iz ove tačke gledišta čini na dohvat ruke - rekli su u saopštenju.

Studentski parlament traži urgentno usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju, u suprotnom će početi sa obustavom nastave

U procesi je izrada Zakona o visokom obrazovanju na su radili predstavnici svih univerziteta, studenata i Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.Iimali fenomenalnu saradnju sa Ministarstvom koje je pokazalo da može da uključe sve bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, &nbsp;Bogdan Malavrazić iz Foruma studenata na UDG.
Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na proteste koji su se desili 1936.godine i tragično stradanje studenta Žarka Marinovića.
- Žarko Marinović je u herojskom činu izgubio život, &nbsp;braneći kolegu od agresije policije. Mislim da nas ovaj dan sjeća na to da treba da imamo svoj glas, da su studenti ti koji donose promjene i da su studenti ona pokretačka snaga u jednom narodu, jednom društvu koje treba da vodi svijet naprijed - rekao je Malavrazić.
Optimista je, kaže Malavrazić, jer misli da ima kapaciteta među crnogorskom studentskom populacijom, kao i volje, želje i energije.
- Studentima, pored svih onih stvari o kojima klasično govorimo, neophodni su bolji uslovi studiranja, poboljšanje situacije sa domovima za studente, menzama i svemu &nbsp;ostalom, jeste da mi kao studenti budemo saslušani. Mi se nalazimo u jednome turbulentnom periodu za nas same i naprosto moramo da budemo saslušani prvo od naših roditelja, zatim moramo da budemo saslušani od naših univerziteta. Moram da kažem da sam ponosan, &nbsp;jer mislim da Univerzitet Donja Gorica sa kojeg ja dolazim, ali i drugi univerziteti u Crnoj Gori, prije svega Univerzitet Crne Gore sa kojim sarađujemo, sa njihovim Studentskim parlamentom, itekako rade da slušaju potrebe svojih studenata i da im izlaze u susret - istakao je Malavrazić.
Govoreći o situaciji u državi, sagovornik "Budilnika" kaže da treba obratiti pažnju na zajednički apel Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore, studenata sa oba univerziteta, koji traže donošenje, kako podsjeća, novog Zakona o visokim obrazovanju.
- To je nešto o čemu sam ja govorio u Omladinskom parlamentu, koji smo imali u decembru mjesecu, i to je naprosto jedan zakon koji Crnoj Gori, crnogorskim studentima i našem društvu treba - naglasio je Malavrazić.
Ogroman broj studenata, podsjeća Malavrazić, boravi na stranim univerzitetima, gdje vide prednosti, ali i mane tih sistema.
- Za očekivati je da studenti žele da vide prednosti i u Crnoj Gori, zato se daju brojne inicijative, brojni prijedlozi, na kraju krajeva ako je vjerovati situaciji i političarima u Crnoj Gori, mi ćemo brzo da postanemo članica Evropske unije, tako da se očekuje taj standard kad je Evropska unija u pitanju diktira, i to je naprosto nešto što studenti traže. Sa druge strane opet se moram vratiti na Zakon o visokom obrazovanju, koji nam je neophodan, što mi od momenta kada su usvojene, ja mislim 2017. ili 2018. godine, značajne izmjene, imamo onu situaciju sa tri plus dva, odnosno tri godine osnovnih studija i dvije godine mastera, sada je u procesi izrada Zakona na kojem smo zajedno radili, predstavnici svih univerziteta, predstavnici studenata svih univerziteta, Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jer smo sa njima imali fenomenalnu saradnju, gdje su pokazali da mogu da uključe sve one bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi - zaključio je Malavrazić.

Malavrazić: Neophodno je donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju

Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.
Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava.&nbsp;
Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno.&nbsp;
- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.
Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su &nbsp;postali konstanta, odavno vape za rješenjima.
- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama.&nbsp;
U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.
Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.
- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.
S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda.&nbsp;
- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.
Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta.&nbsp;
- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.
U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.
- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.
Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.
- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.
U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine.&nbsp;
- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.

1250x600

1084x550

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da stvori bolji okvir za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Viša savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori. 
 
Kako je navela, CGO žali što je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika. 
 
Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja. 
 
- Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kaluđerović. 
 
Ona je istakla da su se i politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem. 
 
- Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je Kaluđerović. 
 
Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije. 
 
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta - istakla je Kaluđerović. 
 
Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba. 
 
- Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet - pojasnila je Kaluđerović. 
 
CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora. 
 
Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje. 
 
- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje - rekla je Kaluđerović. 
 
Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora. 
 
Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama. 
 
- U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta - pojasnila je Kaluđerović. 
 
Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost. 
 
Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata, "umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena". 
 
Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar. 
 
- Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage - naglasila je Kaluđerović. 
 
Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove. 
 
Kaluđerović je kazala da je CGO dao još niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst. 
 
- A sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije - zaključila je Kaluđerović.

CGO: Zakon o visokom obrazovanju da stvori bolji okvir za akademsku slobodu i kvalitet obrazovanja

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: zakon-o-visokom-obrazovanju