Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da je Venecijanska komisija usvojila Mišljenje o inoviranom Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore.
Dukaj je kazao da je prvi zakon o Vladi u Crnoj Gori istorijski korak ka institucionalnoj reformi.
- Pozdravljam Mišljenje VK i posebno ističem zadovoljstvo dijalogom koji smo imali u ovom važnom zakonodovanom procesu. Ministarstvo javne uprave je potvrdilo svoj potencijal da može implementirati ekspertska mišljenja VK, i pratiti demokratske potrebe - istakao je ministar Dukaj.
On je rekao da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na Nacrt iz 2023. godine.
- Dobili smo nekoliko dodatnih smjernica, koje ćemo pažljivo razmotriti u skladu sa ustavno-političkim i pravnim okvirom - rekao je Dukaj.
Posebno su pozdravljena, kako je istakao, rješenja u vezi sa provjerama integriteta funkcionera, koja su u skladu sa preporukama GRECO-a, ugrađena u zakonski tekst. 
- Dijelimo sa VK uvjerenje da će ovaj mehanizam dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije. Ovaj zakon je važan korak u našem radu i viziji modernizacije, transparentnosti i jačanja institucija izvršne vlasti i političkog sistema uopšte - poručio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: VK usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, dobili smo nekoliko dodatnih smjernica

Crna Gora će, ukoliko bude usvojen Predlog zakona o Vladi koji je poslat Evropskoj komisiji, propustiti priliku da dobije kvalitetno rješenje koje će ograničiti zloupotrebe u radu izvršne vlasti, smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovnje &nbsp;Nikola Mirković. 
 
Mirković je u intervjuu agenciji MINA ocijenio da Predlog zakona o Vladi ne donosi potrebna i dugo čekana unapređenja. 
 
On je kazao da su ignorisane i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije (VK) i civilnog sektora. 
 
- Ukoliko se u ovoj formi usvoji, biće to propuštena prilika da nakon toliko godina Crna Gora dobije kvalitetan Zakon o Vladi, koji će adekvatno adresirati i riješiti brojna pitanja, ali i ograničiti zloupotrebe u radu Vlade- rekao je Mirković. 
 
Upitan da li očekuje da Predlog zakona o Vladi dobije pozitivno mišljenje EK, on je kazao da je pitanje i koliko će eksplicitno to mišljenje biti, bilo pozitivno ili negativno. 
 
- Značajno bi bilo, iako nije za očekivati, kada bi EK bila direktnija i stroža, kako bi Vlada i resorno Ministarstvo javne uprave (MJU) imali što manje prostora za slobodno tumačenje- naveo je Mirković. 
 
On je dodao da bi to bilo značajno zbog načina na koji je MJU iskoristilo mišljenje VK na prethodni nacrt, pa je, umjesto da bude unaprijeđen, tekst nacrta unazađen. 
 
Mirković je podsjetio da se jedno od ključnih pitanja koje zakon o Vladi tretira odnosi na strukturu i sastav Vlade. 
 
On je naveo da je prethodni nacrt predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je VK preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. 
 
- U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja. Takođe, predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje- &nbsp;smatra Mirković. 
 
Kako je naveo, Crna Gora obara sve rekorde u kategoriji glomaznih Vlada. 
 
- Vjerujem da smo i rekorderi, a toliku administraciju ne bi mogle ni bogatije države da finansiraju- kazao je Mirković. 
 
On je rekao da brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su im razgraničenja u radu. 
 
- Kao što i niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari- naglasio je Mirković. 
 
Prema njegovim riječima, potpuno su zanemarene potrebe racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije državne uprave, na kojima jako dugo i EU insistira. 
 
Mirković je kazao da predlog Zakona o Vladi, ukoliko se takav usvoji, teži da sve to ozakoni. 
 
- Mi u CGO-u smatramo da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje pozicija ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jednog po ministarstvu- naveo je Mirković. 
 
On smatra da je naročito zabrinjavajuće to što je pitanje tehničkog mandata Vlade izbrisano iz Predloga, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama. 
 
Prema riječima Mirkovića, VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se to pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. 
 
On je naglasio da čudi sadašnji stav MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata. 
 
- Izostavljanje jasnog zakonskog regulisanja tog pitanja ostavlja prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada, koje u tom periodu mimo dobre demokratske prakse donose važne odluke, troše državni novac, smjenjuju i imenuju- istakao je Mirković. 
 
On je, govoreći o transparentnosti rada izvršne vlasti, kazao da je otvorenost sjednica Vlade za javnost ostavljena samo kao mogućnost, a ne obaveza, što je problematično. 
 
Mirković je naveo da je Predlogom regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta. 
 
- Suštinski je osnažen sistem netransparentnosti, umjesto da se zakonski djeluje kako bismo imali minimum reda i transparentnosti, jer sad nijesmo ni na tom minimumu za ovaj stepen procesa pristupanja Crne Gore EU- rekao je Mirković. 
 
Upitan u kojoj mjeri su uvažene preporuke civilnog sektora tokom pripreme Predloga zakona o Vladi, on je kazao da je od početka odnos Vlade prema civilnom sektoru, kada je riječ o izradi nacrta tog zakona, bio jako loš i netransparentan. 
 
On je istakao da civilni sektor nije bio suštinski i iskreno uključen. 
 
- Često se za nacrte koji bi morali biti na klik dostupni i javno objavljeni, dugo čekalo. To je bespotrebno bio slučaj i sa posljednjim Predlogom, koji je bio spreman za mišljenje EK, ali ne i oči javnosti- naveo je Mirković. 
 
On je podsjetio da je CGO Predlog zakona o Vladi dobio tek na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. 
 
Mirković je zaključio da, iako je VK uvažila i pozvala civilni sektor na konsultacije po pitanju nacrta zakona, donosioci odluka u Crnoj Gori nijesu uvažili ni doprinos, ni preporuke civilnog sektora i ostali su nijemi na njihove višegodišnje inicijative.

Mirković: Ovakavim prijedlogom Zakona o Vladi propušta se šansa za kvalitetno rješenje i organičavanje zloupotreba u radu izvršne vlasti

Crnoj Gori je potreban kvalitetan i funkcionalan zakon o Vladi, prilagođen realnim potrebama, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da tim aktom mora biti jasno definisan tehnički mandat Vlade. 
 
Iz Ministarstva javne uprave su prethodno kazali da će Crna Gora dobiti moderan zakon o Vladi, u skladu sa standardima Evropske unije. 
 
CGO je u reagovanju istakao da donošenje modernog zakona o Vladi nije dovoljno. 
 
- Crnoj Gori je potreban kvalitetan i funkcionalan zakon, prilagođen realnim potrebama- poručili su iz te navaladine organizacije. 
 
Iz CGO-a su kazali da su već upozorili da je praksa pokazala da se ne može osloniti na demokratske manire i dobru volju političara. 
 
- Ovaj zakon treba da ograniči partijske apetite, spriječi loše prakse i zloupotrebe konstrukcionih praznina-naveli su iz CGO. 
 
Kako su ukazali, tehnički mandat nije bio jedini dio prethodnog nacrta koji je, prema mišljenju Venecijanske komisije, trebalo uskladiti s Ustavom. 
 
- Među ključnim pitanjima bila je i kompozicija i struktura Vlade, odnosno ograničavanje broja ministarstava, što je ostalo i u, kako izgleda, konačnom Predlogu zakona o Vladi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz CGO-a su naglasili da Crna Gora predugo čeka ovaj zakon da bi dobili nedostatan tekst koji ne odgovara na stvarne potrebe. 
 
- Tehnički mandat Vlade mora biti jasno definisan, posebno u kontekstu nestabilnih političkih procesa i demonstrirane neodgovornosti političkih aktera- poručili su iz CGO-a. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1897741865178612056%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

CGO: Zakonom o Vladi jasno definisati tehnički mandat

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, kako se dodaje u saopštenju, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.&nbsp;
- Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navodi Gvozdenović.&nbsp;
Predlog Zakona o Vladi, kako kaže ona, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.&nbsp;
- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.
- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predlogom zakona se, naglašava Gvozdenović, definiše sedam obavezujućih ministarstava.&nbsp;
- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - dodala je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala i da je interesantno da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Stoga, dodaje, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.
- Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Smatra da je posebno problematično što nije precizirano šta se smatra "hitnim slučajem" za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak.
Takođe, kako dodaje Gvozdenović, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…
- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključuje Gvozdenović.&nbsp;

Gvozdenović: Zakon o Vladi ne donosi odgovore na ključne probleme

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: zakon-o-vladi