Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila je dopis premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, kojim ukazuje na neophodnost usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija. Napominje i da je nužno što hitnije usaglasiti uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija.
- Uvaženi premijeru, potpredsjedniče Vlade i poštovani ministri, koristim priliku da vam se obratim sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, nakon što sam, kao što vam je dobro poznato, od strane Sudskog savjeta jednoglasno izabrana na ovu funkciju, 2. decembra 2024. godine, kada sam započela sa analizom zatečenog stanja u sudskom sistemu Crne Gore. Kao što Vam je dobro poznato, Crna Gora je obavezna da donese zakon, kojim će (konačno) biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju. Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić u dopisu.
Ona je kazala da profesionalne sudije imaju pravo na zaradu čiji se iznos utvrđuje tako da se zaštite od pritisaka na njihovo odlučivanje i uopšte ponašanje u okviru njihovih nadležnosti, što ugrožava njihovu nezavisnost i nepristrasnost.&nbsp;
Podsjeća da međunarodne obaveze podrazumijevaju, prije svega, one koje proizlaze iz strateškog cilja Crne Gore da postane članica EU, odnosno obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU i relevantim međunarodnim propisima, o čemu se, kako kaže, na godišnjem nivou sačinjavaju izvještaji i procjenjuje ispunjenost privremenih ali i završnih mjerila.
- Podsjećam da je sudstvo dalo izuzetan doprinos dobijanju izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila i da aktivno i odgovorno učestvuje na polju pristupanja realizaciji obaveza po završnim mjerilima. Od međunarodnih dokumenata, posebno bih izdvojila mišljenja Venecijanske komisije u odnosu na Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama; Evropsku povelju o zakonu za sudije; Mišljenja broj 1 (2001) I br.2 Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) povodom standarda koji se tiču nezavisnosti sudstva i nesmjenjivosti sudija i o finansiranju i upravljanju sudovima sa osvrtom na efikasnost pravosuđa i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima - navela je ona.
Ona je ukazala i da su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina ranije usvojile manir donošenja posebnih zakona kojima se regulišu zarade i druga primanja sudija, odnosno tužilaca.
Ističe da Vlada Crne Gore još nije usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
- Stoga, ovom pisanom notom ukazuje, na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija. Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa, Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine. Nakon toga, formirana je Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije, a što je u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima - navela je Pavličić.
Kako sudstvo nije "izolovano ostrvo" i prati razvoj društvenih tokova, prepoznali su, kaže Pavličić, da se još unijesu stvorili svi potrebni uslovi za donošenje posebnog zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija. Nakon što je, kao predsjednica Vrhovnog suda, održala sastanak sa sudijama najvećeg suda u Crnoj Gori, Osnovnog suda u Podgorici, kojem je prisustvovao i ministar pravde, te nakon dodatnih konsultacija sa stručnjacima u oblasti pravosuđa, procijenila sje &nbsp;da postoji velika potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija.&nbsp;
- Naime, Vlada Crne Gore je 18.11.2024. godine, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno da se zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju oko 30 odsto. Prema planu Ministarstva finansija, te javno iznijetim stavovima predstavnika izvršne vlasti, Vlada Crne Gore je trebalo najkasnije do kraja prošle godine da usvoji Predlog ovog Zakona. U skladu sa tim, u Prijedlogu Zakona o Budžetu Crne Gore za 2025. godinu obezbijeđena su finansijska sredstva za uvećane zarade. S tim u vezi, a kod činjenice da Radna grupa, iako intenzivno radi, još uvijek nije okončala rad na izradi posebnog propisa - Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, te da još nije poznato da li će se u narednom periodu stvoriti svi potrebni uslovi za implementaciju tog propisa, cjelishodno je i opravdano uložiti napore da se pristupi utvrđivanju Prijedloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu koji se odnosi na pitanja koja regulišu zarade sudija, do donošenja posebnog propisa o zaradama sudija i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija - podsjetila je Pavličić.
Smatra da je već usaglašeno uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija nužno u što kraćem roku, budući da je postojeće zakonsko rješenje na snazi od 2016. godine, a koeficijenti za obračun zarade su do sada dva puta umanjeni u 2017. godini, za oko 15 odsto.&nbsp;
- Visina postojećih zarada nije srazmjerna troškovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije ("poslovi" u smislu utvrđivanja koeficijenta zarade) i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i zaštite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori. Dodatno, važno je da se za sudije, koje obavljaju jedinstvenu i suštinsku ustavnu funkciju, privremenim rješenjem sačuva posebnost pravila primjenljivih na sudstvo kada to zahtijeva poseban status sudija, a kako bi se sačuvao i podržao osnovni princip sudske nezavisnosti, koji nam je, kao državi u postupku pristupanja Evropskoj uniji, od posebnog značaja - istakla je Pavličić.
Napominje da očigledna kriza u kojoj se našlo pravosuđe, u smislu materijalnih uslova za rad, motivisanosti za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji, zahtijeva brzu i značajnu intervenciju Države.&nbsp;
Osim toga, kako kaže Pavličić, unaprjeđenje propisa koji uređuju oblast pravosuđa i dalje jačanje nezavisnosti, nalažu strateški ciljevi Crne Gore, koji su usklađeni sa politikama EU.&nbsp;
- Stoga bi, ćutanje ili olako pristupanje ocjeni potreba pravosuđa od strane izvršne vlasti, poslalo grubu poruku da izvršna vlast ne razumije ulogu i značaj sudstva, ne poštuje međunarodne obaveze, ali ni svoje strateške obaveze, a od kojih zavisi integracijski put Crne Gore, time podrivajući vladavinu prava. Uvaženi, uvjerena sam, a imajući u vidu pozitivnu saradnju na nivou Vrhovnog suda Crne Gore i Vlade Crne Gore, naročito od kada sam izabrana na čelo sudske grane vlasti, da u okviru saradnje možemo postići zajednički cilj da obezbijedimo suštinsko i realno, finansijski održivo sudstvo. S obzirom na to da ovaj konstruktivni predlog dolazi od sudske grane vlasti, koja treba da dâ svoj pozitivan i efikasan doprinos završnoj fazi pregovora o ulasku Crne Gore u EU, očekujem da u što kraćem roku pristupite razmatranju ovog izuzetno značajnog pitanja. U očekivanju povratne informacije, srdačno vas pozdravljam - zaključila je Pavličić u dopisu.

Pavličić pisala Spajiću i ministrima: Povećati zarade sudijama

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) predložili su da se, izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, ukinu naknade po prestanku funkcija funkcionerima koji su iznevjerili javno povjerenje, a da se onima koji to pravo ostvare ono ograniči na šest mjeseci. 
 
Iz Kluba poslanika PES-a su saopštili da su Ministarstvu finansija uputili sugestiju na predlog izmjena tog zakona, kako bi se konačno zaustavila praksa davanja velikih privilegija funkcionerima na račun građana. 
 
Oni su predložili ukidanje naknada po prestanku funkcija "onima koji su iznevjerili javno povjerenje". 
 
- Funkcioneri koji podnesu ostavku na lični zahtjev, budu razriješeni zbog osuđujuće presude ili zbog nesposobnosti i zloupotrebe položaja, više neće imati pravo na bilo kakvu naknadu po prestanku funkcija - precizirali su iz PES-a. 
 
Oni smatraju da, takođe, treba ograničiti pravo na naknadu. 
 
- Bivši funkcioneri će imati određena prava po prestanku funkcije koja im omogućavaju veću sigurnost, a oni koji budu imali i pravo na naknadu po prestanku funkcije, to pravo neće moći da ostvaruju godinu, već šest mjeseci - predložili su iz PES-a. 
 
Oni su kazali da se tim izmjenama šalje poruka da odgovornost mora postati temelj javnog sektora, dok se jaz između statusa funkcionera i statusa građana mora smanjiti. 
 
Kako si naveli iz Kluba poslanika PES-a, dugo se svjedočilo bahatom trošenju državnog novca, dok su "obični građani sastavljali kraj s krajem”. 
 
- Svjesni smo da su se godinama unazad ove naknade zloupotrebljavale, na način što bi se zadnji mjesec prije prestanka mandata zarada uvećala varijabilama i dodacima, pa bi funkcioner narednih godinu dana primao naknadu u visini zadnje isplate - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Kluba poslanika PES-a su istakli da te izmjene nijesu samo tehnički prirode, već da je riječ o političkoj borbi protiv privilegovanih pojedinaca koji godinama koriste sistem za ličnu korist. 
 
Cilj predloženih mjera je, kako su kazali, vraćanje povjerenja građana u javne institucije, jer su upravo zloupotrebe i privilegije učinile da sistem izgubi legitimitet. 
 
Iz PES-a su naveli da su oni svjesni toga i da imaju volju da naprave iskorak. 
 
- Samo kroz odgovoran i transparentan rad možemo graditi bolje društvo, a građani od nas mogu očekivati i slične inicijative u budućnosti - poručuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ukinuti naknade po prestanku funkcija onima koji su iznevjerili javno povjerenje

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Kadeti Budućnosti drugoplasirani u Španiji

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: zakon-o-zaradama-zaposlenih-u-javnom-sektoru