Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period od 2026. godine do 2027. godine obuhvata gotovo 600 dokumenata koje moraju usvojiti Skupština ili Vlada (strategije, zakoni, odluke, akcioni planovi, uredbe, pravilnici itd.). Zbog rokova i ambicioznog plana, jako je važna i brzina koja neće biti nauštb kvaliteta, kazao je generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Pejović je istakao da kvalitet evropskih zakona garantuju i provjere od strane Evropske komisije, prije nego se zakoni glasaju u Skupštini.&nbsp;
- Dominantna većina (497 akata) planirana je za usvajanje tokom 2026. godine, u skladu sa ciljem da se do kraja ove godine zatvore sva pregovaračka poglavlja - naveo je Pejović u saopštenju za javnost.
Od toga, pred Skupštinom je, kako je kazao, usvajanje 48 zakona obilježenih tzv. „plavom zastavicom” koji su nužni za ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja.
- Znači, bez njihovog usvajanja nema zatvaranja poglavlja - napomenuo je Pejović.
Dodaje da je tu i oko 70 zakona kojima se vrši dalje usklađivanje nacionalnog zakonodastva sa pravnom tekovinom EU i koji nisu ništa manje bitni od obaveza za zatvaranje mjerila.&nbsp;
- Stoga, dolazimo do zbira od 120 zakona sa EU agende. Podsjećam, to je više od prosječnog broja zakona koje je Skupština godišnje usvajala u periodu od 2015. godine do 2024. godine - rekao je Pejović.
To su, kako ističe, samo zakoni koji se odnose na EU agendu, pri čemu i taj broj može biti neznatno povećan u toku godine na zahtjev Evropske komisije.
- Ako tome dodamo i druge akte koji se usvajaju, poput određenih strateških dokumenata i redovnih obaveza Skupštine (npr. usvajanje budžeta) sa sigurnošću možemo reći da bi zatvorili sva poglavlja, neophodno je u ovoj godini usvojiti par stotina dokumenata usklađenih sa EU - zaključio je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Da bi zatvorili sva poglavlja, neophodno je u ovoj godini usvojiti nekoliko stotina dokumenata usklađenih sa EU

Svako odlaganje donošenje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javnošću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rješenjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentariše donošenje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kršenje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je šta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina donošenja zakona ili njihov kvalitet i poštovanje procedure.
- Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogrešnoj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti - istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine današnje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
- Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rješenja ne budu samo “gola statistika za evropski štrik” nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rješenja odnose - dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna greška zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina donošenja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
- Svako odlaganje u procesu donošenja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem “mrtvo slovo na papiru” - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom - kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim društvima, koji je, kako je rekao, prošao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim društvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
- Šta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rješenja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti - upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za loša i nedovoljno iskomuncirana zakonska rješenja, posebno ne za ona koja nijesu prošla proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
- Kao što su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na šta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti narušavanja pravnog poretka zakonskim rješanjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
- Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvršna i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu još je Ciceron upozorio rimski Senat da “Kada je zakona previše, pravda se gubi u njihovoj gomili” - naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentariše to što su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
- Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rješenja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javnošću - kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem “novih zakona” u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rješenja namijenjena.
- Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od “sukobljenih strana” koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rješenja i poštovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo “postojanje”, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje zašto Crna Gora još nema zakon o Skupštini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu donošenja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skupštine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, regulišu uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
- Što se same Skupštine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika - naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skupštini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skupštine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skupštini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju “25 zakona za 90 minuta”, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
- Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurnošću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, što umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma - naveo je Radulović.

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Odluka predsjednika Jakova Milatovića da potpiše usvojene zakone koji su prošli filtere skupštinskih odbora i briselske administracije predstavlja racionalan potez, smatra potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.&nbsp;
Jako je važno, ističe Pejović, što je predsjednik Milatović lični animozitet i pokušaj da banalnim obrazloženjem ponižava evropske institucije i Skupštinu ipak ostavio po strani, makar kada su u pitanju zakoni koji su presudni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Ako uzmemo u obzir da nas ove godine čeka intenzivan rad na zatvoranju još 20 pregovaračkih poglavlja, onda se nadamo da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima- zaključuje Pejović.

Pejović: Nadamo se da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima

Odlučio sam da vratim juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život- kazao je Milatovič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2018678596580098102%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vratiću Skupštini usvojene zakone na ponovno odlučivanje da ih poslanici zaista i pročitaju

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović, saopštio je da je Skupština tokom 2025. godine usvojila 201 zakon, što je dvostruko više u odnosu na prosjek u posljednjih deset godina.
- Više od 120 zakona bilo je direktno vezano za EU agendu, a rezultat takvog zakonodavnog tempa je zatvaranje brojnih pregovaračkih poglavlja, od čega i formalno šest pregovaračkih poglavlja samo u protekloj godini - kazao je Pejović.
On je kazao da podaci iz parlamentarnih izvještaja ukazuju da je riječ o najintenzivnijem zakonodavnom ciklusu u savremenoj istoriji Skupštine.
- Uvidom u godišnje izvještaje o radu Skupštine Crne Gore za posljednjih deset godina, može se konstatovati da se zakonodavna aktivnost u tom periodu kretala u znatno užem rasponu nego tokom 2025. godine. Ukupan broj usvojenih zakona varirao je od 46 u 2020. godini, kao najslabijeg rezultata u posmatranom periodu, do 134 zakona u 2017. godini, koja je do sada važila za najproduktivniju godinu u zakonodavnom smislu. U tom kontekstu, podaci za 2025. godinu potvrđuju da je riječ o dvostruko većem obimu zakonodavnog rada u odnosu na desetogodišnji prosjek - istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, poseban značaj predstavlja podatak da je više od 120 usvojenih zakona direktno vezano za EU agendu, odnosno za usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
- Da se radi o planskom i kontinuiranom procesu, potvrđuje i činjenica da se pred Skupštinom nalazi još intenzivnija godina. Već 2. februara biće organizovana vanredna sjednica Skupštine, sa ciljem usvajanja novog seta zakona sa EU agende, odnosno zakona usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije - kazao je Pejović.
Sve navedeno ukazuje, kako je rekao, da se 2025. godina može posmatrati kao jedna od najintenzivnijih godina u zakonodavnom radu Skupštine Crne Gore, ali i kao period u kojem je proces evropskih integracija dobio jasne i mjerljive rezultate kroz konkretne parlamentarne odluke.

Pejović: Skupština tokom 2025. usvojila 201 zakon, dvostruko više od prosjeka u posljednjih 10 godina

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-oduzimanju-imovinske-koristi-stecene-kriminalnom-djelatnoscu">program javne rasprave u odnosu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću</a>.
Kako su rekli u tom resoru, ovim Nacrtom zakona unapređuje se efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50.000 eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. 
- Vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice (odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa) opravdano je budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom - navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.
U skladu sa ovom izmjenom dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-dopunama-krivicnog-zakonika-crne-gore.">na javnu raspravu Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo - Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije</a>. 
- Ovim krivičnim djelom uvode stroge kazne za javne funkcionere koji posjeduju imovinu očigledno nesrazmjernu svojim zakonitim prihodima. Nezakonito bogaćenje iznad 50.000 eura biće kažnjivo zatvorom, dok veće sume mogu donijeti i do osam godina zatvora, uz obavezno oduzimanje imovine, uključujući i onu stečenu preko povezanih lica - kazali su u Ministarstvu pravde.
Ove izmjene, kako ističu, šalju jasnu poruku - "posjedovanje nesrazmjerne imovine više neće biti tolerisano, a povjerenje građana u institucije mora biti zaštićeno".

Imovina stečena kriminalom oduzimaće se prije pravosnažnosti presude, za nezakonito bogaćenje funkcionera i do osam godina zatvora

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je i posljednji dan 2025. godine obilježen punom posvećenošću evropskom putu.
Gorčević je na mreži X čestitala Skupštini na vrijednom i uspješnom poslu, jer su, kako je rekla, poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom – suštinski važnih za proces pristupanja.
Uz to, dodaje, imenovanjima sudije Ustavnog suda, članova Savjeta CBCG i Savjeta AMU, adresirane su najvažnije preporuke Evropske komisije.
- Ovaj dan pokazatelj je da možemo i umijemo i uvjerava da ćemo 2026. dovršiti posao – zatvoriti sva poglavlja - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom, čestitam Skupštini

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi „rezervisani“ za daleke kontinente?

Trajekt “Trideseti avgust”, čiju kupovinu je ugovorila Vlada Dritan Abazović, ponovo je na remontu, pa će nakon ovog “popravljanja”, državu koštati ukupno oko 1,3 miliona eura. Trajekt je star više od pet decenija. Portal ETV objavljuje fotografije “čuvenog” trajekta koji je stigao na remont. Morsko dobro je nedavno sa firmom Brodoremont Punat iz istoimenog mjesta na ostrvu Krk potpisalo ugovor za redovni godišnji remont “Tridesetog avgusta”, vrijednosti 260.948 eura bez PDV-a. Trajekt 30. avgust, koji je Vlada Abazovića kupila za 569.000 eura, već je jednom bio na remontu u Hrvatskoj. Remont je koštao oko 420.000 eura. Podsjetimo da je na ovom trajektu odmah nakon što je počeo da saobraća izbio požar. Nedugo nakon toga mu je otkazao jedan od motora. Specijalno policijsko odjeljenje SPO prikupljalo je obavještenja i dokaze po zahtjevu specijalnog tužioca u predmetu koji je Specijalno državno tužilaštvo SDT formiralo povodom kupovine trajekta “Prizna” (30. avgust).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="trajekt"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  Trajekt „Trideseti avgust“, koji je u vlasništvu JP Morsko dobro, imao je velikih problema na putovanju iz Boka kotorska prema ostrvu Krk, kada je krenuo na remont. U blizini južnog dijela ostrva Hvar „Trideseti avgust“ se, zbog pogoršanja vremenskih prilika, kretao veoma sporo i otežano. Kako je pisao portal „Dalmacija danas“, postojala je opasnost da se trajekt nasuče. - On nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa ‘MarineTraffic’ pokazuju da ima pogon, ali da je njegovo kretanje znatno usporeno. U pomoć mu je upućen remorker ‘Hrabri’ u posjedu splitske kompanije ‘Brodospas’, prenose hrvatski mediji - objavio je ranije ovaj portal.

Trajekt „Trideseti avgust“ guta milione: Kupovina Vlade Dritana Abazovića državu košta već oko 1,3 miliona eura

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Aerodromi Crne Gore planiraju da tokom 2026. godine ulože više od 21 milion eura sopstvenih sredstava u nabavku opreme i infrastrukturne projekte na aerodromima u Podgorici i Tivtu, saopštio je izvršni direktor Roko Tolić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Kako je pojasnio, kompanija je početkom godine usvojila plan javnih nabavki vrijedan oko osam miliona eura, dok se od Vlade očekuje saglasnost na izmjene i dopune plana u iznosu od dodatnih 13,5 miliona eura.
Aerodromi, bez saglasnosti Vlade, mogu samostalno raspolagati sredstvima do pet odsto knjigovodstvene vrijednosti, što se odnosi na početnih osam miliona eura, dok je za veće iznose potrebna saglasnost osnivača.
U okviru već pokrenutih tendera vrijednih oko pet miliona eura planirana je nabavka novih rendgenskih uređaja za oba aerodroma, elevatora i tegljača za vuču aviona bez paljenja motora, kao i novog vatrogasnog vozila. Uskoro se očekuje i novi javni poziv za robe, usluge i radove vrijedne oko tri miliona eura.
Dodatnim planom, za koji se saglasnost Vlade očekuje ove sedmice, predviđena su značajna ulaganja u infrastrukturu. Na Aerodromu Podgorica planirano je proširenje putničkog terminala u odlascima, nabavka opreme za data centar, skenera za bezbjednosni pregled, autobusa za prevoz putnika po platformi i multifunkcionalnog vozila za održavanje površina. U Tivtu su predviđeni rekonstrukcija krova i toaleta, nabavka dodatne toplotne pumpe za klimatizaciju u Terminalu 1, kao i sanacija perimetarske ograde.
Tokom predstojeće ljetnje sezone sa Aerodroma Podgorica biće aktivno oko 70 ruta, dok će iz Tivta saobraćati oko 60.
U Podgorici je sredinom februara završen javni poziv za prijem 100 sezonskih radnika, dok je oglas u Tivtu za 180 sezonaca produžen do 27. februara. Nakon selekcije, obuka i bezbjednosnih provjera, sezonski radnici biće angažovani tokom najintenzivnijih mjeseci turističke sezone.

Tag: zakoni