Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je i posljednji dan 2025. godine obilježen punom posvećenošću evropskom putu.
Gorčević je na mreži X čestitala Skupštini na vrijednom i uspješnom poslu, jer su, kako je rekla, poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom – suštinski važnih za proces pristupanja.
Uz to, dodaje, imenovanjima sudije Ustavnog suda, članova Savjeta CBCG i Savjeta AMU, adresirane su najvažnije preporuke Evropske komisije.
- Ovaj dan pokazatelj je da možemo i umijemo i uvjerava da ćemo 2026. dovršiti posao – zatvoriti sva poglavlja - zaključila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Poslanici izglasali značajan broj zakona sa plavom zastavicom, čestitam Skupštini

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim rukovodi, čudi li ikoga, kadar Demokrata Damjan Ćulafić, sprovodi javnu nabavku za, pazite sad - “Izradu Prijedloga zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i pet podzakonskih akata”, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Zirojević je naveo da Ministarstvo koje, po prirodi stvari, ima zaposlene, za javnu nabavku ovim povodom predviđa, ni manje ni više nego 7.000 eura.
- Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica, preko javnih nabavki? Da li ćete da nam kažete da u ministarstvu ne postoji osoba sposobna da obavi ovaj posao za platu koju prima? Ili se, pak, radi o klasičnom namještanju da neko Vama blizak uzme pare - objavio je Zirojević u postu na mreži X.
Ne zna, ističe, kako je poslanik Demokrata Boris Bogdanović logici naučio profesore sa fakulteta iz ispovijesti o svim desetkama i jednoj devetki, ali u toj partiji se, kako kaže, što se logike tiče, ama baš ništa primilo nije.
- Možda da raspišemo jednu javnu nabavku za elementarno sposobnog ministra - poručio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1968694883494850672%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević Ćulafiću: Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica preko javnih nabavki?

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločinaca, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu publika nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - ukazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.
- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili veličanje ratnih zločina krivično djelo, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.
Slučaj iz Berana je, podvlači, još jasniji.
- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istrage ni danas nijesu dobile epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.
Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.
- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljan iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.
A član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje ona, da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i veličanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodala je Marković.
Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.
- Obični građani snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.
Poruka koju država šalje je, cijeni ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvarati u heroje.
- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključila je Marković.

1250x600

1084x550

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Pred poslanicima u Skupštini Crne Gore uskoro bi se mogao naći Prijedlog zakona o zabrani fašističkih simbola i organizacija.
Kako su poručili iz Demokratske partije socijalista, oni privode kraju izradu pomenutog akta, nakon čega će otvoriti javnu raspravu.
<h2>Cilj – stati na put reviziji</h2>
Aktom će biti obuhvaćene fašističke, nacističke i ekstremno nacionalističke organizacije, te njihovi simboli, a ključni cilj je – kako su naveli iz pomenute partije – da se stane na put reviziji nasljeđa antifašizma.
Otud, za očekivati je da aktom budu obuhvaćeni i kolaboranti fašističkih okupatora sa ovih prostora, koji u novije vrijeme – nerijetko i sa zvaničnih adresa – doživljavaju glorifikaciju.
No, pitanje je da li takav zakonski prijedlog uopšte i može imati podršku 41 poslanika u Skupštini. Jer, osvrnemo li se na svježiju istoriju – slično rješenje jednom već nije prošlo.
<h2>Nedavno većine nije bilo ni na odborima ni u plenumu</h2>
Podsjećanja radi, Zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija je 2020. u skupštinsku proceduru predala Liberalna partija. Međutim, tada je trebalo da proteknu gotovo dvije godine kako bi o aktu uopšte i bilo raspravljano na radnim tijeNa kraju, prilikom glasanja na sjednicama dva odbora nije bilo dovoljno podrške. Identično je bilo i na plenumu.
<h2>Za 13. jul u Podgorici najavljen antifašistički skup</h2>
Inače, juče se na internetu pojavila i <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank">peticija podrške predloženom zakonu</a>, pri čemu su inicijatori najavili antifašističko okupljanje u Podgorici.lima Skupštine.
Skup će, kako su precizirali, biti održan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
„Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora“, poručuju organizatori.
<h2>U Sloveniji je zabrana glatko prošla</h2>
Podsjetimo, krajem prošle godine, slovenački parlament izglasao je zabranu veličanja simbola vezanih za nacizam i fašizam, ali i glorifikacije pokreta koji su pripadali tom spektru i njihovih kolaboranata.
U pitanju su bile izmjene Zakona o očuvanju javnog reda i mira, koje su naišle na podršku 48 poslanika, dok je njih šest bilo protiv.
Na spisku grupa na koje se zakon odnosi su i ustaški i četnički pokret, pri čemu su kazne predviđene zakonom od 500 do 1.000 eura.
Dio desničarskih stranaka tražio je tada da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali taj prijedlog nije prošao.

Da li u Crnoj Gori ima većine spremne da zaštiti antifašizam?

Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Dosadašnja praksa i iskustvo nas navode na zaključak da bismo mi predstavnici lokalnih samouprava mnogo kvalitetnije i adekvatnije upravljali obalnom zonom. Ekonomski benefiti, koji dugi niz godina nijesu u kvalitetnoj mjeri vraćeni opštinama, sigurno bi bili bolje valorizovani, a građani koji to u kontinuitetu traže i očekuju od nas bi dobili onu uslugu koja se traži. Naše službe i naši administrativni kapaciteti nam daju za pravo da mi možemo mnogo kvalitetnije i bolje upravljati s ovom zonom od dosadašnjih administrativnih kapaciteta JP Morsko dobro, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Kao što je najavljeno u subotu prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.
- Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore - rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će se ta zakonska rješenja ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
- Moramo pokazati da opštine moraju i mogu upravljati sa najvrijednijim resursima. Obalno područje je najvrijedniji resurs svih crnogorskih primorskih opština, manje više i Crne Gore - istakao je Raičević.
Raičević napominje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se, kako je rekao, konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.
- Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije, a na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća. Da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam, kontrolnu funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra - zaključio je Raičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdiwbDCrOw8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičević: Predstavnici lokalnih samouprava kvalitetnije bi upravljali obalnom zonom, transformisati Morsko dobro

Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici večeras, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
No, ministarka uprave i lokalne samouprave RS-a Senka Jujić, u obrazlaganju ovog prijedloga, tvrdila je da, prema Ustavu BiH, "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama BiH, pripadaju entitetima".
Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS-a.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament. 
<h2>Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS-a</h2>
Usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".
Zakon definiše kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.
Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Uoči skupštinskog zasjedanja, entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da će RS "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".
Zaprijetio je i da će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i SIPA-i, a žive u RS-u, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.
Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović, obrazlažući tekst zakona pred poslanicima, je rekao da se izmjene donose "iz neophodnosti zaštite institucionalnog poretka", te predviđa "jačanje mehanizma odgovornosti"osoba koje vrše javne funkcije u RS-u i na nivou Bosne i Hercegovine.
"Ovdje neće postojati nikakva krivična odgovornost za lica koja ostanu u organima Bosne i Hercegovine, odnosno postojaće odgovornost samo ako ne budu postupali u skladu sa stavovima i odlukama koje je donijelo rukovodstvo RS-a", izjavio je Bukejlović.
<h2>Ozakonjeno formiranje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS-a</h2>
Skupština je usvojila i Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, njime je predviđeno osnivanje tijela koje bi imenovalo sudije i tužioce te druge nosioce pravosudnih funkcija u ovom entitetu.
U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.
Podršku većine u Skupštini RS-a dobio je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Njime se predviđa Poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti uz političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
Pored ostalog, neprofitna organizacija koja je upisana u Registar obavezna je da Ministarstvu dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj.
U izvještaju se treba navesti naznaka uplatioca, visina doznačenih sredstava, vrsta i iznos naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.
Dok vladajuće stranke okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tvrde da se radi odlukama usklađenim sa Ustavom RS-a, u opozicionim strankama su isticali kako se radi o zakonima, "željama jednog čovjeka (Dodika)", sa mogućim "nepredvidivim i opasnim" posljedicama za građane u RS-u.
"Ovo danas što vi radite je direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav Bosne i Hercegovine i na Ustav Republike Srpske. Alal vera onome ko bude glasao danas za ovo", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.
On je poručio da sve nadležnosti moraju biti vraćene istom procedurom kako su i prenesene, "u dogovoru i saglasnosti" oba entiteta u BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je poslanike da glasaju za zakone, rekavši "da je izuzetno povoljna situacija da se vrati subjektivitet Republike Srpske dat Ustavom Bosne i Hercegovine".
Dodik je istakao kako se RS "godinama pripremala za ovaj korak", posebno ističući da su jačani "policijski kapaciteti".
Naveo je da novi zakoni koji ukidaju nadležnosti države u RS-u, "ne znači secesiju".
"Iduće sedmice ćemo ići sa novim setom zakona", poručio je Dodik, ne navodeći o kojim novim se zakonima radi.
Dodik je i krajem januara najavio Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima.
Takav prijedlog je iz procedure Narodne skupštine RS-a povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.

Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac, na skretanju za Slijepač most, piše Portal Analitika.
Kako navode, nezgoda se dogodila u 13.50 časova, a u njoj su učestvovala dva vozila.
Više osoba je , kako ističu, zadobilo povrede, ali nijedna nije teže povrijeđena.&nbsp;
Dodaje se da su povrijeđeni zbrinuti i transportovani u Opštu bolnicu u Bijelom Polju.

Više povrijeđenih u saobraćajnoj nezgodi na putu Bijelo Polje – Mojkovac

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 62,15 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 62,15 hiljada vozila

Glavni grad i nadležne inspekcije tražiće uklanjanje reflektora sa stadiona DG arena, čija je stopa izgrađena na zatrpanom koritu Mareze.
Oni su naveli kako nije tačna juče saopštena informacija da će kanal biti probijen pored tog stadiona, koji koriste Mladost iz Donje Gorice, Podgorica, ali i reprezentacije Crne Gore.
“Pravnom licu koje je izvršilo izgradnju objekata u koritu kanala biće naloženo da u najkraćem roku oslobodi kanal i vrati ga u prethodno stanje. Ukoliko ne postupi po rješenju Uprave za inspekcijske poslove, uklanjanje će izvršiti Glavni grad, preko Zaštita prostora Crne Gore, sa kojom Glavni grad ima sklopljen ugovor, a o trošku pravnog lica koje je izvršilo uzurpaciju", navedeno je u saopštenju Glavnog grada i Uprave za inspekcijske poslove, a prenosi Gradski.
Inače, pored reflektora, i sam 'ćošak' terena na stadionu DG arena izgrađen je na dijelu zatrpanog kanala.

Nadležni će naložiti uklanjanje jednog reflektora sa DG arene

Iz Željezničkog prevoza Crne Gore oglasili su se povodom toga toga što je prugom Beograd - Bar saobraćao voz bez ispravnog sistema grijanja.
Oni su istakli kako je neispravna putnička kola u saobraćaj pustila kompanija Srbija Voz, koja je nadležna za ispravnost putničkih kola kada je polazna tačka Beograd.
Iz ŽPCG navode kako nemaju nikakve ingerencije da isključe kola iz saobraćaja dok se on nalazi na teritoriji Srbije.
"Dok se putnička kola nalaze na teritoriji Srbije, nadležnost nad njihovim uključivanjem ili isključivanjem iz saobraćaja imaju isključivo željeznički organi Srbije, Srbija Voz i Infrastruktura železnice Srbije. Tek po dolasku voza u stanicu odredišta u Baru, nadležni organi Crne Gore mogu preduzeti mjere u skladu sa domaćim propisima", istakli su oni.
Kažu i kako nije prvi slučaj u kojem se u saobraćaj puštaju tehnički neispravna kola, te da su nadležni crnogorski subjekti više puta upozoravali na ovakvu praksu i tražili striktno poštovanje bezbjednosnih i tehničkih standarda.

Tag: zakoni