Zakonodavni odbor Skupštine je danas dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, uprkos tome što je Prijedlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim standardima jer, pored ostalog, uvodi pravo ministra da policijskom službeniku uruči otkaz bez sprovoðenja disciplinskog postupka kad ministrova interna komisija utvrdi da protiv njega postoje bezbjednosne smetnje, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Ovim se, kažu u HRA, eliminiše pravo na odbranu, suprotno međunarodnim standardima, koji zahtijevaju da državni službenici i u slučaju bezbjednosnih smetnji imaju pravo da o njima budu obaviješteni u dovoljnoj mjeri da od njih mogu da se odbrane u pravičnom postupku.
Na sve to je članove skupštinskog Zakonodavnog odbora danas upozorila predstavnica Akcije za ljudska prava, Bojana Malović, koja je naglasila i da Ministarstvo prilikom izrade zakona, bez opravdanja, nije uzelo u obzir ni najmanje tri mišljenja Venecijanske komisije o sličnim temama, a u kojima se naglašava da se, usljed vetinga – bilo u policiji ili među sudijama – moraju poštovati garancije pravičnosti postupka.
- Međutim, uprkos nadležnostima Odbora da se bavi pitanjima ljudskih prava i međunarodnim obavezama Crne Gore u toj oblasti, o spornom Prijedlogu zakona o unutrašnjim poslovima na Odboru nije vođena adekvatna rasprava, već je ukazano da će se "glavna rasprava voditi na matičnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i na plenume" - ističe se u saopštenju.
Konstatovano je da je i NVO Institut alternativa dostavila primjedbe na Prijedlog zakona. Sedmoro članova Odbora iz vladajuće koalicije je glasalo za Prijedlog, dok opozicija nije prisustvovala.
U međuvremenu je, podsjećaju u HRA, i Evropska komisija Pobjedi saopštila da je revidirani nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljen na procjenu i da će naknadno uputiti detaljne komentare, uz poruku da Crna Gora mora obezbijediti zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i jasne garancije protiv političkog uticaja.
- Izostanak bilo kakve rasprave o izuzetno zabrinjavajućem prijedlogu da se policijskim službenicima omogući prestanak radnog odnosa bez disciplinskog postupka i prava na odbranu, koji može ugroziti ljudska prava i međunarodne obaveze Crne Gore, posebno u ključnom periodu kada ona treba da potvrdi prihvatanje evropskih standarda, smatramo neodgovornim, naročito imajući u vidu da se na sjednici nije čuo ni glas opozicije koja se javno zalaže za evropske standarde - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji očekuju od Vlade Crne Gore da postupi odgovorno i povuče Prijedlog zakona dok ne dobije mišljenje Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Zakonodavni odbor podržao Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima iako je suprotan Ustavu i međunarodnim standardima

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Danas zasijeda Skupština Crne Gore, a održaće se i sjednice vda skupštinska odbora.
Zakonodavni odbor održaće 107. sjednicu, zakazanu za 12 časova, a pred poslanicima će se naći obiman dnevni red, koji obuhvata Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima.
Odbor će razmatrati i pet amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, podnijetih od strane Vlade Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš: jedan koji je podnio poslanik Gordan Stojović i jedan koji su zajednički prednijeli poslanici Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Takođe, biće razmotrena i četiri amandmana na Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije – tri koje su podnijeli Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Bogdan Božović i Boris Bogdanović, te jedan koji potpisuju poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Zasijedaće i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu , a sjednica je zakazana za 12:30 časova.
Pred članovima Odbora naći će se tri tačke dnevnog reda: Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa; Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima; kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima – sve u proceduri po inicijativi Vlade Crne Gore.

1250x600

1084x550

Na Zakonodavnom odboru danas o Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović- Njegoš

Zakonodavni i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet pozitivno su se izjasnili o Prijedlogu zakona o klimatskim promjenama.
Prijedlog zakona je pred odborima obrazložio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, sa saradnicima.
- Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena kojim se reguliše zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i zaštita ozonskog omotača, donijet je u decembru 2019. godine. Implementacija propisa pokazala je da su potrebna dalja usaglašavanja i unapređenja u ovim oblastima, te se stoga odlučilo o potrebi donošenja novog zakona -saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Osnovni problemi koje zakonom treba riješiti odnose se na nepotpunost i neadekvatnost postojećih mehanizama zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, kao i nerazumijevanje određenih zadataka i obaveza koje proističu iz postojećeg zakonodavnog okvira.
- Novi Zakon će uvesti nove mehanizme zaštite i unaprijediti postojeće, uspostaviti održiv sistem finansiranja zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena i ozonskog omotača, kao i sistem praćenja i izvještavanja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, politikama i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanja na klimatske promjene. Usvajanje Zakona će istovremeno omogućiti i ispunjavanje obaveza utvrđenih Mapom puta za dekarbonizaciju u okviru Energetske zajednice - kažu u Ministarstvu.
Novi Zakon će, dodali su, omogućiti dalje određivanje smjera zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, donošenjem dvije ključne strategije kao što je Strategija niskougljeničnog razvoja i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, bolju institucionalnu koordinaciju, bolje upravljanje klimatskim finansijama kao i mobilizaciju i raspodjelu sredstava, te nadzor i odgovornost.
Finansijska sredstva koja bi se generisala u okviru sistema trgovanja emisijama gasova sa efektom staklene bašte i eko-naknada bi omogućila finansiranje aktivnosti projekta i programa koji se odnose na povećanje udjela obnovljivih izvora energije, unapređenja energetske efikasnosti, podsticanju zelenog razvoja, niskokarbonskoj ekonomiji i zelenim radnim mjestima-
Za sprovođenje ovog Zakona su potrebna finansijska sredstva iz budžeta za Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Agencije za zaštitu životne sredine kako bi se ojačali organizacioni i kadrovski kapaciteti s obzirom na nove obaveze u dijelu upravljanja sistemom trgovanja emisijama, sistema izvještavanja o politikama i mjerama za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, inventara i projekcija gasova sa efektom staklene bašte, te sprovođenja sistema finansiranja klimatskih promjena.

Novi Zakon jača zaštitu od klimatskih promjena i ozonskog omotača

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore pozitivno se izjasnio o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti i Zakona o muzejskoj djelatnosti, koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija, a koji su, kako su naglasili u tom resoru, u potpunosti usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.
U Ministarstvu kulture i medija su kazali da su izmjene i dopune Zakona o bibliotečkoj djelatnosti usmjerene na usklađivanje sa Zakonom o potvrđivanju Marakeškog ugovora, čiji je cilj olakšavanje pristupa objavljenim djelima osobama koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.
Ministraka kulture i medija Tamara Vujović, je obrazlažući izmjene pred Zakonadvnim odborom rekla da se predlogom zakona uvodi &nbsp;rodno osjetljiv jezik i terminologija koja prepoznaje novu ovlašćenu ustanovu Biblioteku pristupačnih formata, koja nastaje transformacijom dosadašnje Biblioteke za slijepe Crne Gore. Ova institucija biće, istakla je ona, matična ustanova za sva odjeljenja i biblioteke pristupačnih formata u zemlji.
- Marakeški ugovor zasniva se na principima nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti i punog učešća u društvu. Njegova primjena u našem zakonodavstvu važan je iskorak ka inkluzivnijem društvu i većoj dostupnosti kulturnog sadržaja svima - navela je Vujović.
Prema njenim riječima, Izmjene zakona, pored stvaranja nove institucije, preciziraju poslove Nacionalne biblioteke, pojednostavljuju obaveze resora prosvjete u sprovođenju zakona i uvode fleksibilnije odredbe za manje biblioteke, čime se unapređuje efikasnost i funkcionalnost bibliotečke mreže.
Zakonodavni odbor razmatrao je i pozitivno se izjasnio i o Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji donosi preciznije definisanje pojmova, usklađivanje sa evropskim standardima i unaprjeđenje sistema zaštite kulturne baštine.
Kako je istakla Vujović, muzejsku djelatnost treba posmatrati kao „ključni segment kulturne baštine koji obezbjeđuje da muzejska građa naučne, kulturne, umjetničke i istorijske vrijednosti bude sačuvana, stručno obrađena i dostupna javnosti“, čime se doprinosi edukaciji, razumijevanju kulturnih raznolikosti i izgradnji demokratskog društva.
Ministarstvo kulture i medija ocijenilo je da je riječ o manjim izmjenama koje ne mijenjaju osnovni koncept zakona, te da nije bilo potrebe za sprovođenjem javne rasprave. U izradi teksta učestvovali su i predstavnici nevladinog sektora.

Zakonodavni odbor dao zeleno svjetlo izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj i muzejskoj djelatnosti

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Tamara Klikovac

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Zakonodavni odbor podržao je formiranje Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Današnjoj sjednici prisustvovali su članovi Odbora iz skupštinske većine koji su jednoglasno podržali ovaj prijedlog.
Sjednica Skupštine o Anketnom odboru i "crnim trojkama", koju je na zahtjev parlamentarne većine sazvao predsjednik Andrija Mandić, trebalo bi da počne danas.
Prijedlogom je, kako se navodi u sazivu, predviđeno otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava.
Prijedlogom je predviđeno i prikupljenje informacija i činjenica o okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Dodaje se da su se za „crne trojke“ u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.
Podsjetimo, Mandić je ranije saopštio da će odbor voditi Vladimir Dobričanin.
Iz opozciije su mu poručivali da neće on određivati ko će biti članovi anketnog odbora, te da, ako se opozicija ne usaglasi, tog odbora neće ni biti.

Zakonodavni odbor podržao formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.
Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.
- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.
Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

U godini kada treba da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja i sprovedemo istinske reforme, političke partije još jednom pokazuju da im promjena izbornih zakona nije prioritet, kazala je savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković.
- Zastoj u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i činjenica da produženje njegovog mandata nije obezbijeđeno na vrijeme, nije proceduralna greška- istakla je Vesković.
Kako smatra, to je poruka koja kaže da ne postoji stvarna politička volja da se sprovedu korjenite izborne reforme.
- Kao članica radne grupe koja je formirana sa ciljem izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, u tzv. „drugom krugu“ izmjena, mogu da potvrdim da je u poslednjih šest mjeseci održana samo jedna sjednica, i to konstitutivna. To pokazuje da poslanici nijesu suštinski zainteresovani za izbornu reformu, a posebno za otvorene izborne liste. Osim deklarativne podrške, nema niti jednog konkretnog koraka koji bi pokazao da će se takvo rješenje zaista naći u zakonu. Umjesto rada, imamo zastoje i odlaganja- podsjetila je Vesković.
To što predlog Predsjednika za raspisivanje referenduma za uvođenje otvorenih izbornih lista stoji više od dva mjeseca u proceduri, bez izjašnjavanja, dodaje Vesković, takođe je poruka građanima da će se ono što jača njihov glas uvijek držati po strani.
- Ako se ključne reforme stalno pomjeraju, a jedino oko čega nema čekanja ni pregovora bude povećanje izdvajanja novca za političke partije, onda je razumljivo što građani sumnjaju u iskrenost obećanja o „otvaranju“ izbornog sistema- naglašava.
Vesković upozorava da, ako je moguće usvojiti desetine zakona za manje od dva sata, onda je moguće i donijeti odluku o produženju rada Odbora i nastaviti reformu bez odlaganja. Kada se nešto hoće, nađe se i vrijeme i većina. Kada se nešto ne želi – uvijek se nađe izgovor.
Ovo je trenutak, kako ističe, u kojem se mora pokazati politička zrelost i dosljednost obećanim reformama.
- Zato pozivam poslanike da u što kraćem roku nastave sa radom na izbornoj reformi i iskoriste preostalo vrijeme koje imamo na raspolaganju kako bi građani mogli da već na sledećim izborima 2027. godine glasaju za ljude imenom i prezimenom- poručila je savjetnica Predsjednika.

Vesković: Vrijeme ističe, izborna reforma čeka

Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane, Sandra Radević, reagovala je na gostovanje Savjetnika predsjednika Crne Gore, u emisiji "Link" na Javnom servisu, Nebojše Vuksanovića, koji je kazao da se sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne održavaju jer se premijer Milojko Spajić ne odaziva na poziv predsjednika države, Jakova Milatovića.
- Gospodin Vuksanović pokušava da sakrije odgovornost predsjednika Milatovića za neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbijednost i adresira je na dva preostala člana. Krajnje nekorektno i neistinito, jer je sjednicu Savjeta od 24. decembra 2025. godine prekinuo i odgodio upravo gospodin Milatović. Gospodin Mandić i gospodin Spajić bili su za stolom i jasno iskomunicirali da su spremni da izglasaju sve odluke iz dnevnog reda, uključujući i učešće jedinica vojske u međunarodnim vježbama i obukama za 2026. godinu- kazala je Radević.
Ističe da zbog, kako je navela, "krajnje neprimjerenog postupanja" predsjednika Milatovića, na današnji dan Vojska Crne Gore, Ministarstvo odbrane, cijeli sistem odbrane, pa i država Crna Gora, trpe ogromnu reputacionu, političku i svaku drugu štetu.
- Više puta smo iskomunicirali prema javnosti kakva i kolika šteta će nastupiti upravo zbog odluke predsjednika Milatovića da se sjednica Savjeta prekine i odgodi. Danas njegov savjetnik gospodin Vuksanović lamentira nad činjenicom da se pojedini oficiri određuju za vršioce dužnosti na upražnjenim formacijskim mjestima. Pominje neke anomalije, preklapanja ingerencija 'Savjeta za nacionalnu bezbijednost!?' (vjerovatno misli na Savjet za odbranu i bezbijednost) i Ministarstva odbrane i posebno pominje 'neadekvatnu upotrebu instituta vršioca dužnosti'- navodi Radević.
Radević podsjeća Vuksanovića i Milatovića da trenutno u formaciji Vojske Crne Gore ima oko 20 odsto upražnjenih mjesta.
- Na dvije hiljade popunjenih mjesta trenutno je 60 oficira određeno za VD na upražnjenim formacijskim mjestima. Od tih 60 oficira, postupak pred Savjetom za odbranu i bezbijednost za njihovo postavljenje pokrenut je za 58 oficira i to: za 3 oficira u 2023. godini, za 9 u 2024. godini, a za 46 oficira u 2025. godini- kazala je Radević.
Da su ove odluke usvojene na sjednici Savjeta koju je, kako navodi, predsjednik Milatović prekinuo, "danas bismo imali samo 2 oficira u statusu vršioca dužnosti u cijelom sastavu Vojske Crne Gore, čije se brojno stanje mjeri u hiljadama".
Radević dodaje da u sistemu ima još 16 oficira koji pored svoje obavljaju i dodatnu dužnost u statusu VD-a.
- Osim toga, vazduhoplovci Vojske Crne Gore bi učestvovali na planiranoj međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi u Grčkoj i ne bi njegovom krivicom propustili priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke- ističe državna sekretarka u MO.
Poručuje da je jasno da je za, kako je Vuksanović kazao, "neadekvatnu upotrebu instituta VD“, odgovoran isključivo predsjednik Milatović.
- Sve u svemu, savjetniku Vuksanoviću bi bilo bolje da posavjetuje svog šefa da nađe način i omogući učešće jedinicama Vojske Crne Gore u planiranim međunarodnim aktivnostima u 2026. godini, kao i da pokaže odgovornost kada je u pitanju ogroman broj postavljenja, unapređenja i razrješenja oko 150 pripadnika Vojske Crne Gore, čija sudbina je trenutno u fioci njegovog stola. To može da uradi potezom pera i potpisom na predmetne odluke kada god zaželi, a što je bila praksa oduvijek.
P.S. Javnost i dalje čeka odgovore na pitanja u vezi afere koja se desila u kabinetu predsjednika, a koja u ozbiljno pitanje dovodi kako integritet kabineta, tako i integritet samog predsjednika Milatovića- zaključila je Radević.

Radević: Vuksanoviću bolje da posavjetuje svog šefa da omogući učešće jedinicama VCG u međunarodnim aktivnostima

Direktor Media centra Goran Đurović poručio je da je Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica danas protivzakonito zaustavio proceduru naimenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica.&nbsp;
Predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je nakaradnim tumačenjem Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter "Radio televizija Podgorica", proces imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica zaustavila, jer kandidat PES-a, navodni predstavnik NVO, nije imao urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava.
Na javni poziv za imenovanje jednog čana Savjeta RTV Podgorica iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava, prijavile su se dvije kandidatkinje: Dajana Maraš i Nataša Nelević, dok se za izbor člana Savjeta ispred sportskih organizacija prijavila Natalija Đaletić.&nbsp;
Pošto Dajana Maraš, koju su predložile takozvane NVO koje su bliske PES-u, nije imala urednu dokumentaciju i dovoljnu podršku u odnosu na protivkandidatkinju Natašu Nelević, predsjednica Odbora Anđela Mićović (PES) je odlučila da postupak obustavi i poništi konkurs.
Istu opstrukciju i protivzakonito djelovanje preduzimao je i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u postupku imenovanja člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer im se tadašnji kandidat a sada član Savjeta Agencije za AVMU, Dragoljub Vuković, nije sviđao tj. nije bio podoban (kontrolisan) naveo je Đurović u saopštenju.&nbsp;
Odbor za izbor i imenovanja Glavnog grada danas je u skladu sa propisom morao da pregleda dokumentaciju prijavljenih kandidata i ocijeni urednost dostavljene dokumentacije, ističe on. &nbsp;
- U skladu sa članom 34 Odluke o osnivanju RTV Podgorica, Odbor je danas na sjednici morao da utvrdi listu kandidata (Dajana Maraš i Nataša Nelević) sa nazivima NVO koje su predale urednu dokumentaciju.&nbsp;
Tek u sledećoj fazi postupka, na narednoj sjednici, Odbor je bo dužan da utvrdi predlog liste za imenovanje članova Savjeta po ovlašćenim predlagačima, na način što bi se na konačnoj listi našao predstavnik NVO koji ima podršku većeg broja NVO sa urednom dokumentacijom (član 35 Odluke o osnivanju RTV Podgorica). Na toj konačnoj listi našla bi se Nataša Nelević jer je dokumentacija NVO koje su nju podržale bila uredna.
U slučaju da predstavnica sportskih organizacija nije dostavila urednu dokumentaciju od makar jedne sportske organizacije, postupak za imenovanje člana Savjeta RTV Podgorica iz te kategorije ovlaštenih predlagača bi se ponovio.
Članovi 34, 35 i 35a Odluke o osnivanju RTV Podgorica su potpuno jasni i jedino objašnjenje današnje blamaže Skupštine Glavnog grada je politički motiv PES-a i koalicionih partnera da vrše opstrukciju procesa imenovanja članova Savjeta RTV Podgorica dok se ne izaberu poslušni i kontrolisani, takozvani predstavnici NVO.
U ostvarenju političkih ciljeva PES je jednako brutalan u kršenju propisa kao što je nekad bo DPS. Opstrukcija imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge trajala je 15 mjeseci. Evropska komisija je zaprijetila Vladi Crne Gore ponovnim otvaranjem poglavlja 10 koje je privremeno zatvoreno. Valja podsjetiti da je poslanica PES-a Jelena Nedović otvoreno pozivala da se kandidat NVO promijeni i upodobi sa željama ove političke grupacije. Na kraju je Skupština Crne Gore morala da izabere kandidata NVO koji ima integritet i koji nije po volji vlasti i opozicije - dodaje Đurović.&nbsp;
Vjerujemo da će se isti scenario desiti i sa Savjetom RTV Podgorica i da će Nataša Nelević biti izabrana u narednom pokušaju, naveo je on.&nbsp;
- Ovaj proces još jednom otkriva karakter vlasti, njihov (ne)demokratski potencijal i razumijevanje principa vladavine prava. Umjesto da se u najvažnijoj godini u procesu pristupanja EU svi nosioci vlasti pridržavaju propisa i urade sve da pokažu stvarnu spremnost za jačanje institucija, mi na svakom koraku imamo zloupotrebe i opstrukcije motivisane mizernim partijskim interesima.
Media centar je tražio od Skupštine Glavnog grada da nam omogući slobodan pristup informacijama, odnosno dokumentaciji kandidata za članove Savjeta RTV Pogdorica. Ukoliko nam bude omogućen pristup dokumentaciji, obavijestićemo Delegaciju Evropske komisije o zloupotrebama u primjeni medijske regulative od strane vlasti u Glavnom gradu - zaključio je Đurović u saopštenju.&nbsp;

Tag: zakonodavni-odbor