Projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata su za nas apsolutno neprihvatljivi. Ulcinj nije na prodaju - poručio je predstavnik zakupaca plaža i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati na protestu koji je danas održan u organizaciji Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, NVO "Ada Bojana" i predstavnika lokalne zajednice - zbog tenderskog postupka za zakup plaža koji smatraju netransparentanim, nepravednim i diskriminatorskim.
On je poručio da brojni okupljeni nijesu protiv razvoja zajednice, već da to ne žele po svaku cijenu.
- Sa ovog mjesta poručujemo ne samo premijeru Spajiću, već i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnošću u iznalaženju najboljeg rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve - rekao je Kastrati.
Okupili su se, kaže, da bi digli glas da se odluke koje se tiču njihovih života donose tamo gdje oni žive i rade.
- A ne daleko od nas, bez našeg glasa. Ako danas stanemo zajedno, sjutra ćemo živjeti u zemlji gdje je glas svakog čovjeka podjednako važan i u kojoj svaka zajednica ima šansu za rast i razvoj - dodao je Kastrati.
<h2>USTAVNI SUD DA SE OGLASI</h2>
Naglasio je da je 24. februara predata inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Javnog poziva za program privremenih objekata u zoni morskog dobra i dostavljena je dopuna inicijative sa predlogom za obustavljanje preduzimanja daljih radnji do donošenja odluke Ustavnog suda, ali da se do dana današnjeg niko iz Ustavnog suda nije po tom pitanju oglašavao.
- Zahtijevamo da se Ustavni sud oglasi po tom pitanju i da se naš sugrađanin gospodin Faruk Resulbegović zauzme za ovu inicijativu - podvukao je Kastrati.
<h2>NAJGORA DISKRIMINACIJA</h2>
Prethodnim umanjenjem bodova za stare zakupce na minimum i povećanjem početnih cijena za 300 odsto oni su, ukazuje, diskriminisani na najgori mogući način.
- Nijesu uvažena naša ulaganja od svih ovih godina što smo od jedne ledine i neuređenog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljanje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata za nedjelju dana izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima - istakao je on.
Kastrati je ustvrdio i da su na dan otvaranja ponuda saznali da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač po ponuđenoj cijeni.
- Danas smo se okupili da dignemo glas protiv takvih jednostranih i pogrešnih odluka. Ulcinj nije na prodaju - podvukao je on.
Istakao je da su njihovi zahtjevi od početka jasni.
- Tražimo da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore - naveo je on.
<h2>DIŽEMO GLAS PROTIV PRODAJE ČASTI I BUDUĆNOSTI</h2>
Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković istakla je da Ulcinj nikada nije izgubio svoj slobodarski duh.
- Danas smo ovdje da dignemo svoj glas – ne protiv napretka, ne protiv razvoja, već protiv poniženja, ignorisanja, prodaje onoga što nije na prodaju – naše zemlje, naše časti i naše budućnosti - poručila je ona.
Velika plaža, kaže, nije pustinja da bi neko gradio Dubai.
- Ona je naša oaza, naš ponos, naše nasljeđe. Premijer Milojko Spajić to ne zna jer se nikada nije kupao na Velikoj plaži, nikada nije zakoračio bos na njen pijesak, nikada nije slušao njene talase, te zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona, i to iza naših leđa. Danas smo ovdje jer ne želimo ćutati dok kroje naše sudbine bez nas, jer pregovarati bez lokalne zajednice i građana znači ignorisati demokratiju. Ignoriranje naroda nije napredak, nego prevara - kazala je Pelinković.
<h2>VLADA MORA DA PROMIJENI POLITIKU CENTRALIZACIJA</h2>
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu podržao je protesti podsjetio da su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj usvojili principe o tome ko i kako može graditi u Ulcinju.
- Principi su takvi da se mi pitamo i da naše zajedničko bogatstvo – Veliku plažu, ne možemo izdati na 99 godina. Naša pokoljenja nam to neće oprostiti, to nije u interesu građana opštine Ulcinj, a ni vaših potomaka - poručio je on.
Vlada Crne Gore mora, podvlači Nimanbegu, da promijeni politiku centralizacija.
- Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva. Mi smo usaglašeni da se ovaj zakon mora promijeniti. Vlada Crne Gore opštinama mora vratiti imovinu koju su uzeli 1991. pa na dalje, a posebno zakonom iz 2009. godine. Mi ćemo raspolagati imovinom, jer najbolje znamo kako da se razvijamo. Nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni kao opština, građani, ljudi. Ulcinj kaže NE ovim intencijama - naveo je Nimanbegu.
<h2>DANAS ULCINJ - SJUTRA BAR</h2>
Protest je podržao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
- Danas je ovo borba za Ulcinj, sjutra je to već borba za Bar, a od ponedjeljka je to borba za cijelo crnogorsko primorje. Jedan sam od šest predsjednika opština koji su potpisali inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja kojima se konačno stavlja tačka na dosadašnje aktivnosti Morskog dobra - rekao je on.
Danas je ovdje, kaže, da podrži vrijedne domaćine, uvažene ugostitelje, ljude koji dugi niz godina kreiraju jedinstven turistički proizvod.
- I da se usprotivim jednom bijednom pokušaju da se upravo ti ljudi okarakterišu kao kriminalci - poručio je Raičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulcinj nije na prodaju, naša pokoljenja neće oprostiti izdavanje Velike plaže na 99 godina

U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li će mali trgovci uspjeti da vrate radnu nedjelju tokom ljeta i kakve su šanse da Vlada usvoji njihove zahtjeve.
Bavimo se i protestom zakupaca plaža, koji je najavljen za subotu, zbog uslova poslovanja i tendera.
Provjerićemo i zašto su penzioneri nezadovoljni načinom usklađivanja penzija i što traže od nadležnih institucija.
Obilježavamo Svjetski dan poezije, uz osvrt na značaj pjesničkog izraza u društvu. Na kraju, pitamo i ima li reprezentacija Crne Gore šanse protiv Gibraltara u utakmici koja se u subotu igra u Nikšiću.&nbsp;
Srećan dan počinjemo druženjem sa pjevačicom Jelenom Kažanegrom Franović, koja će predstaviti novu pjesmu i spot "Srce kameno", zatim govoriti o tome kako balansira život između porodice i karijere.
Od poznatog fudbalera Stefana Mugoše čućemo očekivanja uoči utakmice reprezentacije Crne Gore, govoriti o njegovom životu u Južnoj Koreji.
Detalje manifestacije "Svjetski dan poezije - The Sound of American Poetry" gledaocima TV E otkrivaju Milena Vučelić i Marko Stanojkovski.&nbsp;
Provjerićemo kako vještačka inteligencija može da pomogne u planiranju putovanja. Uz muziku slavimo i dolazak proljeća. Gledajte nas od devet do 11 sati.

Budilnik na TV E: Šanse malih trgovaca za radnu nedjelju tokom ljeta, protest zakupaca plaža, usklađivanje penzija...

Mislim da su ovo korupcionaške aktivnosti Vlade Crne Gore - poručio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović osvrnuvši se na pokušaj zakupa plaža u Ulcinju i izjave premijera Milojka Spajića da je Mohamed Alabar - osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa na njegovu inicijativu donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu i po cijeni koju su oni licitirali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspajic-alabar-odustaje-od-devet-plaza-i-prepusta-ih-nasim-gradanima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Abazović je, gostujući na Televizije Vijesti, rekao i da smatra da je Spajić napravio veliki reputacioni problem kompaniji Eagle Hills.
- Odnosno Mohamedu Alabaru koji nije nepoznat investitor u regionu - dodao je on.
Ocijenio je i da je sve što je urađeno u ovom poslu alarm i da misli da postoji osnov da budu oni saslušani u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
- Kako je moguće predstaviti projekat kad ne postoji nijedan papir vezano za Veliku plažu, kada ga nema u Prostornom planu Crne Gore koji nije ni usvojen? Kako je moguće predstaviti projekat - a nije u prostornom planu Opštine Ulcinj? - pitao je Abazović.
Misli, kaže, da su Alabara doveli do toga da se osjeća kao da je predmet jedne velike prevare.

1250x600

Abazović o zakupu plaža u Ulcinju: Mislim da su ovo korupcionaške aktivnosti Vlade

Premijeru je obaveza da poštuje to što su Ulcinjani duboko odgovorni i prisutni u privrednom sistemu Crne Gore. Od fiskalizacije su postali prepoznatljivi, oni koji se mogu izmjeriti, prepoznati sa svima drugima, oni koji poštuju konkurenciju... Bili su i ostaju odgovorni građani i građanke Crne Gore, privredni subjekti i poreski obveznici - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, kazala da znamo čemu je premijer Milojko Spajić sluga i paž kad tome okrene leđa.
Žao joj je, kaže, što su se Ulcinjani našli u situaciji kad ni odgovorni predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ne može da ih zaštiti od bahatosti 44.Vlade.
- Kao i prostor, tako i Morsko dobro, su nenadoknadivi i duboko važni resursi crnogorskog razvoja. Ne slažem se ni sa zakupcima Morskog dobra u Ulcinju da oni su uložili pa ne može im niko to oduzeti. Tako piše u ovom Zakonu, koji važi, da potpuno je svejedno što su ulagali, onog trenutka kad ih neko pobijedi &nbsp;na tenderu je neka druga priča. Međutim, ja ne razumijem ovo što se dešavalo sa ekonomskog stanovišta, i sa regulatornog stanovišta. Što se dešavalo prošle nedjelje da su se predstavnici Ulcinjana sreli sa premijerom, i da je on govorio da ne postoji zakonska osnova - navela je ona.
Pita se i kako su struktuirali cjenovnik.
- I je li gospođa Janović zamijenila u decembru ono što je čuveni nasilnik URA Blažo Rađenović napravio u aprilu ili martu prošle godine... Totalno da sve to zanemarimo, činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta i jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo što, jer nije imalo što da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda - rekla je Kasalica.&nbsp;
Preduzeće koje je u Crnoj Gori registravoano na ime Eagle hills, podsjeća Kasalica, ulazi svugdje na tendere na veoma netransparentan način.
- A ovoga puta će žrve biti, kako tvrdi, Ulcinjanke i Ulcinjani - ocijenila je ekonomska analitičarka.&nbsp;
Turistička privreda je od kovid krize, kako je napomenula, počela da se oporavlja 2022. godine, a 2023. godine su se, kako je kazala, nadoknadili svi gubici koji su tada napravljeni.
- To nije bilo dovoljno jer je 2024. godina podbacila. Mi smo ovu sezonu trebali već da imamo pripremljenu, a mi se sad ovih dana pričamo o tenderu koji bi trebao da priča o sezonama od ‘26.do ‘30.godine. Da li mi o tome pričamo, ne. Mi pričamo o preduzeću koje realno ne bi trebalo da postoji, o preduzeću za koje su bile ozbiljne i kvalitetne inicijative iz lokalnih samouprava da ovo preduzeće po Zakonu o privrednim društvima ne može da postoji, da ne pričamo još da mu naknadu za Morsko dobro, odnosno za iznajmljivanje plaža naplaćuje država pa se oni bore, pa su oni heroji. URA pa i DF su kumovali modelu parazita, DRI u reviziji od prošle i pretprošle godine nije osporila neke stvari, a trebala je - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kasalica: Žrtve netransparentnosti ovog puta će biti Ulcinjani i Ulcinjanke

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri - poručio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa predstavnicima Opštine Ulcinj.
Oni su, na čelu sa predsjednikom Opštine Gencijem Nimanbeguom, ponovili su zahtjeve o poništenju tendera, aneksiranju postojećih ugovora o zakupu, te donošenju novog zakona o Morskom dobru, pošto je aktuelni na snazi od 2008. godine.
Kako je saopšteno iz Vlade, Spajić je predložio da se, ukoliko predstavnici Opštine smatraju da je to potrebno, uključi u dijalog između svih zainteresovanih strana, kako bi se na pravi način dočekala predstojeća turistička sezona.
- Tender je otvoren i transparentan, pravila jasna, a interes građana Ulcinja i Crne Gore na prvom mjestu - naveo je Spajić.
Ocijenio je da je, prije svega, bitno da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito.
- Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce - naveo je Spajić.
Ministar urbanizma, prostornog planiranaj i državne imovine Slaven Radunović je istakao da je početak otvaranja ponuda potvrdio da je bilo neophodno inovirati tenderski proces jer će država samo na osnovu prihoda od zakupa imati višestruko veću novčanu korist nego prošle godine, o čemu će obavijestiti javnost po završetku procedure.

Spajić: Ne vidimo pravni osnov da se tender za zakup plaža u Ulcinju poništi, ko smatra da su propisi prekršeni može to i da dokaže

Nije ovo “samo” deset plaža, ovo su stotine porodica zapošljenih, hiljade đaka i učenika koji su svoje školovanje planirali eurom zarađenim na ovim plažama - napisao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić reagujući na informaciju da je arapski "Eagle Hills" dao najveću cijenu za više od deset plaža u Ulcinju.
- Ovo nije pitanje “biznisa”, ovo je pitanje dostojanstva, ponosa. Sve ste to zgazili zarad tuđih interesa - poručio je Nenezić.
On je naglasio da Vlada Crne Gore i premijer Milojko Spajić imaju još jednu šansu.&nbsp;
- Svanuće i ovdje “neki” 15. mart, ali nemojmo čekati 13 godina da to shvatimo - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1899589904012570766%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Zakup plaža nije pitanje biznisa već dostojanstva

Pozivamo Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža. Ko su ljudi koji mogu da plate ovakve cifre i da li iza ovoga stoje klasične malverzacije? - poručila je Maja Miljanić iz Stranke evropskog progresa (SEP) u Budvi.
Vlast se, kako je kazala, pobrinula da podigne cijene do neba, a onda i da uvjerava kako je to „evropski standard“.
- Ako ste mislili da će Crna Gora ove godine biti povoljna destinacija za ljetovanje - prevarili ste se. &nbsp;Odlučili smo da „poboljšamo“ turizam tako što ćemo: Povećati PDV na turističke usluge sa sedam na 15 odsto! Jer je poznato da se ekonomski rast najbolje postiže tako što otežate život hotelijerima, ugostiteljima i turistima; izdati plaže po astronomskim cijenama! Ako ste mislili da ćete se sunčati na Ponta plaži ili Lučicama, razmislite opet – jer su ove plaže sada rezervisane samo za one koji mogu da plate milion eura zakupnine! - navela je Miljanić.
Ali, kako je dodala, to nije sve.
- Oni koji su do juče obećavali „otvaranje Crne Gore za turiste“, sada rade sve da je zatvore za prosječnog građanina i običnog gosta. Jer, ko još želi da razvija turizam kada može da ga monopolizuje za nekolicinu privilegovanih? Da se razumijemo – tržište nekretnina i turizma u Crnoj Gori postalo je eldorado za špekulante. Ali kad ponuda za zakup jedne plaže sa 3.291 eura skoči na 800.000 eura, postavlja se pitanje: kako i ko će na kraju platiti ceh? - istakla je Miljanić.
Podvukla je da je jedno je sigurno: da ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat, a ne u Evropu.
- Dok turistički radnici strepe od nadolazeće sezone, dok mladi i radnici ne mogu da priušte ljetovanje ni u sopstvenoj zemlji, neki su već rezervisali svoje VIP lože. A svi ostali? Neka gledaju sa brda - zaključila je Miljanić.

Miljanić: Tužilaštvo da preispita astronomske iznose zakupa plaža, ovakav „turistički razvoj“ vodi Crnu Goru u sunovrat

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore održalo je sastanak sa predstavnicima Uprave policije u cilju pojačavanja mjera bezbjednosti prilikom otvaranja ponuda za zakup djelova morskog dobra, navode u saopštenju.&nbsp;
- Ove mjere preduzimaju se kako bi se osiguralo nesmetano i transparentno sprovođenje postupka, uz prevenciju eventualnih nepravilnosti i obezbjeđenje pune zakonitosti procedure - ističu iz Morskog dobra.
S obzirom na to koliki je značaj ovog procesa i potrebu za efikasnim sprovođenjem preduzetih mjera, od sjutra se očekuje pojačano prisustvo policijskih službenika, koji će biti u pripravnosti kako bi se obezbijedilo sigurno i nesmetano odvijanje svih aktivnosti u okviru postupka, navode iz Morskog dobra.
- Javno preduzeće nastavlja da unapređuje svoje procese u skladu s najvišim standardima transparentnosti i odgovornog upravljanja, kako bi se osigurala zakonitost postupaka i efikasno sprovođenje svih aktivnosti - zaključuje se u saopštenju.

Morsko dobro: Ponude za zakup plaža otvaraće se u prisustvu policije

Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.
<h2>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</h2>
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;
<h2>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</h2>
o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.
- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;
- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Na Vrtačkoj brani na Zeti kod Nikšića večeras je gorio automobil.
Kako je izvijestila RTNK, tamošnjoj Službi zaštite i spašavanja to je dojavljeno oko 20 sati.
- Dolaskom na lice mjesta požar je zatečen u razbuktaloj fazi i brzo je ugašen. O dešavanju smo obavijestili Odjeljenje bezbjednosti Nikšić - rekao je komandir te službe Slavko Tadić.
Više detalja o čitavom slučaju za sada nije poznato.

Gorio automobil u Nikšiću, policija obaviještena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da „opozicija sada planira da napravi G 17+ s tim što će se sada zvati inicijativa 60“. Tu bi, kaže on, trebalo da bude 190 studenta blokadera - da prave studentsku listu.
- To sada planiraju jer im nije prošlo ovo oko prelazne vlade. Pa će onda da kažu: sada ćemo da tražimo nove izbore, pa ćemo da postavimo tu Božu Ratkapnu, Prelevića, onog najizrazitije antisrpski orijentisanog nastavnika, profesora Ognjena Radonjića i još neke koji treba to da predvode, pa će oni da pobijede na izborima. I da ne vjerujete što morate da slušate - rekao je Vučić u Pionirskom parku gdje je odnio vaskršnja jaja studentima koji žele da uče.
Dodaje da je sve to dobro kako bi ljudi mogli da vide da je, kako je kazao, sve vrijeme bio u pravu i da je sve vrijeme bila politika u pitanju.
- Kao i da ih nijednog trenutka nijesu interesovale niti žrtve u Novom Sadu, niti njihove porodice, već da su mislili sve vrijeme na politički angažovane profesore - rekao je on.
Izjavio je i da će svi iz opozicije napraviti otklon od studenata blokadera u skorije vrijeme kao što je to učinio danas rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.
Rektor Đokić je, ističe Vučić, tokom razgovora u Upravi kriminalističke policije u Beogradu sve prebacio na studente.
- Rektor danas ko u filmu ‘Balkan ekspres’ – ‘jesi li to bio ti ili si išao tetki da odneseš lijek? Muzičar ili šta?’. Po njemu sve su studenti, a on ne zna je li muzičar ili je tetki išao lijek da odnese. Mene kad pitaju i javno i tajno, ja uvijek kažem da sam za sve kriv. A on odmah na sve druge. Svi drugi su krivi, samo on nije. Nemojte od takvih da učite - poručio je Vučić.

Vučić: Opozicija pravi novi G17, studenti učestvuju, a predvodnici će biti Prelević i Radonjić

Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici biće otvoren u julu na groblju Per Lašez u Parizu.
Spomenik će biti otvoren u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Tu informaciju danas su objavili bosansko-hercegovački mediji.
Ova inicijativa za izgradnju podnijeta je 2022. godine.
U Parizu od 2016. godine postoji i ulica koja nosi naziv Srebrenica.

Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zakup-plaza