„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv J.M. koja je zatečena u prodaji duvanskih proizvoda bez akciznih marki i od koje je oduzeto 411 paklica, 11 papirnih i četiri fabrička pakovanja duvana.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik te je tužilac koji je upoznat sa događajem kvalifikovao krivično djelo nedozvoljena trgovina. Protiv J.M. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku - kazali su u Upravi policije.
Kontrolisana je i S.G. od koje je oduzeto pet kilograma duvana i 102 paklice cigareta.
- Od nje su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija izvršila pretres stana i drugih prostorija koje ovo lice koristi. Tom prilikom pronađeno je 19 komada petardi, 119 pakovanja od po pola kilograma rezanog duvana, ukupne težine 59,5 kilograma, 60 paklica cigareta, 81 pakovanje kafe i 107 kutija filtera za cigarete - naveli su u policiji.
I protiv S.G. će u redovnom postupku, po nalogu tužioca, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Od S.Ć. je oduzeto 27 komada paklica cigareta. Ona se tereti prekršajno.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koja se izjasnila da se u radnjama S.Ć. ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja, te će ona biti prekršajno procesuirana - naveli su u policiji.

Dvije krivične i jedna prekršajna prijava Danilovgrađankama: Policija oduzela 600 paklica cigareta

Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem širenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda - ocijenio je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vajc-mjestani-botuna-su-izmanipulisani-i-pod-uticajem-laznih-vijesti">Pobjedu</a> europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajc.
On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog širenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.
- Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uništavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam - kazao je sagovornik Pobjede.
Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, što je, ističe, nešto što svaki moderan grad mora da ima.
- Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, zaštite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je nešto što svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u Švajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih Švajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće štetiti životnoj sredini niti građanima. I da, greške su pravljene u prošlosti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc.
<h2>Gubitak novca na štetu svih građana</h2>
 
Vajc postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.
- Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao što sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim uslovima i zaštiti životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova opština je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt - navodi Vajc.
On je kazao da treba poštovati stav građana, te da uvažava referendum.
- Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti što građani kažu i kako oni vide situaciju, ali tu smo gdje smo sada. Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva - navodi Vajc za Pobjedu.
Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome „kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima“.
- To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju 27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa - kazao je on.
<h2>„Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi“</h2>
Komentarišući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im više puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo štetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je „jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija“.
- To je vrlo očigledno. I, kao što sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe pokušava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako što stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcionišu populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi - kazao je predsjedavajući POSP-a.
Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.
- On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono što nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija - naveo je on.
<h2>Ponuda Vlade je fer</h2>
Vajc kaže da je sada nužno pronaći rješenja za izlazak iz ove situacije.
- Mislim da je ispravno što su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima što su izvršili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada nešto traži od građana, pa treba nešto i da im da. To je u redu - kaže Vajc.
On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i štetan i da mora hitno da se sanira.
- I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuliše ljudima radi sopstvenog političkog opstanka - ističe sagovornik Pobjede.
U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju još nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rješenje ili da riješi situaciju.
- Ali, još jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A što to znači? To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu. I to ne šteti samo opštini ili Botunu, već šteti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rješenje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji - zaključuje Vajc.

Vajc: Mještani Botuna su izmanipulisani i pod uticajem lažnih vijesti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Tag: zakup-plaze

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Dvije krivične i jedna prekršajna prijava Danilovgrađankama: Policija oduzela 600 paklica cigareta

Vajc: Mještani Botuna su izmanipulisani i pod uticajem lažnih vijesti

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

PRATITE TVe UŽIVO