Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Carina afričke zemlje Zamibije saopštila je danas da je uhapsila državljanina Indije koji je pokušao iz zemlje da iznese više od dva miliona dolara u gotovini i pola miliona dolara u zlatu preko aerodroma u Lusaki.
Dvadesetsedmogodišnji muškarac putovao je za Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kada su ga uhapsili carinici na međunarodnom aerodromu Kenet Kaunda u Lusaki, saopštila je Komisija za borbu protiv droge.
On je uhvaćen sa 2,3 miliona dolara u kešu i zlatom u vrijednosti od 500.000 dolara, saopštila je Komisija.
Snimci koje prenose lokalni mediji pokazuju gomile novčanica od po sto dolara obavijene gumicom, spakovane u kesu koja je stavljena u kofer.
- Nastavlja se istraga i osobe uključene u transnacionalni organizovani kriminal će uskoro stići duga ruka zakona - dodaje se u saopštenju.
Zambija ima velike rezerve minerala, posebno bakra i zlata, ali 60 odsto njenog stanovništva živi u siromaštvu, prema podacima Svjetske banke.
U 2023. godini pet Egipćana uhapšena su u Zambiji u misterioznom avionu koji je prevozio oružje, 127 kilograma zlata i 5,7 miliona dolara u gotovini. Oni su oslobođeni kada su sudovi odustali od optužbi za špijunažu koje su prvobitno protiv njih bile podignute.

Indijac uhapšen na aerodromu u Lusaki sa više od dva miliona dolara u koferu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se "ne gura u koaliciju voljnih".
- U ovim trenucima zbunjenosti Evrope i jedne drame koja još čeka katarzu u Ukrajini, gdje su poginule hiljade vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim - rekao je Milanović na obilježavanju 34. godišnjice Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu.
On je dodao da "treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve koalicije voljnih, jer čemu onda služi NATO".
Milanović je upozorio da se "Evropa promijenila dramatično" i upozorio da se promijenila i situacija u NATO zbog stavova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je njegov kabinet.
- Slušamo o izvorima prijetnje, ne samo u riječima glavnog sekretara NATO, nego i nekoliko predsjednika država i vlada najvećih evropskih država. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti - ocijenio je Milanović.
On je pozdravio odluku Sabora o vraćanju obaveznog vojnog roka sljedeće godine, koji će trajati dva mjeseca, rekavši da Hrvatskoj "nedostaje oko četiri hiljade ljudi za formacijsku popunu".
- Mi u Hrvatskoj smo se opredijelili za to, to pozdravljam i mislim da je to dobra odluka, da ponovo uvedemo mogućnost služenja roka, koja nije obavezna - rekao je predsjednik, koji je ranije dovodio u pitanje mogućnost vraćanja vojnog roka.
On je upozorio da će uprkos tome nedostajati vojnika i ocijenio da "psihoza straha koja se stvara doprinosi tome da su ljudi pomalo rezervisani i ambivalentni".
- U međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali isto tako u pristupu pregovorima i dogovorima oko naoružanja ne zanositi se nekakvim hologramima strateških saveznika koji onda istu tu robu prodaju tvom susjedu, koji nije u NATO-u i to moderniju robu i ko zna šta još - rekao je Milanović.
On je ocijenio da Hrvatsku to, ipak, "neće koštati sigurnosti, jer se radi o malim državama".
- Neće to nas koštati kao 1991. godine ni u najgorem scenariju koji se, vjerujem, neće nikada dogoditi. Ali, ova cijela epizoda govori o tome da države, neću ih imenovati, gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj. Jedina država koja se tako ne ponaša su SAD - rekao je Milanović.
On je zaključio da "te lekcije treba polako usvajati, a ne zanositi se, &nbsp;biti lojalan i dobronamjeran, ali isto tako posmatrati stvari i gledati kakvi su odnosi".

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. – dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije – pošto su u pritvoru duže od pet godina.
Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije.
Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva.
Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata.
Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja.
Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku.
Šta je prethodilo?
Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu “u sačekuši” pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu “Jovanović i drugi protiv Ukrajine” jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo da su osumnjičeni za pokušaj ubistva šefa Kavačkog klana i dalje u pritvoru

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u danas istakao da se ruske trupe kreću naprijed na bojnom polju u Ukrajini i izrazio uvjerenje da će Kremlj ostvariti svoje ciljeve vojno ukoliko Kijev ne prihvati uslove Rusije u mirovnim pregovorima.
Na svojoj strogo organizovanoj godišnjoj konferenciji za novinare, koja je trajala oko četiri i po sata, Putin je izjavio da su ruske snage „potpuno preuzele stratešku inicijativu“ i da će ostvariti dodatne dobitke do kraja godine.
Ove godine, konferencija se održala u kontekstu mirovnog plana za Ukrajinu koji je predložio predsjednik SAD Donald Tramp. Uprkos intenzivnom diplomatskom angažmanu, napori Vašingtona naišli su na oštre sukobe u zahtjevima Moskve i Kijeva.
Dok je događaj ranijih godina uglavnom bio fokusiran na domaća pitanja — i pružao Putinu priliku da govori o temama od cijene jaja do prekida u snabdijevanju vodom — ove godine Ukrajina je dominirala konferencijom.

Putin: Ruske snage napreduju u Ukrajini, ciljevi Kremlja ostvarivi bez dogovora Kijeva

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.