Postoje velika očekivanja od narednog, istorijskog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Briselu gdje boravi na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i učestvuje na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana zajedno sa evropskim liderima.
On je saopštio da je upravo završio izvanredan sastanak sa Koštom.
- U Briselu postoje velika očekivanja od samita koji će naredne godine biti održan u Crnoj Gori. To mora biti samit rezultata kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Milatović.
Istakao je da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažna poruka da Evropska unija želi uspjeh Crne Gore, te naglasio da je u narednom periodu potrebno još više nacionalnog jedinstva, fokusa, rada i odgovornosti svih institucija.
- Da bismo ušli u EU, svakoga dana moramo da se ponašamo i radimo na evropski način. Zatvaranje poglavlja je važno, ali je presudno da benefite od reformi osjete naši građani - poručio je Milatović.
U tom kontekstu, predsjednik je ukazao da evropske integracije moraju značiti konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana: od snažnije podrške poljoprivrednicima, do čistijeg vazduha, dostupnijeg i efikasnijeg zdravstva, kao i zaštite životnog standarda u uslovima rasta cijena.
- Ključni su benefiti od reformi kada su u pitanju građani Crne Gore. To uvijek moramo imati na umu - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Govor mržnje u Crnoj Gori često se pojavljuje u reakcijama na političke teme, krize i diskriminaciju, te zahtijeva sistemski odgovor. Borba protiv njega nije zadatak pojedinca, institucija ili medija, već cijelog društva, poručeno je na panel diskusiji Multikulturalizam u vrijeme interneta – mehanizmi zaštite i suzbijanje govora mržnje online u okviru okruglog stola „Digitalno lice multikulturalnog društva“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Miljana Rakočević, saradnica na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica (UDG), ocijenila je da je zakonodavni okvir u Crnoj Gori prilično dobro regulisao govor mržnje, ali da digitalni prostor olakšava njegovo širenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121716120_ec06c9b86fdef0885e90cd6ba91074526b0268e0637ab34c5082da46d49d8e65" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  - Odgovornost je prvenstveno na onome ko piše, zatim na medijima, a treće na državi i društvu u cjelini. Kada nadležni ne reaguju, žrtve često ostaju bez podrške i odlučuju da ne prijave diskriminaciju - kazala je Rakočević. Ona je naglasila da izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa na ovaj problem dovode do toga da izostaje podrška žrtvama koje su bile diskriminisane, a što dalje vodi tome da se one odlučuju da ne reaguju. - Govoru mržnje ne treba razlog, ali mu treba okidač. On je reaktivan, što se vidi u reakcijama na političke teme, krize, slučajeve nasilja, rodna ili seksualna orjentacija. Manifestuje se tamo gdje se spajaju veliki dometi i niska odgovornost. Zato je on mora sistemski suzbijati - kazala je Rakočević, uz ocjenu da kontrarekacija medija nikada ne treba biti odgovar na zapaljivu retoriku, već uvijek prijava. Posebno je naglasila problem neregistrovanih medija i nedosljedno sankcionisanje spornih sadržaja. - Multikulturalizam u Crnoj Gori nije vrijednost koju zaista živimo i primjenjujemo. On nije suštinski prisutan kao praksa u društvu, već više predstavlja formalni narativ institucija na putu ka Evropskoj uniji - kazala je dr Jelena Šušanj, profesorka na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251217151256_52da9c62a752cf7502fe4d83fef5d141ada825fe096b4d0c866b31e9c3cdf012" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Šušanj je istakla da, i pored postojećeg pravnog okvira, osobe koje se bore za svoja prava često bivaju ućutkane. - Mediji oblikuju vizuelni identitet vijesti. Kada sadržaj uđe u javni prostor, a uključuje uvrjedljivi komentare i govor mržnje, problem ostaje i širi se - dodala je ona. Naglasila je da dijeljenje problematičnih sadržaja na društvenim mrežama, čak i s namjerom osude, povećava njihovu vidljivost. - Zato treba prepričavati problem, a ne dijeliti originalnu objavu, jer time samo doprinosimo njenom širenju - pojasnila je Šušanj. Prema njenim riječima, ograničavanje govora mržnje zahtijeva i promjene u obrazovanju i društvenoj kulturi. Apostrofirala je dominantnu političku klimu u kojoj desnica često koristi podjele „mi“ i „oni“ u svom diskursu, što dodatno marginalizuje različitosti i učvršćuje govor mržnje. - Potrebno je razvijati svijest o ovim strategijama i jačati lične reakcije kao način suzbijanja negativnih obrazaca u javnom prostoru - zaključila je Šušanj. Emir Pilav, građanski aktivista, smatra da se broj slučajeva govora mržnje koji ostaje bez sankcija povećava, uprkos relativno dobro uređenom zakonskom okviru. - Sve zavisi od toga prema kome je usmjeren govor mržnje. Kada su u pitanju političari ili javne ličnosti, počinioci se brzo identifikuju, dok u slučaju aktivista, novinara i običnih građana reakcija često izostaje - kazao je Pilav.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121716120_e988b7a4aa67ac2564047605ed0e1856f2728905ea97b8cb610328380ccefa01" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  On je upozorio da normalizacija i nekažnjavanje govora mržnje sa vrha društva utiče na biračko tijelo, a digitalni komentari se često prenose i u stvarni život. - Oni koji bi trebali štititi žrtve – policija, tužilaštvo i sudstvo - ne rade svoj posao. Govor mržnje najjače se očituje tamo gdje postoji vjerska i nacionalna netrpeljivost, kao i siromaštvo - dodaje Pilav. Prema njegovom mišljenju, problem je i u nepreuzimanju odgovornosti od strane novinara te nedostatku edukacije. - Potrebno je započeti primarnu socijalizaciju i edukaciju djece u najranijem uzrastu o ponašanju u online prostoru, razvijati medijsku i informatičku pismenost, i pružati podršku žrtvama nasilja, posebno u slučajevima govora mržnje - zaključuje Pilav. I Almedina Dodić, građanska aktivistkinja iz NVO Eduko Plus, smatra da je govor mržnje u Crnoj Gori postao normalizovan, naročito na portalima, gdje se često pojavljuju uvredljivi komentari na račun žena, uključujući novinarke i političarke, kao i LGBT osoba i romske zajednice. - Važan je javni dijalog o ovim temama kako bi problem bio prepoznat i adresiran, umjesto da se stavlja „pod tepih“. Takođe, prijavljivanje govora mržnje često obeshrabruje jer policija i nadležni organi ne preduzimaju adekvatne mjere. Iz iskustva, kada sam prijavila profil na kojem su se dijelile fotografije moje i drugih aktivista, nisam dobila odgovor niti je preduzeto išta - istakla je Dodić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251217151256_15f2196a1f91258dba0c1713f8e6e740c59b1f377e1476c0998ac70dbe286eb5" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Okrugli sto „Digitalno lice multikulturalnog društva“"></figure>  Prema njenim riječima, nedostatak jasnih sankcija otežava razlikovanje između govora mržnje i slobodnog izražavanja. Nedavni slučajevi, poput komentara na turske državljane ili grafita na Ambasadi BiH, pokazali su tanku liniju između verbalnog napada i stvarnog nasilja. - Različite grupacije se međusobno ne poznaju dovoljno i ne sarađuju. Suludo je govoriti o multikulturalizmu, a istovremeno održavati takvu distancu. Pravi interkulturalizam u Crnoj Gori suštinski ne postoji - poručila je Dodić. Događaj je okupio blizu 50 predstavnika/ca institucija, civilnog društva, akademske zajednice i medija, a organizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Digitalni prostor razotkriva podjele i netrpeljivost u Crnoj Gori

Crna Gora je danas zemlja koja ima velikih bezbjednosnih problema - ocijenio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik (FCJK) Boban Batrićević.
On je u Drugačijoj radio vezi kazao da je ključni problem to što Demokrate zloupotrebljavaju policijski sektor i prave od njega platformu koja će da se obračunava sa kritički nastrojenim intelektualcima, građanskim aktivistima i novinarima.
- Smatram da je, pored svih problema koje Crna Gora ima, veliki problem i Demokratska Crna Gora, jer je ta partija ekstenzija jedne opasne politike na Balkanu i ta partija Crnu Goru vodi u propast - ističe Batrićević.
Riječ je, kaže, o grupi fanatika, a dovoljno je, dodaje, pogledati pojedine lidere te partije, koji pokrivaju najviše državne funkcije.
- Vi ćete naići na osobe poput izvjesnog Borisa Bogdanovića. Ovaj čovjek iz svojih narativa koje produkuje liči na Ensta Rema, dakle na jednu terorističku organizaciju nacističke Njemačke koja je progonila svoje neprijatelje. Pogledajte slast sa kojom je on proslavljao maltretiranje turskih građana u Crnoj Gori, pogledajte slast s kojom napada nezavisne novinare. Ako pogledate gospodina Koprivicu, vidi se da je sticao obrazovanje na slavama, liči na onog najstarijeg za trpezom koji priča kako je Vojislav Šešelj doktorirao u 24. godini i rekao Titu 'kuc-kuc doktore, evo ti ga majstore'. Kad pogledate gospodina Šaranovića, vidi se da je to produkt SNP-a, onog najgoreg. On se rodio stariji nego što je danas. I ta kamarila vodi bezbjednosni sektor! Pa možete li da zamislite da Crnu Goru neko napadne i da je ministar odbrane gospodin Krapović? - navodi Batrićević.
Habitus Demokrata je politika pokušaja zavođenja straha među onima koji se bune, ocjenjuje Batrićević i dodaje da su to naslijedili od SNP-a. Suština je ista, samo su mu, kaže, dali novu retoričku formu.
Na Zapadu je, ističe, jasno šta se u Crnoj Gori dešava, i mi ćemo ući u EU jer je to potrebno upravo EU. Naš najveći problem je, naglašava Batrićević, kako crnogorsko nacionalno pitanje postaviti kao pitanje evropske bezbjednosti. Stub evropske politike u Crnoj Gori je, pojašnjava, crnogorska nacija.
- Jer oni, nacionalni Crnogorci, najdominantnije to vide kao perspektivu zemlje. Naravno, sa ostalim narodima koji tu žive, ali ovdje supstancu nosi taj narod koji je najbrojniji. Taj narod iz popisa u popis postaje najugroženiji. Jer nijedna nacionalna skupina u Crnoj Gori nema toliki pad u procentima. To se gotovo prepolovljava i to je katastrofa. Ako shvatite ko raste i onda pogledate kako stoji taj nacionalni korpus u odnosima prema vrijednostima Evrope, prema vrijednostima zapadnih demokratija, prema vrijednostima NATO-a, vi ćete shvatiti, zapravo, da gubite osnovno proevropski tkivo. Jer ako nema građana koji će da iznose tu ideju, nema onda perspektive - naglašava naš sagovornik.
Srpskom korpusu političkih stranaka u Crnoj Gori je interes da zemlju unište i zloupotrijebe je za velikosrpsku politiku.
- Sada je pitanje, mogu li oni to raditi ako Crna Gora uđe u EU? Ja kažem da mogu. A kako mogu? Zato što kad Mandić kaže da je za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, on drugim rječima kaže da je on za EU u kojoj prevladavaju AFD, Orban, Fico. I tu dolazimo do odgovora. To je isti Andrija Mandić kao 2016. ili 1999, kad se borio protiv NATO-a. To je isti Mandić koji je pekao prasad ispred Skupštine i palio zastave, ali nije ista retorika Andrije Mandića. To je ključ. On je jednostavno naučio da se utiša i to ga razlikuje od bratije iz njegove ili koalicionih partija. Jer on, za razliku od njih, umije samo da zaćuti kad treba i da čuje savjete mlađih političara iz njegovog okruženja. A ti mlađi političari su ga naučili da nije pametno govoriti onako kako je govorio do 2022, već da može isto to što on politički želi ostvariti samo sa mekšom retorikom - pojašnjava sagovornik Antene M.
Alarmantno je, naglašava Batrićević, stanje povodom opstanka crnogorske nacije i to, dodaje, mora biti ključni prioritet u narednom periodu. A rješenje leži, uvjeren je, u organizovanju Crnogorskog kongresa.
- Ne u onom smislu koji bi doveo do etnofederalizacije Crne Gore ili koji bi poremetio građanske strukture crnogorskih partija, već ga vidim kao nešto što je zapravo debata svih pro-crnogorskih snaga u državi. Ne da se stvara tijelo koje će da diriguje kako će neko da se ponaša i kako će nešto da radi, već upravo samo da se stvori jedno tijelo koje je vrlo važno kao društveni faktor i unutar kojeg će se moći voditi debata između ljevičara i desničara, vjernika i ateista, između ljudi koji su jedne ili druge nacije. Ali sa jasnim zadatkom, nedvosmisleno pro-evropski, nedvosmisleno za građansku Crnu Goru i građansko uređenje države - pojašnjava Batrićević.
Kongres će, zaključuje, biti mjesto za debate o tome kako da se sačuvamo kao nezavisna država i kao nacija.

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Ruske vlasti objavile su danas da je interkontinentalni balistički raketni sistem Jars raspoređen u borbeno patroliranje tokom rutinskih vježbi u Sibiru.
Kako prenosi Anadolija, Ministarstvo odbrane saopštilo je da je teška oprema napustila specijalne instalacije i započela manevre, uključujući noćne pokrete.
- Proračuni mobilnih zemaljskih raketnih sistema (MGRC) Jar u Sibiru upućeni su na patrolne rute u okviru planiranih vježbi - navodi se u saopštenju Ministarstva, prenosi Anadolija.
Dodaje se da su, tokom borbenog dežurstva na terenskim položajima, raketne posade ispunile desetine zadataka i uputstava, uključujući i tehničke.
Jars je mobilni ili stacionarni raketni sistem opremljen interkontinentalnom balističkom raketom na čvrsto gorivo, s višestrukim nezavisno ciljanim vozilom za povratak u atmosferu (MIRV).
Raspoređivanje Jarsa, modifikacije raketnog sistema Topol-M, počelo je u decembru 2009. godine.

Rusija raspoređuje interkontinentalni balistički raketni sistem u Sibiru

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priređuje reprezentativnu izložbu savremenog stvaralaštva mladih crnogorskih umjetnika pod nazivom Ad Iuventas, koja će biti otvorena večeras, u 19 sati u Galeriji CANU. 
Ovaj izložbeni projekat fokusiran je na nove umjetničke prakse i kreativne impulse generacije koja oblikuje savremenu crnogorsku likovnu scenu. O izložbi razgovaramo sa današnjim gostima emisije E-uživo - proslavljenim vajarom i akademikom Pavlom Pejovićem i PR izložbe Veskom Ninkovićem.
Studenti Fakulteta za informacione tehnologije, na nedavnom održanom hakatonu, pokazali su inovativnost, ali i dokazali da napredak u tehnologiji može biti put do rješavanja nekih problema sa kojima se godinama suočavamo. 
Njihova aplikacija olakšava reciklažu i promoviše odgovoran odnos prema tehnologiji. Tim povodom gosti emisije E-uživo biće studentkinja Anja Orlandić i student Balša Rakočević. 
Pratite E-uživo, na TV E od 16 do 18 sati.

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: zapadni-balkan-eu-samit

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Digitalni prostor razotkriva podjele i netrpeljivost u Crnoj Gori

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Rusija raspoređuje interkontinentalni balistički raketni sistem u Sibiru

E-uživo: O izložbi savremenog stvaralaštva mladih umjetnika, aplikaciji za lakšu reciklažu

PRATITE TVe UŽIVO