Protiv Lj.I. (64) i R.R. (64) iz Nikšića podnijete su krivične prijave nakon što su u akciji policije i Uprave carina oduzeta 34 kilograma rezanog duvana i &nbsp;481 paklica cigareta različitih proizvođača, bez akciznih markica i sa kosovskim akciznim markicama.
Oni su kontrolisali šest trgovinskih objekata, pretrsi jedan stan i druge prostorija i sedam vozila – četiri putnička i tri teretna motorna vozila.
- Po okončanju kriminalističke obrade, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeli krivične prijave protiv Lj.I. (64) iz Nikšića i R.R. (64) iz Nikšića zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljena trgovina - saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije i Uprave carina nastavljaju, poručuju oni, sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje sive ekonomije, kao i na sprečavanje krijumčarenja i svih oblika prekograničnog kriminala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaplijenjene cigarete i duvan, krivične podnijete prijave protiv dvoje Nikšićana

Službenici Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala privremeno su oduzeli od E. K. (30) iz Podgorice skupocjeno vozilo marke BMW, njemačkih registarskih oznaka, za kojim je NCB Interpol raspisao međunarodnu potjernicu - saopšteno je iz Uprave policije. Ovaj automobil je, kako se navodi u saopštenju, lociran juče u glavnom gradu, nakon čega je predato na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi daljih provjera u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Pored zapljene ovog automobila, službenici policije su podnijeli i krivične prijave protiv pet osoba zbog nedozvoljene trgovine. Službenici Stanice granične policije u Podgorici su na putnom pravcu Zeta - Podgorica, u mjestu Ćemovsko polje, kontrolisali vozilo marke Citroen C4, kojim je upravljao L. P. (60) dok su se kao saputnici u vozilu nalazili D. P. (60) i G. P. (67), državljani republike Albanije sa stalnim boravkom u Crnoj Gori. - U ovom vozilu je prilikom kontrole pronađeno i oduzeto 52 pakovanja rezanog duvana, 66 paklica cigareta raznih marki bez akciznih markica i sa kosovskim akciznim markicama, kao i pet pakovanja ručno pravljenih cigareta - precizirano je u saopštenju. Sa događajem je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu od ovih osoba prikupljenja obavještenja, nakon čega su podnijete krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429120440_64dc29a36b6147de3770258d650f12daf2a8f526135cca7cd72bc534b6ee347a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429120440_64dc29a36b6147de3770258d650f12daf2a8f526135cca7cd72bc534b6ee347a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni duvan"> </figure>  - Službenici Stanice granične policije u Nikšiću u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi lice V. T. (60) iz Nikšića, dok su istovremeno službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i Uprave carina izvršili kontrolu tezgi koje ovo lice koristi u Nikšiću i pronašli i oduzeli pet kilograma rezanog duvana - navodi se u saopštenju. Kontrolom tezge koju koristi V. D. (55) pronađeno je i oduzeto sedam kilograma rezanog duvana koji je od strane službenika Uprave carina uz uredno izdatu potvrdu privremeno oduzet. - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću protiv V. T. i V. D. su podnijete krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivična djela nedozvoljena trgovina - navodi se u saopštenju. Službenici Uprave policije, intenzivnom i efikasnom saradnjom i koordinacijom organizacionih jedinica policije, nastavljaju sa aktivnostima na suzbijanju svih oblika kriminala.

Po međunarodnoj potjernici: Zaplijenjeno skupocjeno vozilo koje traži njemački Interpol

Danilovgrađanin P. P. (30) je uhapšen nakon što su granični policajci u njegovom prtljagu pronašli djelove od oružja, dok su caranici od državljanina Srbije na Aerodromu Podgorica zaplijenili tompuse vrijedne 95.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije (UP). - Preduzimajući zajedničke aktivnosti na suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala, suzbijanja krijumčarenja, i pronalaska i oduzimanja vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu, saradnjom službenika Uprave policije i službenika Uprave carina, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, pri ulasku u Crnu Goru, zaplijenjeni su djelovi od oružja i skupocjene cigarete-tompusi. Službenici Uprave carina, su od državljanina Republike Srbije, zaplijenili veću količinu skupocjenih cigareta – tompusa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 95.000 eura - precizirano je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215200240_ac22b8064428cc6c17ca639150ec49144340d53e7415a56eff4ec5862adb23e1" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni tompusi"></figure>  Iz UP su dodali da je protiv državljanina Srbije pokrenut postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici. U saopštenju piše da su granični policajci, u prtljagu u vlasništvu P. P. pronađeni: višenamjenski rukohvat za lovačku pušku, djelovi rukohvata za lovačku pušku, kundak za lovačku pušku, kompenzator trzaja, optički nišan za pušku marke Vortex Strike Eagle, nastavak optike, nosač okvira za lovačku municiju i višenamjenske platnene torbice. - Nakon prikupljenog obavještenja, a po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, P. P. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz UP.

UP: Uhapšen Danilovgrađanin kod koga su pronađeni djelovi od oružja, od državljanina Srbije zaplijenjeni tompusi

Nezakonita trgovina cigaretama čini 11,6 odsto ukupne svjetske potrošnje, a globalni gubitak poreskih prihoda od krijumčarenja cigareta iznosi između 40 i 50 milijardi dolara godišnje.
To se navodi u najnovijem izvještaju Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori SOCTA 2024 koji je objavila Vlada Crne Gore.
U izvještaju se dodaje i da se u svim zemljama Zapadnog Balkana, dohodak ostvaren od krijumčarenja duvana procjenjuje na više od 200 miliona eura godišnje. Taj udio varira, od najmanjeg procenta u Sloveniji (0,01 posto BDP-a) i Hrvatskoj (0,06 posto BDP-a) do najvećeg u Crnoj Gori (0,52 posto BDP-a).
- Nezakonita trgovina cigaretama čini 11,6 odsto ukupne svjetske potrošnje, a globalni gubitak poreskih prihoda od krijumčarenja cigareta iznosi između 40 i 50 milijardi dolara godišnje. U EU ti gubici su procijenjeni na oko 12,5 milijardi eura. Izvještajni period karakteriše tendencija pada krijumčarenja koji je izazvan stalnim aktivnostima koje su od strane nadležnih organa usmjerene na suzbijanju krijumčarenja, djelimično manja potražnja, ali i ograničenja kretanja koja su izazvana pandemijom virusa COVID 19 - ističe se u SOCTA izvještaju. 
U Crnoj Gori, kao u Evropskoj uniji i u zemljama regiona, izražena je, navode, problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega cigaretama. Ta kriminalna aktivnost dovodi do gubitka prihoda od akciza, poreza i carina, odnosno prouzrokuje značajan gubitak za budžet države i dovodi do destabilizacije tržišta i ugrožavanja legalnih poslovnih struktura.
U izvještaju se dodaje da se krijumčarenje duvanskih proizvoda javlja u različitim oblicima - roba može biti krijumčarena u komercijalnim i manjim pakovanjima, može se transportovati samostalno ili skriveno u drugim proizvodima.
- Ozbiljnost ove pojave bila je prepoznata i u ranijem periodu kada je (2014.godina), osnovana međuresorna Radna grupa za suzbijanje sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda. S tim, u vezi,krajem jula 2021. godine Vlada Crne Gore donijela je i Predlog nacionalne strategije za borbu protiv nelegalnog prometa duvanskih proizvoda sa Akcionim plan za njenu primjenu - navode u izvještaju. 
U istom dokumentu se podsjeća na posljednju u nizu aktivnosti Vlade Crne Gore u cilju suzbijanja ilegalne trgovine cigareta. Ta akcija odnosi se na jun 2021. godine o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne carinske zone Luke Bar. Kako navode, skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar bila su osnovni izvor iz koga su krijumčarene cigarete bilo kopnenim ili morskim putem.
- Na osnovu razlike između potrošnje i legalne proizvodnje/prometa cigareta dolazimo do podataka o veličini ilegalnog tržišta u Crnoj Gori, na osnovu čega se procjenjuje i udio nelegalnih cigareta. Crna Gora svake godine gubi između 10 - 15 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta što je 30 odsto vrijednosti ukupnog legalnog tržišta duvanskih proizvoda u Crnoj Gori - istaknuto je u izvještaju. 
Pomenuta je i posebna veza pojedinaca i članova OKG iz zemlje i regiona.
- Oni se ad hoc ili u kontinuitetu bave ovom kriminalnom aktivnošću i stiču značajna novčana sredstva koja koriste za finansiranje drugih ilegalnih aktivnosti ili ulaganje u legalne poslove (građevinarstvo, veletrgovina, uslužni poslovi i turizam). Zabilježeno je i da se angažuju ekonomski i pravni eksperti, kao i lica sa iskustvom u oblasti špedicije, u cilju prilagođavanja promjenama u zakonodavstvu - navodi se u SOCTA izvještaju. 
Pripadnici ovih mreža su fleksibilni i prilagodljivi i pronalaze nove načine za realizaciju krijumčarskih aktivnosti, a često se, napominju, krijumčarenje i stavljanje u promet cigareta odvija pod maskom legalnih poslova.
- Razvoj modernih sredstava komunikacije, korišćenje mobilnih uređaja sa kripto zaštitom, korišćenje društvenih mreža, umnogome olakšavaju kriminalnim grupama organizaciju krijumčarenja sa transkontinentalnih destinacija i otežava otkrivanje krivičnih djela. U cilju sprovođenja i prikrivanja ovih kriminalnih aktivnosti, koriste se i koruptivna krivična djela, a mete korupcije su pripadnici Uprave policije i Uprave carina, i to službenici koji su pozicionirani na srednjem i nižem nivou, koji obično propuste izvršenje određene službene radnje u zamjenu za novac - zaključeno je u SOCTA 2024 izvještaju.

Crna Gora gubi između 10 i 15 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta

U Pljevljima se ne dešava ekocid i preoštra je konstatacija da je početak rada Termoelektrane apsolutno vezan za zagađenje vazduha, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Čulafić je, na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora o situciji u Pljevljima, rekao da razumije u potpunosti situaciju, ali da podizanje panike nije rješenje, "ako ono nije do kraja opravdano".
- Uvažavam zabrinutost Pljevljaka i ostalih građana, ali vezivati početak rada TE za apsolutno zagađenje u Pljevljima je preoštra konstatacija. Vezivati određena individualne zdravstvene probleme sa početkom rada TE - mislim da treba biti oprezan jer konačnu riječ o tome daje Institut za javno zdravlje - kazao je Damjanović.
On je uvjeren da se u Pljevljima ne dešava ekocid, ali da treba vršiti snažan monitoring.&nbsp;
- Treba biti objektivan i reći da vremenske prilike na tom području imaju velikog uticaja. Živim u Beranama u kojima je, vizionarskim odluka prethodne vlasti, potpuno devastirana privreda, industrija ne postoji, pa se i taj grad suočava sa zagađenjem vazduha - rekao je Ćulafić.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahamnović poručio je da rade na rješenjima i da će se snažnije baviti Pljevljima.
T.K.

Ćulafić: U Pljevljima se ne dešava ekocid, preoštro je vezivati rad TE sa apsolutnim zagađenjem

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je kazao da se Evropska unija otvoreno sprema za rat s Rusijom i da nije spremna za konstruktivne pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lavrov je u intervjuu za TASS pohvalio napore Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trampa, ali je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsjećajući da "gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem".
Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.
- Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju - rekao je Lavrov.
Ruski šef diplomatije je kazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel "počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja među evropskim stanovništvom."
Navodi da evropski lideri ulažu svoj politički kapital kako bi nanijeli strateški poraz Rusiji.
- Ove ambicije su ih doslovno zaslijepile. Ne samo da ih nije briga za Ukrajince, već ih nije briga ni za njihov narod. To je jedini način da se objasni činjenica da se u Evropi još uvijek priča o slanju vojnih snaga u Ukrajinu kao dijela takozvane koalicije voljnih. Mnogo puta smo rekli da bi ih u tom slučaju naše Oružane snage smatrale legitimnom metom - rekao je on.
Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije u zapadnim medijima da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.
- Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem - istakao je Lavrov.

Lavrov tvrdi da se EU otvoreno sprema za rat s Rusijom: Nije ih briga za njihov narod

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da zvaničnici parlamentarne većine žive dobro jer primaju po 2.000–2.600 eura, da im zato nije stalo do građana i djece i ne razumiju zašto nekome znači uvećanje dječjeg dodatka od 30 eura.
Abazović je u autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“ rekao da, nasuprot tome, predstavnici vlasti djeluju ekspresno kad su njihovi prihodi u pitanju i da su bez imalo buke složno podržali uvećanje odborničkih naknada u Glavnom gradu.
On je na ovu temu govorio odgovarajući na pitanja više građana koje je zanimalo zašto poslanici vlasti u Skupštini nijesu podržali prijedlog URE o povećanju dječjeg dodatka i kako komentariše odluku Skupštine Podgorice da poveća naknade odbornicima.
- Znate zašto neće da glasaju za to? Zato što je ljudima u Vladi i ljudima koji personifikuju većinu u državnom parlamentu dobro. Primaju po 2.000 eura, izmislili su sebi neke paušale po 500–600 eura i izađu na 2.600–2.700 eura mjesečno i ne mare za djecu, jer misle da ako njihovom djetetu ne znači ništa 30 eura, da nijednom djetetu u Crnoj Gori ne znači 30 eura. Mi znamo da svakom djetetu u Crnoj Gori znači 30 eura. Spremni smo da smanjimo svoje plate koliko god bude trebalo, 10, 20 i 30 odsto i da to damo za djecu. A ovi ljudi, pošto sami žive dobro i uzimaju i sa nekim komisijama, ne mare za obične građane koje jednostavno ne vide, niti vide njihove potrebe. Partije z Crnoj Gori jednostavno ne razumiju potrebe običnih građana. To moramo da promijenimo prvom prilikom, na prvim narednim izborima - rekao je Abazović u podkastu.
On je podsjetio da su odbornici vlasti u Podgorici glasali za uvećanje svojih naknada.
- Znači, kad treba za njih, oni su redovni, tačni, ne dižu buku i ne govore ono: odakle novac, kako da nađemo, niska je prihodna strana. Kad je bilo za dječji dodatak, svi iz vladajuće većine su ‘požutjeli’, na način što su glasali uzdržano. Oni vašu djecu ne vide. Vide samo, vjerovatno, svoju djecu i svoj lični interes - kazao je Abazović.
<h2>Dopunjena krivična prijava zbog Termoelektrane Pljevlja</h2>
On je kritikovao Državno tužilaštvo, ali i funkcionere iz Pljevalja, gdje je zabilježena visoka koncentracija sumpora neposredno nakon puštanja u probni rad Termoelektrane, bez saglasnosti nadležne inspekcije-
- Ostaviti ljude da se truju, da se svaki dan razbolijevaju, i nuditi im da se za tri mjeseca smanje računi za struju oko 20 ili 30 eura, zaista je ponižavajuće. Ja ne znam koji je to roditelj u Pljevljima koji će prihvatiti da plati pola računa za struju, a da mu se, ne daj Bože, sjutra razboli dijete. Ja ne znam koji je to penzioner, bez obzira što teško živi, koji će prihvatiti da 20 ili 30 eura manje na računu za struju za tri mjeseca znači da mora da trpi neke ogromne zdravstvene probleme - naveo je Abazović.
Pitao je gdje su nestali solidarnost i empatija crnogorskog društva, zbog čega institucije sistema imaju želju da se pravdaju na način koji nije primjeren. Podsjetio je da je TE Pljevlja privremeno puštena u pogon bez saglasnosti nadležnih organa.
- Tužilaštvo države Crne Gore ćuti. Vrhovni državni tužilac, koji je sigurno imao ovu informaciju, Specijalno državno tužilaštvo, Više državno tužilaštvo, Osnovno državno tužilaštvo ćute kao ribe, dozvoljavajući da se građani Pljevalja truju svaki dan i stvarajući kod njih osjećaj da oni uopšte ne pripadaju ovoj državi i da tih 25.000 ljudi može slobodno da živi u sopstvenom logoru i da to nikog od 600.000 ostalih građana Crne Gore ne zanima. Ovakva činjenica je najveći poraz našeg društva - rekao je Abazović.
Podsjetio je da su GP URA, NVO aktivisti i odbornici Skupštine opštine Pljevlja podnijeli krivične prijave zbog ove ekološke situacije.
- Najavljujem da će biti dopuna krivične prijave i da se ovdje ne radi samo o zloupotrebi službenog položaja, nego o narušavanju članova Krivičnog zakonika koji se odnose na životnu sredinu, na zagađenje životne sredine, a po mom skromnom sudu i protiv zdravlja ljudi. Sve sa predumišljajem, jer ti ljudi koji su donijeli te odluke apsolutno su svjesni da nijesu nadležni organ da mogu da daju neku takvu saglasnost. Pritom, da ne zaboravimo, potrošeno je preko 100 miliona eura za rekonstrukciju TE Pljevlja. Nije problem što kasne radovi, jedini problem koji ovdje postoji je što se nešto stavilo u pogon suprotno zakonu Crne Gore - poručio je Abazović.
Abazović je rekao da URA pruža podršku svim građanima Pljevalja:
- Značilo im to ili ne, mi ćemo ovu bitku za čisti vazduh i za vaše zdravlje voditi koliko bude bilo u našoj mogućnosti. A vi se zapitajte zašto ljudi, između ostalog i funkcioneri kojih nije malo iz Pljevalja, ćute o svemu što se dešava i pokušavaju da vas, vašu djecu i vaše porodice tretiraju kao dio stanovništva do kojeg apsolutno nikome nije stalo. Ja tako nešto smatram nepravednim, ponavljam, i imam obavezu prema svim ljudima koji su se uključili u ovu bitku, a nije ih malo. Biće mi drago da sve te ljude koje sretnemo u Pljevljima makar uvjerimo da smo učinili nešto za njih, da nijesmo ćutali i stavljali glavu u pijesak dok se neko drugi truje - dodao je Abazović.
Rekao je da su uzaludni PR tekstovi i da ovi ljudi ne mogu da riješe pitanje Botuna, jer svako u Crnoj Gori vidi, kako je rekao, jedno ekstremno licemjerstvo: "da se za situaciju u Pljevljima ćuti, a da se sva krivica za navodne ekološke probleme koji mogu nastati, ili koji će tek nastati, svali na ljude u Botunu, koji navodno ne dozvoljavaju da se izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda".
- Kad budemo imali iste principe, iste aršine, možemo da govorimo o nekoj pravdi. Do tada, džaba zatvaramo poglavlja, naše najveće poglavlje koje treba da otvorimo je poglavlje društvenog morala. Kad otvorimo to poglavlje, sagledamo sve naše nedostatke, mislim da će tad mnogo biti lakše poći u Evropsku uniju i biti dio šire evropske porodice. Do tad sve će ostati kao dio nekog političkog marketinga i političkog pamfleta“ -poručio je Abazović.
<h2>"Satelit Luča da služi na ponos svima nama"</h2>
Lider URE je izrazio zadovoljstvo što će u nedjelju 28. decembra biti lansiran prvi crnogorski satelit Luča u svemir.
- To će biti prvi satelit Crne Gore koji je otišao u orbitu i koji će jednostavno služiti svima nama za ponos. Želim da dam jednu ličnu notu, uz veliku podršku koju pružam tim sjajnim mladim ljudima, inovatorima iz Montenegro space resrearch-a. Ovo ne pripada zasluzi nikome, ni prethodnoj Vladi, ni ovoj Vladi, ni nekoj budućoj Vladi. Zasluga pripada onim ljudima koji su intenzivno radili na ovom projektu i onima koji vjeruju da Crna Gora može da uradi neke stvari za koje mnogi građani Crne Gore misle da su nemoguće - rekao je Abazović.

Abazović: Prvom prilikom zamijeniti one koji primaju po 2.600 eura, a glasaju protiv dječjih dodataka

Američki i ukrajinski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Zelenski sastaće se danas u Palm Biču na Floridi.
Bijela kuća objavila je izmijenjenu satnicu sastanka koji počinje u 13 sati po lokalnom vremenu, a ne u 15 kako je ranije javljeno.
U saopštenju je navedeno da će sastanak biti u blizini Trampove rezidencije Mar-a-Lago, gdje američki predsjednik provodi vikend.
"Volstrit džurnal" je izvijestio da Zelenski na sastanak donosi mirovni prijedlog od 20 tačaka.
Prema pisanju tog lista, jedan od ključnih elemenata plana je uspostavljanje demilitarizovane zone.
Neimenovani ukrajinski izvori, na koje se poziva "Volstrit džurnal", rekli su da je cilj sastanka rješavanje ključnih razlika u vezi sa nacrtom mirovnog sporazuma.
Nakon susreta sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, Zelenski je poručio da je posljednji napad Moskve zapravo „ruski odgovor na naše mirovne napore“ i da jasno pokazuje „da Putin ne želi mir“.
Prema njegovim riječima, s Trampom će razgovarati o najnovijoj verziji mirovnog plana koji su pripremile Sjedinjene Američke Države. Dokument sadrži 20 tačaka i uključuje mogućnost ukrajinskog napuštanja Donbasa. Rusija taj plan zasad ne podržava, a Zelenski navodi da je spreman i na opciju da se o prijedlogu raspiše referendum.
On je dodao da će s Trampom posebno razgovarati o statusu Donbasa, gdje Moskva trenutno kontroliše oko 70 odsto teritorije Donjecka i čak 99 odsto Luganska. Među važnim temama biće i budućnost nuklearne elektrane Zaporožje.
Zelenski je za američki medij Aksios kazao da i dalje želi da ubijedi Vašington da se odustane od zahtjeva za potpunim povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Ako kompromis ne bude postignut, moguće je da će se cijeli prijedlog – rezultat višenedjeljnih pregovora – na kraju staviti na glasanje građanima Ukrajine.
Kako je istakao, plan je već 90 odsto završen, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje teritorija koje bi eventualno bile ustupljene Rusiji. Moskva insistira da joj pripadne cijeli Donbas, dok Kijev želi da se trenutne linije fronta priznaju kao privremena granica. Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su formiranje slobodne ekonomske zone ukoliko se Ukrajina povuče iz tog regiona, iako se još ne zna kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Zelenski je naglasio da novi dokument vidi kao „temeljni plan za okončanje rata“. 
Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da Ukrajina „ne pokazuje želju za mirnim rješenjem sukoba“, dodajući da Moskva „neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila ruske interese“.

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tag: zapljena-cigareta