Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Dok ukrajinska vojska vodi teške borbe za odbranu opkoljenog Pokrovska, pritisak jača i na frontu oko 90 kilometara jugozapadno, u Zaporožju.
Južno zapovjedništvo Ukrajine potvrdilo je da su se snage povukle iz malog naselja Rivnopilja, što je još jedno u nizu povlačenja od utorka. Time su ruske trupe stigle na oko 80 kilometara od Zaporožja, jednog od najvećih ukrajinskih gradova. Obje fronte su povezane jer Rusija ima veliku prednost u ljudstvu, dok Ukrajina nema kapacitete da istovremeno brani oba pravca.
Zapovjednik ukrajinskih snaga u Pokrovsku, koji je govorio anonimno, istakao je da bi rusko prodor dublje u grad bio jedan od najtežih izazova u posljednjim mjesecima.&nbsp;
- Pokrovsk je logističko i strateško čvorište. Njegov pad bi otvorio put ka Kramatorsku i Slovjansku- rekao je.
Pad Pokrovska oslabio bi i ukrajinske linije u Zaporožju, ugrozio opskrbne rute i otežao rotaciju rezervi. Istovremeno, Rusija trpi ogromne gubitke.&nbsp;
- Bacaju valove slabo obučenih vojnika. Svaki napad ih košta desetine, ponekad stotine života- tvrdi ukrajinski zapovjednik.
Kako više ruskih trupa ulazi u grad, borbe za visoke zgrade i blokove postaju sve intenzivnije. Napadi iz više pravaca stvaraju rizik od poluokruženja, a logistika je pod stalnim udarom dronova i mina. Magla i loša vidljivost dodatno otežavaju situaciju.
Ipak, ukrajinski zapovjednik poručuje da bi ruska pobjeda mogla biti preskupa: „I ako zauzmu Pokrovsk, to ne znači da će moći lako nastaviti ofanzivu. Mi ih iscrpljujemo svakog dana. Ovo im može postati novi Bahmut – pobjeda koja previše košta.“

500x500

Ukrajinske snage pod sve većim pritiskom kod Pokrovska i u Zaporožju

Ruski inženjeri danas su ponovo povezali okupiranu nuklearnu elektranu u Zaporožju na spoljno snabdijevanje strujom iz neokupiranog dijela Ukrajine, okončavši jednomjesečnu vanrednu situaciju, piše britanski list Gardijan.
Prije ponovnog povezivanja, nuklearna elektrana se od 23. septembra oslanjala na rezervne dizel generatore za snabdijevanje električnom energijom za hlađenje, znatno duže od standardnog bezbjednosnog ograničenja od tri dana.
Ukrajinski izvori su rekli Gardijanu da su ruski inženjeri htjeli da elektranu, koju Rusija kontroliše od marta 2022. godine, 7. oktobra povežu na napajanje iz ruske mreže, kao rođendanski poklon ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Taj pokušaj osujetili su ukrajinski partizani, koji su napali trafostanice iza linije fronta u okupiranom Zaporožju, oštetivši novozavršenu visokonaponsku vezu koja je išla od elektrane do Marijupolja i ruske mreže.
Izvori Gardijana navode da zbog toga Rusija nije imala izbora nego da popravi liniju od 750 kilovolti koja ide od elektrane preko rijeke Dnjepar i linija fronta do teritorije koju drži Ukrajina, kako bi obnovila snabdijevanje spoljnom električnom energijom.
Slične komentare je ranije ovog mjeseca dao Volodimir Omeljčenko, stručnjak za energetiku u ukrajinskom istraživačkom centru Razumkov.
On je rekao da su ruski inženjeri hteli da Putinu "poklone nešto", ali je ukrajinska gerilska operacija 6. oktobra to spriječila.
Jevgenij Balicki, ruski imenovani guverner okupirane Zaporoške oblasti, izjavio je 7. oktobra da je nakon napada neprijateljskih dronova nestala struja u "svim naseljima" u tom području.

Nuklearna elektrana u Zaporožju ponovo dobija energiju za hlađenje iz neokupiranog dijela Ukrajine

Кremlj ne planira da prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje (ZNPP), inače najvećom u Evropi,Ukrajini ili bilo kojoj drugoj naciji, piše Politiko.
- Povratak ove stanice u &nbsp;mrežu ruske nuklearne industrije je davno prevaziđena činjenica koju međunarodna zajednica može samo da prizna. Prenošenje same ZNPP ili kontrola nad njom u Ukrajinu ili bilo koju drugu zemlju je nemoguće - napisalo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u utorak uveče, pozivajući se na nuklearnu elektranu u Zaporožju, takođe isključujući mogućnost bilo kakvog zajedničkog rada stanice, prenosi Politiko.
ZNPP, koja se nalazi u Energodaru — gradu u Zaporožju koji je pod kontrolom Rusije — bila je ključni zupčanik u ukrajinskom energetskom sistemu, proizvodeći šest gigavata energije i pokrivajući 20 odsto potreba za električnom energijom u toj zemlji.
Međutim, fabrika nije u funkciji otkako ju je ruska vojska zauzela u martu 2022. godine. Od 1. septembra 2022. osoblje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je prisutno u elektrani, podsjeća Anadolija.
Prošle nedjelje Politiko je izvestio da predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp vidi kontrolu nad ZNPP kao ključni izvor energije za predloženi sporazum o mineralima koji je najavio sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ZNPP državna svojina Ukrajine.
Ipak, bio je otvoren za saradnju sa američkom stranom na obnovi elektrane, ako Ukrajina ponovo preuzme kontrolu nad njom i Energodarom.
Bijela kuća je saopštila da SAD razgovaraju o kontroli ZNPP sa Rusijom.
Ali Кremlj tvrdi da je elektrana sada ruska, nakon referenduma koje je sproveo nelegalno i pod prijetnjom oružja u četiri ukrajinska regiona 2022. godine, navodi Politiko.
Putin je specijalnim naređenjem stavio nuklearnu elektranu Zaporožje u rusko vlasništvo i sada je smatra ruskom svojinom, „prema međunarodnom pravu“.
U saopštenju se takođe negira mogućnost zajedničkog rada elektrane, tj. učešće međunarodnih organizacija. Rusija navodi da nema takvih presedana u svjetskoj praksi.
- U ovom slučaju, na primjer, nemoguće je pravilno obezbijediti nuklearnu i fizičku nuklearnu bezbjednost, niti regulisati pitanja građanske odgovornosti za nuklearnu štetu… Važan aspekt je da bliska saradnja obavještajnih službi NATO-a sa Ukrajinom, koja ima impresivan sabotažni potencijal, onemogućava čak i privremeni prijem predstavnika ovih država u ZNPP - dodaje se u saopštenju.

Rusija odbija da ustupi nuklearku u Zaporožju Ukrajini, Trampu ili bilo kome drugom

U ruskom napadu na Zaporožje poginulo je 13 osoba, a na desetine ih je povrijeđeno, objavili su ukrajinski izvori.
Informaciju o nastradalima na Telegramu je objavila zvaničnica Gradskog veća Zaporožja Regina Harčenko, javlja Ukrinform.
- Apsolutni užas i još jedna katastrofa za Zaporožje – 13 osoba je mrtvo, a 18 je povrijeđeno - navodi se u objavi.
Broj povrijeđenih trenutno nije jasan jer se iz različitih izvora navode podaci od 32 do čak 63 osobe.
Prema izvještaju Rojtersa, koji se poziva na lokalne vlasti, u ruskom bombardovanju poginulo je najmanje 13 osoba, a povrijeđeno ih 63.
Tužioci u regionu rekli su da su 63 osobe povrijeđene, navodi britanska agencija.
Višespratnice su oštećene zajedno sa industrijskim objektom i drugom infrastrukturom, saopštilo je ukrajinsko glavno tužilaštvo na Telegramu, dok su krhotine pogodile i vozila javnog prevoza – tramvaj i autobus sa putnicima.
Prema izvještaju Rojtersa, ruske trupe su upotrebile dvije navođene bombe gađajući stambeno naselje, rekao je novinarima regionalni guverner Ivan Fedorov.
Najmanje četvoro povrijeđenih prebačeno je u bolnicu u teškom stanju, rekao je Fedorov, dodajući da će četvrtak biti pšroglašen dan žalosti.
- Ne postoji ništa okrutnije od lansiranja bombi na grad, znajući da će obični civili stradati - objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenoj mreži Iks (X), pozivajući zapadne saveznike Ukrajine da pojačaju pritisak na Rusiju, navodi Rojters.
- Rusi su bombardovali Zaporožje. Bio je to namjeran udar na grad. Za sada se navodi da je desetine ljudi ranjeno. Svima je pružena neophodna pomoć. Tragično, znamo za 13 poginulih - citirao je Ukrinform izjavu Zelenskog.

Ukrajinski izvori: U ruskom napadu na Zaporožje poginulo 13 osoba

Šest osoba je poginulo a devet je ranjeno u jutrošnjem ruskom udaru na grad Zaporožje, na jugu Ukrajine, javio je regionalni guverner.
To je bio smrtonosni napad na infrastrukturni objekat, rekao je guverner Ivan Fedorov preko Telegrama.
On je dodao da je na tom mjestu nakon udara izbio požar.
Neposredno prije udara oglasile su se sirene za uzbunu od napada balističkom raketom u toj zoni, gdje se nalazi najveća nuklearna centrala u Evropu, koja je pod ruskom kontrolom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Šef administracije ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak pozvao je preko Telegrama Zapad da učini više da pomogne Ukrajini.
- Novi ruski napad u Zaporožju. Ima mrtvih i ranjenih. Treba zaustaviti nasilje snažnim akcijama. Saveznici treba snažnije da djeluju - rekao je on.
Kijev optužuje Zapad da je plašljiv u odnosu na Rusiju u trenutku kada ona ubrzava svoja osvajanja na istoku Ukrajine i kada je optužena da raspoređuje sjevernokorejske vojnike da se bore protiv Ukrajine.
Grad Zaporožje, podijeljen rekom Dnjepar, gdje je bilo više od 700.000 stanovnika prije rata, nalazi se na 35 kilometara od ruskih položaja.
Više ukrajinskih medija i blogera posljednjih dana govore o riziku o mogućoj ruskoj ofanzivi u regionu Zaporožja.
Ona bi bila dodatak na glavni ruski napad na istočnom frontu, gdje je ukrajinska vojska već mjesecima primorana da se povlači.
Ruska bombardovanja Zaporođja pojačana su posljednjih nedjelja.
Rusija čije snage kontrolišu dio regiona Zaporožja je krajem 2022. godine proglasila pripajanje cijele te teritorije.

Šest osoba poginulo, devet ranjeno u ruskom udaru na grad Zaporožje

U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.
Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.
Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.
- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.
Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.
Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) preuzela je odgovornost za ubistvo šefa bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožja, označivši ga kao "ratnog zločinca" i "saradnika" s Rusijom. 
Nuklearna elektrana u Zaporožju, koja se nalazi u južnoj Ukrajini, najveća je u Evropi i prije ruske invazije 2022. godine snabdijevala je Ukrajinu oko 30 odsto svoje električne energije. 
Zauzela ga je ruska vojska u prvim sedmicama rata.
GUR je na svom Telegram kanalu objavio video na kojem se vidi eksplodiranje terenaca, a nekoliko sati kasnije, ruski istražni komitet je potvrdio da je Andrej Korotkij ubijen u Enerhodaru, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDI_Ukraine%2Fstatus%2F1842104888907493808%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842104888907493808%7Ctwgr%5Edcbc9bbfff15b471142fcfda1b22586c8f9b731b%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
GUR je tvrdio da je Korotkij, ukrajinski državljanin, "dobrovoljno sarađivao" s Moskvom nakon što je preuzela kontrolu nad nuklearnim postrojenjem u prvim sedmicama rata.
- Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane podsjeća ljude da će svaki ratni zločinac biti pravedno kažnjen - navodi GUR u objavi na Telegramu, prenosi to Euronews.

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

Najmanje 16 civila je ranjeno, uključujući petnaestogodišnjeg dječaka, u ruskim vazdušnim udarima na Zaporožje na jugoistoku Ukrajine, saopštili su lokalni zvaničnici. 
 
Načelnik Zaporoške oblasti Ivan Fedorov objavio je na Telegramu da je u ruskim napadima oštećeno 13 stambenih zgrada, kao i obrazovne ustanove, automobili, garaže i privatne rezidencije, prenosi Rojters. 
 
Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine saopštilo je da su stanari oštećenih stambenih zgrada evakuisani, a prema preliminarnim informacijama, ruske snage koristile su vođene vazdušne bombe KAB. 
 
Moskva je u međuvremenu saopštila da je u ukrajinskoj ofanzivi u oblasti Kursk u Rusiji, započetoj 6. avgusta, do 5. septembra ubijen najmanje 31 civil, a ranjeno 256 osoba. 
 
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da 131 hiljada civila napustilo najopasnije oblasti Kurskog regiona. 
 
Ukrajina je, prema navodima Moskve, ušla u zapadni region Kurska uz podršku rojeva dronova i teškog naoružanja, uključujući oružje zapadne proizvodnje.

1250x600

1084x550

Najmanje 16 civila ranjeno u napadu na Zaporožje

U Velikoj sali Skupštine Opštine Ulcinj &nbsp;održana je konferencija za medije povodom završetka projekta procjene razvojnog statusa djece uzrasta od 0 do 6 godina u vrtićima na teritoriji Opština Ulcinj.
Projekat je realizovan u saradnji sa Terapeutskim centrom Heimerer, a obuhvatio je stručne procjene u predškolskim ustanovama: Vrtić „Solidarnost“, Vrtić „Winnie the Pooh“ i Vrtić „Xixëllonja“. Tokom trajanja projekta sprovedene su detaljne analize razvojnog statusa djece, s posebnim fokusom na rano prepoznavanje eventualnih poteškoća i pružanje adekvatnih smjernica za dalji rad.
Predstavnici Terapeutskog centra Heimerer predstavili su metodologiju korišćenu tokom procesa procjene, rezultate do kojih se došlo, kao i preporuke za naredne korake.
Posebno je istaknuto da je projekat imao preventivni karakter, sa ciljem ranog prepoznavanja mogućih poteškoća i pružanja stručne podrške roditeljima i vaspitačima, kako bi se omogućila pravovremena intervencija i povećale šanse za uspješan razvoj svakog djeteta.
Tokom konferencije naglašena je i važnost međuinstitucionalne saradnje, kao i aktivnog uključivanja roditelja i zaposlenih u vrtićima, što je ocijenjeno kao jedan od ključnih faktora uspješne realizacije projekta.
Konferenciji su prisustvovali predsjednik Opštine, Genci Nimanbegu, predstavnici Terapeutskog centra Heimerer Burim Bećiri, Bojan Radić i Ardita Zenulahu, kao i sekretarka za sport i mlade Enisa Martinović.
Nimanbegu je naglasio &nbsp;da projekat predstavlja važan korak ka izgradnji održivog sistema podrške ranom razvoju djece u opštini. Istakao je da su prve godine života ključne za razvoj govora, komunikacije, socijalnih i emocionalnih vještina, te da kvalitetna i pravovremena podrška može značajno uticati na kasniji uspjeh djece u obrazovnom sistemu.
Iz Opštine Ulcinj poručeno je da ova saradnja predstavlja primjer odgovornog i proaktivnog pristupa u oblasti socijalne i obrazovne politike, sa jasnim fokusom na dobrobit i budućnost djece. Na kraju konferencije istaknuto je da će slične inicijative biti nastavljene i u narednom periodu, sa ciljem da stručna podrška djeci i porodicama postane redovna praksa u opštini.

Opština Ulcinj: Završen projekat procjene razvojnog statusa djece predškolskog uzrasta

Evropski parlament je danas suspendovao trgovinski sporazum Evropske unije i SAD uz obrazloženje da su najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trampa i prethodna odluka američkog Vrhovnog suda dovele u pitanje pravnu valjanost sporazuma iz 2025. godine.
Vrhovni sud SAD poništio je 20. februara odluku kojom je Tramp početkom 2025. godine uveo visoke carine mnogim zemljama svijeta, uz obrazloženje da je pozivanjem na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji prekoračio predsjednička ovlašćenja.
Tramp je istog dana najavio da uvodi dodatne carine od deset odsto na uvoz iz cijelog svijeta, a samo dan kasnije je to povećao na 15 odsto, i to izvršnom uredbom kojom je zaobišao Kongres.
Pregovarači Evropskog parlamenta zaduženi za taj dokument danas su ceo ugovor EU i SAD zamrzli sve dok situacija ne bude razjašnjena.
- Želimo da od SAD dobijemo jasna uvjeravanja da će se pridržavati sporazuma, jer je to odlučujući element - izjavio je šef Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, nemački socijaldemokrata Bernd Lange.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i Tramp su u julu prošle godine u škotskom Ternberiju utanačili carinski i trgovinski sporazum.
Sporazumom iz Ternberija SAD su se obavezale na standardnu carinu od 15 odsto na većinu uvoza iz EU (smanjujući stope sa zaprećenih 30 odsto), dok je EU pristala da ukine carine na skoro svu američku industrijsku robu.
EU se obavezala da će kupiti od SAD goriva za približno 750 milijardi dolara i za 600 milijardi dolara vojne opreme tokom neodređenog perioda.
Bernd Lange rekao je danas da je odlukom Vrhovnog suda nestao ključni instrument koji su SAD koristile za postizanje i primjenu sporazuma iz Ternberija, saopštio je Evropski parlament.
- Odluka Vrhovnog suda SAD od 20. februara 2026. godine o (Trampovom) pozivanju na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji (IEEPA) je jasna i nedvosmislena. Njene implikacije je nemoguće ignorisati, i nastaviti kao do sada nije opcija - &nbsp;rekao je Lange.
Njemački evroposlanik je rekao da Trampov novi predlog predviđa zamjenu IEEPA i da bi važio sumarno za sve zemlje, a da bi posljedica bilo povećanje carina koje bi premašilo ugovorenih 15 odsto, "što samo po sebi predstavlja jasno odstupanje od odredbi sporazuma iz Ternberija".
Zbog toga danas neće uslijediti prethodno zakazano glasanje u odboru, a izvjestitelji koji predstavljaju parlamentarnu većinu će sljedeće sedmice razmotriti situaciju, rekao je Lange.
Izvjestitelji su se saglasili da u sadašnjim okolnostima rad na implementaciji trgovinskog sporazuma EU-SAD bude zaustavljen sve dok u odnosima Unije i SAD "ponovo ne uspostave jasnoća, stabilnost i pravna sigurnost".
Evropska komisija već mjesecima radi na implementaciji sporazuma, ali njegova puna primjena zahtijeva zeleno svjetlo parlamenta EU i zemalja članica. Evroposlanici su već jednom, u jeku Trampovih pretenzija prema Grenlandu, privremeno suspendovali rad na realizaciji sporazuma.
Tramp je posle odluke Vrhovnog suda svoju novu odluku zasnovao na zakonu iz 1974. godine koji mu omogućava da pod određenim okolnostima do 150 dana bez odluke Kongresa uvede carine na robu iz uvoza. Stručnjaci već sada sumnjaju da su te okolnosti ispunjene. Za duže zadržavanje viših carina potreban mu je pristanak Kongresa.

Evropski parlament suspendovao trgovinski sporazum sa SAD

Portugalski trener Žoze Murinjo neće predvoditi Benfiku u Madridu protiv Reala u revanšu plej-ofa Lige šampiona.
"Specijalni" je suspendovan nakon prve utakmice, jer je bez dlake na jeziku opleo po sudijama - pa će meč gledati sa strane.
Iako je po protokolu trebalo da se pojavi pred novinarima i odgovara na pitanja o povratku u Madrid, o Vinisijusu Žunioru i svemu što nosi duel sa Realom, Murinjo će preskočiti i konferenciju. U dogovoru sa klubom, umjesto njega govoriće pomoćnik Žoao Traljao.
Konferencija je zakazana za utorak, a veliki okršaj igra se u srijedu od 21 čas.&nbsp;

Murinjo neće voditi Benfiku protiv Reala u revanšu plej-ofa Lige šampiona

Udruženje Roditelji zatražilo je od premijera Milojka Spajića i ministarke rada Naide Nišić da hitno povuku predložene izmjene Zakona o radu, kojima se roditeljsko odsustvo za majke skraćuje na deset mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena isključivo očevima i neprenosiva.&nbsp;
&nbsp;Iz tog udruženja su kazali da su povod za zahtjev izuzetno negativne reakcije roditelja.
&nbsp;U dopisu upućenom Vladi Crne Gore i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, udruženje Roditelji je navelo da ovakav stepen protivljenja javnosti nije zabilježen ni u jednom prethodnom zakonskom predlogu koji se tiče porodične politike.
&nbsp;- Očekivali smo da će Vlada, osluškujući glasove roditelja i konkretne predloge, raditi na unapređenju i produžavanju prava na roditeljsko odsustvo, a ne na njegovom skraćenju- rekli su iz udruđenja Roditelji.
&nbsp;Oni su naglasili da podržavaju veće uključivanje očeva u rani razvoj djeteta i usklađivanje sa Direktivom o usklađivanju porodičnog i poslovnog života roditelja i staratelja.&nbsp;
&nbsp;- Međutim, apsolutno smo protiv toga da se to sprovodi na račun uskraćivanja prava majki- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Ukoliko je namjera uvođenje obavezne kvote za očeve, iz tog udruženja predlažu model koji ne umanjuje postojeći nivo prava: da se uvedu dodatna dva mjeseca isključivo za očeve na postojećih 12 mjeseci i da otac to pravo može iskoristiti do navršene druge godine života djeteta.
&nbsp;- Svako drugo rješenje predstavlja direktno umanjenje stečenih prava majki i pogrešnu poruku porodicama- smatraju u udruženju Roditelji.&nbsp;
&nbsp;Oni su istakli da je predložena odredba formulisana nejasno i nedovoljno precizno.
&nbsp;- Više od godinu smo tražili zvanično pojašnjenje njenog stvarnog značenja, bez konkretnog odgovora. Sada nam je i jasno zašto- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Oni su upozorili da predloženi model, takođe, ne uzima u obzir ni specifične životne okolnosti – samohrane majke, porodice u kojima otac ne može koristiti pravo, porodice u specifičnim socijalnim ili zdravstvenim situacijam
&nbsp;Iz udruženja Roditelji su kazali da će, ukoliko Vlada ne povuče predloženo rješenje, predati poslaničkim klubovima amandmane kojima će tražiti zaštitu postojećeg trajanja roditeljskog odsustva.&nbsp;
&nbsp;- Uz podršku roditelja koji nam se obraćaju sa zahtjevom da se ovo pitanje hitno zaustavi, iskoristićemo sve demokratske i institucionalne mehanizme kako bismo spriječili umanjenje stečenih prava- poručili su iz udruženja Roditelji.

Tag: zaporozje