Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Dok ukrajinska vojska vodi teške borbe za odbranu opkoljenog Pokrovska, pritisak jača i na frontu oko 90 kilometara jugozapadno, u Zaporožju.
Južno zapovjedništvo Ukrajine potvrdilo je da su se snage povukle iz malog naselja Rivnopilja, što je još jedno u nizu povlačenja od utorka. Time su ruske trupe stigle na oko 80 kilometara od Zaporožja, jednog od najvećih ukrajinskih gradova. Obje fronte su povezane jer Rusija ima veliku prednost u ljudstvu, dok Ukrajina nema kapacitete da istovremeno brani oba pravca.
Zapovjednik ukrajinskih snaga u Pokrovsku, koji je govorio anonimno, istakao je da bi rusko prodor dublje u grad bio jedan od najtežih izazova u posljednjim mjesecima.&nbsp;
- Pokrovsk je logističko i strateško čvorište. Njegov pad bi otvorio put ka Kramatorsku i Slovjansku- rekao je.
Pad Pokrovska oslabio bi i ukrajinske linije u Zaporožju, ugrozio opskrbne rute i otežao rotaciju rezervi. Istovremeno, Rusija trpi ogromne gubitke.&nbsp;
- Bacaju valove slabo obučenih vojnika. Svaki napad ih košta desetine, ponekad stotine života- tvrdi ukrajinski zapovjednik.
Kako više ruskih trupa ulazi u grad, borbe za visoke zgrade i blokove postaju sve intenzivnije. Napadi iz više pravaca stvaraju rizik od poluokruženja, a logistika je pod stalnim udarom dronova i mina. Magla i loša vidljivost dodatno otežavaju situaciju.
Ipak, ukrajinski zapovjednik poručuje da bi ruska pobjeda mogla biti preskupa: „I ako zauzmu Pokrovsk, to ne znači da će moći lako nastaviti ofanzivu. Mi ih iscrpljujemo svakog dana. Ovo im može postati novi Bahmut – pobjeda koja previše košta.“

500x500

Ukrajinske snage pod sve većim pritiskom kod Pokrovska i u Zaporožju

Ruski inženjeri danas su ponovo povezali okupiranu nuklearnu elektranu u Zaporožju na spoljno snabdijevanje strujom iz neokupiranog dijela Ukrajine, okončavši jednomjesečnu vanrednu situaciju, piše britanski list Gardijan.
Prije ponovnog povezivanja, nuklearna elektrana se od 23. septembra oslanjala na rezervne dizel generatore za snabdijevanje električnom energijom za hlađenje, znatno duže od standardnog bezbjednosnog ograničenja od tri dana.
Ukrajinski izvori su rekli Gardijanu da su ruski inženjeri htjeli da elektranu, koju Rusija kontroliše od marta 2022. godine, 7. oktobra povežu na napajanje iz ruske mreže, kao rođendanski poklon ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Taj pokušaj osujetili su ukrajinski partizani, koji su napali trafostanice iza linije fronta u okupiranom Zaporožju, oštetivši novozavršenu visokonaponsku vezu koja je išla od elektrane do Marijupolja i ruske mreže.
Izvori Gardijana navode da zbog toga Rusija nije imala izbora nego da popravi liniju od 750 kilovolti koja ide od elektrane preko rijeke Dnjepar i linija fronta do teritorije koju drži Ukrajina, kako bi obnovila snabdijevanje spoljnom električnom energijom.
Slične komentare je ranije ovog mjeseca dao Volodimir Omeljčenko, stručnjak za energetiku u ukrajinskom istraživačkom centru Razumkov.
On je rekao da su ruski inženjeri hteli da Putinu "poklone nešto", ali je ukrajinska gerilska operacija 6. oktobra to spriječila.
Jevgenij Balicki, ruski imenovani guverner okupirane Zaporoške oblasti, izjavio je 7. oktobra da je nakon napada neprijateljskih dronova nestala struja u "svim naseljima" u tom području.

Nuklearna elektrana u Zaporožju ponovo dobija energiju za hlađenje iz neokupiranog dijela Ukrajine

Кremlj ne planira da prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje (ZNPP), inače najvećom u Evropi,Ukrajini ili bilo kojoj drugoj naciji, piše Politiko.
- Povratak ove stanice u &nbsp;mrežu ruske nuklearne industrije je davno prevaziđena činjenica koju međunarodna zajednica može samo da prizna. Prenošenje same ZNPP ili kontrola nad njom u Ukrajinu ili bilo koju drugu zemlju je nemoguće - napisalo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u utorak uveče, pozivajući se na nuklearnu elektranu u Zaporožju, takođe isključujući mogućnost bilo kakvog zajedničkog rada stanice, prenosi Politiko.
ZNPP, koja se nalazi u Energodaru — gradu u Zaporožju koji je pod kontrolom Rusije — bila je ključni zupčanik u ukrajinskom energetskom sistemu, proizvodeći šest gigavata energije i pokrivajući 20 odsto potreba za električnom energijom u toj zemlji.
Međutim, fabrika nije u funkciji otkako ju je ruska vojska zauzela u martu 2022. godine. Od 1. septembra 2022. osoblje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je prisutno u elektrani, podsjeća Anadolija.
Prošle nedjelje Politiko je izvestio da predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp vidi kontrolu nad ZNPP kao ključni izvor energije za predloženi sporazum o mineralima koji je najavio sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ZNPP državna svojina Ukrajine.
Ipak, bio je otvoren za saradnju sa američkom stranom na obnovi elektrane, ako Ukrajina ponovo preuzme kontrolu nad njom i Energodarom.
Bijela kuća je saopštila da SAD razgovaraju o kontroli ZNPP sa Rusijom.
Ali Кremlj tvrdi da je elektrana sada ruska, nakon referenduma koje je sproveo nelegalno i pod prijetnjom oružja u četiri ukrajinska regiona 2022. godine, navodi Politiko.
Putin je specijalnim naređenjem stavio nuklearnu elektranu Zaporožje u rusko vlasništvo i sada je smatra ruskom svojinom, „prema međunarodnom pravu“.
U saopštenju se takođe negira mogućnost zajedničkog rada elektrane, tj. učešće međunarodnih organizacija. Rusija navodi da nema takvih presedana u svjetskoj praksi.
- U ovom slučaju, na primjer, nemoguće je pravilno obezbijediti nuklearnu i fizičku nuklearnu bezbjednost, niti regulisati pitanja građanske odgovornosti za nuklearnu štetu… Važan aspekt je da bliska saradnja obavještajnih službi NATO-a sa Ukrajinom, koja ima impresivan sabotažni potencijal, onemogućava čak i privremeni prijem predstavnika ovih država u ZNPP - dodaje se u saopštenju.

Rusija odbija da ustupi nuklearku u Zaporožju Ukrajini, Trampu ili bilo kome drugom

U ruskom napadu na Zaporožje poginulo je 13 osoba, a na desetine ih je povrijeđeno, objavili su ukrajinski izvori.
Informaciju o nastradalima na Telegramu je objavila zvaničnica Gradskog veća Zaporožja Regina Harčenko, javlja Ukrinform.
- Apsolutni užas i još jedna katastrofa za Zaporožje – 13 osoba je mrtvo, a 18 je povrijeđeno - navodi se u objavi.
Broj povrijeđenih trenutno nije jasan jer se iz različitih izvora navode podaci od 32 do čak 63 osobe.
Prema izvještaju Rojtersa, koji se poziva na lokalne vlasti, u ruskom bombardovanju poginulo je najmanje 13 osoba, a povrijeđeno ih 63.
Tužioci u regionu rekli su da su 63 osobe povrijeđene, navodi britanska agencija.
Višespratnice su oštećene zajedno sa industrijskim objektom i drugom infrastrukturom, saopštilo je ukrajinsko glavno tužilaštvo na Telegramu, dok su krhotine pogodile i vozila javnog prevoza – tramvaj i autobus sa putnicima.
Prema izvještaju Rojtersa, ruske trupe su upotrebile dvije navođene bombe gađajući stambeno naselje, rekao je novinarima regionalni guverner Ivan Fedorov.
Najmanje četvoro povrijeđenih prebačeno je u bolnicu u teškom stanju, rekao je Fedorov, dodajući da će četvrtak biti pšroglašen dan žalosti.
- Ne postoji ništa okrutnije od lansiranja bombi na grad, znajući da će obični civili stradati - objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenoj mreži Iks (X), pozivajući zapadne saveznike Ukrajine da pojačaju pritisak na Rusiju, navodi Rojters.
- Rusi su bombardovali Zaporožje. Bio je to namjeran udar na grad. Za sada se navodi da je desetine ljudi ranjeno. Svima je pružena neophodna pomoć. Tragično, znamo za 13 poginulih - citirao je Ukrinform izjavu Zelenskog.

Ukrajinski izvori: U ruskom napadu na Zaporožje poginulo 13 osoba

Šest osoba je poginulo a devet je ranjeno u jutrošnjem ruskom udaru na grad Zaporožje, na jugu Ukrajine, javio je regionalni guverner.
To je bio smrtonosni napad na infrastrukturni objekat, rekao je guverner Ivan Fedorov preko Telegrama.
On je dodao da je na tom mjestu nakon udara izbio požar.
Neposredno prije udara oglasile su se sirene za uzbunu od napada balističkom raketom u toj zoni, gdje se nalazi najveća nuklearna centrala u Evropu, koja je pod ruskom kontrolom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Šef administracije ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak pozvao je preko Telegrama Zapad da učini više da pomogne Ukrajini.
- Novi ruski napad u Zaporožju. Ima mrtvih i ranjenih. Treba zaustaviti nasilje snažnim akcijama. Saveznici treba snažnije da djeluju - rekao je on.
Kijev optužuje Zapad da je plašljiv u odnosu na Rusiju u trenutku kada ona ubrzava svoja osvajanja na istoku Ukrajine i kada je optužena da raspoređuje sjevernokorejske vojnike da se bore protiv Ukrajine.
Grad Zaporožje, podijeljen rekom Dnjepar, gdje je bilo više od 700.000 stanovnika prije rata, nalazi se na 35 kilometara od ruskih položaja.
Više ukrajinskih medija i blogera posljednjih dana govore o riziku o mogućoj ruskoj ofanzivi u regionu Zaporožja.
Ona bi bila dodatak na glavni ruski napad na istočnom frontu, gdje je ukrajinska vojska već mjesecima primorana da se povlači.
Ruska bombardovanja Zaporođja pojačana su posljednjih nedjelja.
Rusija čije snage kontrolišu dio regiona Zaporožja je krajem 2022. godine proglasila pripajanje cijele te teritorije.

Šest osoba poginulo, devet ranjeno u ruskom udaru na grad Zaporožje

U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.
Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.
Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.
- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.
Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.
Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) preuzela je odgovornost za ubistvo šefa bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožja, označivši ga kao "ratnog zločinca" i "saradnika" s Rusijom. 
Nuklearna elektrana u Zaporožju, koja se nalazi u južnoj Ukrajini, najveća je u Evropi i prije ruske invazije 2022. godine snabdijevala je Ukrajinu oko 30 odsto svoje električne energije. 
Zauzela ga je ruska vojska u prvim sedmicama rata.
GUR je na svom Telegram kanalu objavio video na kojem se vidi eksplodiranje terenaca, a nekoliko sati kasnije, ruski istražni komitet je potvrdio da je Andrej Korotkij ubijen u Enerhodaru, gdje se nalazi nuklearna elektrana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDI_Ukraine%2Fstatus%2F1842104888907493808%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1842104888907493808%7Ctwgr%5Edcbc9bbfff15b471142fcfda1b22586c8f9b731b%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
GUR je tvrdio da je Korotkij, ukrajinski državljanin, "dobrovoljno sarađivao" s Moskvom nakon što je preuzela kontrolu nad nuklearnim postrojenjem u prvim sedmicama rata.
- Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane podsjeća ljude da će svaki ratni zločinac biti pravedno kažnjen - navodi GUR u objavi na Telegramu, prenosi to Euronews.

VIDEO: Ukrajina tvrdi da je ubila šefa sigurnosti u elektrani u Zaporožju koji je sarađivao sa Rusima

Najmanje 16 civila je ranjeno, uključujući petnaestogodišnjeg dječaka, u ruskim vazdušnim udarima na Zaporožje na jugoistoku Ukrajine, saopštili su lokalni zvaničnici. 
 
Načelnik Zaporoške oblasti Ivan Fedorov objavio je na Telegramu da je u ruskim napadima oštećeno 13 stambenih zgrada, kao i obrazovne ustanove, automobili, garaže i privatne rezidencije, prenosi Rojters. 
 
Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine saopštilo je da su stanari oštećenih stambenih zgrada evakuisani, a prema preliminarnim informacijama, ruske snage koristile su vođene vazdušne bombe KAB. 
 
Moskva je u međuvremenu saopštila da je u ukrajinskoj ofanzivi u oblasti Kursk u Rusiji, započetoj 6. avgusta, do 5. septembra ubijen najmanje 31 civil, a ranjeno 256 osoba. 
 
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da 131 hiljada civila napustilo najopasnije oblasti Kurskog regiona. 
 
Ukrajina je, prema navodima Moskve, ušla u zapadni region Kurska uz podršku rojeva dronova i teškog naoružanja, uključujući oružje zapadne proizvodnje.

1250x600

1084x550

Najmanje 16 civila ranjeno u napadu na Zaporožje

Zvaničnici američke savezne države Minesota saopštili su da su pokrenuli vlastitu istragu o ubistvu američke građanke koju je u srijedu u Mineapolisu upucao agent Službe za imigraciju i carinu (ICE).
Rene Nikol Gold (37), majka troje djece, ubijena je tokom pojačanih imigracionih racija koje je sprovodila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako prenosi Anadolija, lokalna tužiteljka i državni tužilac najavili su zajedničku istragu kako bi prikupili i sačuvali dokaze u vezi sa slučajem.
Zvaničnici su naveli da su bili u stalnom kontaktu nakon što je FBI povukao saradnju, kao i da su zajedno tražili put naprijed koji bi omogućio transparentnost potrebnu građanima Minesote.

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Podaci sa sajta vazduh.me pokazuju da je u Bijelom Polju, u periodu od 7 do 8 sati, kvalitet vazduha bio veoma loš.
Ista situacija zabilježena je i u Pljevljima, dok je u Nikšiću vazduh ocijenjen kao dobar, a u Baru i Kotoru kao veoma dobar.
Za Podgoricu, u ovom trenutku, na sajtu nema novih podataka – posljednja objava je od 3. januara za period između 11 i 12 sati, kada je kvalitet vazduha bio prihvatljiv.

U Bijelom Polju i Pljevljima jutros veoma loš kvalitet vazduha

Službenici granične policije pronašli su kod S. A. iz Ulcinja 20 kilograma rezanog duvana sakrivenog u prtljažniku automobila, zbog čega će protiv njega biti podnijeta krivična prijava za nedozvoljenu trgovinu.
Kako je saopšteno iz Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Ulcinj, kontrola je izvršena juče u mjestu Kravari, gdje je zaustavljeno putničko vozilo marke „Toyota“ kojim je upravljao osumnjičeni.
Prilikom pregleda vozila, policijski službenici su ispod tapacira u prtljažniku pronašli 20 pakovanja rezanog duvana, ukupne težine 20 kilograma.
S. A. nije posjedovao nikakvu dokumentaciju o porijeklu i vlasništvu nad duvanom, niti dozvolu za njegovu prodaju.
O slučaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji je ocijenio da se u radnjama osumnjičenog stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina. Po njegovom nalogu, duvan je oduzet, a protiv S. A. biće podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Krivična prijava protiv Ulcinjanina: Pronađeno 20 kilograma rezanog duvana

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Tag: zaporozje