Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lošiji finansijski rezultat u 2025. godini.
Šahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informišu prije donošenja svih strateških odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvršnog direktora Ivana Bulatovića, Šahmanović traži Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Traži i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasništvo države Crne Gore u strukturi Vašeg društva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Vašeg društva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
Šahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informišete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvještavanje o realizaciji ekološke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je Šahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je Šahmanović u dopisu.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

Javno dostupne baze podataka državnih i lokaknih institucija najbolje svjedoče o masovnom partijskom i nepotističkom zapošljavanju tokom protekle četiri godine u Nikšiću. Vladajuća koalicija „Za budućnost Nikšića“, koju dominantno čine Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, ali i njihovi koalicioni partneri poput Socijalističke narodne partije, obilato su koristili sve raspoložive javne resurse na lokalnom i državnom nivou kako bi pozapošljavali članove porodica, bliske rođake, prijatelje i partijske saborce. Zakonske procedure često nijesu poštovane, fakultetske diplome su za pojedina radna mjesta su više nego sumnjive, ali je bilo bitno da se ljudi bliski partijskim funkcionerima vlasti pozicioniraju što bolje i uz što veće benefite. Informacije koje se mogu čuti od zaposlenih u lokalnim institucijama i državnim kompanijama se mogu sažeti kroz jednu rečenicu „Fali nam stolica za sve koje su doveli, neki su zamoljeni i da ne dolaze na posao već da samo primaju platu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7" data-rendition-name="original" width="1055" height="475" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497" data-rendition-name="original" width="1066" height="430" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  M portal je u jučerašnjem tekstu naveo niz primjera nepotističkog i partijskog zapošljavanja u Nikšiću, a detaljnija analiza javno dostupnih baza podataka pokazuje koliko je takav način rada lokalne i državne vlasti ukorijenjen i dubok. Juče smo kao jedan od primjera nepotističkog zapošljavanja naveli brata od ujaka Milana Kneževića, Radivoja Dada Miškovića. Kada je televizija Vijesti prošle godine emitovala dokumentarno istraživački film „Meta“ o masovnom partijskom zapošljavanju novih vlasti na svim nivoima, analiziran je i taj slučaj zapošljavanja u „Solar gradnji“. Mišković je pokušao da demantuje podatke do kojih je došla televizija Vijesti preko portala bliskih vlastima i objavio ugovore o preuzimanju između kompanije „Toščelik“ gdje je ranije radio i „Solar gradnje“. Međutim, preskočio je da saopšti da se „Toščelik“ već uveliko gasio kada je ugovor napravljen, a Mišković je u „Solar gradnji“ dobio i funkciju predsjednika sindikata ove kompanije. Čak je i njegova supruga Mirjana, kako se vidi iz Miškovićevog imovinskog kartona, u međuvremenu prešla iz zanimanja nazvanog „domaća trgovina“ prešla na radno mjesto u Domu zdravlja Nikšić, čime su joj prihodi utrostručeni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f" data-rendition-name="original" width="425" height="588" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Miškovićeva rođena sestra Marija je takođe u međuvremenu zaposlena u Opštini Nikšić, odnosno u Službi za zajedničke poslove, gdje je za kratko vrijeme napredovala od ugovora o djelu, poreko kurirskog posla do konačnog unapređenja na stalno radno mjesto samostalne referentkinje za prijem i obradu zahtjeva i davanje informacija. Kada je riječ o kadrovima Milana Kneževića, tu se lista ne zaustavlja. Juče smo takođe objavili i da je bliska saradnica i sekretarica Milana Kneževića Tamara Ćalasan, koja je bila i na odborničkoj listi na prošlim lokalnim izborima u Nikšiću, zaposlena kao PR u nikšićkom Domu zdravlja, a njen suprug Predrag je dobio posao u „Solar gradnji“, gdje i Kneževićev brat od ujaka. Rođena sestra Predraga Ćalasana i njegov brat od ujaka takođe su dobili poslove u EPCG. Informaciju da je suprug Tamare Ćalasan zaposlen u „Solar gradnji“ potvrdila je upravo ona, navodeći to kao podatak u svom imovinskom kartonu, koji je obavezna da podnosi kao odbornica u SO Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681" data-rendition-name="original" width="896" height="443" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f" data-rendition-name="original" width="905" height="216" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  U jučerašnjem tekstu smo naveli i primjere zapošljavanja iz Socijalističke narodne partije, koja nije propustila da „zagrabi“ iz kvote partijskog zapošljavanja po dubini i širini. Potpredsjednik Opštine Nikšić iz njihovih redova Zoran Tomić bi u perspektivi mogao biti predmet provjere validnosti fakultetske diplome diplomiranog menadžera. U njegovoj zvaničnoj biografiji ne piše na kom je fakultetu stekao obrazovanje, a izvori M portala tvrde da je to učinio za veoma kratko vrijeme na Univerzitetu Union Nikola Tesla, za koji je bivša poslanica i profesorica Univerziteta Crne Gore Branka Bošnjak kazala „Zavladala je epidemija lažnjaka, a ovaj Union univerzitet u beogradu je posljednjih godina upravo prepoznat po štancovanju diploma crnogorskim fiktivnim studentima, koji se prošetaju jednom ili nijednom do Beograda i vrate se sa diplomom“. Prema svim informacijama do kojih je M portal došao, Tomiću je Senat Univerziteta Crne Gore zabranio studiranje na svim svojim fakultetskim jedinicama, jer je razotkriveno da je učestvovao u švercovanju ispita. Njegova supruga Ivana Rešetar Tomić je zaposlena u EPCG kao referent, a ujedno je i odbornica u Skupštini Opštine Danilovgrad iz redova SNP-a, vidi se iz imovinskog kartona Zorana Tomića i spiska zaposlenih u EPCG za 2024. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d" data-rendition-name="original" width="997" height="220" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff" data-rendition-name="original" width="1001" height="493" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  I Nenad Marković iz SNP-a, koji je izabran u Odbor direktora EPCG, nije propustio da iskoristi svoju funkciju: on je svoju ćerku zaposlio u kompaniji kojom rukovodi, a sina Sinišu u Komunalnoj inspekciji Opštine Nikšić, kao vozača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d" data-rendition-name="original" width="643" height="626" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Prema informacijama do kojih je M portal došao, još jedan partijski kadar SNP-a sa sumnjivom diplomom je došao do atraktivnog radnog mjesta u sistemu državnih institucija i to zahvaljujući bivšem ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2" data-rendition-name="original" width="880" height="1270" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Riječ je o Bojanu Bigoviću, sinu funkcionera SNP-a Dragana Bigovića. Naime, Bojan Bigović, prema raspoloživim informacijama M portala, posjeduje diplomu MB fakulteta za poslovne studije i slikarstvo, a zaposlen je kao pravnik u Opštoj bolnici Nikšić. On je „karijeru“ započeo kao pripravnik 2022. godine, potom kao volonter pravnik, uz saglasnost tadašnjeg ministra zdravlja Dragoslava Šćekića na određeno na 12 mjeseci, te na kraju aneksom ugovora primljen i na neodređeno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0" data-rendition-name="original" width="843" height="1087" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630" data-rendition-name="original" width="918" height="2092" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>

Portal ETV

Imovinski kartoni i ugovori otkrivaju nepotističku mrežu zapošljavanja u Nikšiću

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pozvao je sve mlade ljude koji, kako je rekao, žele da budu dio promjena i da doprinesu sigurnosti naše države, da se prijave na javni poziv za zapošljavanje 815 novih policijskih službenika.
- Ovo je prilika za sve koji imaju ambiciju, energiju i profesionalizam da ostave trag i doprinesu izgradnji sigurnije budućnosti. Ove godine uvodimo drugačiji proces zapošljavanja policijskih službenika, zasnovan na punoj transparentnosti. Za razliku od dosadašnjih postupaka zapošljavanja kandidati će po prvi put prolaziti kroz čak četiri nivoa provjere, koje sprovode specijalno formirane komisije. Cilj je da osiguramo najviše standarde profesionalnosti i integriteta u policiji - istakao je Šaranović.
Četiri su, navodi on, „filtera“ kroz koje će kandidati prolaziti:
1. Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji – kako bi se osiguralo da kandidati nemaju prepreke koje bi ih činile nepodobnim za rad u policiji.
2. Komisija za provjeru psiho-fizičkih sposobnosti – koja procjenjuje fizičku spremnost i psihološku otpornost kandidata za izazove policijskog posla.
3. Komisija za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija – uključuje detaljnu analizu podataka o imovini i prihodima, psihološko testiranje moralnog integriteta i usmene intervjue.
4. Komisija za provjeru znanja, sposobnosti i vještina – gdje će kandidati pokazati svoje teorijsko znanje i praktične vještine kroz simulacije realnih situacija vezanih za policijske poslove.
Na javni poziv mogu da se prijave svi kandidati koji imaju crnogorsko državljanstvo, navršenih 18 godina života, odgovarajući nivo obrazovanja (V, VI ili VII stepen), zdravstvenu sposobnost za rad, položen stručni ispit za rad u državnim organima (ili obaveza da se položi u roku od jedne godine nakon zaposlenja), da nijesu osuđivani za krivična djela koja ih čine nepodobnim za rad u državnim organima, da protiv njih nije pokrenut krivični postupak za djela za koja se pokreće po službenoj dužnosti.
Dodao je da kandidati bez prethodnog iskustva u policiji ne mogu biti stariji od 30 godina, dok kandidati sa iskustvom u policiji mogu konkurisati do navršenih 40 godina.
- Posebno mi je zadovoljstvo što mogu istaći da je Pravilnik o zapošljavanju policijskih službenika rađen, ali i finalizovan uz punu podršku eksperata Savjeta Evrope. Posebno sam zahvalan Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava Savjeta Evrope i njegovom direktoru Đanluki Espositu, koji je, razumijevajući hitnost situacije, omogućio dodatnu ekspertsku podršku u završnoj fazi izrade ovog Pravilnika. Kroz njegovu implementaciju, osigurali smo i primjenu ključnih GRECO preporuka, čime dodatno unapređujemo povjerenje u rad policije - izjavio je Šaranović.
Kandidatima je poručio da ovo nije samo prilika za posao.
- Prijavite se i budite dio novog poglavlja u radu naše policije. Ovo nije samo prilika za posao - ovo je poziv države da zajedno doprinesemo reformama i stvaranju naprednog bezbjednosnog sistema - zaključio je Šaranović.
Sve informacije o javnom pozivu, uslovima i proceduri dostupne su na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova.

Šaranović poziva mlade da apliciraju za policijski posao, provjeravaće ima li bezbjednosnih smetnji, njihove psiho-fizičke sposobnosti, integritet i znanje

Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala je jutros u Evropskom parlamentu u Strazburu svoj godišnji govor o stanju Unije, u kojem je predstavila ključne prioritete EU za naredne mjesece. Fokus njenog obraćanja bio je na jačanju evropske konkurentnosti, ubrzavanju zelene tranzicije, razvoju vještačke inteligencije i očuvanju socijalne kohezije, dok su pojedine teme – poput rastuće krize sa vodnim resursima – izostale.
<h2>Novi centar za borbu protiv dezinformacija</h2>
Dok je fokus njenog govora bio na jačanju evropske odbrane od fizičkih prijetnji poput dronova, Ursula fon der Lajen je najavila osnivanje „Evropskog centra za demokratsku otpornost“ koji će se baviti manipulacijama informacijama i dezinformacijama.
Najava dolazi u trenutku kada su nedavni izbori u Evropi i šire bili obilježeni miješanjem spolja, a izbori u Moldaviji kasnije ovog mjeseca pažljivo se prate zbog mogućeg ruskog uticaja.
Centar će objediniti stručna znanja i kapacitete „iz država članica i susjednih zemalja“, poručila je Fon der Lajen, dok su u sali odjekivali povici negodovanja.
- Očigledno se plašite ovog novog centra - odgovorila je ona.
Nakon što je dugo ignorisala dobacivanja poslanika desničarskih partija – od kojih su je mnogi prekidali na njemačkom jeziku – strpljenje predsjednice Komisije je očigledno počelo da ponestaje.
Veliki dio desne strane sale u međuvremenu je napustio zasijedanje, dok su oni koji su ostali pokušavali da se nametnu čak i dok je ona govorila sa govornice.
Fon der Lajen je bila prinuđena da nakratko prekine govor i zatraži od nekolicine poslanika da je saslušaju dok iznosi planove za jačanje demokratije i vladavine prava.
<h2>Fon der Lajen protiv algoritama</h2>
- Čvrsto vjerujem da roditelji, a ne algoritmi, treba da odgajaju našu djecu - poručila je Ursula fon der Lajen, kritikujući „tsunami" velikih tehnoloških kompanija koji "preplavljuje porodične domove“ i „algoritme koji ciljaju na ranjivosti djece sa jasnom namjerom da stvore zavisnost“.
Ovim je ponovila svoj prošlogodišnji apel za suzbijanje zavisnosti od društvenih mreža i sajber-nasilja među mladima.&nbsp;
- Kao što smo u moje vrijeme učili djecu da ne smiju da puše, piju ili gledaju sadržaj za odrasle do određene dobi, vjerujem da je vrijeme da razmotrimo isto i za društvene mreže - rekla je ona poslanicima, podsjećajući na australijske pokušaje da se uvede zabrana za mlađe od 16 godina.
- Do kraja godine angažovaću panel stručnjaka koji će mi dati preporuku o najboljem pristupu za Evropu - dodala je.
<h2>Evropa – sljedeći globalni lider u zdravstvu?</h2>
Nakon što su SAD ukinule milione eura namijenjenih globalnom zdravstvenom fondu, Fon der Lajen je poručila da je Evropa spremna da preuzme lidersku ulogu.
Pozivajući se na svoje medicinsko iskustvo (što je izazvalo i nova dobacivanja u sali), kazala je da je „zgrožena“ širenjem dezinformacija o zdravlju, posebno u trenutku kada raste broj slučajeva morbila i dječje paralize.
Kako bi se to spriječilo, najavila je pokretanje nove Inicijative za globalnu zdravstvenu otpornost.
Ova najava predstavlja iznenađujuću dobit za zdravstvene organizacije, koje su očekivale da će u današnjem govoru fokus biti isključivo na konkurentnosti i trgovini, dok je farmaceutska industrija, suočena sa najavljenim tarifama, jedva i pomenuta.
<h2>Socijalna dimenzija i borba protiv siromaštva</h2>
Fon der Lajen je istakla da EU želi da do 2050. iskorijeni siromaštvo, najavljujući predlog Zakona o kvalitetnim poslovima koji bi trebalo da obezbijedi pravedne i pristojno plaćene uslove rada za sve građane.&nbsp;
- Znamo koliko su vremena bila teška za mnoge porodice, kako su troškovi porasli i koliko ljudi žrtvuje da bi sastavili kraj s krajem - poručila je ona.
Posebno je naglašena i kriza stanovanja, koju je opisala kao prijetnju evropskoj konkurentnosti.&nbsp;
- Medicinske sestre, nastavnici i vatrogasci ne mogu da priušte život tamo gdje rade. Mladi odlažu formiranje porodica, a studenti napuštaju studije jer ne mogu da plate kiriju - kazala je predsjednica Komisije, najavljujući izmjene pravila o državnoj pomoći kako bi članice mogle direktnije ulagati u dostupno stanovanje.
<h2>Zelena tranzicija i industrijska politika</h2>
Ekološka transformacija, prema njenim riječima, nije samo klimatski imperativ već i „industrijska politika koja treba da osnaži evropsku proizvodnju“. Najavila je novi trgovinski instrument koji će zaštititi industriju čelika od troškova dekarbonizacije, ali i naglasila da „budućnost čiste tehnologije mora ostati u Evropi“.
Iako je potvrdila da će EU nastaviti sa klimatskim i ekološkim ciljevima, nije otvoreno branila ambiciozni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, koji je pod kritikama desnice i dijela njene političke porodice – Evropske narodne partije.
Fon der Lajen je takođe signalizirala pomak ka većem prihvatanju nuklearne energije kao „bazne“ u evropskom energetskom miksu, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnje podjele u Uniji.
<h2>Tehnologija i vještačka inteligencija</h2>
Veliki dio govora bio je posvećen razvoju vještačke inteligencije (AI) i digitalne ekonomije. Predsjednica Komisije najavila je osnivanje četiri do pet evropskih AI gigafabrika i donošenje Zakona o razvoju klauda i AI sljedeće godine.&nbsp;
- Evropska vještačka inteligencija je ključna za našu buduću nezavisnost - poručila je ona.
Planirano je i jačanje saradnje sa privatnim investitorima kroz Scale-Up Europe fond, kako bi startapi iz oblasti AI i kvantne tehnologije lakše dobijali kapital bez oslanjanja na strane ulagače.
Fon der Lajen je promovisala i projekat digitalnog eura, za koji smatra da će „olakšati poslovanje i potrošnju u Evropi“ jer će omogućiti digitalna plaćanja nezavisno od američkih kartičarskih giganata.
<h2>Odnosi sa SAD i globalna trgovina</h2>
Značajan dio govora posvećen je odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Fon der Lajen je naglasila da EU ima pravo da sama postavlja i sprovodi svoja pravila – bilo da se radi o digitalnoj ili ekološkoj regulativi.&nbsp;
- Mi postavljamo sopstvene standarde. Mi određujemo svoja pravila - poručila je, aludirajući na česte napade američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je kritikovao evropski digitalni okvir tvrdeći da stavlja američke kompanije u nepovoljan položaj.
Uprkos kontroverzama, Fon der Lajen je branila trgovinski sporazum sa SAD, potpisan ovog ljeta, opisavši ga kao „najbolji mogući dogovor“. Sporazum, koji ograničava carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto, izazvao je oštre kritike opozicije u Evropskom parlamentu i pojedinih država članica.&nbsp;
- Naše trgovinske veze sa Sjedinjenim Državama su najvažnije - rekla je, naglašavajući da je sporazum dao prednost evropskim izuzecima i dodatnim stopama.
<h2>Poljoprivreda i automobilska industrija</h2>
Poljoprivrednici, koji su protekle godine često izlazili na ulice, dobili su svoje „15 minuta“ u govoru. Fon der Lajen je obećala mjere za poštenije cijene i pojednostavljenje birokratije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, uz nova pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Kada je riječ o automobilskoj industriji, najavila je inicijativu „Mali pristupačni automobili“, kojom želi da Evropa razvije sopstvene električne automobile, pristupačne građanima i proizvedene na kontinentu. Najava je, međutim, dočekana negodovanjem u parlamentu, posebno među poslanicima iz Evropske narodne partije, koji tradicionalno zastupaju interese industrije zasnovane na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
<h2>Pozdrav grčkim herojima</h2>
Ursula fon der Lajen odala je priznanje herojskom radu grupe grčkih vatrogasaca koje je EU poslala da pomognu u gašenju požara koji su ovog ljeta poharali špansku regiju Asturija.&nbsp;
Jedan od članova tima pridružio se predsjednici u Evropskom parlamentu i dobio je ovacije poslanika koji su mu aplaudirali stojeći.
<h2>Novi centar za gašenje požara na Kipru</h2>
Predsjednica Evropske komisije najavila je da će EU „radikalno pojačati napore u pravcu klimatske otpornosti i prilagođavanja“, naglašavajući da „klimatske promjene čine svako ljeto toplijim, surovijim i opasnijim“.
U tom cilju, predložila je osnivanje „Evropskog centra za gašenje požara“, koji će biti smješten na Kipru, i završila svoj govor odajući počast evropskim vatrogascima.
Odabir Kipra ima posebno simbolično značenje jer je ta zemlja ovog ljeta doživjela najteže požare u posljednjih nekoliko decenija.
<h2>Fon der Lajen tražila pomoć avio-kompanija u borbi protiv krijumčarenja migranata</h2>
Avio-sektor u govoru nije bio pomenut osim u dijelu koji se odnosio na migracije. Nakon što je uvjerila poslanike da će Unija nastaviti da poštuje svoje međunarodne obaveze u pogledu prava na azil, Fon der Lajen je naglasila da o tome „ko dolazi kod nas i pod kojim uslovima“ mora odlučivati Evropa, a ne krijumčari ljudi.
- Zato moramo bliže sarađivati sa avio-kompanijama, posebno na problematičnim rutama, kao što su one prema Bjelorusiji - dodala je predsjednica Komisije.
<h2>Izostavljena pitanja i kritike</h2>
Iako je govor obilovao novim inicijativama, izostalo je pominjanje krize vodosnabdijevanja, iako se više od 40 odsto evropskog stanovništva već suočava sa nestašicom vode. Taj propust već izaziva kritike ekoloških organizacija i dijela poslanika.
Takođe, najavljeni paket za proizvodnju baterija u iznosu od 1,8 milijardi eura ocijenjen je skromnim u poređenju sa kineskim ulaganjima, poput investicije od 7,3 milijarde eura kompanije CATL u Mađarskoj.

Von der Lajen: EU mora ostati snažna u vremenu globalnih izazova

Na dionici puta Vrulja – Mijakovići, jednoj od važnih saobraćajnica za sjever Crne Gore, danas je počela montaža prenapregnutih nosača na mostu broj jedan. Riječ je o najzahtjevnijoj fazi radova na ovoj trasi dugoj sedam i po kilometara, gdje se grade ukupno dva mosta. Most broj jedan, biće dug 126 metara, sa četiri raspona, dok će &nbsp;most broj dva biti dug 156 metara i imaće pet polja. Oba mosta projektovana su u grednom sistemu, sa monolitizovanom betonskom pločom debljine 20 centimetara. Najveća visina stubova dostiže 20 metara, a širina je 11 metara, sa dvije saobraćajne trake i trotoarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910110912_233ab8a552d580d1e2e4ed8f3e23374ff6a386e1acce986559ad10ab9dad35dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910110912_233ab8a552d580d1e2e4ed8f3e23374ff6a386e1acce986559ad10ab9dad35dd" data-rendition-name="original" width="4160" height="2340" loading="lazy" alt="Put Mijakovići-Vrulja"> <figcaption>Put Mijakovići-Vrulja(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Kako pojašnjavaju u kompaniji Bemax, koja izvodi radove, nakon završene montaže nosača, u narednih petnaest dana uslijediće i postavljanje gornje ploče mosta. - Zbog nepristupačnog terena i potrebe da se pripreme posebne platforme za montažu, ova dva mosta predstavljaju najveći organizacioni i tehnički izazov na cijeloj trasi. U poslu su angažovane velike dizalice, jer su nosači dugi 30 i 35 metara i teški 55 i 65 tona, pa je svaki korak precizno planiran – kazao je za TV E šef gradilišta - Ivan Jelovac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910110912_0bc4a424648b8d8b44665d9f8476b51d3feaec11a7927fe16bfa78eed5f99252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910110912_0bc4a424648b8d8b44665d9f8476b51d3feaec11a7927fe16bfa78eed5f99252" data-rendition-name="original" width="4160" height="2340" loading="lazy" alt="Put Mijakovići-Vrulja"> <figcaption>Put Mijakovići-Vrulja(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara. Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru, a izvođač najavljuje da će posao biti završen do kraja oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910110912_e0f88f24857063a2747c176b7fd56958ff76b0c4b5fc0c877df0eafbe39b64c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910110912_e0f88f24857063a2747c176b7fd56958ff76b0c4b5fc0c877df0eafbe39b64c2" data-rendition-name="original" width="4160" height="2340" loading="lazy" alt="Put Mijakovići-Vrulja"> <figcaption>Put Mijakovići-Vrulja(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

Počela montaža nosača na mostu na putu Mijakovići - Vrulja

Iz štampe je izašao 52. broj časopisa Komun@, na 40 strana, sa posebnim tematskim sadržajem o crnogorsko-makedonskim vezama i istorijskim, kulturnim i prijateljskim odnosima između dvije države.
Kako su saopštili iz časopisa, u uvodniku pod naslovom „Prostori trajne povezanosti“ Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ i predsjednik Olimpijskog komiteta Sjeverne Makedonije, piše o istorijskoj bliskosti dva naroda koja, kako ističe, „nikada nijesu imala otvoreno pitanje u istoriji“.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović u tekstu podsjeća na kulturno-istorijske veze, posebno na kult svetog kneza Vladimira Dukljanskog i legendu o njegovoj ljubavi sa makedonskom princezom Kosarom, dok Srđa Martinović analizira zajedničke istorijske trenutke poput Bregalničke bitke i Ilindenskog ustanka.
Ovaj broj donosi i radove o ličnostima koje su ostavile dubok trag u crnogorsko-makedonskim odnosima – od Nikole Petanovića Naiada, Jadranke Dabović Anastasovske i Alije Redžića, do junaka Drugog svjetskog rata Milutina Perovića i Periše Saveljića. Posebno mjesto zauzimaju i zapisi o crnogorskim porodicama u Ohridu, crnogorskim iseljenicima u Makedoniji, te rad Crnogorske zajednice i nevladinog udruženja „Crnogorsko-makedonsko prijateljstvo Kirjana“.
Objavljeni su i tekstovi o kulturnom stvaralaštvu i književnim vezama dva naroda – od zaboravljene pjesme „Maćedoniji“ barskog pjesnika Mila Jovovića do dramskog rada Marije Sarap, nagrađenog u Resenu. Dragana Erjavšek u posebnom prilogu predstavlja Slobodanku Bebu Milenković, prvakinju makedonskog ansambla „Tanec“.
Broj donosi i sjećanja na znamenite pojedince: akademika Sretena Perovića, Adema Kočana, Miloša Grubovića, te pjesnika Adema Redžića. Zastupljeni su i tekstovi o putopisima Ćamila Sijarića, djelu Vukajla Kukalja i opusu dr Nenada Vujadinovića na makedonskom jeziku.
Pored kulturno-istorijskih tema, izdanje sadrži i tekstove o savremenim odnosima dvije države, uključujući osvrt bivšeg ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Zećira Ramčilovića. Sportska rubrika donosi priču o rukometnom paru Zoranu i Indiri Kastratović, koji su karijeru gradili u Makedoniji.
Specijalni broj Komune uređivali su glavni i odgovorni urednik mr Amer Ramusović i grafički urednik Voislav Bulatović, a na kioscima širom Crne Gore, kako je najavljeno, biće dostupan od preksjutra.

Izašao 52. broj časopisa „Komun@“ posvećen crnogorsko-makedonskim vezama

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko i zašto krije paljenje automobila načelnika Miodraga Kneževića?

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Tag: zaposljavanje