Iz Uprave policije podsjetili su da je ostalo još šest dana za prijavu na javni poziv za zapošljavanje u policiji, koji traje do 20. januara 2026. godine.
Kako navode, zbog velikog interesovanja i brojnih upita, svi zainteresovani kandidati pozvani su da se na vrijeme informišu o uslovima, proceduri i samom procesu prijave putem zvaničnih komunikacionih kanala Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi dobili tačne i provjerene informacije.
Detaljne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana, u periodu od 7 do 15 časova, putem telefona 067/284-471. Takođe, podaci su dostupni i na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me.
Iz Uprave policije pozivaju sve zainteresovane da se blagovremeno prijave, podsjećajući da je na raspolaganju ukupno 514 radnih mjesta za nove policijske službenike.
Kampanja se sprovodi pod sloganom „Biraj policiju. Prijavi se.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Još šest dana za prijavu na konkurs za zapošljavanje u policiji

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, u cilju nastavka reformi i dodatnog osnaživanja policijske službe, raspisalo je 31. decembra 2025. novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara.
- Javni poziv namijenjen je svima onima koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi, a za uzvrat mogu očekivati siguran i stabilan posao, dinamično radno okruženje uz mogućnost napredovanja i specijalizacije kroz nacionalne i međunarodne obuke - saopšteno je iz MUP-a.
Kroz, kako su rekli, potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i oni do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije obuhvata: provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue, provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se - poručuju iz MUP-a.
Sve detaljne informacije su na www.gov.me/mup, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od sedam do 15 sati.

1250x600

1084x550

MUP podsjeća na javni poziv: Tražimo ljude koji vjeruju u sebe, žele i mogu da naprave razliku

U Evropskoj uniji je 4,2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže od toga tokom prošle godine, objavio je Eurostat.
Kako se navodi otprilike jedna od tri nezaposlene osobe u Evropskoj uniji se smatra dugoročno nezaposlenom, prenosi B92. 
Od 195 regiona za koje su dostupni podaci, u 82 je zabilježena stopa iznad prosjeka EU, u 106 je to bilo ispod prosjeka, dok je u sedam izmjerena ista stopa. Najveća dugoročna nezaposlenost ustanovljena je u južnim zemljama Evropske unije i u nekoliko najudaljenijih regiona Francuske.
Ubjedljivo najviše stope imali su autonomni španski regioni Sijudad de Melilja 16,3 odsto i Sijudad de Seuta 15,8, a dvocifrena cifra zabilježena je i u najudaljenijoj francuskoj oblasti Gvadalupe 11,4 odsto.
Još jedna zabačena francuska regija Reinion ima visok procenat 8,2 odsto, kao i tri u južnoj Italiji - Kampanija 9,9, Kalabrija 8,3 i Sicilija osam odsto.
U 52 regiona širom Evropske unije stopa dugoročne nezaposlenosti bila je ispod jedan odsto i oni su uglavnom koncentrisani u Holandiji, sjevernoj Belgiji, Češkoj, Danskoj, sjeverozapadnoj Mađarskoj, Austriji i Poljskoj, kao i na Malti. 
Najniža stopa od 0,4 odsto, zabilležena je u u dva regiona u okolini Praga, kao i u Utrehtu i Sjevernom Brabantu u Holandiji.

U EU 4.2 miliona ljudi bilo nezaposleno godinu ili duže

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lošiji finansijski rezultat u 2025. godini.
Šahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informišu prije donošenja svih strateških odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvršnog direktora Ivana Bulatovića, Šahmanović traži Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Traži i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasništvo države Crne Gore u strukturi Vašeg društva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Vašeg društva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
Šahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informišete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvještavanje o realizaciji ekološke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je Šahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je Šahmanović u dopisu.

Miraš Dušević

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

Javno dostupne baze podataka državnih i lokaknih institucija najbolje svjedoče o masovnom partijskom i nepotističkom zapošljavanju tokom protekle četiri godine u Nikšiću. Vladajuća koalicija „Za budućnost Nikšića“, koju dominantno čine Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, ali i njihovi koalicioni partneri poput Socijalističke narodne partije, obilato su koristili sve raspoložive javne resurse na lokalnom i državnom nivou kako bi pozapošljavali članove porodica, bliske rođake, prijatelje i partijske saborce. Zakonske procedure često nijesu poštovane, fakultetske diplome su za pojedina radna mjesta su više nego sumnjive, ali je bilo bitno da se ljudi bliski partijskim funkcionerima vlasti pozicioniraju što bolje i uz što veće benefite. Informacije koje se mogu čuti od zaposlenih u lokalnim institucijama i državnim kompanijama se mogu sažeti kroz jednu rečenicu „Fali nam stolica za sve koje su doveli, neki su zamoljeni i da ne dolaze na posao već da samo primaju platu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250411160452_4954b52b01b240c58dba8eb41f94a34bcae525bf7aee5c0f2dc4f718d2f502b7" data-rendition-name="original" width="1055" height="475" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250411160452_3794d578dd0ba55910801b27110c6fcb4413b72b700c33ffe317f7bd91afb497" data-rendition-name="original" width="1066" height="430" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  M portal je u jučerašnjem tekstu naveo niz primjera nepotističkog i partijskog zapošljavanja u Nikšiću, a detaljnija analiza javno dostupnih baza podataka pokazuje koliko je takav način rada lokalne i državne vlasti ukorijenjen i dubok. Juče smo kao jedan od primjera nepotističkog zapošljavanja naveli brata od ujaka Milana Kneževića, Radivoja Dada Miškovića. Kada je televizija Vijesti prošle godine emitovala dokumentarno istraživački film „Meta“ o masovnom partijskom zapošljavanju novih vlasti na svim nivoima, analiziran je i taj slučaj zapošljavanja u „Solar gradnji“. Mišković je pokušao da demantuje podatke do kojih je došla televizija Vijesti preko portala bliskih vlastima i objavio ugovore o preuzimanju između kompanije „Toščelik“ gdje je ranije radio i „Solar gradnje“. Međutim, preskočio je da saopšti da se „Toščelik“ već uveliko gasio kada je ugovor napravljen, a Mišković je u „Solar gradnji“ dobio i funkciju predsjednika sindikata ove kompanije. Čak je i njegova supruga Mirjana, kako se vidi iz Miškovićevog imovinskog kartona, u međuvremenu prešla iz zanimanja nazvanog „domaća trgovina“ prešla na radno mjesto u Domu zdravlja Nikšić, čime su joj prihodi utrostručeni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250411160452_f350e0d92c652ccbaba00074c0039b1a0dad5cfd0da8f78085f9cac8826ff21f" data-rendition-name="original" width="425" height="588" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Miškovićeva rođena sestra Marija je takođe u međuvremenu zaposlena u Opštini Nikšić, odnosno u Službi za zajedničke poslove, gdje je za kratko vrijeme napredovala od ugovora o djelu, poreko kurirskog posla do konačnog unapređenja na stalno radno mjesto samostalne referentkinje za prijem i obradu zahtjeva i davanje informacija. Kada je riječ o kadrovima Milana Kneževića, tu se lista ne zaustavlja. Juče smo takođe objavili i da je bliska saradnica i sekretarica Milana Kneževića Tamara Ćalasan, koja je bila i na odborničkoj listi na prošlim lokalnim izborima u Nikšiću, zaposlena kao PR u nikšićkom Domu zdravlja, a njen suprug Predrag je dobio posao u „Solar gradnji“, gdje i Kneževićev brat od ujaka. Rođena sestra Predraga Ćalasana i njegov brat od ujaka takođe su dobili poslove u EPCG. Informaciju da je suprug Tamare Ćalasan zaposlen u „Solar gradnji“ potvrdila je upravo ona, navodeći to kao podatak u svom imovinskom kartonu, koji je obavezna da podnosi kao odbornica u SO Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250411160456_01d261a6d1c519922629534b05e145aa5deccf03765f02d723729896d53b0681" data-rendition-name="original" width="896" height="443" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250411160456_b4fb290662d4849fa8cff146babb3b3579c43424a3c12f350b0fdda29b3b1a8f" data-rendition-name="original" width="905" height="216" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  U jučerašnjem tekstu smo naveli i primjere zapošljavanja iz Socijalističke narodne partije, koja nije propustila da „zagrabi“ iz kvote partijskog zapošljavanja po dubini i širini. Potpredsjednik Opštine Nikšić iz njihovih redova Zoran Tomić bi u perspektivi mogao biti predmet provjere validnosti fakultetske diplome diplomiranog menadžera. U njegovoj zvaničnoj biografiji ne piše na kom je fakultetu stekao obrazovanje, a izvori M portala tvrde da je to učinio za veoma kratko vrijeme na Univerzitetu Union Nikola Tesla, za koji je bivša poslanica i profesorica Univerziteta Crne Gore Branka Bošnjak kazala „Zavladala je epidemija lažnjaka, a ovaj Union univerzitet u beogradu je posljednjih godina upravo prepoznat po štancovanju diploma crnogorskim fiktivnim studentima, koji se prošetaju jednom ili nijednom do Beograda i vrate se sa diplomom“. Prema svim informacijama do kojih je M portal došao, Tomiću je Senat Univerziteta Crne Gore zabranio studiranje na svim svojim fakultetskim jedinicama, jer je razotkriveno da je učestvovao u švercovanju ispita. Njegova supruga Ivana Rešetar Tomić je zaposlena u EPCG kao referent, a ujedno je i odbornica u Skupštini Opštine Danilovgrad iz redova SNP-a, vidi se iz imovinskog kartona Zorana Tomića i spiska zaposlenih u EPCG za 2024. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250411160456_1325699b261318906ae5b3564ffe6809bae6b2746a18eacbff1e1efda44db97d" data-rendition-name="original" width="997" height="220" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250411160456_d897288b528cb4e30149227a5814d9533cf0a716cb95f7739bc39de6f826fdff" data-rendition-name="original" width="1001" height="493" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  I Nenad Marković iz SNP-a, koji je izabran u Odbor direktora EPCG, nije propustio da iskoristi svoju funkciju: on je svoju ćerku zaposlio u kompaniji kojom rukovodi, a sina Sinišu u Komunalnoj inspekciji Opštine Nikšić, kao vozača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025041117040_c0072a2ccbd996aa9bdd6516efc5a3ee26b90ada83e208a99a434f158f2afc9d" data-rendition-name="original" width="643" height="626" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Prema informacijama do kojih je M portal došao, još jedan partijski kadar SNP-a sa sumnjivom diplomom je došao do atraktivnog radnog mjesta u sistemu državnih institucija i to zahvaljujući bivšem ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025041117040_7bb0f84032c8771bf48029b810cd3ef39370650452e0dd9edf6c99112c18bef2" data-rendition-name="original" width="880" height="1270" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  Riječ je o Bojanu Bigoviću, sinu funkcionera SNP-a Dragana Bigovića. Naime, Bojan Bigović, prema raspoloživim informacijama M portala, posjeduje diplomu MB fakulteta za poslovne studije i slikarstvo, a zaposlen je kao pravnik u Opštoj bolnici Nikšić. On je „karijeru“ započeo kao pripravnik 2022. godine, potom kao volonter pravnik, uz saglasnost tadašnjeg ministra zdravlja Dragoslava Šćekića na određeno na 12 mjeseci, te na kraju aneksom ugovora primljen i na neodređeno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="2025041117040_dbe4b25f99e9144c742f9a7b1f304bec1441048b2ec0268458195cafd012c8d0" data-rendition-name="original" width="843" height="1087" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025041117040_0c0d178e0411d71d7252ac25f48186e4ad0e640220d7bd39d20c095a993d1630" data-rendition-name="original" width="918" height="2092" loading="lazy" alt="M portal"> </figure>

Imovinski kartoni i ugovori otkrivaju nepotističku mrežu zapošljavanja u Nikšiću

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pozvao je sve mlade ljude koji, kako je rekao, žele da budu dio promjena i da doprinesu sigurnosti naše države, da se prijave na javni poziv za zapošljavanje 815 novih policijskih službenika.
- Ovo je prilika za sve koji imaju ambiciju, energiju i profesionalizam da ostave trag i doprinesu izgradnji sigurnije budućnosti. Ove godine uvodimo drugačiji proces zapošljavanja policijskih službenika, zasnovan na punoj transparentnosti. Za razliku od dosadašnjih postupaka zapošljavanja kandidati će po prvi put prolaziti kroz čak četiri nivoa provjere, koje sprovode specijalno formirane komisije. Cilj je da osiguramo najviše standarde profesionalnosti i integriteta u policiji - istakao je Šaranović.
Četiri su, navodi on, „filtera“ kroz koje će kandidati prolaziti:
1. Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji – kako bi se osiguralo da kandidati nemaju prepreke koje bi ih činile nepodobnim za rad u policiji.
2. Komisija za provjeru psiho-fizičkih sposobnosti – koja procjenjuje fizičku spremnost i psihološku otpornost kandidata za izazove policijskog posla.
3. Komisija za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija – uključuje detaljnu analizu podataka o imovini i prihodima, psihološko testiranje moralnog integriteta i usmene intervjue.
4. Komisija za provjeru znanja, sposobnosti i vještina – gdje će kandidati pokazati svoje teorijsko znanje i praktične vještine kroz simulacije realnih situacija vezanih za policijske poslove.
Na javni poziv mogu da se prijave svi kandidati koji imaju crnogorsko državljanstvo, navršenih 18 godina života, odgovarajući nivo obrazovanja (V, VI ili VII stepen), zdravstvenu sposobnost za rad, položen stručni ispit za rad u državnim organima (ili obaveza da se položi u roku od jedne godine nakon zaposlenja), da nijesu osuđivani za krivična djela koja ih čine nepodobnim za rad u državnim organima, da protiv njih nije pokrenut krivični postupak za djela za koja se pokreće po službenoj dužnosti.
Dodao je da kandidati bez prethodnog iskustva u policiji ne mogu biti stariji od 30 godina, dok kandidati sa iskustvom u policiji mogu konkurisati do navršenih 40 godina.
- Posebno mi je zadovoljstvo što mogu istaći da je Pravilnik o zapošljavanju policijskih službenika rađen, ali i finalizovan uz punu podršku eksperata Savjeta Evrope. Posebno sam zahvalan Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava Savjeta Evrope i njegovom direktoru Đanluki Espositu, koji je, razumijevajući hitnost situacije, omogućio dodatnu ekspertsku podršku u završnoj fazi izrade ovog Pravilnika. Kroz njegovu implementaciju, osigurali smo i primjenu ključnih GRECO preporuka, čime dodatno unapređujemo povjerenje u rad policije - izjavio je Šaranović.
Kandidatima je poručio da ovo nije samo prilika za posao.
- Prijavite se i budite dio novog poglavlja u radu naše policije. Ovo nije samo prilika za posao - ovo je poziv države da zajedno doprinesemo reformama i stvaranju naprednog bezbjednosnog sistema - zaključio je Šaranović.
Sve informacije o javnom pozivu, uslovima i proceduri dostupne su na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova.

Šaranović poziva mlade da apliciraju za policijski posao, provjeravaće ima li bezbjednosnih smetnji, njihove psiho-fizičke sposobnosti, integritet i znanje

Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: zaposljavanje