Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) tvrde da januarska zarada nije kasnila, već da je isplaćena blagovremeno iz sredstava preduzeća 5. februara. Kako su iz NPCG-a kazali Portalu ETV, očekuju uplatu budžetskih sredstava kako bi izvršili isplatu zarada za februar.
Pojedini zaposleni u Nacionalnim parkovima javili su se našoj redakciji razočarani što im, kako su rekli, drugi mjesec kasne plate. Zaposleni, koji su htjeli da ostanu anonimni, tvrde da se ova situacija dešava prvi put u prethodnih skoro deceniju.
Istu informaciju sa javnošću je podijelio danas Nemanja Bulatović iz Građanskog pokreta URA. On je kazao da su se toj partiji obratili zaposleni u Nacionalnim parkovima da još nijesu primili zaradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbulatovic-nema-plata-u-nacionalnim-parkovima-spajic-prevario-zaposlene&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Siguran sam da niko u Crnoj Gori nije vjerovao da će premijer Spajić ispuniti nedavno dato obećanje da će svima kojima kasni uplata iz državnog trezora da će je on lično od svog novca isplatiti, ali je prosto nevjerovatna lakoća sa kojom premijer države izgovara neistine, dok istovremeno u problem dovodi finansijsku stabilnost države. Više nema sumnje da je stanje u državnoj kasi katastrofalno i da su osim penzija ugrožene i plate - uvjeren je on.
<h2>Očekuju isplatu budžetskih sredstava</h2>
Međutim, u Nacionalnim parkovima demantuju navode o kašnjenju januarske plate. Za Portal ETV kažu da isplata zarada u ovom periodu zavisi od transfera iz državnog budžeta, te da plata za januar nije kasnila jer su uspjeli da je isplate iz sopstvenih sredstava uz dodatnih 70 hiljada eura iz privremenog finansiranja.
Dodaju da je za januarsku zaradu izdvojeno 298.587,86 eura dok je trošak prevoza iznosio 12.360,01 eura.
- Isplata zarada zaposlenima u JPNPCG za januar realizovana je blagovremeno, 5. februara 2025. godine. Ističemo da se shodno internim aktima Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (Kolektivni ugovor, član 14) zarada zaposlenima isplaćuje mjesečno najkasnije do 5. u mjesecu - navedeno je u odgovorima NPCG-a našem portalu.
U tom preduzeću očekuju uplatu budžetskih sredstava i s tim u vezi isplatu zarada za februar za 336 zaposlenih u JP i pet organizacionih jedinica - nacionalnih parkova Crne Gore, od kojih 309 stalno zaposlenih, dok su ostali angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima na Ulcinjskoj solani.&nbsp;
- Kao uporedni pokazatelj o broju zaposlenih u JPNPCG, navodimo da je u avgustu 2024. godine bilo 363 zaposlenih. Podsjećamo da se Javno preduzeće do početka turističke sezone finansira iz budžeta shodno zakonu - kažu u Nacionalnim parkovima.
<h2>Rade na obezbjeđivanju i povećanju izvora prihoda</h2>
U cilju obezbjeđivanja redovnog isplaćivanja zarada, menadžment Javnog preduzeća, kako kažu u NPCG-u, preduzeo je i preduzima sve neophodne mjere u nadležnosti ovog državnog subjekta koji upravlja prostorima pet nacionalnih parkova, Ulcinjskom solanom i Botaničkom baštom Dulovine.&nbsp;
Tvrde da u kontinuitetu sprovode aktivnosti u cilju obezbjeđivanja i povećanja postojećih izvora prihoda.&nbsp;
- U ovom periodu, angažovani su svi kapaciteti Službi u cilju pripreme predstojeće turističke sezone kako bi se odvijala na kvalitetan način i zadovoljstvo posjetilaca čiji se broj povećava iz godine u godinu. Istovremeno, sprovode se aktivnosti u cilju realizacije programskih aktivnosti definisanih ključnim strateškim dokumentima na zaštiti i unapređenju najznačajnijih biodiverzitetskih komponenti NPCG, te podstiče unapređenje i razvoj održivih oblika turizma u saradnji sa lokalnim upravama i zajednicama - navedeno je u odgovorima Nacionalnih parkova.
Od posebnog su značaja, dodaju, i aktivnosti u osmišljavanju i realizaciji projektnih aktivnosti kojima se obezbjeđuju nedostajuća sredstva iz fondova EU u cilju unapređenja infrastrukture i materijalno-tehničkih sredstava neopohodnih za aktivnosti stručnih, kao i Službi zaštite.
- U tom pravcu, nacionalni parkovi kao područja koja baštine najvrijedniju prirodnu riznicu Crne Gore, smatramo da zaslužuju snažniju podršku državnog budžeta, institucija sistema i ukupne društvene zajednice u očuvanju njihovih vrijednosti - zaključeno je u odgovorima Nacionalnih parkova Portalu ETV.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nacionalni parkovi: Januarska plata nije kasnila, čekamo budžetska sredstva za februarsku

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Portal ETV

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Crna Gora ima nultu toleranciju na ratne zločine, te da se neće smiriti dok svi ne budu rasvijetljeni do kraja.
Spajić je rekao da je odnos Crne Gore prema presudama Evropskog suda za ljudska prava "strikni primjer vladavine prava" u našoj zemlji.
- Stopostotnoj usklađenosti spoljnoj politici svjedoči i registar štete koji smo podržali. Što se tiče ratnih zločina, Crna Gora je pohvaljena da smo jedna od najaktivnijih država po pitanju rasvetljavanja ratnih zločina. Imamo nultu toleranciju na to i nećemo se smiriti dok sve ratne zločine ne rasvijetlimo do kraha - rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon susreta sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom.
Rekao je da je Crnoj Gori velika čast što će predsjedavati Savjetom Evrope 2026. godine.
- Tada očekujemo zatvaranje Poglavlja 23 i 24. Na pravi način ćemo biti dio evropske zajednice. Zatvaranje svih poglavlja na kraju 2026. bi značilo da bi se mogli priključirti EU do 2028. godine - naveo je Spajić.
Kako je istakao, nada se da će Crna Gora pomoći drugim zemljama da usvoje standarde koje naša država usvaja.
Berse je kazao da je da u potpunosti podržavaju put Crne Gore u Evropsku uniju. Crna Gora, naveo je on, bitna članica Savjeta Evrope, koja je posvećena evropskim vrijednostima.
- Nastavićemo da podržavamo Crnu Goru i ekspertizom i na sve druge načine - poručio je Berse.

Spajić: Nulta tolerancija na ratne zločine, nećemo se smiriti dok ih sve ne rasvijetlimo

Iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju i nakon konsultacija sa advokatima ću viđeti što mi je dalje činjeti - saopštio je Portalu ETV profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš kojeg je aktuelni v.d. direktora te škole Zoran Pejović kaznio skidanjem 20 odsto s plate jer je, prema njegovom mišljenju, povrijedio ugled njegove prethodnice Biljane Vučurović iznoseći vrjednosne sudove o njenom postupanju u slučaju Radomana Čečovića - profesora koji je bivšu učenicu Saru Vujisić, tek pošto je završila školovanje u toj ustanovi, seksualno uznemiravao porukama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - dakle, 10 odsto više od iznosa kojim je Kankaraš sada kažnjen jer je u gostovanju na Televiziji E otvoreno govorio o propustima u slučaju zbog kojeg je Vučurović u januaru i smijenjena.&nbsp;
<h2>SLOBODA GOVORA - POVREDA RADNE OBAVEZE</h2>
Na pitanje osjeća li se kao da ga je školska uprava ovakvom sankcijom izjednačila sa Čečovićem, Kankaraš nam je rekao da ga je to duboko razočaralo.
- Međutim, nije ključna stvar u osjećanjima koliko u činjenici da se sloboda govora tretira kao teška povreda radne obaveze. To je sramota! Kakav ovo treba primjer da da novim naraštajima koje se ovđe školuju? U svojim nastupima ja nijesam izrekao nikakve novine, već sam javno rekao što većina kolega i međusobno govori. Kriv sam što javno govorim što mislim - a ne iza leđa kao što je odlika „normalnog svijeta“ - jasan je Kankaraš.
Trenutna logika izricanja kazni se, prema njegovom mišljenju, sadrži u održavanju međuljudskih odnosa u nekoj ravnoteži.
- Već sam i prije navodio da jedan dio kolega, koji je gravitirao iza Vučurović dok je bila direktorica, želi da me odstrani iz ove škole - pa je v.d. direktor da našao neko kompromisno rješene. Htio je da postigne da budu i vuci siti i ovce na broju... A bogami ne vjerujem da je ostvareno ni jedno ni drugo - podvukao je Kankaraš ističući da je to jedino tumačenje koje ima za ovaj potpuno nelogični postupak.
<h2>DVOSTRUKI ARŠINI UPRAVE</h2>
Ukazao je da u svemu ovome imamo još jedan kuriozitet - da nije sankcionisan profesor koji ga je u pismenoj prepisci vrijeđao nakon gostovanja na TV E.
- Nakon mog nastupa na TV E pretrpio sam žešće verbalni napad od strane jednog zapošljenog u Gimnaziji, koje su uključivale otvorene uvrede na račun mojeg ugleda, integriteta, dostojanstva i tako dalje čija je očita namjera bila ponižavanje moje ličnosti a kasnije i otvorene prijetnje zbog kojih sam se obratio i policiji. Sve se to dogodilo u okviru školske prepiske zbog čega sam zahtijevao pokretanje disciplinskog postupka - ali to u tom slučaju nije učinjeno. Iznenađuje da je izostala ova efikasnost koja je ispoljena po pitanju inicijative Vučurović. Kako to? - pita se Kankaraš.
<h2>UPOZORENJE I DISCIPLINSKI</h2>
Kankarašu je prethodno 14. marta uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ - koje je inicirala Vučurović, a pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, kako je Portal ETV ranije objavio, inicirao je dio njegovih kolega.
U dopisu, koji je potpisao aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, pisalo je da je Vučurović ocijenila da joj je Kankaraš povrijedio ugled i dostojanstvo.
U tom dokumentu Vučurović je nemušto citirala navode iz njegovog gostovanja, zamjerila mu je što konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali i ocijenila da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?! Sporno joj je bilo i to što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
<h2>ČINJENICE</h2>
Kankaraš je u gostovanju na TV E govorio i konstatovao ono što je Prosvjetna inspekcija već utvrdila - da Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, da nije prijavila slučaj nadležnima, te da profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
On nije bio usamljen u ovom stavu. Brojni građani su zbog slučaja „Čečović - Vujisić“ protestovali zahtijevajući smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
U tom periodu je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Vučurović je, inače, od 12. marta zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali i političke frakcije koja joj je stala u odbranu.

Kankaraš: Pejović htio da vuci budu siti i ovce na broju, iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju

Prva regionalna Konferencija za zdravlje žena danas je zvanično otvorena, a fokus je bio na prevenciji i liječenju malignih bolesti, jer kkao su podsjetili učesnici ovog događaja, karcinom dojki najučestalija je maligna bolest u ženskoj populaciji.
Konferenciju je otvorio ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun.
- Zdravlje žena nije samo pitanje medicine već i društvene odgovornosti, jednakosti i brige o onima koji čine stubove naših porodica i zajednica. Zdravlje žena je zdravlje jedne nacije. Zato pozivam sve žene da se odazovu na preventivne preglede jer briga o zdravlju počinje na vrijeme a prevencija je najmoćnije oružje koje imamo u borbi protiv bolesti- poručio je &nbsp;Šimun.
Predsjednica NVO Brini o sebi, Ivona Dabetić, naglasila je da je konferencija realizovana sa ciljem kreiranja platforme za razmjenu znanja i iskustava, inovativnih terapijskih pristupa i izrazitih postignuća, kao i za diljenje iskustava iz najboljih praksi sa zemljama koje su postigle značajan napredak u predmetnim oblastima, prenosi Agencija CG News.
- Namjera nam je uključiti sve akatere crnogorskog zdravstvenog sistema, sa ciljem unaprijedjenja zdravstvenih politika koje direktno utiču na kvalitet života žena u Crnoj Gori. Zdravlje žene, osim što je primarno medicinska tema, predstavlja odraz snage jednog društva, ogledalo njegovih vrijednosti i temelj na kojem se gradi budućnost- &nbsp;zaključila je Dabetić.
Medicinski direktor Kliničkog centra CG, dr Đorđije Krnjević, dao je podršku suštinskom cilju konferencije koja počiva na stvaranju platforme koja će na duže staze osigurati uvezivanje svih relevantnih ustanova sa pacijentima i osnažiti svijest o značaju prevencije i unapređenju kvaliteta života naših pacijentkinja koje se liječe od karcinoma.
- Podaci govore da je karcinom dojke najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji sa 416 novih slučajeva godišnje dok su maligniteti ginekološke regije na četvrtom i petom mjestu po učestalosti. Projekcije za budućnost uključuju dodatne alarme jer shodno aktuelnim svjetskim podacima očekuje se dalji porast incidence malignih bolesti do 2040. godine za 40 odsto- istakao je Krnjević.
Direktorka Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Snežana Barjaktarović-Labović, &nbsp;istakla je da se u toj ustanovi trude da prevencija postane dio svakodnevice, te da bude dostupna, razumljiva i moguća.
Da žene ne odlaze kod ljekara kada to bude kasno već da znaju da imaju pravo da brinu o sebi i da zato dobiju podršku, poručila je Barjaktarović-Labović.
Direktorka Doma zdravlja Podgorica, dr Dragana Durković-Perović, kazala je da je karcinom dojke i grlića materice sve prisutniji, ali da nam nadu daje činjenica da uz rano otkrivanje i adekvatno liječenje šanse za ilečenje postaju sve veće.
Radni dio konferencije, panelom „Izazovi u liječenju ranog karcinoma dojke“ započela je dr Sanja Lekić, onkolog Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. U nastavku, kroz panel diskusije „Dostupnost terapija i kontinuirano snabdijevanje“, „Karcinom grlića materice – od prevencije do terapije“, „Karcinom i reproduktivno zdravlje – onkofertilitet“ i „Skrining za dojku – postignuća i izazovi“, obrađene su ključne teme vezane za dijagnostiku i liječenje karcinoma dojke i karcinoma grlića materiće, dostupnost terapija i značaj kontinuiranog snabdijevanja, onkofertilitet i važnost preventivnih programa. Tokom sadržajnih izlaganja regionalnih stručnjaka iz oblasti onkologije i ginekologije, prim. dr Snežane Šušnjar i dr Katje Jarm, prisutni su imali priliku da se upoznaju sa primjerima dobre prakse iz drugih zemalja.
Prvi dan konferencije koja je akreditovana od strane Ljekarske i Farmaceutske komore, okupio je preko 150 ljekara i medicinskih radnika. Organizatorka konferencije zatvorila je prvi dan zaključivši da je zaokružena jedna cjelina stručnog pristupa prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju najčešćih maligniteta kod žena, te da se kroz interakciju različitih društvenih sfera, zdravstvenih i socijalnih institucija i nevladinog sektora, može kreirati bolja budućnost i stvoriti osnov za pravovremenu i brzu reakciju za sve izazove koji nas očekuju prem procjenama opterećenja malignim bolestima.
Drugi dan konferencije, posvećen informisanju pacijentkinja o njihovim pravima, pristupu zdravstvenim uslugama i savremenim mogućnostima liječenja, realizovaće se 4. aprila u Crowne Plaza hotelu u Podgorici.
Konferencija se održava u organizaciji NVO Brini o sebi i tehničkoj organizaciji Vision Event-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, a u saradnji sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore i uz učešće Instituta za javno zdravlje, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Montefarma i Domova zdravlja. Realizaciju konferencije su podržali Novartis, Think Pink Europe i Pink Ribbon Foundation.

Krnjević: Karcinom dojke najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>