Turistička Nova godina i ove godine svečano je obilježena u hotelu Splendid, a tradicionalni događaj okupio je do sada najveći broj turističkih radnika iz cijele Crne Gore. Nekoliko stotina poslenika iz sektora turizma imalo je priliku da u izuzetnoj atmosferi zajedno proslavi početak nove turističke godine.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović ocijenio je da brojnost okupljenih turističkih poslenika najbolje govori o spremnosti sektora na promjene, ali i o potrebi da se glas struke snažnije čuje u donošenju ključnih odluka. On je naglasio da je pred Crnom Gorom jedna od najvažnijih godina za turizam, te da bez ozbiljne saradnje sa institucijama nema održivog napretka.
- To što smo se večeras okupili u do sada najvećem broju nije slučajno – to je jasna poruka da je turistička privreda spremna na promjene, ali i da očekuje odgovornost, podršku i konkretna rješenja. Mi znamo da kritikujemo, ali znamo i da ponudimo pomoć i rješenja, jer crnogorski turizam nema više prostora za improvizacije - kazao je on.
Radulović je poručio i da je turistička privreda spremna da pruži punu podršku institucijama u procesu evropskih integracija, ističući da snaga turizma mora biti prepoznata kao razvojni potencijal države.
On je istakao da se Crna Gora nalazi u osjetljivom, ali ključnom periodu, u kojem su stabilnost, strpljenje i jasno definisani ciljevi od presudnog značaja.
- Vjerujem u Crnu Goru i njen potencijal. Ovo je delikatan trenutak u kojem je potrebno strpljenje i odgovornost, bez dodatnih podjela i destabilizacije, kako bismo uspješno završili evropski put. Ulazak u Evropsku uniju mora donijeti suštinske promjene – da na prvo mjesto dođu znanje i kompetencije, te da ključne pozicije obavljaju profesionalci i stručnjaci, a ne ljudi bez potrebnih znanja i iskustva - smatra on.
Program večeri upotpunjen je bogatim muzičkim sadržajem, a za odličnu atmosferu bili su zaduženi Žuti Serhatlić, Jovana Pajić i Dženan Lončarević, čiji su nastupi naišli na izuzetno dobre reakcije prisutnih.Kao i prethodnih godina, u ponoć je tradicionalno služena torta, čime je simbolično obilježen ulazak u novu turističku godinu, uz poruku da su zajedništvo, profesionalizam i odgovorno upravljanje temelj dugoročnog razvoja crnogorskog turizma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Turistička privreda je spremna na promjene i očekuje odgovornost i jasna rješenja

Član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko prije dva dana između ostalog je ocijenio da dok Albanija bilježi najdinamičniji rast u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Da je crnogorski turizam definitivno u fazi stagnacije, za Antenu M potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
- Ocjena da je ovo jedna od najboljih sezona nije tačna. Može ona biti po parama najbolja, ali nijesam siguran da je i to, jer ako taj novac ne daje efekat u Budžetu, onda smo zalud radili - naglašava Radulović.
Podsjeća da je turizam trenutno vodeća grana privrede.
- Ne znam koliko će to tako biti, ali trenutno je takva situacija da definitivno ovisimo, pa i Budžet ovisi o rezultatima turističkih sezona - ističe Radulović.
Podvlači da je ova godina bila slabija nego prošla.
- Ne znam koja je to metodologija po kojoj su oni računali. Nije mi jasno i dalje, ali ja znam, pošto sam u materiji i pošto se svakodnevno borim sa nedaćama koje su nas zadesile ove godine – da to nije isto. Na primjer, da budem jasniji – sedam i po miliona prije nepune tri godine je bio fond plata u mojoj kompaniji na godišnjem nivou. Do kraja ove godine je 12 i po miliona - navodi Radulović.
To, kako pojašnjava, znači da su za tri godine porasli troškovi rada pet miliona.
- I to će svako reći – super, radnici dobijaju mnogo više para. Na papiru kad gledamo, taj je utisak. Međutim, kad se to prebaci u realni život, oni imaju manje mogućnosti. Sa tim većim parama manje će da kupe, nego što su kupovali sa sedam i po miliona - podvlači Radulović.
Ističe da ga najviše brine to što nigdje nije dostupan podatak koliko je Budžet prihodovao po osnovu PDV-a od turizma.
- Ja mislim da se Budžet nije dobro punio, da može po ciframa da bude nominalno veći nego prošle godine, ali taj novac mnogo manje vrijedi ove, nego što je taj prošle godine. A uzrok svega toga bilo je nesretno rješenje da se PDV na smještaj podigne na 14 odsto, gdje su nama otkinuli tu jednu nogu na kojoj je stajao cijeli turizam, barem kad je kolektivni smještaj u pitanju, a i ostali - izričit je Radulović.
Činjenica je, navodi, da turizam u ovom trenutku stagnira.
- Niko me ne može ubijediti, jer sam iz te materije, iz te problematike, svakoga dana, pa znam šta pričam - naglašava Radulović.
Brine ga, kako ističe, 2026. godina.
- I molim one koji donose odluke da budu jako oprezni i obazrivi, jer smo mi upozoravali na ovo što se sad dešava i što se desilo i prošle godine. Međutim, nije bilo odziva na to i vjerovatno su oni bili ubijeđeni da su oni u pravu. Međutim, vrijeme je dokazalo da nijesu - ukazuje Radulović.
Da se identična situacija ne bi ponovila i naredne godine, Radulović apeluje na nadležne da paze šta rade sa nametima kad je u pitanju privreda.
- Jer svako podizanje bilo kojeg poreza je tektonski poremećaj za ovako tananu ekonomiju kakva je crnogorska. Nama sad treba da se spuštaju cijene, a ne da se podižu. I to da mi spuštamo prvi, ne da me moli država, ili da donosi uredbu i da nas ograničavaju iz hira - navodi Radulović.
To je, kako poručuje, jedini način da nastavimo sa rastom naredne i svih sljedećih godina.
- Jer smo mi ove godine, ne zbog nas, nego što je uveden porez na PDV takav kakav je, morali da podižemo cijene i to je rezultiralo time čime je rezultiralo. Iduće godine, mogli bi da imamo više gostiju, bolji početak i završetak sezone nego ove godine, ali sve zavisi od cijena. Doduše zavisi i od viza, ali to je posebna tema, pa je ne bih otvarao sad - zaključuje Radulović.

Radulović: Crnogorski turizam stagnira

Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. To je, između ostalog, za Antenu M kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović, komentarišući potez premijera i potencijalne posljedice.
Kako ističe, otkazivanja su počela još prije dva dana.
- Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju, naročito poslije četvrtka. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - navodi sagovornik Antene M.
Radulović smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta.
- Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer mi najveći argument I animaciju koji imamo za nekoga da dođe to je bezvizni režim - naglašava Radulović.
Prema njegovim riječima, mnogo je manji broj gostiju koji moraju da vade vize kako bi došli u Crnu Goru.
- Jedno tržište koje je potencijalno raslo iz godine u godinu, trenutno smo izgubili. Druga stvar koja je mene malo utješila, jeste to da smo mi svima koji su otkazali rezervacije, a već su platili, ponudili da im vratimo novac, međutim, niko od njih nije pristao. Rekli su – držite to, pa ćemo vidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, pa ima vremena za vraćanje novca. Znači, oni nijesu odustali od nas, odnosno, nadaju se da ovo neće dugo da traje, kao što se nadam i ja - podvlači Radulović.&nbsp;
Međutim, kako ističe, šteta je velika.
- Ovo je baš onako ishitrena i ne baš pametna odluka. Moglo je to da se uradi i za 15 ili 20 dana, da se sve sagleda, pa da se donese odluka. Druga stvar koja mene brine je Turkish Airlnes. Oni imaju četiri hiljade otkazanih karata koje su već uzete prema Crnoj Gori i skratili su broj letova. Šta ćemo sa ljudima koji su išli da se liječe u Istambul itd - ukazuje Radulović.
Mnogo je, kaže, nepoznanica.
- Imao sam puno kontakata sa našim partnerima iz Turske sa kojima radim i sarađujem i ne samo u Turskoj, nego i ovdje. Nevjerovatno je koliko su tolerantni. Maltene, izvinjavaju se i sve razumiju, ali kažu – to nijesmo uradili mi, to nije uradio turski narod, već pojedinci, ako su uradili”. Jako im je krivo I žale zbog toga, jer nam stvarno žele dobro, prihvataju nas ovako male, ravne sebi, ne smatraju da smo mi što smo mali toliko beznačajni i da stvarno ti koji ovdje dolaze vole Crnu Goru - pojašnjava Radulović.
Ističe da je u pitanju jedna velika žal, ali istovremeno upozorava da je šteta evidentna.
- Niko ne može sad da procijeni koliko, ali je značajna, jer su Turci dolazili svih 365 dana u toku godine i rasli su iz godine u godinu. Koliko će to biti manje novca i nama i Budžetu ne znam, ali znam da nije dobro - zaključuje Radulović.

Radulović: Spajićeva odluka ishitrena, gosti iz Turske otkazuju rezervacije

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je u slučaju Mohameda Alabara i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.
Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.
- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.
Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.
- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.
Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.
- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.
On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.
- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.
Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.
- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.
Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

Crna Gora bilježi pad u turizmu nakon 20 godina, podaci su Centralne banke i Monstata.
Sagovornik Antene M suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović navodi da je to bilo za očekivanje i podsjeća da je o tome govorio još 2023. godine, kada su imali uspješnu sezonu ali su, kako kaže, potrošili dio od 2024.
- Kako smo potrošili? Imali smo haos, jul i august mjesec, takav je bio sticaj okolnosti. Tako da smo postali destinacija gdje je preporuka bila da se u julu i avgustu ne ide u Crnu Goru jer je kolaps. To se desilo i 2024. godine. Drugi dio priče je da mi postajemo sve skuplja destinacija, odnosno cijene ne korespondiraju sa uslugom - ocjenjuje Radulović.
On ističe da je turizam doživljaj i emocija. Dodaje da turistu nakon velikih očekivanja, prirodnih ljepota koje Crna Gora nudi, dočeka loša putna infrastruktura, gužva i nečistoća.
- Sjetimo se Budve prošle godine. Sve to je uticalo na manji broj turista, ali se bojim da smo mi prošle godine potrošili i dio 2025. Po nekim najavama ne bi trebala da bude loša sezona, možda malo bolja od prethodne ali je pad evidentan. To će se dešavati iz godine u godinu sve dok osnove stvari ne promijenimo. Moramo da shvatimo da smo mi turistička destinacija i da mi ekonomski zavisimo od turizma - naglašava Radulović.
Kao još jedan razlog pada turizma Radulović navodi i lošu avio povezanost Crne Gore sa drugim zemljama. Ističe da su ugostitelji primorani da povećaju cijene usluga jer je, kako navodi, država skupa.
- &nbsp;Svi smo krivi a najviše vlast koja vodi ovu državu. Oni moraju da stvaraju uslove da mi možemo da budemo konkurentni, da privlačimo strane investicije. Oni su ostali bez stranih investicije. U Crnoj Gori se radi vrlo malo hotela a ogroman je prostor i ogromna je potreba za njima. Složena je materija, složeno je reći koji je kriv, neko manje neko više, ali svi smo krivi - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-pad-prihoda-od-turizma-u-2024-crveni-alarm-za-nasu-ekonomiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Svi smo krivi zbog pada turizma, a najviše vlast

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri obrane raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

Tag: zarko-radulovic