<p>Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.</p>
<p>Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.</p>
<p>Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.</p>
<p>Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.</p>
<p>"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.</p>
<p>Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.</p>
<p>I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.</p>
<p>To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.</p>
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
<p>U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.</p>
<p>- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja<b> Žarko Radulović</b> za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.</p>
<p>Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.</p>
<p>- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.</p>
<p>Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.</p>
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
<p>Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.</p>
<p>U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.</p>
<p>A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.</p>
<p>I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.</p>
<p>Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.</p>
<p>Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.</p>
<p>Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.</p>
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
<p>Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.</p>
<p>Ulcinjanin <b>Džavid Hodžić</b> navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.</p>
<p>Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.</p>
<p>- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.</p>
<p>Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.</p>
<p>Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.</p>
<p>- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.</p>
<p>A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma <b>Slaven Radunović</b>, gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.</p>
<p>Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.</p>
<p>Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.</p>
<p>- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.</p>
<p>Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.</p>
<p>Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.</p>
<h2>Turisti o cijenama</h2>
<p>Podgoričani <b>Danilo</b> i <b>Ana</b> sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:</p>
<p>- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.</p>
<p>Za <b>Jovana</b> iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".</p>
<p><b>Zahra</b> iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.</p>
<p>- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.</p>
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
<p>Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.</p>
<p><b>Marija</b> kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.</p>
<p>Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.</p>
<p>Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.</p>
<p>Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.</p>
<p>Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.</p>
<p>A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.</p>
<p>Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".</p>
<p>- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.</p>
<p>Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.</p>
<p>Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.</p>
<p>- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.</p>
<p>Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.</p>
<p>Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.</p>
<p>Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.</p>
<p>O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> kazao je u slučaju <b>Mohameda Alabara </b>i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.</p>
<p>Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.</p>
<p>- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.</p>
<p>Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.</p>
<p>- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.</p>
<p>Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.</p>
<p>- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.</p>
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
<p>Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.</p>
<p>On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.</p>
<p>- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.</p>
<p>Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.</p>
<p>- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.</p>
<p>Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.</p>

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

<p>Crna Gora bilježi pad u turizmu nakon 20 godina, podaci su Centralne banke i Monstata.</p>
<p>Sagovornik Antene M suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> navodi da je to bilo za očekivanje i podsjeća da je o tome govorio još 2023. godine, kada su imali uspješnu sezonu ali su, kako kaže, potrošili dio od 2024.</p>
<p>- Kako smo potrošili? Imali smo haos, jul i august mjesec, takav je bio sticaj okolnosti. Tako da smo postali destinacija gdje je preporuka bila da se u julu i avgustu ne ide u Crnu Goru jer je kolaps. To se desilo i 2024. godine. Drugi dio priče je da mi postajemo sve skuplja destinacija, odnosno cijene ne korespondiraju sa uslugom - ocjenjuje Radulović.</p>
<p>On ističe da je turizam doživljaj i emocija. Dodaje da turistu nakon velikih očekivanja, prirodnih ljepota koje Crna Gora nudi, dočeka loša putna infrastruktura, gužva i nečistoća.</p>
<p>- Sjetimo se Budve prošle godine. Sve to je uticalo na manji broj turista, ali se bojim da smo mi prošle godine potrošili i dio 2025. Po nekim najavama ne bi trebala da bude loša sezona, možda malo bolja od prethodne ali je pad evidentan. To će se dešavati iz godine u godinu sve dok osnove stvari ne promijenimo. Moramo da shvatimo da smo mi turistička destinacija i da mi ekonomski zavisimo od turizma - naglašava Radulović.</p>
<p>Kao još jedan razlog pada turizma Radulović navodi i lošu avio povezanost Crne Gore sa drugim zemljama. Ističe da su ugostitelji primorani da povećaju cijene usluga jer je, kako navodi, država skupa.</p>
<p>- &nbsp;Svi smo krivi a najviše vlast koja vodi ovu državu. Oni moraju da stvaraju uslove da mi možemo da budemo konkurentni, da privlačimo strane investicije. Oni su ostali bez stranih investicije. U Crnoj Gori se radi vrlo malo hotela a ogroman je prostor i ogromna je potreba za njima. Složena je materija, složeno je reći koji je kriv, neko manje neko više, ali svi smo krivi - zaključio je Radulović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-pad-prihoda-od-turizma-u-2024-crveni-alarm-za-nasu-ekonomiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Svi smo krivi zbog pada turizma, a najviše vlast

<p>Manifestacija “Dan najboljih”, na kojoj će biti uručene nagrade najboljim učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, biće organizovana u ponedjeljak i utorak u Podgorici.</p>
<p>Manifestacija na Trgu nezavisnosti, koju organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, posvećena je dobitnicima diplome “Luča”, kao i polumaturantima i maturantima koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju.</p>
<p>Iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada najavljeno je da će biti nagrađena 284 najbolja učenika osnovnih škola, od kojih 267 dobitnika diplome "Luča" i 17 učenika koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju.</p>
<p>- Nagrade će dobiti i 292 srednjoškolca – od kojih su 266 dobitnici diplome "Luča", dok je 26 učenika osvojilo neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da će nagrade najboljim učenicima osnovnih škola uručiti gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a učenicima srednjih škola predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.</p>
<p>Manifestacija "Dan najboljih" biće organizovana u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta.</p>

Naredne sedmice dodjela nagrada najboljim učenicima

<p>Svjedok <b>Esad Zejnilović</b> danas je na suđenju odbjeglom <b>Aleksandru Mrkiću </b>kazao da je na saslušanju u Tužilaštvu bio je zbunjen i uplašen kada je rekao da je napustio firmu Montenegro Tabacco Company kada je posumnjao u nepravilnosti zbog velike nabavke količine duvana.</p>
<p>Zajnilović je brat od tetke Aleksandra Mrkića koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta. Na optužnici osim Aleksandra Mrkića je više osoba a među njima i bivši direktor Uprave policije<b> Veselin Veljović </b>ali i nekadašnji šef kriminalistike Centra bezbjednosti Bar<b> Ilija Vasović</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWP1rngY8jyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Svjedok Zejnilović &nbsp;je kazao da je od 2006. do 2007. godine radio kao vozač za Nikolu Mrkića,da bi od 2007.godine do 2011. sa Aleksandrom Mrkićem osnovao firmu Montenego Tabacco Company.</p>
<p>Tu firmu, kako kaže, u kojoj je bio direktor napustio je jer je bila planirana prodaja.</p>
<p>Sutkinja<b> Vesna Kovačević</b> ukazala je na razlike u kazivanju pred tužiocem i danas u Višem sudu.</p>
<p>Tražila je objašnjenje u kakve nepravilnosti je Zejnilović posumnjao na što je on rekao " ja sam se prepao, tačno je ovo što sam danas rekao".</p>
<p>- Ne sjećam se da sam to rekao. Isprepadan sam bio. Govorili su mi da me mogu zatvoriti, da me mogu pustiti. Na pet mjesta sam saslušavan. Od 16 do 2 sati ujutro su me ispitivali - ispričao je Zejnilović.</p>
<p>Sutkinja Kovačević pročitala je iskaz svjedoka koji je dao u Tužilaštvu gdje je ispričao da je Mrkić u osnivanje firme uložio 1.600.000 eura.</p>
<p>Zejnilović je naveo i da je u firmi bio direktor ali da je sve odluke donosio Mrkić i da se " on za sve pitao".</p>
<p>Pred tužiocem je naveo da je posumnjao u nepravilnosti i zbog toga je napustio firmu.</p>
<p>On je naveo i da <b>Muja Nikočevića </b>poznaje još kad je bio dijete i da ga je upoznao sa Mrkićem.</p>
<p>Svjedok Zejnilović ponovio je da je takav iskaz dao jer se prepao i da je zbunjen &nbsp;bio a i danas je, kako kaže, zbunjen.</p>
<p>- Nemam ništa loše da kažem protiv Aca Mrkića, bio sam zbunjen i preplašen- kazao je svjedok.</p>
<p>Njemu ništa nije poznato o poslovima brata od tetke od 2018. godine od perioda koji se Mrkiću stavlja na teret da je formirao kriminalnu grupu.</p>
<p>On je na pitanje advokata kazao da je firma Montenego Tabacco Company poslovala u skladu sa zakonom konstatujući ponova da ne zna što je govorio u Tužilaštvu.</p>
<p>Na pitanje Veselina Veljovića svjedok je rekao da ga poznaje samo iz medija.</p>
<p>- Niko od jačih iz vlasti nije dolazio u fabriku. Nikada Veljović nije boravio u fabrici, niti je pokazivao interesovanje za djelatnost te fabrike. Nikada ga nijesam vidio da je došao u fabriku. Nikada Aleksandar Mrkić nije pomenuo Veljovića u razgovoru, niti nekog iz vlasti - kazao je Zejnilović.</p>
<p>On je na pitanje Veljovića rekao da je tačno da su 2008./2009. godine policijske snage opkolile fabriku i izuzeli dokumentaciju.</p>
<p>Veljović je ukazao sudskom vijeću da dok je bio direktor a s obzirom na "priče" o poslovanju fabrike Montenegro Tabacoo Company izvršeni su pretresi i tri godine je dokumentacija analizirana. U tu akciju, prema riječima Veljovića, bilo je uključeno i SDT.</p>
<p>Na to je svjedok rekao da je 35 inspektora opkolilo fabriku i da je izuzeta sva dokumentacija.</p>
<p>Svjedok je na pitanje odbrane rekao i da je Mrkić bio bogat čovjek i dok su bili djeca i da je on human i mnogima je pomagao.</p>
<p>Za tužioca Jovana Vukotića iskaz svjedoka u sudnici je nelogičan i smišljen da optuženima olakša poziciju.</p>
<p>- Svjedok se ne sjeća što je govorio prije godinu, a sjeća se da je fabriku opkolilo 35 policajaca. Ovaj iskaz je posljedica što je dio optuženih na slobodi - kazao je tužilac Vukotić.</p>
<p>Danas je saslušan i svjedok<b> Slavko Vuleta</b>, zaštitar u Luci Bar.</p>
<p>Advokati optuženih -<b> Ilije Vasovića</b> i<b> Arsenija Kalezića </b>zatražili su ukidanje pritvora o čemu će sudsko vijeće odlučiti 24.jula za kada je zakazan nastavak suđenja.</p>
<p>Branilac Veljovića, advokat <b>Mihailo Volkov</b> ukazao je da njegov klijent treba da ide na operaciju u Tursku i da želi o tome da upozna sudsko vijeće.</p>
<p>Osim Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Ilije Vasovića na optužnici su i<b> Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan</b> i <b>Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica </b>i<b> Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić</b> i <b>Goran Gluščević</b>.</p>
<p>Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.</p>
<p>Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.</p>
<p>Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.</p>

Zejnilović: Ne znam što sam govorio u Tužilaštvu, bio sam uplašen; Veljović: Utvrđeno da je poslovanje fabrike bilo čisto

<p>Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica <b>Ivana Vojinović</b>, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.</p>
<p>U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.</p>
<p>Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.</p>
<p>Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.</p>
<p>- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.</p>
<p>Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.</p>
<p>- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.</p>
<p>Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:</p>
<p>- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.</p>
<p>Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.</p>
<p>- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.</p>
<p>Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.</p>

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

<p>Dvanaesti Regionalni samit guvernera centralnih banaka, ministara finansija i direktora poreskih uprava zvanično je počeo danas u Bečićima, pod pokroviteljstvom Centralne banke Crne Gore (CBCG), Ministarstva finansija i Poreske uprave, a u organizaciji Saveza ekonomista Srbije. Samit će trajati do 14. juna 2025. godine.</p>
<p>Ovaj ugledni forum, koji okuplja ključne donosioce odluka iz oblasti ekonomije i finansija sa Zapadnog Balkana, ove godine dodatno dobija na značaju prisustvom predstavnika Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija.</p>
<p>Samit su otvorili guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović, generalni direktor za proširenje i susjedsku politiku Evropske komisije Gert Jan Kopman i predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.</p>
<p>Guvernerka Radović poželjela je dobrodošlicu učesnicima u ime domaćinskih institucija, ističući da Samit predstavlja važnu platformu za strateški dijalog u uslovima globalnih i regionalnih izazova.</p>
<p>– U vremenu složenih globalnih poremećaja, odgovori na sistemske izazove ne mogu biti individualni. Samo kroz koordinaciju i regionalni dijalog možemo efikasno odgovoriti na izazove kao što su energetska sigurnost, borba protiv pranja novca, klimatski i digitalni rizici, kao i uspostavljanje interoperabilnih platnih sistema – poručila je Radović, naglašavajući da je evropska perspektiva ključna za stabilnost i ekonomski rast.</p>
<p>Gert Jan Kopman istakao je značaj SEPA inicijative (Jedinstveno područje plaćanja u evrima) kao jednog od ključnih projekata iz novog Plana rasta za Zapadni Balkan. On je pohvalio ulogu CBCG u procesu pristupanja SEPA i potvrdio spremnost Evropske komisije za dalju saradnju u cilju ubrzane i sveobuhvatne implementacije te inicijative.</p>
<p>Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović naglasio je da bez dubinskih strukturnih reformi neće biti brže konvergencije zemalja regiona ka standardima EU.</p>
<p>U okviru radnog dijela Samita, guvernerka Radović govorila je na dva panela, na kojima su učestvovali guverneri i viceguverneri centralnih banaka iz zemalja Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije, kao i predstavnici Evropske centralne banke i Svjetske banke. Panelima je moderirala viceguvernerka CBCG dr Zorica Kalezić.</p>
<p>Na panelu “SEPA i Zapadni Balkan: Katalizator za EU konvergenciju i pristup jedinstvenom evropskom tržištu”, Radović je istakla da SEPA za Crnu Goru nije samo tehnička reforma, već strateški iskorak ka digitalnoj i finansijskoj integraciji sa EU.</p>
<p>– SEPA je most ka modernizaciji finansijske infrastrukture Zapadnog Balkana. Naše pristupanje, uz podršku EU institucija, potvrđuje da Crna Gora može biti lider digitalne konvergencije i izgradnje povjerenja na tržištu – poručila je guvernerka.</p>
<p>Drugi panel pod nazivom “Geopolitička fragmentacija i carinski pritisci: Inflacioni rizici i izazovi monetarne politike na Zapadnom Balkanu” otvorio je pitanja uticaja globalnih geopolitičkih tenzija na male, otvorene ekonomije regiona. Učesnici su ukazali na potrebu jačanja institucionalne otpornosti, fiskalne održivosti i digitalne povezanosti.</p>
<p>Samit je zaključen porukom da finansijski sistemi moraju služiti građanima kroz veću inkluziju, stabilnost i inovacije. Zajedničkim naporima institucije regiona mogu kreirati otpornu, stabilnu i konkurentnu ekonomsku budućnost Zapadnog Balkana.</p>

U Bečićima otvoren XII Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: zarko-radulovic