Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.
- Pozivamo Rakčevića da odustane od preuzimanja ovog porodičnog hotela, zemljišta, izgrađenog objekta C drugih nepokretnosti, koje namjerava da preuzme svjestan činjenice da time ugrožava egzistenciju cijele porodice Perović, ali i desetina radnika hotela. Umjesto toga nudimo mu partnerski odnos u formi koju on izabere, a koja bi za cilj imala završetak kompletnog projekta izgradnje Kristal Rivijere i uključivanje u turistički život Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz hotela Rivijera su kazali da je prilikom nedavne sporne kupovine tog hotelskog objekta, ali i dijela kompleksa Kristal Rivijera u Petrovcu, potpuno zanemarena egzistencija porodica koje tu marljivo rade, neki i skoro dvije decenije.
Rakčević je imovinu kupio na licitaciji i pored više sudskih i kontraverznih postupaka koji su u toku.
- Međutim, i pored obećanja da će odustati od sporne kupovine porodične imovine Perovića, Rakčević je najavio da ne želi da ispuni obećanje. Obećanje je dato uz uslov da drugorangirana kompanija ne ulazi u posao, što se i desilo, čime su pokazali korektan, ali nadasve ljudski odnos - navodi se u saopštenju.
Rakčević, kako su kazali, svojim postupanjem sprečava završetak projekta koji bi otvorio 400 radnih mjesta i stvorio uslove za značajan razvoj crnogorskog i budvanskog turizma.
- Kroz navedenu licitaciju, uzrokovanu potezima službenika Njemačke razvojne banke (DEG) kroz niz mahinacija, došlo se u situaciju da se kredit od pet miliona eura, namiruje prodajom već razrađenog hotela Rivijera, zemljišta, nezavršenih objekata koji višestruko nadmašuju tu vrijednost. Iznos od preko 11 miliona eura postignut na licijataciji dovoljno pokazuje nesrazmjeru odnosa između datog zajma od pet miliona i prodaje imovine - navodi se u saopštenju predstavnika hotela.
Oni su precizirali da je predmetni kredit od DEG-a odobren 2006. godine, ali je tadašnje rukovodstvo Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, na čelu sa Svetozarom Marovićem, spriječilo realiziciju kredita. Razlog za to, kako su dodali, vjerovatno leži u "bumu" nekretnina, zbog čega je Marović imao lični interes da zaustavi projekat.
- Zbog tog zaustavljanja, kredit se morao obnoviti i 2011. je, nakon ponovnog razmatranja Euromixu, odobren zajam od DEG-a u iznosu od 13 miliona eura, što je uz vlastita sredstva, a na osnovu biznis plana koji je bio sastavni dio ugovora i analize predstavnika DEG-a iz Kelna, bilo dovoljno za završetak projekta - dodaje se u saopštenju.
U julu 2014. godine kompanija je mogla povući cijelu sumu, ali se odlučila da povuče pet miliona eura, kako se ne bi plaćala puna kamata na sva odobrena sredstva, nego commitment fee koji je značajno niži.
- U tom momentu dolazi do promjene službenika koji je zadužen za praćenje našeg projekta koji nizom zloupotreba zaustavlja dalju isplatu sredstava, što stvara nepremostive probleme za završetak ukupnog projekta, a istovremeno nedozvoljavajući da se uz pomoć novog finansijskog partnera uz smanjena iznosa hipoteke nađe alternativno rješenje i projekat dovede na “zelenu granu”. Naprotiv, hipoteka je zadržana na svih 13 miliona, a ugovor je, vjerovali ili ne, prekinut zbog nezavršetka projekta. Tako da kroz ovu licitaciju porodica Perović ostaje bez čitave imovine i objekta koje je dat pod hipoteku i sredstava koje smo uložili u izgradnju hotela Kristal Rivijera - kazali su iz hotela.
Navedeni službenik je, kako su rekli, na svoju ruku pokušavao “završiti projekat” kroz njegovo nuđenje određenim privrednicima i politički eksponiranim licima u jednoj susjednoj državi.
- Blokadom izgradnje projekta Kristal Rivijera u šumovitoj uvali pod Malim brdom u Petrovcu zaustavljena je izgradnja hotela sa pet zvjezdica koji je trebalo biti među tri najbolja u našoj zemlji, a šteta koju su vlasnici pretrpjeli zbog zastavljanja ugovornih obaveza od DEG-a mjeri se desetinama miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, proces kupovine, renoviranja i ribrendiranja hotela Rivijera je obavljen ličnim sredstvima tokom 2004. godine, novcem koji je mukotrpno zarađen tokom 35 godina rada u Njemačkoj, u kojoj je predstavnik kompanije Miloš Perović imao razvijen privatni biznis, i za taj hotel nije podignut nijedan kredit, već su za njegovo renoviranje utrošena isključivo lična sredstva porodice Perović.
- Hotel je 2012. godine dobio nagradu za najbolji u Crnoj Gori, što dovoljno govori o kvalitetu, smještajnim kapacitetima, nivou usluge i tradicionalnom crnogorskom gostoprimstvu - navodi se u saopštenju.
Vlasnici imovine, Filip i David Perović su njemački državljani i već su pokrenuli procese kako bi se čitav ovaj nezakoniti posao zaustavio i u tom dijelu se očekuje i uključivanje predstavnika njemačke države u Crnoj Gori, kao i njemačke privredne komore.
- U toku je proces ukljičivanja partnera koji bi završio cjelokupni projekat, uz dogovor sa HG Budvanska rivijera, o čemu su mediji proteklih mjeseci intenzivno pisali. Renomirani partner je među vodećim svjetskim lancima u hotelskom sektoru i sa pažnjom prati razvoj situacije, uz uvjerenje da će se cijeli proces završiti u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i punom zaštitom privatne imovine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici Rivijere: Sporna kupovina hotela ugrožava egzistenciju desetina porodica

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” Žarko Rakčević kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.
- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.
Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.
- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.
Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.
Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.
- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.
Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.
Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Tag: zarko-rakcevic