Iz državnog budžeta Crne Gore u prošloj godini isplaćeno je 23,7 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova, pokazuju podaci Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, piše Dan.
Zaštitnik je upozorio da se ne postupa dobrovoljno po rješenjima donesenim u postupcima eksproprijacije, što je dovelo do odliva od 1,5 miliona eura.
Najviše novca po osnovu izgubljenih sudskih sporova odlilo se u trećem kvartalu prethodne godine – 8,78 miliona, a u prva tri mjeseca 5,2 miliona. Izgubljeni sudski sporovi poreske obveznike su u drugom kvartalu koštali 4,71 milion eura, a u četvrtom 5,01 milion eura. Zaštitnik je lani zaprimio 1.875 tužbi.
U posljednjem kvartalnom izvještaju za prošlu godinu, Zaštitnik je ponovo upozorio da budžetske jedinice ne postupaju dobrovoljno po pravosnažnim rješenjima o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, te se nastavlja sa odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG), kao i kamate, što, kako je ukazano, predstavlja znatnu štetu za budžet. Konstatovano je da budžetske jedinice ne izvršavaju uredno obaveze po zaprimljenim fakturama, protiv kojih ne izjave prigovor, što takođe rezultira prinudnom naplatom i dodatnim odlivom sredstava sa budžeta.
Zaštitnik je upozorio da ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova ne rješavaju zahtjeve zaposlenih (prekovremeni rad, rad u dane vjerskih i državnih praznika, razlike u zaradama, neiskorišćen godišnji odmor...) pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova iako su u pitanju zahtjevi zaposlenih za koje je u većem dijelu zauzeta sudska praksa.
– Ne postupa se dobrovoljno po rješenjima donesenim u postupku eksproprijacije, što je rezultiralo odlivom od preko 1,5 miliona eura, koji odliv je evidentiran u odnosu na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – ukazano je iz institucije Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
U izvještaju dostavljenom Vladi navodi se da se ne postupa u paricionom roku po presudama Upravnog suda, u odnosu na dosuđene troškove upravnog spora, koje se potom izvršavaju prinudnim putem, što za rezultat ima odliv dodatnih sredstva, na ime prinudnog izvršenja.
– Radi efikasnije komunikacije Zaštitnika sa organima čiji je zakonski zastupnik u ovom kvartalu otpočeto je sa dostavljanjem sudskih odluka, nalaza kao i tužbi na izjašnjenje putem mejla. Rezultat je zadovoljavajući i organi su u potpunosti prihvatili ovakav način dostavljanja akata od strane Zaštitnika. Jedan od ciljeva uspostavljanja ove vrste komunikacije je i smanjenje troškova na ime poštanskih usluga – ukazao je Zaštitnik.
Ta institucija je lani naplatila 395.112 eura na ime troškova.
<h2>Država uspjela u sporovima vrijednim 243 miliona</h2>
Država je, po izvještaju Zaštitnika, u posljednjem kvartalu prošle godine ostvarila uspjeh u sporovima čija je procijenjena vrijednost 76 miliona eura.&nbsp;
Ukupno za cijelu godinu, uspjeh je ostvaren u sporovima ukupne vrijednosti od preko 243 miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Država izgubila 23,7 miliona eura u sudskim sporovima

Izgubljeni sudski sporovi državu su za prvih devet mjeseci ove godine koštali 18,69 miliona eura. Prema podacima Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, najviše sredstava po ovom osnovu isplaćeno je u trećem kvartalu – 8,78 miliona eura.
U prva tri mjeseca ove godine, iz budžeta je isplaćeno 5,2 miliona eura na ime izgubljenih sudskih sporova, a u periodu april–jun još 4,71 miliona.
U izvještaju za treći kvartal ove godine, Zaštitnik je informisao Vladu o vrsti pokrenutih postupaka protiv države Crne Gore, o problemu prinudne naplate i dr.
Najviše sporova vodi se protiv ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
– Protiv Ministarstva odbrane podnose se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa, i to: po osnovu prekovremenog rada, rada u dane vjerskih i državnih praznika, razlika u zaradama, nepravilno obračunatog poreza, naknade po osnovu letačkog dodatka, na ime uvećanih troškova života i uslova rada u zemlji prijema, formacijskih mjesta, naknade za prevoz, preuzimanja smjene. Protiv Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, podnose se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa, i to: po osnovu prekovremenog rada, rada u dane vjerskih i državnih praznika, razlika u zaradama, specijalnog dodatka, graničnog dodatka, naknade za odvojeni život, faktičnog rada na radnom mjestu sa većim koeficijentom, naknade na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora, naknade na ime toplog obroka, regresa, rad u komisijama, dikriminacije – predočeno je u izvještaju.
Kako je Vladu informisala zaštitnica Bojana Ćirović, tužbe protiv ostalih državnih organa uglavnom se podnose u vezi sa poništajem rješenja o prestanku radnog odnosa, te sa naknadama iz tog osnova, radom u komisijama, dikskriminacijom, naknadama šteta na ime viška izvedenih radova.
– Značajan procenat čine postupci za utvrđenje prava svojine, naknadu štete na ime faktičke eksproprijacije zemljišta, naknade štete na ime gubitka ekonomskog interesa, zbog trajne nemogućnosti daljeg korišćenja preostalog dijela nepokretnosti, usled eksproprijacije – piše u dokumentu.
Zaštitnik je do 30. septembra naplatio 307.752 eura na ime troškova postupaka.
Što se tiče uspjeha u sporovima koje je ostvarila država, Zaštitnik je u prva dva kvartala uspio u predmetima čija vrijednost je procijenjena na 166,63 miliona eura. U trećem kvartalu, Zaštitnik je uspio u sporu povraćaja nepokretnosti površine od oko 500.000 kvadrata.
<h2>Primljene 373 tužbe</h2>
Zaštitnik je u trećem kvartalu ove godine primio 373 tužbe kojima su pokrenuti parnični postupci pred crnogorskim sudovima.&nbsp;
Najviše tužbi primila je kancelarija Zaštitnika u Podgorici – 175 tužbi, a slijede kancelarija u Bijelom Polju – 139 tužbi i kancelarija u Kotoru – 59 tužbi.

U sudskim sporovima izgubljeno 18,6 miliona eura

Grupa radnika Javnog servisa - Srđan Čović, Časlav Vujotić, Tatjana Šuković, Mladen Vukčević, Danijela Popović i Slaven Knezović - pisala je zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sa zahtjevom da se utvrdi suma koju, kako navode, višestruko nelegalno izabrani generalni direktor RTCG Boris Raonić mora da vrati državi Crnoj Gori iz čijeg se budžeta finansira Javni servis.
Pretpostavljaju, kako su rekli, da se to može procesuirati zahtjevom da se proglase ništavnim ugovori koje je Raonić sklopio sa Savjetom RTCG.
- Notorna činjenica utvrđena pravosnažnim presudama Višeg suda je da je Raonić dva puta nelegalno izabran za generalnog direktora - 6. avgusta 2021. i 1. juna 2023, što znači da je najmanje do 1. septembra 2024. nelegalno primao platu. Tada je izabran treći put, najvjerovatnije nelegalno, ali je sudski proces u toku - navodi grupa zaposlenih.
To znači, kako ističu, da je na osnovu nezakonite odluke Savjeta RTCG Raonić potpisao i ugovor koji mu je omogućio da pored plate, utvrđene koeficijentom 20,75, redovno dobija i dodatak od tri prosječne plate u RTCG.
- I to po pravilima i uslovima koje je i DRI problematizovao i tražio od RTCG da ih definiše i promijeni. Potpuno je nepoznato koji su vanredni učinci, kako ih je Savjet procesuirao i cijenio kako bi Raoniću dodijelio trostruku prosječnu platu, kao dodatak redovnom dohotku. Tako je on dugo imao najveću platu u državi i pored toga što je u opisu posla generalnog RTCG da se stara da RTCG posluje po zakonu - ističu u pismu. 
Osim nelegalnog zapošljavanja Raonić je, kako dodaju, u kontinuitetu donosio i niz pravno spornih odluka koje su poništene na sudu.
- Raonić je u toku 36 mjeseci dobio najmanje 80.000 eura bruto koje mu nijesu isplaćene u skladu sa zakonom. Napominjemo da je ova suma predstavlja iznos preko njegove plate određene koeficijentom i kolektivnim ugovorom, koji važi za sve, osim njegovog menadžerskog tima, koji djeluje van odredbi Zakona o platama u javnom sektoru - navode u pismu.
O ovim činjenicama, kako su rekli, posebno govore i nalazi Državne revizorske institucije od 3. februara ove godine u kojima se, pored ostalog, navodi da "pravilnikom o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u RTCG nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora Radija Crne Gore, direktora Televizije Crne Gore i direktora Internetske publikacije (Online medija), tako da status realizacije ove preporuke ostaje nepromijenjen".
- Uz to, Sindikat zaposlenih RTCG je u svojim obraćanjima nastalim povodom nesporazuma, nesaglasnosti, ali i manipulacijama informacijama tokom pregovora o novom Kolektivnom ugovoru naveo i obraćanje Ministarstva finansija koje najbolje opisuje nekontrolisane finansijske tokove u RTCG: „Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnovne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti” - citirala je grupa zaposlenih.
Dodaju da se svi potrebni vjerodostojni podaci za donošenje odluke nalaze se u dostupnim dokumentima - odlukama suda, izvještajima DRI, izvještajima Agencije za sprečavanje korupcije o primanjima Raonića kao javnog funkcionera, te na portalu RTCG, đe se nalaze sporni ugovori Raonića.

1250x600

1084x550

Grupa radnika Javnog servisa pisala zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi sumu koju Raonić mora da vrati državi

Nevladino udruženje „Komunica“ podnijela je danas Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja prava svojine nad grobljima kao javnim dobrima u opštoj upotrebi i usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima.
NVU „Komunica“ obratila se Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, kao organu kome je povjereno obavljanje pravobranilačke funkcije u Crnoj Gori, polazeći od činjenice da su groblja, kao posebne površine od javnog interesa, u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“ (član 16 alineja 6 Zakona o državnoj imovini). 
Podsjećaju da Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini“, te saglasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.
- Pravni status groblja, pored Ustava i Zakona o državnoj imovini, uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (opštinske) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. Dakle, saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine, štopodrazumijeva da ne mogu biti u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - ukazali su iz NVU „Komunica“.
Međutim, kako ističu, u postupcima formiranja novih katastarskih operata krajem 80-ih i tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su nezakoniti upisi mjesnih groblja na vjerske organizacije bez pravnog osnova.
- Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisaima prava na nepokretnostima), kao i odredbi Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite subjekte crkvene provinijencije - navedeno je u saopštenju za javnost.
Stoga je „Komunica“ Zaštitniku/ci imovinsko pravnih interesa dostavila i precizne podatke o nezakonitim upisima za teritorije područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić gdje su se upisi vršili nezakonito na vjerske organizacije.
„Komunica“ je u Inicijativi Zaštitinku precizno navela i listove nepokretnosti i posjedovne listove, kao i rješenja komisija za izlaganje podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanje stvarnih prava na nepokretnostima, i ostala dokumenta koja su poslužila kao osnov predmetnih upisa, koje Zaštitinik/ca može dodatno pribaviti ili provjeriti službenim putem od Uprave za nekretnine – Područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić.
- Polazeći od izloženog stanja, „Komunica“ zahtjeva za Zaštitnik/ca inicirara odgovarajuće pravne postupke radi usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima. U tom pravcu se zahtjeva da Zaštitnik/ca imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pred mjesno nadležnim Osnovnim sudovima, pokrene postupke - protiv Mitropolije Crnogorsko Primorske i drugih pravnih (crkvenih) lica radi utvrđenja prava svojine na kat. parcelama – grobljima na teritorijama navedenih opština - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, imajući u vidu činjenicu da je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na subjekte koji nemaju status pravnog lica, a nalazi se van obuhvata generalnog ili detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, a shodno pozitivnim pravnim propisima treba da bude upisano na Crnu Goru, „Komunica“ zahtijeva da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kod Uprave za nekretnine i mjesno nadležnih područnih jedinica, zatraži brisanje kao vlasnika svih subjekata koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti koju čine groblja, i istovremeno zatraži upis prava na Crnu Goru – svojina 1/1 i pravo raspolaganja 1/1 u korist pojedinih opština ili Prijestonice.
- Komunica istovremeno obavještava javnost da je održala je konsultacije sa većim brojem profesora, advokata i pravnika sa ciljem detaljnog utvrđenja odgovornosti i vodjenja postupaka protiv lica koja su nezakonito izvršila ili omogućila upise/prepise grobalja, kao državne imovine, na privatna pravna lica. Stoga je u saradnji sa STEGA-om i Udruženjem pravnika Crne Gore podnijela veći broj krivičnih prijava, na bazi uvida u listove nepokretnosti na osnovu kojih je nesumljivo utvrđeno postojanje većeg broja nezakonitih upisa koje upućuju na postojanje krivičnih dijela koje se odnose na nesavjestan radu u službi i na zloupotrebu službenog položaja, o čemu će javnost biti uskoro posebno i potpuno informisana - zaključeno je u saopštenju.

„Komunica“ pisala Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi pravo svojine nad grobljima

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Sampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Hronika

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Tag: zastitnik-imovinsko-pravnih-interesa