Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su “Hrvati u Boki projekat” imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice.
Zaštitnik je prethodno pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom saznanja iz medija da je Backović gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva, kazao da su "Hrvati u Boki - projekat".&nbsp;
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori – izjavio je tada Backović.&nbsp;
U mišljenju Ombudsmana stoji da, iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.&nbsp;
- S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta – navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Zaštitnik ocjenjuje da Backović ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, uzimajući u obzir su u pitanju sporni stavovi paroha Mitropolije crnogorsko - primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, to su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
Zbog toga je Zaštitnik preporučio Backoviću da se ubuduće uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta I povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica.
- Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta – navodi se u preporuci Ombudsmana.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Izjava Mijajla Backovića da su "Hrvati u Boki projekat" negira pravo na slobodno nacionalno izjašnjavanje bokeljskih rimokatolika

Upravni sud odbacio je kao nedozvoljenu tužbu Mirjane Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 1. oktobra 2025. godine za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore i odluku 4. decembra o predlogu kandidata za Zaštitnika.
U Upravnom sudu cijene da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Na prijedlog predsjednika države, 27. decembra prošle godine Siniša Bjeković je jednoglasnom podrškom u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako navode iz Upravnog suda, tužba je odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema kojoj se Zaštitnik imenuje u skladu sa Ustavom, kao i odredbe Ustava Crne Gore, prema kojoj predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
- Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore - naveli su u Upravnom sudu.

Portal ETV

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

1250x600

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

Jasmina Beharovic

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Povodom napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića oglasili su se iz Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako su iz kancelarije Ombudsmana istakli, dugo i u kontinuitetu upozoravaju da nasilje nije samo izolovana pojava, već ozbiljan problem duboko ukorijenjen u društvu.
- Tako je i cijena bavljenja javnim poslom i obavljanje javnih funkcija postala mjerilo rizika, u kojoj niko nije pošteđen i što je još gore takva atmosfera ne jenjava ni onda kad je, kao nikad do sad, potrebno jačanje društvene kohezije i minimum zajedništva. Umjesto toga, umjesto dijaloga i razumijevanja, poseže se za argumentom sile, koja vrlo često počiva na prethodnom verbalnom nasilju i prijetnjama koje - ako se zanemare - dovode do znatno težih posljedica- navode iz Kancelarije Ombudsmana.
Oni su osudili napad na Jovanovića kao i sve vidove verbalnih prijetnji i napada u politici i u vezi sa njom.
- Još jednom podsjećamo da su naročito drski i bezobzirni vidovi nasilja samo dokaz da je tolerancija nasilja put u novo i teže nasilje, kog izgleda niko nije pošteđen- naveli su iz Kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Ombudsman: Drski i bezobzirni vidovi nasilja dokaz da je tolerancija nasilja put u novo i teže nasilje, kog izgleda niko nije pošteđen

U Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca, saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da je 8. mart praznik uspjeha i ženskog prkosa u istrajnoj borbi za svoja prava, znanja, obrazovanja i postignuća.
Oni su ukazali da potreba za osnaživanjem žena postoji i dalje, u gotovo svim oblastima djelovanja.
- Čestitajući ovaj praznik, s akcentom na ulozi koju žene imaju u demokratizaciji našeg društva i zalaganjem za unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava i sloboda, konstatujemo da u Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti - kaže se u saopštenju.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da javne politike nijesu u potpunosti orodnjene, posebno imajući u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa da u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti, procjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka na položaj žena i muškaraca.
- Na ovaj dan iznova skrećemo pažnju društva na nezavidan položaj žena iz posebno ranjivih grupa – žene sa invaliditetom, žene Romkinje, žrtve nasilja, žene iz ruralnih predjela, transrodne žene - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u praksi žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika su rekli da žene trpe različite oblike nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, a u najekstremnijim slučajevima, kakav je femicid, životom plaćaju danak nejednakosti i nezavidnom položaju u porodici i društvu.
- Rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institicija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida - kaže se u saopštenju.
Tome, kako su rekli iz institucije Zaštitnika, treba da prethodi stvaranje uslova za dosljednu i efikansu primjenu procesnih mjera otkrivanja i gonjenja tih slučajeva, jer zakon nije jedini odgovor na nasilje.
- Ono je izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još nema adekvatnog sistemskog odgovora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u stremljenju za ravnopravniji položaj žena u društvu, potrebno dodatno podsticati mjere kojima se postiže balans između privatnog i profesionalnog života žene, odnosno njenog profesinalnog angažmana i majčinstva.
Za to je, kako su rekli iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, jedan od preduslova i jačanje svijesti javnosti na uklanjanju rodnih stereotipa.
Oni su istakli da sva prava koja danas žene imaju nijesu tek tako stečena, već su plod ozbiljnih istorijskih zalaganja i borbe za prava žena.
- Zaštitnik podsjeća da je u oblasti rodne ravnopravnosti i ova institucija ukazivala na mjere koje je potrebno preduzeti radi dostizanja stvarne, a ne formalne ravnopravnosti, zbog čega ponovo insistiramo na jačanju operativne faze djelovanja i sprovođenje zakona, planova i strategija, a ne samo protokolarnom zalaganju za prava žena - kaže se u saopštenju.

Ombudsman: Nemamo zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

The Supreme State Prosecutor Milorad Marković assessed as lawful the actions of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, under whose order the complete case files against former Minister of Defense and current Ambassador of Montenegro to Belgium, Olivera Injac, were seized on November 24, 2022 from their, now fugitive, colleague Lidija Mitrović.
This follows from the responses that the Supreme State Prosecutor’s Office sent yesterday to the Adria Portal.
The Adria Portal asked the prosecution office headed by Marković whether it would examine the official note in which fugitive prosecutor Mitrović stated that prosecutor Jovan Vukotić, acting on Novović’s orders, seized the case files against Olivera Injac from her office during her absence and without her knowledge.
The Supreme State Prosecutor’s Office was also asked whether it would review the conduct of prosecutors Vukotić and Novović in the entire case, following Mitrović’s accusation that the Chief Special Prosecutor had protected former minister Injac from criminal prosecution.
- In relation to the allegations made by former special prosecutor Lidija Mitrović, the Supreme State Prosecutor Milorad Marković conducted an extraordinary review and requested a statement from the Chief Special Prosecutor. After examining the submitted statement and the mandatory instructions, the Supreme State Prosecutor found that the actions of the Chief Special Prosecutor were proper and lawful - the response from the Supreme State Prosecutor’s Office states.
Prosecutor Marković, they told the Adria Portal yesterday, informed the members of the Prosecutorial Council about the matter the day before.
On April 17, Adria Portal published the official note drafted by prosecutor Mitrović after, as she claims, the case files against Injac were taken from her office.
Mitrović stated in the note that this happened on the same day she had submitted the indictment against the former minister to the registry of the Special State Prosecutor’s Office, so it could be forwarded to the High Court in Podgorica.
<h2>What did Mitrović charge Injac with?</h2>
In the indictment, which Adria Portal had access to, prosecutor Mitrović charged Injac with the continued criminal offense of abuse of office.
The indictment states that from December 2020 to February 2021, in her capacity as Minister of Defense, Injac unlawfully used her official position in order to obtain a benefit for retired Warrant Officer of the Armed Forces of Montenegro Miodrag Jokanović.
She allegedly concluded a service contract with Jokanović for tasks which, according to regulations and the Rulebook on the Internal Organization of the Ministry of Defense, fall within the core activities of the ministry and are to be filled through a public vacancy announcement, not through a service contract.
According to the indictment, the contract was valid from December 21, 2020 to March 21, 2021, with a monthly compensation of 300 euros. However, the indictment states that the contract was mutually terminated on January 31, 2021, but this was allegedly not recorded in the ministry’s protocols.
Despite this, Mitrović claims that on January 30 and February 26, 2021, Injac signed requests to the State Treasury for the payment of compensation to Jokanović, thereby „obtaining unlawful financial gain of 480 euros per month“ for him.
Prosecutor Mitrović also accused Injac of, contrary to the Law on Civil Servants, which prohibits the employment of pensioners, as well as the laws on the army and military intelligence affairs, issuing decisions by which Jokanović, a recipient of an old-age pension and former member of the Armed Forces of Montenegro, was employed for an indefinite period in the Intelligence and Security Directorate of the Ministry of Defense.
Although, according to Mitrović, he did not meet the legal requirements for deployment to a mission, nor was he prepared and trained in accordance with the standards of the international organization under whose mandate the mission was conducted, Jokanović was deployed to the international KFOR mission in Kosovo for a duration of one year, with the right to a daily allowance of 70 euros and other benefits.
The indictment against Injac states that Jokanović thereby obtained unlawful financial gain in the amount of 29.304 euros, to the detriment of the Ministry of Defense.
During the investigation, Injac denied all allegations.
<h2>From Injac, through Vardar, Klap and Bora, to escapement</h2>
Several months after, as she claims in her official note, the Injac case was taken from her, an investigation was launched against Mitrović on suspicion that she had abused her official position in another case – „Vardar-Klap-Bora“.
The investigation ended with the filing of an indictment against Mitrović, signed by her colleague Miloš Šoškić, and the subsequent court proceedings concluded with a conviction - on November 2, 2023, Mitrović was sentenced to seven months in prison for abuse of office.
She avoided reporting to Spuž prison in January of this year by fleeing, after which an international Interpol arrest warrant was issued for her.
She addressed the public from hiding, on February 8, in a letter in which she held Chief Special Prosecutor Vladimir Novović responsible for what she described as her persecution and suffering, accusing him of protecting former minister Olivera Injac from criminal prosecution.
Novović denied all of this, countering with accusations that, in handling the case against Injac, Mitrović had committed „numerous violations of the Law on the State Prosecutor’s Office, the Criminal Procedure Code, the Rulebook on the Internal Operations of the State Prosecutor’s Office, and the Annual Work Schedule“. For this reason, he claims, he issued her two written mandatory instructions.
- Mitrović did not complete work on the criminal case before being suspended from duty due to the initiation of criminal proceedings against her by decision of the Prosecutorial Council - the Special State Prosecutor’s Office stated at the beginning of the month.
The Prosecutorial Council suspended Mitrović on June 23, 2023. Two years later, on June 5, 2025, she was dismissed from office.
What happened in the meantime with the case against Injac has not been disclosed.

Marković conducted an extraordinary review and determined that Novović acted in accordance with the law

Američka vojska izvršila je još jedan napad na brod na istočnom dijelu Tihog okeana, za koji je navela da je prevozio drogu.
Južna vojna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopštila je na društvenim mrežama da je brod prolazio duž poznate rute za trgovine drogom i da je bio je uključen u operacije trgovine drogom.
Kako je saopšteno, u napadu su ubijene tri osobe, prenosi N1.
&nbsp;Broj poginulih u napadima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa na brodove koji navodno prevoze drogu porastao je na najmanje 148.
&nbsp;Od početka septembra prošle godine u Karipskom moru i u Pacifiku su izvedena najmanje 43 napada, a Tramp je rekao da je njegova zemlja u "oružanom sukobu" sa kartelima u Latinskoj Americi.
&nbsp;On je opravdao napade navodeći da im je cilj da se zaustavi doprema droge.

Napad američke vojske na još jedan brod na Pacifiku, ubijene tri osobe

Norvežanin Johanes Hesflot Klebo osvojio je danas zlatnu medalju u trci na 50 kilometara - &nbsp;masovni start, u kros kantriju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Do pobjede došao je sa rezultatom dva sata, šest minuta i 44,8 sekundi.
To je njegova šesta zlatna medalja u Milanu i Korini, čime je postavio rekord kao sportista sa najviše osvojenih zlatnih medalja na jednim Zimskim olimpijskim igrama.
Time je nadmašio skoro pet decenija star rekord Amerikanca Erika Hajdena, koji je osvojio pet zlata na ZOI u Lejk Plesidu 1980. godine.
Norvežani su u trci na 50 kilometara ostvarili trostruku pobjedu – srebro je pripalo Martinu Njuengetu, a bronza Emilu Iversenu.
Klebo je povećao i rekord po broju osvojenih zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama u karijeri na ukupno 11, računajući tri nastupa na Igrama.
Pobjeda Kleba donijela je Norveškoj 18. zlatnu medalju na Igrama,čime je i dodatno uvećala prednost u ukupnom bilansu odličja, koji sada iznosi 40.
Norveška je već u petak postavila rekord po broju osvojenih zlatnih medalja jedne nacije na jednim Zimskim igrama.

Klebo stigao do šeste zlatne medalje u Milanu i Kortini

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 379,63 hiljade vozila.
&nbsp;Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
&nbsp;U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
&nbsp;Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tag: zastitnik-ljudskih-prava-i-sloboda