Prema Izvještaju Evropske komisije, u koji je Portal ETV imao uvid, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.&nbsp;
Značajni koraci su preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i podršku žrtvama.
<h2>Crna Gora jača transparentnost i integritet u javnom sektoru</h2>
U Crnoj Gori je postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika. U 2024. i 2025. godini, fokus je bio na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru, stoji u Izvještaju Evropske komisije.&nbsp;
Ocjenjuje se da su Crnoj Gori u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno u visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba.
Implementacija ovih mjera, kako piše u Izvještaju, pokazuje prve rezultate, ali potrebni su kontinuirani napori da bi se korupcija smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere u Crnoj Gori uključuju unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući otvoren pristup informacijama i digitalizaciju usluga.
Ove reforme, kako se navodi, doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj, kao i za dalje približavanje EU standardima.
<h2>Sloboda izražavanja&nbsp;</h2>
Prema ocjeni EK, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježena su određena poboljšanja kada su u pitanju sloboda izražavanja, medijska sloboda i pluralizam koji su ključni stubovi demokratskog društva.
Kako se navodi, potrebni su kontinuirani napori za dalju usklađenost sa EU acquis, te za efektivnu primjenu zakonodavstva o ravnopravnosti i nediskriminaciji, borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, te rješavanju kontinuirane diskriminacije Roma, LGBTIQ osoba, osoba sa invaliditetom i pripadnika manjina.&nbsp;
Rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici i dalje su rasprostranjeni, te su potrebni napori da se obezbijedi efikasna dostupnost i kapacitet specijalizovanih podršknih servisa za žrtve.
<h2>Mediji i NVO</h2>
Prema ocjeni Evropske komisije, iako su u Crnoj Gori primijećeni određeni pomaci u unapređenju medijskog okvira, posebno u jačanju nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa, medijski sektor u zemlji i dalje je suočen s izazovima.
Kao izazove navode politički uticaj i koncentracija medija ograničavaju pluralizam i nezavisno izvještavanje, potrebno je osigurati efikasnu primjenu zakona o medijima i zaštiti novinara od pritisaka, prijetnji i napada, dalji napori su potrebni u jačanju profesionalnog novinarstva i podrške istraživačkim medijima, kao i u unapređenju radnih uslova novinara.
Društvo civilnog sektora u Crnoj Gori, stoji u Izvještaju, ima značajnu ulogu u praćenju reformi, zagovaranju ljudskih prava i borbi protiv korupcije.&nbsp;
Organizacije civilnog društva, pojašnjavaju, doprinose praćenju implementacije zakona i politika, podizanju svijesti javnosti o pravima građana i odgovornosti institucija, podršci ranjivim grupama, uključujući žene, djecu i manjine.
Prema ocjeni Evropske komisije, unapređenje kapaciteta medija i društva civilnog sektora, uz kontinuiranu zaštitu sloboda izražavanja i prava na informisanje, ključni su za jačanje demokratije i vladavine prava, kao i za uspješno napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
<h2>Digitalni i ekonomski kriminal</h2>
Kako je organizovani kriminal sve aktivniji u digitalnom prostoru, Crna Gora i druge zemlje kandidati moraju jačati kapacitete za istrage kibernetičkog kriminala, navodi se u Izvještaju.
Potrebno je, kako se ocjenjuje, unaprijediti sisteme za praćenje i sankcionisanje finansijskog kriminala, uključujući pranje novca i finansiranje terorizma, kao i jačati saradnju između različitih državnih institucija.
<h2>Zaštita ranjivih grupa i djece</h2>
Kako je ocijenila Evropska komija, Crna Gora mora nastaviti jačati sistem zaštite djece i osoba sa invaliditetom, uključujući deinstitucionalizaciju i pružanje adekvatne podrške žrtvama nasilja.&nbsp;
Poseban fokus, kako se navodi u Izvještaju, treba biti na dostupnosti specijalizovanih servisa za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja i porodičnog nasilja.

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izvještaj EK: Crna Gora da pojača napore u prevenciji trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata

Crnoj Gori će za zatvaranje Poglavlja 27 biti potrebno mnogo promjena i akcija i zato je dobro što je u nacionalnu kampanju zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ uključeno mnogo aktera i građana, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je agenciji MINA rekao da je srećan što u okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta u junu, imaju veliku koaliciju voljnih koja stalno raste.
- Imamo mnogo uključenih aktera, imamo državne institucije koje su veoma snažno angažovane, uključujući ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića. Imamo i lokalne vlasti - mnogo gradonačelnika nam se pridružilo u međuvremenu, ali što je najvažnije, imamo mnogo aktivnih građana - kazao je Satler.
On je naveo da su uključeni ekološki aktivisti, omladinske organizacije, novinari, umjetnici.
- Imamo dobru koaliciju voljnih ljudi koji žele da pomognu u čišćenju Crne Gore -naveo je Satler.
Kako je naveo, to podrazumijeva napor koji mora uključiti cijelo društvo, jer postoji mnogo problema, od čistog vazduha i vode do upravljanja otpadom i otpadnim vodama.
Satler je istakao da su fokusirani na više konkretnih oblasti, dodajući da je srećan što već rade na tri-četiri konkretna problema, kao što su nelegalne deponije, ali i stare automobilske gume koje su veliki problem u Crnoj Gori.
- Imamo i novu platformu koja se zove Čuvaj.me, koju već koriste stotine građana kako bi prijavili probleme i eko-kriminal, i to je upravo ono što želimo da vidimo - rekao je Satler.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima u kampanji „Čuvaj da te čuva“, on je podsjetio da je organizovana velika akcija čišćenja na Ćemovskom polju, koje je, kako je naveo, simbolično mjesto, jer je postalo sinonim za sve ono što ne funkcioniše kada je riječ o upravljanju otpadom.
Satler je istakao da je to mjesto više puta čišćeno, ali da se poslije samo nekoliko mjeseci ponavlja ista situacija i da ljudi opet nelegalno bacaju otpad.
- Šta se sada mijenja - ne samo da smo očistili lokaciju zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, zvaničnicima i 150 aktivista, već postavljamo i kamere, postavljeni su znakovi - rekao je Satler.
On je najavio nastavak akcije na Ćemovskom polju.
- Komunalna policija će patrolirati, jer drugi dio ove kampanje je odgovornost – potrebno je i sprovođenje zakona. Ljudi koji se ne ponašaju odgovorno, koji štete prirodi, koji nelegalno sijeku šumu ili prave divlje deponije, snosiće odgovornost i biće kažnjeni - naveo je Satler.
On je najavio da će akcije čišćenja biti nastavljene širom države.
- Sljedeće sedmice fokusiraćemo se na Moraču, koja je veliki problem zbog nedostatka savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda - rekao je Satler.
On je podsjetio da projekat za izgradnju tog postrojenja postoji, navodeći da je potrebno da se krene sa njegovom realizacijom.
- Sada imamo oko 100 hiljada ljudi koji žive u Podgorici čije otpadne vode nijesu tretirane. Te vode završavaju netretirane u Morači, zatim u Skadarskom jezeru i na kraju u Jadranskom moru. To mora da se promijeni, jer je opasno - rekao je Satler i dodao da je zbog toga akcija na Morači veoma važna.
On je najavio da je akcija na Ribnici planirana za avgust, kao i da će nastaviti sa takvim akcijama širom Crne Gore.
Upitan koliko takve akcije mogu uticati na svijest građana, Satler je rekao da je glavna poruka da je promjena neophodna.
Kako je istakao, drugi dio poruke je da je promjena moguća, i to brzo.
Satler je rekao da u crnogorskom Ustavu postoji predivna rečenica – da je Crna Gora ekološka država.
- Mislim da je sada vrijeme da tu odredbu i ostvarite. Smatram da je ubrzanje puta ka EU dobra prilika da se ispoštuje to ekološko obećanje koje ste dali Ustavom. I, uzgred, to je i neophodno, jer je to jedno od poglavlja koje morate zatvoriti ako želite da postanete članica EU – poglavlje 27 o zaštiti životne sredine - rekao je Satler.
Kako je naveo, to poglavlje bi trebalo da bude zatvoreno do kraja naredne godine.
- Da bi se to desilo, moraćemo da vidimo mnogo promjena, mnogo akcija i raduje me što vidim da nam se zapravo pridružuje mnogo građana - naglasio je Satler.
Upitan o situaciji sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, čijoj se izgradnji protivi dio mještana, on je ukazao da je to postrojenje doprinos poboljšanju životne sredine i da ono rješava problem, ne stvara ga.
- Nekada se to prikazuje kao da je problem, ali zapravo je riječ o savremenom postrojenju po najvišim ekološkim standardima - naglasio je Satler.
Kako je naveo, u Njemačkoj postoji oko osam hiljada sličnih postrojenja.
Satler je istakao da je to, u ekološkom smislu, vrhunski standard i da je važno jer doprinosi zdravijem okruženju za sve.
On je dodao da postoje i druge lokacije poput Bijelog Polja, gdje su blizu implementacije, ali treba donijeti konačnu odluku.
- Zbog toga ohrabrujem i vlasti u Bijelom Polju da krenu naprijed, da stvore zdraviju životnu sredinu za građane i da ne dozvole da voda ide nefiltrirana, neprečišćena u Lim - rekao je Satler.

Portal ETV

Satler: Za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine biće potrebno mnogo promjena i akcija

Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU) - ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”. 
 
Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije. “Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović. 
 
Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost. 
 
- To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj - navela je ona. 
 
Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora. 
 
Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona. 
 
Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”. 
 
- Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa - jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica - navela je Marović. 
 
Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine. “Potrebna je deklaracija kojom će se reći - mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, Crna Gora treba da reguliše i izborno zakonodavstvo i da unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je Marović. 
 
Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim”. 
 
- U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi - dodala je Marović. 
 
Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni.&nbsp;
- Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje - poručio je Pribilič. 
 
Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće. 
 
- Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovar - kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU. 
 
Prema riječima Prebiliča, EU želi istinski da neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. 
 
Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji. “Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU. 
 
On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“. 
 
Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”. 
 
Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno. 
 
Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. 
 
- To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi - naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova. 
 
Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna. 
 
Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, u novoj metodlogiji, koja je najteža do sada četiri, a prije toga tri. 
 
- To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam - naveo je Zenović. 
 
On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU. 
 
- Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu - rekao je Zenović. 
 
Govoreći o poglavlju 5 - Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi. 
 
Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. 
 
Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. 
 
- Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja - kazao je Radonjić. 
 
On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži. 
 
Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. 
 
- Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans - zaključio je on. 
 
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo. 
 
Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. 
 
- Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze - ocijenila je Đukanović. 
 
Nemoguće je, kaže, pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK. Ukazala je da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava. 
 
Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. 
 
On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji. 
 
- Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu - naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu. 
 
Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. 
 
- Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni - pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini. 
 
Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri. 
 
Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da je cijeli proces zasnovan na zaslugama, kao i da su pravila - pravila, a mjerila - mjerila.
- I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema - poručio je Seri. 
 
Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije. 
 
Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. 
 
- Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo - dodao je Vuković. 
 
Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad.
- Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom - pojasnio je on. 
 
Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”. 
 
- Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević - naveo je Vuković. 
 
Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.

Marović: Crna Gora ne može završiti pregovore do kraja 2026.

Međuvladinu konferenciju sa Evropskom unijom juče je obilježilo zatvaranje samo jednog poglavlja, uprkos tome što su najviši državni zvaničnici, aktuelni premijer Milojko Spajić, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, pa i glavni pregovarač Predrag Zenović, svega nekoliko mjeseci unazad, najavljivali da će tokom 2025. godine Crna Gora zatvoriti čak šest poglavlja.
Na to je ukazao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
- Podsjećamo da se i tokom 2024. godine vladajuća većina, u svom paf-paf maniru, bavila nagađanjem i licitiranjem, pa su prvo govorili o zatvaranju devet poglavlja. Onda je taj optimizam, kao i sve što je lažno, krenuo silaznom putanjom, pa su obećavali zatvaranje 6 poglavlja, pa kad su vidjeli da ni od toga nema ništa, u svojim ispraznim politikanskim obraćanjima služili su se brojem četiri. Na kraju, u decembru su zatvorena tri poglavlja, a Crna Gora je uz to, gratis, dobila i blokadu od susjedne Hrvatske, zbog narušavanja dobrosudsjedskih odnosa - istakao je Anđušić.
Ovakva dinamika, u čijim okvirima je u junu 2025. godine zatvoreno Poglavlje pet ne obećava, cijeni on, da će Crna Gora do kraja naredne, 2026. godine, bez obzira na obećanja iz vlasti koja ne jenjavaju, uspješno završiti pregovore.
- Takođe, postavlja se pitanje kako će, nakon zatvaranja Poglavlja pet, Vlada Crne Gore primijeniti Sporazum sa UAE onako kako to piše u samom Sporazumu, ako uzmemo u obzir da je predmetni dokument u koliziji sa stavom koji EU navodi po pitanju međunarodnih ugovora koje Crna Gora zaključuje i njihove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Znači li to da Milojko Spajić prećutno odustaje od Sporazuma i najavljenih silnih investicija? - pita Anđušić.
Jasno je, podvlači, da aktuelna vlast nije dovoljno sposobna i znavena da ovako težak i kompleksan posao, kakav pregovori jesu, dovede do kraja u zacrtanom roku.
- Jer uspješni pregovori zahtijevaju, ipak, nešto više od postavljanja bilborda sa obećanjima koja se nikad neće obistiniti - dodao je on.
Isto tako, kaže, bez obzira na pozitivnu klimu koja vlada, teško da vlastodršci, kojima dominantno upravlja Andrija Mandić, koji je simbol nazadne i retrogradne politike, koji, jedino što rade uspješno je to da bez greške svađaju Crnu Goru sa komšijama, do kraja mogu ubijediti EU zvaničnike da je Crnoj Gori mjesto među članicama Evropske unije.
- Kad se sve sabere i pažljivo izanalizira, dolazi se do zaključka da čak ni ChatGPT Spajiću nije izveo formulu kako da, pod plaštom Mandićeve suštinski antievropske politike, i bez do srži profesionalnog, a ne samo političkog kadra, bude premijer Crne Gore kao članice Evropske unije - zaključio je Anđušić.

Anđušić: Dinamika zatvaranja poglavlja demantuje aktuelnu vlast da će pregovori biti završeni do 2026.

Nakon izvanrednog uspjeha koji smo postigli zatvaranjem poglavlja pet pokazali smo da se ne libimo uhvatiti u koštac sa najvećim izazovima u procesu pregovora - poručio je premijer Milojko Spajić.
Predsjednik Vlade je kazao da je sa komesarkom Martom Kos na crnogorskom dijelu table učinka simbolično najavljen “zeleni talas” novih rezultata koji Crnu Goru 2028. vode u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1938898347537928475%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938898347537928475%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Čestitke, Crna Goro, poručila je komesarka Kos i dodala da je zatvaranjem poglavlja pet napravljen još jedan korak naprijed na putu ka EU. Zajedno jačamo mehanizme vaše zemlje u borbi protiv korupcije, obezbjeđujući slobodnu konkurenciju i jednak tretman za sve. Imate moju punu podršku - napisala je komesarka Marta Kos.

Spajić: Zatvaranje poglavlja pet izvanredan uspjeh, pokazali smo da se ne libimo uhvatiti u koštac sa najvećim izazovima u procesu pregovora

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će Crna Gora danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, zatvoriti Poglavlje 5 – javne nabavke, što, kako navodi, potvrđuje spremnost zemlje da transparentno i odgovorno upravlja javnim sredstvima.
- Danas, na Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora će zatvaranjem Poglavlja 5 nastaviti ispunjavanje obaveza iz dinamične evropske agende – što će biti snažna potvrda da smo spremni da upravljamo javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom - poručio je Vuković.
Istakao je da mu je, u profesionalnom smislu, od velikog značaja to što se upravo u njegovom mandatu zatvara prvo od deset poglavlja kojima Ministarstvo finansija rukovodi ili aktivno učestvuje.
- Lično mi je velika profesionalna satisfakcija da se u toku mog ministarskog mandata zatvara prvo od 10 poglavlja kojima rukovodi ili aktivno participira Ministarstvo finansija - kazao je.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u oblasti javnih nabavki dokazala da primjenjuje evropske standarde, te da su sprovedene opsežne reforme.
- Dokazali smo da u ovoj oblasti imamo evropske standarde i za to dobili potvrdu Evropske komisije, mi kao tim nastavljamo dalje! U proteklom periodu smo temeljno i sveobuhvatno reformisali, digitizovali i ubrzali proces javnih nabavki, zaštitili javni interes i ojačali antikorupcijski okvir - rekao je ministar.
Dodao je da Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se odnosi na svakodnevni život građana.
- Efikasne javne nabavke znače bolje škole, bolnice, infrastrukturu i usluge - naglasio je Vuković.
Osvrnuo se i na ranije kritike u vezi sa međunarodnim sporazumima koje je Crna Gora potpisala.
- U posljednje vrijeme u javnosti je bilo dosta kritika na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala i komentara da nisu na liniji zakonodavstva EU - kazao je Vuković.
Zaključio je da će ta potvrda danas stići iz samog centra Evropske unije.
- Sve to biće potvrđeno večeras, upravo ovdje, u središtu Evropske unije – a Crna Gora se još jednom potvrđuje kao predvodnica procesa i prva buduća EU članica - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiniFinME%2Fstatus%2F1938518393000448003&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Zatvaranjem Poglavlja 5 stavljamo tačku na kritike međunarodnih sporazuma

Crna Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”, podsjetio da se u Odesi sreo sa hrvatskim premijerom Andrjem Plenkovićem u Odesi i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31.
On je istakao da se nada da će taj razgovor sa Plenkovićem uroditi plodom.
Milatović je istakao da je u poglavlju 31 Crna Gora ispunila tehnicki asekte, što je Evropska komisija i konstatovala, ali zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.
- Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imali par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovicem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - naveo je Milatović.
On je poručio da se trudi da, sa pozicije predsjednika, uradim koliko može, a u tom smislu je bio i razgovor sa Plenkovićem.

Milatović: Napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja 31

Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete, da bi zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je, na otvaranju sastanka članova Odbora za evropske integracije sa ambasadorima država članica EU, rekao je da Unija želi da partneri sa Zapadnog Balkana iskoriste prozor prilika, što je potvrđeno regionalnom posjetom predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
- On je pocrtao značaj proširenja, ponovio je posvećenost ujedinjenoj Evropi, kao i njegovu i našu želju da pomognemo Crnoj Gori da postane nova članica EU - kazao je Satler.
On je istakao da je od prošle godine oživljavanje politike proširenja postalo vidljivije.
- Crna Gora je u snažnoj poziciji i lider je ovog procesa, veoma je pozitivno da održavate punu usklađenost za Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom poltiikom EU, što je pocrtano juče od predstavnika Crne Gore na sastanku sa Koštom - naveo je Satler.
On je istakao da je Crna Gora obavila veliki posao, usvajanjem IBAR zakona i ispunjavanjem mjerila, što je dovelo do zatvaranja poglavlja nakon sedam godina.
Satler je naglasio da je na početku godine izgubljeno dragocjeno vrijeme zbog političkog zastoja u Crnoj Gori.
- To je sada prevaziđeno i, iako ne treba plakati za prosutim mlijekom, to je podsjetnik koliko je ključno da se ostane fokusirano na evropske integracije i reforme - rekao je Satler.
On je upozorio da gubitak fokusa može značiti gubitak zamaha, navodeći da je Crna Gora sada ponovo ubrzala tempo.
Satler je podsjetio da ambiciozna evropska agenda Crne Gore predviđa zatvaranje šest poglavlja do kraja ove i 20 poglavlja naredne godine.
- Jasno je da je u narednih godinu i po potrebno obaviti veliki posao. Da bi zatvorila poglavlja 2026. godine, Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete - rekao je Satler.
On je istakao da mnoge zakonodavne mjere koje treba da budu usvojene ove godine moraju da se završe narednih mjeseci.
- Morate završiti sve da zatvorite poglavlje 11, imamo još djelove koji nedostaju, isto važi za poglavlje 14. Veoma je važno ubrzati tempo i isporučiti rezultate prije ljetnjeg odmora - kazao je Satler i dodao da će Skupština i njena uloga biti ključne.
Prema njegovim riječima, Skupština Crne Gore i parlamentarna većina i opozicija pokazali su šta mogu da postignu kada postoji politički konsenzus oko nacionalnih prioriteta.
- Uvjeren da ćete narednih mjeseci nastaviti ovaj posao, održavajući kvalitet. Optimističan sam da Skupština neće propustiti ovu jedinstvenu priliku koja se pruža jednom u generaciji - poručio je Satler.
On je naglasio da nema posebnog tajnog recepta ili formule kako postati članica EU, već se to radi tako što se ostaje na kursu, tako što se drži fokus, izbjegavaju podjele i ispunjavaju očekivanja građana.
Satler je poručio da će EU, kao i do sada, biti pouzdan partner na evropskom putu.
- Veoma konkretno ćemo pomagati, tako da na kraju dana možemo zajedno preći cilj do kraja 2026 godine - dodao je Satler.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je da su građani obnovili nezavisnost sa željom da, na temeljima antifašističke borbe, multietničkog sklada i građanskog entiteta, Crna Gora što prije postane dio zapadnog sistema vrijednosti, liberalne demokratije i slobodnog tržišta, kao punopravna članica NATO-a i EU.
- U junu 2017. godine Crna Gora je postala dio NATO-a, na taj način na vječito turbulentnom prostoru Zapadnom Balkanu obezbijedili smo dugoročnu stabilnost i sigurnost građanima, a ostalo je da Crnu Goru učinimo, nadamo se, prvom narednom članicom EU - dodao je Vuković.
On je istakao da svako ko misli dobro Crnoj Gori, građanima i narednim generacijama, mora biti maksimalno posvećen realizaciji tog cilja – članstva u EU.
- Ne postoji ništa što je približno tako važno za našu budućnost. Ne postoji dovoljno dobar politički razlog da bilo koga od nas oslobodi obaveze da pruži puni doprinos u tom smislu - rekao je Vuković.
On je naglasio da ne postoji nijedna razlika koja je značajnija od tog zajedničkog cilja, kao i nijedan izgovor za eventualni neupsjeh na evropskom putu.
- Crna Gora ima istorijsku priliku da do kraja ove decenije postane dio EU, na tom putu Vlada ima nikada snažniju podršku evropskih partnera, što je tokom posjete Podgorici potvrdio i Košta - rekao je Vuković.
On je poručio da na tom putu Vlada ima i bezrezervnu podršku opozicije, koja je uprkos kritikama na račun vladajuće većine, do sada podržala i nastaviće da podržava svaku odluku Vlade i svaki zakonski predlog koji Crnu Goru približava EU.
- Svjesni smo da na tom putu i dalje stoje ozbiljne prepreke, i ne mislim na privremena i završna mjerila, poglavlja, administrativni kapacitet Crne Gore i posvećenost naših pregovaračkih timova, već na političke prepreke, koje pred Crnu Goru postavljaju oni koji ne žele da naša država u dogledno vrijeme postane dio EU - naveo je Vuković.
Kako je rekao, misli na one koji šire maligni politički uticaj u regionu, koji Crnu Goru svađaju sa komšijama, koji slave Dan pobjede sa rušiteljima ukrajinskih gradova.
- Mislim na one koji, dok govore o tome da žele u EU, zapravo se nadaju da EU uskoro neće biti - dodao je Vuković.
On je rekao da se, nažalost, uticaj takvih retrogradnih i antievropskih politika snažno osjeća u Crnoj Gori, o čemu, prema riječima Vukovića, svjedoči i posljedni izvještaj Evropskog parlamenta, koji je prije dva dana dobio ubjedljivu podršku na Odboru za vanjske poslove.
- Evropska budućnost države dominanto zavisi od toga da li ćemo zajedno mi u Crnoj Gori, koji nastojimo da se pridružimo EU i vi koji nam u tome pomažete, uspjeti da neutrališemo negativne efekte tih politika - zaključio je Vuković.

Satler: Ubrzati zakonodavne reforme da bi se zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine

Hrvatska će Crnoj Gori dati podršku na putu ka zatvaranju poglavlja sa EU, međutim zvanični Zagreb neće pristati da do kraja godine budu zatvorena četiri poglavlja, već tri, piše Večernji list.
U kolumni dugogodišnjek dopisnika Večernjeg iz Brisela, Tomislava Krasneca, navodi se da će Hrvatska pokazati dobru volju time što će podržati najvjerovatnije tri poglavlja.
Kako piše Krasnec, pozivajući se na izvore u Briselu, Hrvatska će na ovaj način poslati poruku Podgorici da mora da postoji dobra volja za rješavanjem otvorenih pitanja u bliskoj budućnosti.
- Evropska komisija i većina država članica unutar Savjeta EU žele zatvaranje četiri poglavlja.Ipak, sve ide prema tome da zvanični Zagreb ipak dopusti zatvaranje tri ili dva poglavlja (naša upućena procjena: tri), u gestu koji će sadržati poruku da dobra volja u Zagrebu postoji, ali da se u Podgorici niko ne bi smio zanositi da se prema Hrvatskoj može odnositi sa figom u džepu. Odnosno, da u Podgorici mora biti uvijek prisutna dobra volja za rješavanjem postojećih otvorenih pitanja, koja je Hrvatska pobrojala u nedavnom non-paperu upućenom Crnoj Gori - piše u njegovoj kolumni.
Podsjeća se da bi inicijalna kapisla za ovu odluku mogla biti junska Rezolucija o Jasenovcu, koju je Skupština Crne Gore izglasala, kako navodi autor kolumne, podstaknuta prosrpskim stranakama kao neodgovornu i pomalo svađalačku reakciju na ranije izglasanu rezoluciju UN o Srebrenici.
Krasnec, koji je dopisnik iz Brisela od 2011. godine, navodi da će Hrvatska, uprkos interesu da pomogne Crnoj Gori, smanjenjiti podršku u kontekstu broja poglavlja koja trebaju biti zatvorena, te da će na taj način poslati i poruku prosrpskim strankama u crnogorskoj vlasti.
- Hrvatska takođe šalje poruku da sa prosrpskim strankama u vlasti Crna Gora ne može dobiti baš sve i odmah, što god poželi i kad god poželi. Za to je ipak potrebna jasnija proevropska politika, a ona uključuje i konkretnije rezultate u dobrosusjedskim odnosima. A o tome se pita prvenstveno Hrvatska - naveo je on.
Podsjeća se i da su Albanija i Crna Gora javno iskazale ambiciju da dovrše pregovore o članstvu u EU do kraja 2026. godine, što bi, prema izvorima Večernjeg, moglo biti spomenuto i u zaključcima Savjeta EU, o kojima se ipak još pregovara.
- Ako sve bude kako se sada čini da će biti, Srbija će ostati bez pomaka, a Albanija i Crna Gora napredovaće do kraja ovog mjeseca prema EU, što se može protumačiti i kao ishod u kojem Crna Gora ipak nije taoc evropske dinamike Srbije, ma koliko se Srbija trudila da u Podgorici drži svoje taoce - zaključio je Krasnec.

Večernji list: Hrvatska će dozvoliti Crnoj Gori zatvaranje tri, a ne četiri poglavlja

Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja za pristup Evropskoj uniji (EU) do kraja 2026. a do kraja 2028. i postati punopravna članica evropske porodice, to je u razgovoru za Televiziju Nikšić poručio glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.
Iako je to ambiciozan cilj, nije kako kaže, nerealan. &nbsp;Dodaje da je u tom pogledu neophodan konsenzus.
U tom pogledu, Vladina platforma „Barometar 26“ može biti, kaže, odlična uvertira.
- Mi imamo jako malo vremena za vrlo ambiciozan cilj, govorimo o svega dvije godine, da privremeno zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, dakle do kraja 2026. Sve to kako bismo ostvarili ambiciju da budemo 28. država članica do 2028. godine. I u tom pogledu vrlo je važno da sada imamo jedan fokus da sve one teme koje razjedinjuju, koje polarizuju javnost ostavimo po strani. Ili da ih rješavamo u okviru foruma koji su za to opredjeljeni. A da ostavimo da šira društvena energija, ili sinergija, budu opredjeljeni upravo tome - ostvarivanju ovog cilja koji mislim da je istorijski iskorak za Crnu Goru - navodi Zenović.
Iako je cilj ambiciozan, Zenović dodaje da postoji velika politička opredjeljenost država članica, ali i same Evropske unije za politiku proširenja.
- Istovremeno, ono je rezultat velike političke opredjeljenosti vladajuće većine i Vlade Crne Gore, da taj prioritet i cilj stavi u vrh svoje agende. I vjerujem da uprkos ambicioznosti, uprkos činjenici da to stvarno jeste zahtjevno, budući da govorimo o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja u odnosu na deceniju za nama, u kojoj smo zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja. Znači to jeste ambiciozno, ali to nije nemoguće i nije nerealno - ističe Zenović.
U tom pogledu, ističe glavni pregovarač, svi trebaju biti na visini zadatka, prije svega u podršci reformama.
- Da reforme sprovedemo dovoljno brzo, ali i kvalitetno. Ne samo brzo, nego i kvalitetno i brzo. Kako bismo mogli da EK ubijedimo da smo spremni da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. i da onda naravno ostavimo onaj period za države članice da u svojim parlamentima ili na referendumima potvrde tu svoju volju da žele da vide Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU - kaže Zenović.
Da bi volju pokazali i naši susjedi, prije svega Hrvatska koja je punopravna članica, važno je, dodaje Zenović, njegovati dobre odnose Zagreba i Podgorice.
- Na tome se vrlo intenzivno radi, na tome radi MVP. Ja vjerujem da će se tu stvoriti jedna dobra platforma za razmjenu dijalog o svim spornim pitanjima, pitanjima koji stvaraju šumove u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, ali vjerujem da to neće biti ni na koji način prepreka da Crna Gora, budući da je ispunila sve koji su bili do nje kada su u pitanju ova četiri poglavlja, CG na bilo koji način na tom svom putu u zatvaranju tih poglavlja bude zaustavljena - ističe Zenović.
Komentarišući nezvaničan non pejper koji se pojavio u medijima, a u kojem se skreće pažnja da treba trajno da se suspenduje Zakon o dvojnom državljanstvu, Zenović ističe da postoji dijalog sa evropskim partnerima.
- U tom smislu ne postoji nikakva bojazan da će bilo što biti smetnja na našem evropskom putu u tom pogledu - rekao je Zenović.

Zenović: Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do 2026.

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav su podnijeli krivične prijave protiv Dž. M. zbog sumnje da je nelegalno gradio u zoni Nacionalnog parka Prokletije i protiv E. M. zbog sumnje da je počinio šumsku krađu iz ovog nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su procesuirani, kako se dodaje, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala, a terete se za krivična djela na štetu životne sredine u zoni Nacionalnog parka.
Krivična prijava protiv Dž.M. iz Plava podnijeta zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je tokom septembra na državnom zemljištu počeo izgradnju vikendice u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“ u mjestu Metjahića katun na teritoriji opštine Gusinje.
Plavska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa i protiv E. M. iz Plava podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu zbog sumnje da je izvršio sječu stabala crnog bora u zoni nacionalnog parka „Prokletije”.

Procesuirani Plavljani zbog zauzimanja zemljišta, nelegalne gradnje i šumske krađe u zoni NP Prokletije

Ni jedne godine Crna Gora nema dobro organizovanje u sektoru turizma, nema umrežavanje hotela, nema propisa i aktivnosti koje bi podstakle takvo što, nema dplazaka studijskih grupa i koje bi sugerisale šta da se uradi i popravi, uz &nbsp;probleme avio dostupnosti i loše infrastrukture, pa je ocjena Bijele knjige o sektoru 4,3 suzdržana i diplomatska - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, turizmolog prof.dr Rade Ratković.
Savjet stranih investitora objavio je Bijelu knjigu ,,Investicionu klimu u Crnoj Gori 2025. godine” kojom ukazuje na značajna upozorenja za crnogorski turizam. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao stabila, ocjena 6,5, turizam koji je strateški ključan za državu jedini je sektor koji je zabilježio pad u ocjeni na samo 4,3, u Izvještaju se naglašava da su među &nbsp;problemima infrastrukturne slabosti, regulativa i predvidljivost investicija.
Svaka kriza je prilika, kaže Ratković, međutim ta kriza predugo traje u crnogorskom turizmu, koja počela, podsjeća on, još devedesetih godina početkom raspada Jugoslavije.
Ukazuje da upozorenje od partnera i najavljeni odlazak zbog promjena u zakonima za strance je veliki razlog za brigu i takvo stanje bi trebalo da bude motiv da se pokrenu značajne promjene u turizmu.
- Nikako da dođemo na pravi put održivog turizma, mislim da je i ova ocjena pristojna, diplomatska, malo suzdržana, a ipak je njom rečena suština, o čemu mi već i pričamo 25 - 26 godina, možda i preko 30 godina i nikako da popravljanje i vraćanje turizma na najjača emitivna tržišta Evrope, sređivanje destinacije, nikako da dođe na agendu - rekao je Ratković.&nbsp;
Dodaje da se godinama upozorava na nedostatak adekvatnog &nbsp;destinacijskog menadžmenta, na neadekvatno upravljanje turizmom od strane države i, ističe on, nedostatak alternativnih rješenja.
- Turista koji dođe vidi da je došao kod nepripremljenog domaćina, domaćina koji ne poštuje goste i to je veliki problem. Sljedeći problem je što imamo neprekidnu gradnju stanova za tržište &nbsp;i napravili smo neopisivu gužvu u destinaciji koje ne prati infrastruktura, tako da &nbsp;se unutar destinacije se &nbsp;teško funkcioniše, ljudi se umore kada dođu kod nas da odmaraju - zaključio je Ratković.

Ratković: Sređivanje destinacije nikako da dođe na agendu

U Francusku je stigao talas hladnog vazduha koji je poosebno pogodio region Il de Frans u centralnom dijelu države.
&nbsp;U tom dijelu zemlje je u svih osam departmana proglašen narandžasti stepen uzbune zbog očekivanog snijega i leda, dok je u ostatku Francuske aktiviran žuti meteo-alarm.
&nbsp;Narandžasti meteoalarm koji se odnosi na cijeli region Il de Frans – Pariz, Senu i Marnu, Ivelin, Eson, O de Sen, Senu Sen Deni, Val de Marn i Val d Oaz, stupa na snagu u 20 sati, prenosi Tanjug.
&nbsp;Na zapadu regiona Il de Frans se očekuju sniježne padavine i debljina sniježnog pokrivača od pet do sedam centimetara (cm), a na istoku sniježni pokrivač od dva do pet cm.
&nbsp;U Parizu i najbližim predgrađima očekuje se jedan do dva cm snijega, saopšteno je na sajtu Meteo Frans.

Francuska na udaru talasa hladnog vremena

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: zatvaranje-poglavlja