Bjelorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Serheja Tihanovskog, koji je pritvoren u maju 2020. godine dok je pokušavao da se kandiduje za predsjednika protiv autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka.
Ihar Karnej, bivši novinar bjeloruskog servisa RSE, lokalno poznatog kao Radio Svoboda, takođe je pušten na slobodu.
Uhapšen je 2023. godine i osuđen na tri godine zatvora po optužbama za "ekstremizam" koje on poriče.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska napisala je na mreži X da su zvaničnici iz Sjedinjenih Država pomogli u obezbjeđivanju oslobađanja njenog supruga Serheja Tihanovskog, koji je oslobođen nakon pet godina zatvora u Bjelorusiji.
- Teško je opisati radost u mom srcu - napisala je u isto vrijeme zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trampu, američkom izaslaniku Kitu Kelogu i evropskim saveznicima.
Dodala je i da je 1.150 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka.
- Svi moraju biti pušteni - napisala je Tihanovska.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTsihanouskaya%2Fstatus%2F1936421693074841923%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936421693074841923%7Ctwgr%5Ec0a17522d940afbdc6de97fe35a7782fb14d140e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Džon Koul, zamjenik američkog izaslanika Kita Keloga, napisao je u objavi na mreži X 21. juna da je 14 zatvorenika pušteno u saradnji sa litvanskom vladom.
Tihanovski je pokušao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima u avgustu 2020. godine, ali je pritvoren prije glasanja.
Njegova supruga je preuzela kandidaturu opozicije.
Lukašenko je proglašen pobjednikom izbora, što je izazvalo proteste desetina hiljada Bjelorusa koji tvrde da je glasanje bilo namješteno. Demonstracije su trajale mjesecima dok su Bjelorusi zahtijevali da Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, povuče sa vlasti i održi nove izbore.
Opozicija i Zapad nisu priznali glasanje iz avgusta 2020. godine smatrajući izbore nelegitimnim, a zemlja je, po Lukašenkovoj naredbi, počela da se obračunava sa demonstrantima hapseći hiljade ljudi i protjerujući većinu vodećih opozicionih ličnosti iz zemlje.
Nekoliko demonstranata je ubijeno u nasilju, a organizacije za ljudska prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi o mučenju koje je korišćeno nad nekim od pritvorenih.
Lukašenko negira izbornu prevaru i odbio je da pregovara sa opozicijom koju predvodi Svetlana Tihanovska.
Karnej je dugogodišnji novinar koji je radio za RSE više od 20 godina.
Uhapšen je u Minsku u julu 2023. godine, a u martu 2024. godine osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u "ekstremističkoj" grupi zbog povezanosti sa Bjeloruskim udruženjem novinara.
U decembru 2024. godine njegova kazna je produžena za osam mjeseci. Bjeloruska zajednica za ljudska prava prepoznala je Karneja kao političkog zatvorenika.
- Duboko smo zahvalni predsjedniku Trampu što je obezbijedio oslobađanje ovog hrabrog novinara, koji je patio u rukama bjeloruskih vlasti - rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor RFE/RL Stiv Kapus, koji se sastao sa Karneijem nakon njegovog oslobađanja.
- Zahvaljujemo se (državnom sekretaru) Marku Rubiju i njegovom timu, litvanskoj vladi i međunarodnoj zajednici na podršci našim zatvorenim novinarima - dodao je on.
Evropska unija, Sjedinjene Države, Kanada i druge zemlje odbile su da priznaju Lukašenka (68) kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na "falsifikovanje" glasanja i postizbornu represiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika: Među njima opozicioni političar i novinar

U crnogorskim zatvorima prosječno je mjesečno radno angažovano oko 252 zatvorenika, od čega 237 osuđenika i 15 pritvorenika, pokazao je Izvještaj o radu i stanju u oblastima iz nadležnsoti Uprave za izvršenje krivičnih sankija (UIKS) za 2024. godinu.
Ova praksa se sprovodi u skladu sa Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, sa ciljem resocijalizacije zatvorenika i održavanja stabilnosti unutar zatvorskog sistema.​
Zatvorenici su uključeni u različite radne aktivnosti, uključujući stolarske, bravarske, električarske, automehaničarske, krojačke i elektro radionice. Takođe, angažovani su na farmama, održavanju objekata, radu u kotlarnici, kuhinji, magacinu, zatvorskoj prodavnici, kao i na poslovima redara. Za svoj rad primaju naknadu u visini od najmanje 30 odsto minimalne neto zarade, a tokom godine isplaćeno je ukupno 319.455 eura, odnosno prosječno 26.621,25 eura mjesečno.​
U Odjeljenju za žene Zatvora za duge kazne, od 19 zatvorenica,11 je bilo radno angažovano na poslovima održavanja higijene, u vešeraju i krojačkoj radionici. Pored toga, četiri zatvorenice su učestvovale u izradi suvenira, pri čemu je u periodu od februara do aprila 2023. godine proizvedeno 49.223 suvenira u saradnji sa firmom “Milikić Company”.
Pritvorenici u Istražnom zatvoru Podgorica i Zatvoru Bijelo Polje takođe imaju mogućnost radnog angažovanja, uz odobrenje nadležnih sudskih organa i procjenu bezbjednosnih rizika. Oni su najčešće angažovani na poslovima održavanja higijene i podjele hrane, a povremeno i na građevinskim radovima. U prosjeku, mjesečno je radno angažovano 16 pritvorenika u Istražnom zatvoru Podgorica i 14 u Zatvoru Bijelo Polje.​
<h2>Redovne obuke</h2>
Ova praksa radnog angažovanja zatvorenika doprinosi njihovoj rehabilitaciji, sticanju radnih navika i vještina, te olakšava reintegraciju u društvo nakon odsluženja kazne.
U tom cilju redovno se organizuju i obuke zatvorenika, a prošle godine su realizovane one na poslovima proizvodnje, odnosno sklapanja nakita od bižuterije i preslikača za turističke suvenire., kao i za devet polaznika za poslove stolara i četiri za poslove zavarivača. &nbsp;
Takođe u okviru saradnje sa NVO Juventas obavljene &nbsp;obuke za 15 zatvorenika, od čega 12 zatvorenika osposobljeno za poslove pomoćnog radnika u kuhinji, dok su tri završila obuku za pomoćnog molera.
<h2>Iza rešetaka 203 stranih državljana</h2>
U UIKS-u je na kraju 2024. godine bio 1.191 zatvorenik, od kojih je 203 stranih državljana. Od ukupnog broja 544 je osuđenih (491 državljana Crne Gore i 53 stranih državljana) i 647 pritvorenika (497 državljana CG i 150 stranih državljana).
Tokom godine u sva četiri zatvora primljeno je 1.983, a otpušteno 1.889 uhapšenih.&nbsp;
Od ukupnog broja uhapšenih i sprovedenih u UIKS tokom prošle godine bilo je 405 stranih državljana (175 osuđenih i 230 pritvorenih osoba) i 1.578 državljana Crne Gore (846 osuđenih, 732 pritvorenih).
Među otpuštenima je bilo 380 stranaca (173 osuđenih i 207 pritvorenih) i 1.507 državljana Crne Gore (849 osuđenih i 658 pritvorenih).&nbsp;

Tamara Klikovac

1250x600

Od izrade suvenira do moleraja i kuhinje: Mjesečno uposleno 250 zatvorenika, za godinu zaradili 320.000 eura

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Revitalizacija dva bunara u kompleksu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i nabavka opreme za osnaživanje stolarske i bravarske radionice u okviru zatvorskog sistema biće realizovani u okviru aneksa memoranduma o razumijevanju koji je planirano da potpišu UIKS i njemačka nevladina organizacija ,,Help-Hilfe zur Selbsthilfe".
Prema Prijedlogu aneksa memoranduma, koji je Vlada potvrdila na posljednjoj sjednici, UIKS bi trebalo da na račun njemačke NVO uplati 12.000 eura do kraja oktobra, dok će Help obezbijediti 20.000 eura za ovu namjenu.
Strategijom za izvšenja krivičnih sankcija 2023-2026, predviđene su aktivnosti čiji je cilj širenje radnih aktivnosti za zatvorenike, a koje uključuju modernizaciju i nabavku potrebne opreme za otvaranje i rekonstrukciju starih radionica, kao i proširenje proizvodnje u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
- Sagledavajući potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, utvrđeno je svrsishodnim pristupiti izradi projektne dokumentacije za revitalizaciju dva postojeća bunara i okviru kompleksa UIKS-a i nabavku opreme (mašina,alata i pribora) za osnaživanje stolarske i bravarske radionice u cilju širenja radnih aktivnosti za zatvorenike u okviru zatvorskog sistema - navedeno je u dokumentu koji je usvojila Vlada.
Kontatuje se da bi obnovom bunara, koji se ne koriste duže vrijeme, moglo doći do ušteda na računima za vodu koji su za prvih sedam mjeseci iznosili prosječno oko 21.000 eura.&nbsp;
- Kako bi se postojeći bunari koristili u skladu sa predvidenom namjenom, potrebno je izvršiti ispitivanja izdašnosti koja se odnosi na količinu vode koja izvire iz bunara, a zatim pristupiti izradi projektne dokumentacije za njihovu revitalizaciju - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Sa druge strane, nabavkom opreme za stolarsku i bravarsku radionicu angažovao bi se veći broj zatvorenika, što bi zajedno sa ostvarivanjem specifičnih stručnih obuka, edukacijom i dobijanjem sertifikata o stečenim znanjima i vještinama, vodilo bi uspješnoj reintegraciji u društvo.
<h2>Realizovani projekti</h2>
U skladu sa ranije važećom Strategijom za izvršenje krivičnih sankcija u ranijem periodu 2018-2022 u saradnji sa HELP-om, realizovani su projekti koji su se odnosili na renoviranje objekta za koke nosilje i opremanje navedenog objekta sistemom za automatizovano hranjenje i pojenje pilića, rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja, nabavku dodatne opreme za bravarsku i stolarsku radionicu, nabavka materijala za rekonstrukciju krova automehaničarske radionice, nabavka dodatne opreme za potrebe zatvorske kuhinje, pokretanje plasteničke proizvodnje, nabavka mašine za pletenje čelične Zice, nabavka jednog traktora za potrebe poljoprivredne proizvodnie, pokretanje proizvodnje betonskih blokova, kupovina jedne građevinske mašine-kombinirke, obuka zatvorenika.&nbsp;
U oktobru 2023. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija i Help potpisali su Memorandum o razumijevanju kako bi se nabavila oprema - štedne rasvjete za unutrašnje prostorije (led paneli) kao i za vanjsku rasvjetu (reflektori), kao i nabavka CNC mašine (mašine za obradu drveta), alata i opreme za mašinbravarsku i stolarsku radionicu.
Cilj je ušteda budžetskih sredstava smanjenjem utroška električne energije, odnosno širenje radnih aktivnosti za zatvorenike u okviru zatvorskog sistema.

U planu obnova bunara u UIKS-u i opremanje radionica za veći angažman zatvorenika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Odbora za ljudska prava i slobode Mirsad Nurković (BS) smatra da treba povesti računa kako će u konačnom izgledati zakon o amnestiji, kao i ko i pod kojim okolnostima, nakon usvajanja, može i treba biti amnestiran.&nbsp;
On je to izjavio za Portal RTCG nakon najave pritvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da će sa svojim porodicama bojkotovati sve predstojeće izbore ukoliko se zakon ne usvoji. Njihov advokat Damir Lekić kaže da su ipak spremni da revidiraju taj stav ukoliko bi im se neko obratio.
Zatvorenici i njihove porodice najavili su juče bojkot predstojećih izbora ukoliko nadležni ne pokrenu proces usvajanja zakona o amnestiji.
Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče su u pismu dostavljenom Portalu RTCG kazali da skupštinska zasijedanja prolaze, a taj zakon niko ne pominje iako su im prije prethodnih izbora davali razna obećanja.
- Prethodila su određena obećanja političara, koji su sad visokim političkim funkcijama, da će im oni, zarad određenih glasova to omogućiti. Međutim, to je u duži vremenski period ništa se ne dešava. Mi ne tražimo sad i odmah, ne tražimo nešto na silu, nećemo da ništa iznudimo, ali jednostavno tražimo fer tretman - kazao je Lekić za Radio CG.
Nurković za Portal RTCG kaže da je informisan o zahtjevu pritvorenika vezano za Zakon o amnestiji.
- I kao pripadnik stranke (BS) koja se zalaže za jedan od svojih prvih političkih ciljeva, a to su manjinska i ljudska prava, samim tim razumijemo i pritvorenike koji traže ostvarenje svojih prava u smislu zakona o amnestiji - kazao je Nurković.
Ipak, naglašava da je to osjetljivo pitanje i da se toj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom.
- Jer ni svi pritvorenici nisu počinioci jednakih krivičnih djela pa samim i tim treba povesti računa i kakav će zakon u konačnom izgledati ali i od sprovodilaca zakona, to jest donosilaca odluka sjutra o odluci ko i pod kojim okolnostima može i treba biti amnestiran - kazao je Nurković.
Lekić kaže da su zatvorenici spremni da revidiraju svoj stav ako bi se barem neko javio, dao neku izjavu, preduzeo nešto.
- Zna se kako je praksa bila prije, da se obuhvate maltene sva dijela i da neko dobije, tačno se propiše zakonom kako što, ili dva, ili tri, ili pet, ili 25 odsto, to zakon o amnestiji definiše - kazao je Lekić.
On smatra da po pravilo ne treba da postoji kategorija koja ne obuhvata amnestiju, ali da sve zavisi o zakonu u amnestiji.
- Intencije je da se, recimo, teška ubistva ne daju, ali mi zagovaramo da se on da u punom obimu i da obuhvati i teška ubistva - kazao je Lekić.
Pritvorenici su više puta prijetili štrajkom, ali ipak su se odlučili za bojkot izbora.
Poručili su da oni i niihove šire i uže porodice, neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra ako se odmah ne obrati pažnja na njih i dok se ne preduzmu konkretne mjere i radnje u vezi sa usvajanjem zakona.

Nurković: Treba povesti računa ko i kako može biti amnestiran

Nakon uspješne prošle sezone i dovedenih pojačanja, KK Budućnost Voli ulazi u novu takmičarsku godinu sa jasnim ciljem – da napreduje i ostane konkurentan na svim frontovima.
- Moram prvo da kažem da mi je drago zbog prošle sezone, bila je dobra sezona. Po završetku sezone, uspjeli smo da dovedemo igrače koji se slažu u naš profil, u naš sistem, doveli pojačanja i u stručnom štabu. Za sada sam zadovoljan, klub je obezbijedio sve što sam ja htio, konkurentni smo na svakoj poziciji. Imamo dobar tim, pet novih igrača kojima će trebati neko vrijeme da se uklope. Čeka nas mnogo rada, teška sezona, dvije teške lige, očekivanja su uvijek visoka, i tako i treba da bude, da svi napredujemo i da smo svi fokusirani. Neki igrači su tu, već sam razgovarao sa njima, za sad ide sve po po planu, radujem se ovoj sezoni. Nadam se da ćemo imati podršku i ove sezone - istakao je trener Andrej Žakelj.
Eurokup ostaje glavni cilj, ali trener ističe da razlike nema – svaki meč i svaki trening mora biti na maksimumu, uz jasan cilj da se ide na pobjedu.
- Eurokup je takmičenje koje nam je u glavi,znamo šta nam je fokus. Ne pravim razliku između Eurokupa i ABA lige, želim da je svaka utakmica i trening maksimum, i kao što se očekujemo, da pobijedimo sve - dodaje Žakelj.
Odlazak Rajta iz Budućnosti je potvrda kvaliteta kluba, ali i prilika za nove igrače, između ostalih Kovliara i Mejsa, da pokažu da mogu biti novi lideri tima. Klub je takođe doveo i Buteja, Butsijela i Tomsona.
- Drago mi je što je Rajt uspio, što igrači iz Budućnosti mogu da igraju u boljim klubovima, sa boljim ugovorima, kao i Kamenjaš. Drago mi je zbog njih ali i nas. Rajt je pokazao da je lider i da je napredovao. Mi smo na toj poziciji doveli Kovliara uz njega još i Mejsa. Kovliar ima potencijal, ima želju a to je najbitnije. Svakako je to jedan igrač koji će biti tu duže, a uz njega je iskusniji Mejs koi je takođe dobar igrač, koliko će Rajt da nam nedostaje ne mogu da kažem. Mi ćemo sve da napravimo da je to što manje očigledno, ali ja vjerujem u ove igrače što smo doveli, zašto da oni ne budu sljedeći Rajt - kazao je Rajt.&nbsp;
Nakon uspješne prošle sezone i odlične hemije u timu, trener ističe da ima punu podršku kluba i sve uslove za dalji razvoj, kao i povjerenje u izbor igrača.
- Mi svi, nakon dobre prošle sezone, imamo dodatni motiv, imali smo strašnu hemiju i to se vidjelo na terenu, na tome radimo i sada. Ja uživam da radim tako, imam potporu kluba, imam sve uslove da se kao trener razvijam, da dovedem igrače koje ja želim, to je neko povjerenje koje mora da se poštuje - zaključuje Žakelj.
Podsjetimo, ekipu su napustili Kenan Kamenjaš, Mekinli Rajt, Aleksa Ilić, Mateo Drežnjak, Petar Minić, Judoka Azubuki i Alen Omić. Ugovore su produžili Jogi Ferel i Džuvan Morgan, a pod ugovorom su bili Andrija Slavković, Đorđije Jovanović, Rašid Sulajmon, Flečer Megi i Nikola Tanasković.

Žakelj pred novu sezonu: Hemija iz prošle sezone naš je dodatni motiv

Povodom 19. avgusta – Svjetskog dana humanitarne pomoći, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković uputio je poruku zahvalnosti pojedincima i organizacijama koji svakodnevno, kroz humanost i solidarnost, čine svijet boljim mjestom, posebno ističući primjer crnogorske porodice iz Berlina, koja godinama unazad predstavlja simbol nesebične predanosti i pomoći brojnim institucijama i pojedincima širom Crne Gore.
- Svjetski dan humanitarne pomoći podsjeća nas na značaj humanosti u svijetu u kojem zajedno živimo. U vremenu rastućih podjela i svakodnevnih izazova, humanost ostaje naša snaga i zajednička obaveza. Svaki čin dobrote, koliko god mali bio, ima moć da promijeni nečiji svijet -poručio je gradonačelnik Cetinja.&nbsp;
Đurašković ističe primjer crnogorske porodice iz Berlina.&nbsp;
- Oni su postali simbol posvećenosti humanitarnim, sportskim, obrazovnim, kulturnim i zdravstvenim institucijama širom Crne Gore. Njihova saradnja sa Crvenim krstom Crne Gore pokazuje iskrenu brigu za najugroženije, pružajući im sigurnost i nadu - naveo je gradonačelnik, dodajući da ova porodica svakodnevno obezbjeđuje više od hiljadu toplih obroka u narodnim kuhinjama širom zemlje.
Podrška ove porodice ne zaustavlja se na granicama Crne Gore, pomoć je upućivana i zajednicama u regionu pogođenim prirodnim nepogodama, što, kako navodi, govori o njihovom dubokom uvjerenju da je solidarnost temelj snažnijih i humanijih zajednica.
- Izuzetno je značajno što njihova pomoć ne poznaje granice nacionalnosti, vjere ili bilo koje druge pripadnosti. To potvrđuje istinsku vrijednost humanosti i šalje snažnu poruku da je snaga u zajedništvu i prihvatanju različitosti - istakao je Đurašković.
Kakp dodaje, kroz svoje aktivnosti, ova porodica ne samo da pomaže, već aktivno promoviše Crnu Goru i njene vrijednosti na međunarodnoj sceni, ističući zajedništvo, empatiju i društvenu odgovornost kao temelje svakog uspjeha.
- Njihov primjer nas inspiriše i poziva da gradimo svijet u kojem je pomaganje drugima temelj naše zajedničke budućnosti. Humanost nas povezuje, jača i daje smisao svakom životu, podsjećajući nas da u svakom dobronamjernom djelu postoji moć koja može promijeniti nečiji svijet - zaključuje se u poruci gradonačelnika.
Prema njegovim riječima, za bolju Crnu Goru i bolji svijet, svi smo pozvani da slijedimo ovaj primjer, da svoje vrijeme, energiju i resurse usmjerimo ka stvaranju društva u kojem niko neće biti zaboravljen, a svaka ruka pružene pomoći biće znak zajedništva i nade. Neka nas humanost vodi kroz sve izazove, jer zajedničkim djelovanjem gradimo temelje pravednijeg i saosećajnijeg svijeta.
- Samo zajedno, sa vjerom u snagu dobrote i solidarnosti, možemo pretvoriti snove o boljoj budućnosti u stvarnost. Za Crnu Goru bez podjela, za svijet u kojem svako dijete, porodica i zajednica imaju priliku za prosperitet i sigurnost, jer bolji svijet počinje od nas samih. Neka duh humanitarne pomoći bude vodilja za sve nas, ka Crnoj Gori, zemlji nade, slobode i odgovornosti za budućnost koju zajedno stvaramo - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Crnogorska porodica iz Berlina inspiracija i podrška Crnoj Gori

Skupština Crne Gore i ove godine ostvaruje visok rezultat u pogledu administrativne otvorenosti, ali kontrolna uloga ove institucije ozbiljno je degradirana, sjednice se otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazloženja, sve je primjetnija samovolja vlasti pa ostaje upitno obavljanje njene ustavom određene uloge - kazala je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju.
Parlament, kako je navela, ispunjava 83,24 odsto ispunjenih kriterijuma, odnosno objavljuje predložene i usvojene zakone, amandmane, zapisnike, informacije o prisustvu poslanika, a njen rad je vidljiv kroz Parlamentarni TV kanal i Jutjub (YouTube).&nbsp;
- Godinama unazad Skupština važi za najotvoreniji parlament u regionu, međutim ovogodišnji rezultat je najniži u posljednje četiri godine mjerenja. U ovom sazivu svjedočimo sistemskoj degradaciji naše najvažnije demokratske institucije - istakla je Gvozdenović.&nbsp;
Umjesto da kontroliše izvršnu vlast Skupština, kako je rekla, funkcioniše kao puki instrument političke većine.
- Koja smatra da zbog dovoljnog broja podignutih ruku može da oblikuje “demokratski” život po svojoj mjeri, zanemarujući ustavni balans vlasti. Upravo neredovno održavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslušanja ukazuju na dubinu problema u ostvarivanju jedne od ključnih funkcija parlamenta, kontrole izvršne vlasti - kazala je Gvozdenović.
Od predviđenih 15 sjednica posvećenih premijerskom satu u aktuelnom sazivu Skupštine, održano je svega osam, od čega samo dvije u 2025. godini.&nbsp;
- U ovom sazivu uvedena je još jedna nesvakidašnja praksa - da se odgovori predsjednika Vlade na pitanja poslanika objavljuju na sajtu, kad se premijerski sat ne održi. Pored toga, održana su svega četiri kontrolna saslušanja tokom 2025. od čega tri u drugoj polovini jula, a imali smo i primjer da poslanici čekaju više mjeseci da dobiju odgovore na poslanička pitanja od ministra - podsjeća Gvozdenović.
Čak ni redovne sjednice više ne predstavljaju garanciju parlamentarnog rada.&nbsp;
- One se često odlažu ili otkazuju bez transparentnog obrazloženja i bez prethodnog dogovora na Kolegijumu predsjednika, čime se i obesmišljava politički dijalog. Uočljivo je i da značajan broj zakonskih inicijativa dolaze direktno od poslanika i poslanica. Iako je ova praksa legitimna, problem predstavlja to što u tom slučaju nema obaveze organizovanja javnih rasprava i sprovođenja analiza uticaja propisa. Time se narušava transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa, što znači da Vlada može posredno da predlaže zakone preko poslanika, kada želi da zaobiđe regularne procedure konsultovanja javnosti - rekla je Gvozdenović.
U Skupštini se, kako dodaje, sve češće pribjegava taktici “držanja u ladicama” određenih tema od vladajuće većine, a koje su od nesumnjivog javnog interesa.&nbsp;
- Takvih slučajeva ima više, ali primjeri politčkog “taktiziranja” oko skidanja imuniteta ranijem poslaniku Marku Kovačeviću, izboru članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge, izbora članova savjeta CBCG i uskraćivanja javnosti za informacije u toku istrage korišćenja službenog vozila Skupštine za izvršenje potencijalnog krivičnog djela, predstavljaju veoma opasne pojave i put kojim parlament jedne zemlje koja želi članstvo u EU nikako ne smije krenuti - naglasila je Gvozdenović
Posebno zabrinjava činjenica da nema volje da se radi na Zakonu o Skupštini, ključnom pravnom aktu koji bi trebalo da ojača ulogu parlamenta.
- I Zakon o slobodnom pristupu informacijama je na čekanju, iako je dostavljen još u februaru uz predlog da se donese po hitnom postupku. Očigledno da ovaj suštinski važan zakon nije u interesu naših političkih aktera - podsjeća Gvozdenović.
Iako Skupština zadovoljava značajne kriterijume administrativne transparentnosti i objavljuje većinu dokumenata važnih za praćenje njenog rada, ove godine na sajtu Skupštine nijesu dostupni polugodišnji izvještaj o utrošenim sredstvima, aktuelna komunikaciona strategija je istekla i nije poznato da li se radi na novoj, a primijećena je i selektivnost u razmatranju e-peticija.
- Rezultati ovogodišnjeg istraživanja ukazuju da otvorenost mora uključivati kvalitetan pravni okvir i dosljednu primjenu postojećih propisa, aktivno uključivanje javnosti i suštinsku odgovornost onih koje biramo. Prije svega, otvorenost podrazumijeva poštovanje skupštine i demokratskih pravila i procedura, u suprotnom se svodi na postojanje tehničkih i digitalnih alata, koji po sebi ne predstavljaju garant javnog interesa - rekla je Gvozdenović
<h2>Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76 odsto, BiH 60 odsto...</h2>
Po podacima Regionalnog indeksa Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76,04 odsto kriterijuma otvorenosti. Parlamentarna Skupština BiH ispunjava 59,87 odsto kriterijuma (Dom Naroda 58,98 odsto, a Predstavnički dom 60,77 odsto), a Narodna skupština Republike Srbije 59.6 odsto.
- Kada su u pitanju rezultati parlamenata u pokrajinama i entitetima, Parlament FBiH ispunjava 40,45 odsto (Dom Naroda 38,65 odsto, a Predstavnički dom 42,25 odsto), Narodna skupština Republike Srpske 39,56 odsto, Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine 28,33 odsto. Regionalni indeks otvorenosti nam daje vjerodostojnu sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu - navela je Gvozdenović.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri učinak izvršnih vlasti i parlamenata u poštovanju standarda dobrog upravljanja, i to na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.
CDT je sa partnerima iz regionalne mreže ActionSEE mjerio otvorenost parlamenata na osnovu 109 indikatora.

Gvozdenović: Umjesto da kontroliše izvršnu vlast, Skupština funkcioniše kao puki instrument političke većine

Stanje u elektroenergetskom sektoru teško je, ali stabilno – kazao je Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore. Dodaje da je stanje akumulacije u ovom periodu dobro, ali količina koju dobijamo u ljetnjem periodu, posebno, nedovoljna.
- Nema predaje, borba se nastavlja, pokrenuli smo snažnu zelenu tranziciju, već imamo realizovane investicije, i one koje treba da se realizuju, i koje su u fazi realizacije - kaže Đukanović.
Kaže da EPCG razvija svoje zelene projekte.
- Tu su baterijski sistemi, strateška partnerstva, javno-privatna partnerstva i ovo sad što je raspisano za koncesije, to je nešto u kratkim crtama plan budućeg delovanja i razvoja elektroprivrede - rekao je on.

Đukanović: Stanje u elektroenergetskom sektoru stabilno

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: zatvorenici