Najmanje 80 ljudi, koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, pušteno je danas na slobodu u Venecueli, saopštila je tamošnja nevladina organizacija Foro Penal.
Te osobe su puštene iz nekoliko pritvorskih centara širom zemlje, napisao je direktor Foro Penala, Alfredo Romero u poruci na platformi X.
Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodriges saopštila je u petak da je 626 ljudi pušteno iz zatvora, ali nije precizirala vremenski rok za njihovo oslobađanje, prenijela je britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Foro Penal je, sa svoje strane, ranije potvrdio da je u Venecueli od 8. januara pušteno samo 156 političkih zatvorenika.
Delsi Rodriges trebalo bi da se sjutra sastane sa visokim komesarom UN za ljudska prava Folkerom Tirkom &nbsp;kako bi zamolila UN da pregledaju spiskove ljudi koji su do sada pušteni na slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Foro Penal: U Venecueli oko 80 političkih zatvorenika pušteno na slobodu

Belgijska ministarka za azil i migracije razmatra "svako moguće rješenje" za povećanje broja ilegalnih migranata koji se izbacuju iz Belgije, uključujući iznajmljivanje prostora u zatvorima u inostranstvu za smještaj stranaca-zatvorenika.
U intervjuu za briselski Juronjuz Anelin Van Bosajt rekla je da Belgija u sklopu mjera protiv migracije želi da smjesti strance-zavorenike u inostranstvu i da je otvorena za partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana i šire.
Nedavno je belgijska ministarka bila u Albaniji i na Kosovu kako bi istražila mogućnosti za iznajmljivanje prostora u zatvorima za smještaj ilegalnih migranata osuđenih za krivična dela u Belgiji.
- Razmatramo svako moguće rješenje za povećanje stope povratka. To je jedna od mogućnosti koju razmatramo sa ministarstvom pravde - rekla je Van Bosajt.
Pojasnila je da je cilj razgovora sa Albanijom bio smještaj državljana te zemlje koji su u belgijskim zatvorima, dok na Kosovu belgijska vlada želi da smjesti "ljude koji ilegalno borave u Belgiji i koji su u njenim zatvorima" bez obzira na nacionalnost.
Juronjuz podsjeća da vlada Danske već isprobava takav plan šaljući strance kojima je naređeno da napuste zemlju na Kosovo da izdržavaju kaznu i da potom odatle, kako se očekuje, budu vraćeni u zemlje porijekla.
Kako piše briselski portal, Zapadni Balkan se pokazao kao region koji treba istražiti za, kako to EU opisuje, "inovativna rješenja" za migracije.
Italija je već otvorila prve centre za pritvor migranata u Albaniji prošle godine, ali ima pravnih nedoumica u vezi s njima i kritikuju ih branioci ljudskih prava.
Van Bosajt je istakla da je Belgija otvorena da istraži partnerstva i van Zapadnog Balkana.
- Bili smo tamo (u Albaniji i na Kosovu), razgovarali sa nadležnim ministrima, ali možda će biti i drugih mogućnosti ili zemalja. Ali važno je da vidimo gdje možemo da računamo na takvo rješenje - rekla je ministarka.
Na pitanje da li bi Vlada razmotrila slična rješenja za migrante koji nelegalno borave u Belgiji, a nisu osuđeni za krivična djela, Van Bosajt je rekla da bi Belgija mogla da ispita mogućnosti novog sporazuma EU koji bi omogućio članicama da šalju migrante u takozvane "centre za povratak" u zemljama van EU.
Taj prijedlog, koji je deo napora EU da ubrza povratak ilegalnih migranata, mogao bi da dovede do toga da se ljudi kojima su odbijeni zahtjevi za azil, vraćaju u centre u zemljama s kojima nemaju veze, ali ih Unija smatra bezbjednim.

Belgija razmatra slanje stranaca-zatvorenika u zemlje Zapadnog Balkana

Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka u pritvoru, tuče, nehumano postupanje službenika prema zatvorenicima višegodišnji su problemi koji se vežu za Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
Međutim, kada odsluže kaznu i napušte ćeliju i zidine spuškog zatvora, velikom broju osuđenika „ne svane“, već im slijedi nova bitka - prevazilaženje stigme, jer im zajednica, najčešće, uporno lijepi etiketu zatvorenika.
Sve ono što sistem pokušava kroz proces reintegracije i resocijalizacije osuđenika, ulivajući im nadu da ih, kada se nađu na slobodi, čeka druga šansa, najčešće se raspe u paramparčad.
Emisiju „Galerija tajni“ pogledajte večeras od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnJYLJQf1dwk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Galerija tajni“ na TV E: Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka i prevazilaženje stigme

Bjelorusija je u četvrtak oslobodila 52 politička zatvorenika u okviru dogovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
To je još jedan znak mogućeg približavanja Vašingtona i Minska, bliskog saveznika Rusije koji je godinama u izolaciji Zapada. Američki predsjednik Donald Tramp i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko razgovarali su telefonom prošlog mjeseca, a Tramp je čak nagovijestio da bi moglo doći i do njihovog susreta uživo.
Takav ishod bio bi veliko priznanje za Lukašenka, koji već više od tri decenije čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika. Njegova vlast više puta je bila pod sankcijama Zapada, kako zbog gušenja ljudskih prava, tako i zbog omogućavanja Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju tokom invazije na Ukrajinu 2022.
Već duže od godinu Lukašenko pokušava da popravi odnose sa Zapadom u nadi da će sankcije biti ublažene. Kao gest dobre volje redovno je oslobađao zatvorenike, među kojima i opozicionara Sjarheja Cihanouskog, supruga u egzilu živeće liderke opozicije Svjatlane Cihanouske, koji je na slobodu izašao u junu.
Odluka SAD došla je dan nakon što je Poljska osudila upad ruskih dronova u svoj vazdušni prostor – tvrdeći da su neki ušli sa teritorije Bjelorusije – što su zapadni zvaničnici ocijenili kao akt agresije. NATO avioni su poletjeli i oborili dio dronova.
Tramp, čija je zemlja glavna vojna sila u NATO-u, reagovao je dvosmisleno, poručivši na mreži Truth Social: „Šta je ovo, Rusija narušava vazdušni prostor Poljske dronovima? Eto nam ga!“
<h2>Ublažene sankcije za Belaviju</h2>
Trampov izaslanik Džon Koel saopštio je u četvrtak u Minsku, nakon sastanka sa Lukašenkom, da su sankcije djelimično ukinute.
Prema riječima američkog zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dio sankcija prema nacionalnom avio-prevozniku Belaviji ublažen je zbog dosadašnjih oslobađanja zatvorenika. To će kompaniji omogućiti servisiranje i kupovinu dijelova za avione, uključujući i „Boing“.
Belavija je prethodno bila pod sankcijama EU, SAD i drugih nakon što su bjeloruski kontrolori leta naredili komercijalnom avionu na relaciji Grčka–Litvanija da prinudno sleti u Minsk, gdje je uhapšen opozicioni novinar Raman Pratasevič.
Cihanouska, liderka opozicije u egzilu, upozorila je da bi ublažavanje sankcija moglo otvoriti nove mogućnosti za Minsk, ali i za Moskvu, čija je avio-industrija teško pogođena restrikcijama.
- Razumijemo da je to dio dogovora. Ali ukidanje sankcija bez suštinskih promjena u zemlji može otvoriti rupe koje će i Lukašenkov režim i Rusija iskoristiti za njihovo zaobilaženje - kazala je za AP.
Lukašenko je potom odluku nazvao „veoma važnom“.
- Biće nam lakše da radimo - prenijela je njegovu izjava državna agencija Belta.
<h2>Jedan od puštenih odbio da ode u Litvaniju</h2>
Jedan od oslobođenih, veteran opozicije Mikolaj Statkevič, odbio je da pređe u Litvaniju i pokušao da se vrati u Bjelorusiju, ali su ga graničari spriječili, kazao je za AP telefonom Anatol Ljabedzka, član tima Cihanouske, sa graničnog prelaza gdje su zatvorenici predati Litvaniji.
Ljabedzka je naveo da se Statkevič nalazi na ničijoj zemlji između dvije države.&nbsp;
- Statkevič pokazuje hrabrost i snagu karaktera. Odbio je da dozvoli Lukašenku da ga izbaci iz zemlje i pruža otpor prinudnoj deportaciji - rekao je.
Njegova odluka podsjetila je na slučaj Marije Kolesnikove, jedne od ključnih figura protesta 2020. godine. Kada su vlasti pokušale da je protjeraju u Ukrajinu, pocijepala je pasoš i vratila se u Bjelorusiju, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Preostali 51 zatvorenik ipak je prešlo u Litvaniju, naveo je Ljabedzka.
Statkevič, jedan od najpoznatijih i najharizmatičnijih Lukašenkovih protivnika, pokušao je da se kandiduje za predsjednika 2010. godine, ali je uhapšen i osuđen na šest godina zatvora zbog „organizovanja masovnih nereda“. Amnesti internešenel ga je proglasio zatvorenikom savjesti, a oslobođen je 2015. pod pritiskom SAD.
Ponovo je uhapšen uoči izbora 2020, kada je ponovo proglašen krivim za organizovanje masovnih protesta i osuđen na 14 godina zatvora. Od februara 2023. drži se u potpunoj izolaciji.
Među oslobođenima su i novinar Ihar Losik iz Radija Slobodna Evropa, kao i drugi novinari, blogeri, lideri stranaka i sindikata, te 14 stranaca.
Savjetnik Cihanouske, Franak Vjačorka, kazao je za AP da je većina oslobođenih u „normalnom fizičkom i psihičkom stanju“, ali da je nekima potrebna hitna medicinska pomoć.
Litvanka Jelena Ramanauskiene, koja je u Bjelorusiji bila osuđena na šest godina zatvora za špijunažu, zaplakala je po izlasku iz autobusa kojim su dovedeni oslobođeni i zahvalila svima koji su omogućili njeno puštanje.
No, ne dijele svi isti osjećaj.&nbsp;
- Veoma je okrutno da sam izdržala čitavu trogodišnju kaznu, a sada sam deportovana - kazala je novinarka Larisa Ščirakova (52), koja je odslužila gotovo 3,5 godine zatvora u svom rodnom Gomelju.&nbsp;
&nbsp;-Mogli su samo da otvore zatvorska vrata, do kuće bih stigla za pola sata – kazala je.
- Ovdje nemam dom, porodicu – ništa. Štaviše, majka mi je umrla dok sam bila u zatvoru, tako da ne mogu ni na njen grob da odem – dodala je.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Vjasna, u bjeloruskim zatvorima i dalje se nalazi gotovo 1.200 političkih zatvorenika. Tramp je najavio da želi da izdjejstvuje oslobađanje još većeg broja.
<h2>Približavanje?</h2>
Sve su jasniji znaci da Tramp nastoji na otopljavanju odnosa sa Lukašenkom – slično kao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nedugo nakon što je prošlog mjeseca u Aljasci ugostio Putina, Tramp je nagovijestio da radi na dogovoru o oslobađanju stotina zatvorenika u Bjelorusiji, nakon što je, kako je rekao, imao „divan razgovor“ sa Lukašenkom.
Na društvenim mrežama objavio je da je svrha tog razgovora – prvog zvanično objavljenog kontakta sa bjeloruskim liderom u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – bila zahvalnost za oslobađanje zatvorenika u junu.
Tramp je dodao da su razgovarali i o mogućem puštanju mnogih drugih koji se još nalaze u zatvorima.
- Radujem se susretu sa predsjednikom Lukašenkom u budućnosti - poručio je Tramp.
To bi bio zaokret bez presedana za lidera koji je na Zapadu bio gotovo potpuno izolovan zbog nemilosrdne represije nad opozicijom i nezavisnim medijima – posebno nakon izbora u avgustu 2020. godine, koje međunarodna zajednica smatra namještenim.
Tada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, hiljade su uhapšene, a istaknute opozicione ličnosti ili su pobjegle iz zemlje, ili su završile u zatvoru.
Lukašenko je u međuvremenu obezbijedio i sedmi predsjednički mandat na izborima koje je opozicija nazvala farsom.

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

Bjelorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Serheja Tihanovskog, koji je pritvoren u maju 2020. godine dok je pokušavao da se kandiduje za predsjednika protiv autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka.
Ihar Karnej, bivši novinar bjeloruskog servisa RSE, lokalno poznatog kao Radio Svoboda, takođe je pušten na slobodu.
Uhapšen je 2023. godine i osuđen na tri godine zatvora po optužbama za "ekstremizam" koje on poriče.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska napisala je na mreži X da su zvaničnici iz Sjedinjenih Država pomogli u obezbjeđivanju oslobađanja njenog supruga Serheja Tihanovskog, koji je oslobođen nakon pet godina zatvora u Bjelorusiji.
- Teško je opisati radost u mom srcu - napisala je u isto vrijeme zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trampu, američkom izaslaniku Kitu Kelogu i evropskim saveznicima.
Dodala je i da je 1.150 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka.
- Svi moraju biti pušteni - napisala je Tihanovska.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTsihanouskaya%2Fstatus%2F1936421693074841923%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936421693074841923%7Ctwgr%5Ec0a17522d940afbdc6de97fe35a7782fb14d140e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Džon Koul, zamjenik američkog izaslanika Kita Keloga, napisao je u objavi na mreži X 21. juna da je 14 zatvorenika pušteno u saradnji sa litvanskom vladom.
Tihanovski je pokušao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima u avgustu 2020. godine, ali je pritvoren prije glasanja.
Njegova supruga je preuzela kandidaturu opozicije.
Lukašenko je proglašen pobjednikom izbora, što je izazvalo proteste desetina hiljada Bjelorusa koji tvrde da je glasanje bilo namješteno. Demonstracije su trajale mjesecima dok su Bjelorusi zahtijevali da Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, povuče sa vlasti i održi nove izbore.
Opozicija i Zapad nisu priznali glasanje iz avgusta 2020. godine smatrajući izbore nelegitimnim, a zemlja je, po Lukašenkovoj naredbi, počela da se obračunava sa demonstrantima hapseći hiljade ljudi i protjerujući većinu vodećih opozicionih ličnosti iz zemlje.
Nekoliko demonstranata je ubijeno u nasilju, a organizacije za ljudska prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi o mučenju koje je korišćeno nad nekim od pritvorenih.
Lukašenko negira izbornu prevaru i odbio je da pregovara sa opozicijom koju predvodi Svetlana Tihanovska.
Karnej je dugogodišnji novinar koji je radio za RSE više od 20 godina.
Uhapšen je u Minsku u julu 2023. godine, a u martu 2024. godine osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u "ekstremističkoj" grupi zbog povezanosti sa Bjeloruskim udruženjem novinara.
U decembru 2024. godine njegova kazna je produžena za osam mjeseci. Bjeloruska zajednica za ljudska prava prepoznala je Karneja kao političkog zatvorenika.
- Duboko smo zahvalni predsjedniku Trampu što je obezbijedio oslobađanje ovog hrabrog novinara, koji je patio u rukama bjeloruskih vlasti - rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor RFE/RL Stiv Kapus, koji se sastao sa Karneijem nakon njegovog oslobađanja.
- Zahvaljujemo se (državnom sekretaru) Marku Rubiju i njegovom timu, litvanskoj vladi i međunarodnoj zajednici na podršci našim zatvorenim novinarima - dodao je on.
Evropska unija, Sjedinjene Države, Kanada i druge zemlje odbile su da priznaju Lukašenka (68) kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na "falsifikovanje" glasanja i postizbornu represiju.

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika: Među njima opozicioni političar i novinar

U crnogorskim zatvorima prosječno je mjesečno radno angažovano oko 252 zatvorenika, od čega 237 osuđenika i 15 pritvorenika, pokazao je Izvještaj o radu i stanju u oblastima iz nadležnsoti Uprave za izvršenje krivičnih sankija (UIKS) za 2024. godinu.
Ova praksa se sprovodi u skladu sa Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, sa ciljem resocijalizacije zatvorenika i održavanja stabilnosti unutar zatvorskog sistema.​
Zatvorenici su uključeni u različite radne aktivnosti, uključujući stolarske, bravarske, električarske, automehaničarske, krojačke i elektro radionice. Takođe, angažovani su na farmama, održavanju objekata, radu u kotlarnici, kuhinji, magacinu, zatvorskoj prodavnici, kao i na poslovima redara. Za svoj rad primaju naknadu u visini od najmanje 30 odsto minimalne neto zarade, a tokom godine isplaćeno je ukupno 319.455 eura, odnosno prosječno 26.621,25 eura mjesečno.​
U Odjeljenju za žene Zatvora za duge kazne, od 19 zatvorenica,11 je bilo radno angažovano na poslovima održavanja higijene, u vešeraju i krojačkoj radionici. Pored toga, četiri zatvorenice su učestvovale u izradi suvenira, pri čemu je u periodu od februara do aprila 2023. godine proizvedeno 49.223 suvenira u saradnji sa firmom “Milikić Company”.
Pritvorenici u Istražnom zatvoru Podgorica i Zatvoru Bijelo Polje takođe imaju mogućnost radnog angažovanja, uz odobrenje nadležnih sudskih organa i procjenu bezbjednosnih rizika. Oni su najčešće angažovani na poslovima održavanja higijene i podjele hrane, a povremeno i na građevinskim radovima. U prosjeku, mjesečno je radno angažovano 16 pritvorenika u Istražnom zatvoru Podgorica i 14 u Zatvoru Bijelo Polje.​
<h2>Redovne obuke</h2>
Ova praksa radnog angažovanja zatvorenika doprinosi njihovoj rehabilitaciji, sticanju radnih navika i vještina, te olakšava reintegraciju u društvo nakon odsluženja kazne.
U tom cilju redovno se organizuju i obuke zatvorenika, a prošle godine su realizovane one na poslovima proizvodnje, odnosno sklapanja nakita od bižuterije i preslikača za turističke suvenire., kao i za devet polaznika za poslove stolara i četiri za poslove zavarivača. &nbsp;
Takođe u okviru saradnje sa NVO Juventas obavljene &nbsp;obuke za 15 zatvorenika, od čega 12 zatvorenika osposobljeno za poslove pomoćnog radnika u kuhinji, dok su tri završila obuku za pomoćnog molera.
<h2>Iza rešetaka 203 stranih državljana</h2>
U UIKS-u je na kraju 2024. godine bio 1.191 zatvorenik, od kojih je 203 stranih državljana. Od ukupnog broja 544 je osuđenih (491 državljana Crne Gore i 53 stranih državljana) i 647 pritvorenika (497 državljana CG i 150 stranih državljana).
Tokom godine u sva četiri zatvora primljeno je 1.983, a otpušteno 1.889 uhapšenih.&nbsp;
Od ukupnog broja uhapšenih i sprovedenih u UIKS tokom prošle godine bilo je 405 stranih državljana (175 osuđenih i 230 pritvorenih osoba) i 1.578 državljana Crne Gore (846 osuđenih, 732 pritvorenih).
Među otpuštenima je bilo 380 stranaca (173 osuđenih i 207 pritvorenih) i 1.507 državljana Crne Gore (849 osuđenih i 658 pritvorenih).&nbsp;

Tamara Klikovac

Od izrade suvenira do moleraja i kuhinje: Mjesečno uposleno 250 zatvorenika, za godinu zaradili 320.000 eura

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Revitalizacija dva bunara u kompleksu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i nabavka opreme za osnaživanje stolarske i bravarske radionice u okviru zatvorskog sistema biće realizovani u okviru aneksa memoranduma o razumijevanju koji je planirano da potpišu UIKS i njemačka nevladina organizacija ,,Help-Hilfe zur Selbsthilfe".
Prema Prijedlogu aneksa memoranduma, koji je Vlada potvrdila na posljednjoj sjednici, UIKS bi trebalo da na račun njemačke NVO uplati 12.000 eura do kraja oktobra, dok će Help obezbijediti 20.000 eura za ovu namjenu.
Strategijom za izvšenja krivičnih sankcija 2023-2026, predviđene su aktivnosti čiji je cilj širenje radnih aktivnosti za zatvorenike, a koje uključuju modernizaciju i nabavku potrebne opreme za otvaranje i rekonstrukciju starih radionica, kao i proširenje proizvodnje u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
- Sagledavajući potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, utvrđeno je svrsishodnim pristupiti izradi projektne dokumentacije za revitalizaciju dva postojeća bunara i okviru kompleksa UIKS-a i nabavku opreme (mašina,alata i pribora) za osnaživanje stolarske i bravarske radionice u cilju širenja radnih aktivnosti za zatvorenike u okviru zatvorskog sistema - navedeno je u dokumentu koji je usvojila Vlada.
Kontatuje se da bi obnovom bunara, koji se ne koriste duže vrijeme, moglo doći do ušteda na računima za vodu koji su za prvih sedam mjeseci iznosili prosječno oko 21.000 eura.&nbsp;
- Kako bi se postojeći bunari koristili u skladu sa predvidenom namjenom, potrebno je izvršiti ispitivanja izdašnosti koja se odnosi na količinu vode koja izvire iz bunara, a zatim pristupiti izradi projektne dokumentacije za njihovu revitalizaciju - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Sa druge strane, nabavkom opreme za stolarsku i bravarsku radionicu angažovao bi se veći broj zatvorenika, što bi zajedno sa ostvarivanjem specifičnih stručnih obuka, edukacijom i dobijanjem sertifikata o stečenim znanjima i vještinama, vodilo bi uspješnoj reintegraciji u društvo.
<h2>Realizovani projekti</h2>
U skladu sa ranije važećom Strategijom za izvršenje krivičnih sankcija u ranijem periodu 2018-2022 u saradnji sa HELP-om, realizovani su projekti koji su se odnosili na renoviranje objekta za koke nosilje i opremanje navedenog objekta sistemom za automatizovano hranjenje i pojenje pilića, rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja, nabavku dodatne opreme za bravarsku i stolarsku radionicu, nabavka materijala za rekonstrukciju krova automehaničarske radionice, nabavka dodatne opreme za potrebe zatvorske kuhinje, pokretanje plasteničke proizvodnje, nabavka mašine za pletenje čelične Zice, nabavka jednog traktora za potrebe poljoprivredne proizvodnie, pokretanje proizvodnje betonskih blokova, kupovina jedne građevinske mašine-kombinirke, obuka zatvorenika.&nbsp;
U oktobru 2023. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija i Help potpisali su Memorandum o razumijevanju kako bi se nabavila oprema - štedne rasvjete za unutrašnje prostorije (led paneli) kao i za vanjsku rasvjetu (reflektori), kao i nabavka CNC mašine (mašine za obradu drveta), alata i opreme za mašinbravarsku i stolarsku radionicu.
Cilj je ušteda budžetskih sredstava smanjenjem utroška električne energije, odnosno širenje radnih aktivnosti za zatvorenike u okviru zatvorskog sistema.

U planu obnova bunara u UIKS-u i opremanje radionica za veći angažman zatvorenika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Odbora za ljudska prava i slobode Mirsad Nurković (BS) smatra da treba povesti računa kako će u konačnom izgledati zakon o amnestiji, kao i ko i pod kojim okolnostima, nakon usvajanja, može i treba biti amnestiran.&nbsp;
On je to izjavio za Portal RTCG nakon najave pritvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da će sa svojim porodicama bojkotovati sve predstojeće izbore ukoliko se zakon ne usvoji. Njihov advokat Damir Lekić kaže da su ipak spremni da revidiraju taj stav ukoliko bi im se neko obratio.
Zatvorenici i njihove porodice najavili su juče bojkot predstojećih izbora ukoliko nadležni ne pokrenu proces usvajanja zakona o amnestiji.
Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče su u pismu dostavljenom Portalu RTCG kazali da skupštinska zasijedanja prolaze, a taj zakon niko ne pominje iako su im prije prethodnih izbora davali razna obećanja.
- Prethodila su određena obećanja političara, koji su sad visokim političkim funkcijama, da će im oni, zarad određenih glasova to omogućiti. Međutim, to je u duži vremenski period ništa se ne dešava. Mi ne tražimo sad i odmah, ne tražimo nešto na silu, nećemo da ništa iznudimo, ali jednostavno tražimo fer tretman - kazao je Lekić za Radio CG.
Nurković za Portal RTCG kaže da je informisan o zahtjevu pritvorenika vezano za Zakon o amnestiji.
- I kao pripadnik stranke (BS) koja se zalaže za jedan od svojih prvih političkih ciljeva, a to su manjinska i ljudska prava, samim tim razumijemo i pritvorenike koji traže ostvarenje svojih prava u smislu zakona o amnestiji - kazao je Nurković.
Ipak, naglašava da je to osjetljivo pitanje i da se toj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom.
- Jer ni svi pritvorenici nisu počinioci jednakih krivičnih djela pa samim i tim treba povesti računa i kakav će zakon u konačnom izgledati ali i od sprovodilaca zakona, to jest donosilaca odluka sjutra o odluci ko i pod kojim okolnostima može i treba biti amnestiran - kazao je Nurković.
Lekić kaže da su zatvorenici spremni da revidiraju svoj stav ako bi se barem neko javio, dao neku izjavu, preduzeo nešto.
- Zna se kako je praksa bila prije, da se obuhvate maltene sva dijela i da neko dobije, tačno se propiše zakonom kako što, ili dva, ili tri, ili pet, ili 25 odsto, to zakon o amnestiji definiše - kazao je Lekić.
On smatra da po pravilo ne treba da postoji kategorija koja ne obuhvata amnestiju, ali da sve zavisi o zakonu u amnestiji.
- Intencije je da se, recimo, teška ubistva ne daju, ali mi zagovaramo da se on da u punom obimu i da obuhvati i teška ubistva - kazao je Lekić.
Pritvorenici su više puta prijetili štrajkom, ali ipak su se odlučili za bojkot izbora.
Poručili su da oni i niihove šire i uže porodice, neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra ako se odmah ne obrati pažnja na njih i dok se ne preduzmu konkretne mjere i radnje u vezi sa usvajanjem zakona.

Nurković: Treba povesti računa ko i kako može biti amnestiran

Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir u Ukrajini. To u intervjuu za Televiziju E kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
- Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini, kaže on.
Podsjeća da su životi Ukrajinaca pune četiri godine veoma teški, a da je posebno teško posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi.
Gerasimenko kaže da su Ujedinjene nacije navele da je tokom četvorogodišnjeg rata ubijeno između 16 i 17 hiljada ljudi. Više od 40 hiljada je ranjenih civila prema tom izvještaju. No, taj dokument, kako kaže, ima fusnotu u kojoj se navodi da je stvarni broj znatno veći.
- To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, kaže on.
TV E: Četiri godine su otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Kako te četiri godine, ali i danas žive Ukrajinci koji se brane od agresije?
Gerasimenko: Dozvolite mi da kažem da su životi Ukrajinaca bili veoma teški, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi vrijeme kao oružje kako bi iskoristila izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi. Situacija je, naravno, bila različita u različitim regijama Ukrajine, ali najviše su patili građani Kijeva, Harkiva, Sume, Zaporožja, u područjima koja su bliže linijama fronta.
Ironično, najteža situacija bila je u glavnom gradu. Čitavi djelovi glavnog grada bili su isključeni iz napajanja električnom energijom, i to ne samo na nekoliko sati, već danima. Stotine hiljada građana Kijeva bilo je bez struje u hladnim stanovima gdje temperatura nije prelazila 8 stepeni Celzijusa.
Inače napadi na civile nastavljeni su duž cijele linije fronta i u drugim područjima Ukrajine. Čak i u zapadnoj Ukrajini možete vidjeti da su Rusi ciljali civilne objekte i preduzeća. Prije samo nekoliko dana ciljali su američko preduzeće u gradu Trostenec na istoku Ukrajine, koje je proizvodilo slatkiše i druge proizvode i robu za javnu potrošnju.
Ako se približite liniji fronta, vidjećete da su čitava područja sravnjena sa zemljom i ljudi zaista ne mogu živjeti u takvim uslovima. Ne mogu izaći i kupiti hranu, ne mogu normalno funkcionisati, a razaranje je toliko masovno, toliko ogromno da se ne može ni zamisliti koliko je teško ljudima, onima koji su odlučili ostati u svojim kućama jer nemaju gdje otići. Jako je teška situacija za ljude.
TV E: Hiljade je ubijenih, stotine hiljada ranjenih, kada govorimo o ljudskim životima, kolika je cijena ovog četvorogodišnjeg rata?
Gerasimenko: Zaista, cijena je ogromna. Možda nikada nećemo saznati tačan broj ljudi koji su poginuli. Ujedinjene nacije u svojim izvještajima navode da se radi o između 16 i 17 hiljada poginulih i 40 hiljada ranjenih civila. Ali, u svakom izvještaju postoji fusnota da je stvarni broj znatno veći. To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, a ako uzmete u obzir prve sedmice i mjesece invazije velikih razmjera, ogroman broj ljudi je ubijen. Poginuli su u Mariupolju, Siverodonjecku, Lisičansku i drugim područjima Ukrajine koja su zauzeta tokom prvih mjeseci invazije, a sada su ta područja pod okupacijom i ne možemo znati koliko je ljudi poginulo tada. Ono što mogu reći, a vjerovatno ste vidjeli slike na TV-u i u raznim video izvještajima, da su ljudi sahranjeni u parkovima blizu kuća na ulicama, a neki nijesu mogli biti ni sahranjeni. Ta područja su pod okupacijom, a Rusija prikriva stvarne žrtve njihovih napada, brutalnog granatiranja i bombardovanja, među civilima. Dakle, kao što sam rekao, brojke koje su dale Ujedinjene nacije su visoke, ali su u stvarnosti još veće i tačan broj ubijenih ćemo znati tek nakon završetka rata.
TV E: Pomenuli ste okupirane teritorije, poput Mariupolja, Dombasa, ali i Krima iz 2014. godine. Kako danas Ukrajinci žive na tim okupiranim teritorijama?
Gerasimenko: U okupiranim područjima, a spomenuli ste Krim, koji je okupiran od 2014. godine, zanimljivo je da Ukrajinci nikako ne mogu ostvariti svoja prava kao ukrajinski građani ili kao članovi ukrajinske zajednice. U okupiranim područjima praktično nema ukrajinskih škola. Ukrajinske knjige, priručnike i udžbenike zabranilio je ruski školski sistem, ali i okupacione vlasti. Nema programa na ukrajinskom jeziku niti programa koji dolazi sa teritorije koju kontroliše vlada Ukrajine.
Mnogi ljudi, kao što možete zamisliti, napustili su Krim... Čak i prije invazije velikih razmjera morali su otići jer su ruske okupacione vlasti organizovale masovnu kampanju političkog progona onih koji se ne slažu sa okupacijom. Ono što je takođe zanimljivo je da postoji masovna kampanja preseljenja ruskih građana sa teritorije Rusije na okupiranu teritoriju Ukrajine i to se dešava ne samo na Krimu, već i u drugim područjima Ukrajine.
Ako želite znati koliko je ovaj proces raširen, možete pogledati izvještaje generalnog sekretara UN-a koji objavljuje svoje izvještaje o situaciji na Krimu na godišnjoj osnovi i on odražava procijenu onih koji su preseljeni iz Rusije na Krim i daje procjenu situacije. To je stalan proces koji se odvija i na novookupiranom području.
To je tragična situacija. Čak i ako ne možete otići, čak i ako ostanete na okupiranim područjima, vrlo je vjerovatno da ćete biti deportovani, a djeca vam mogu biti oduzeta i usvojena od neke porodice u Rusiji. Ovo je strašno i to se događa svakodnevno.
TV E: Šta je sa civilnom infrastrukturom – školama bolnicama, ali i sa energetskim sistemom o kom ste već malo govorili?
Gerasimenko: Nažalost, civilna infrastruktura je dosljedno meta ruskih napada. Nakon četiri godine invazije velikih razmjera postalo je jasno da ruska vojska ne može mnogo postići na bojnom polju. Njihov napredak je bio značajan uz ogromne troškove u smislu opreme, a takođe i ruske ekonomije, ali su u ovoj situaciji odlučili da promijene strategiju napada na civile i infrastrukturu kako bi slomili volju ukrajinskog naroda, slomili volju za otporom, a takođe i učinili teritoriju što je moguće nepogodnijom za život kako bi se ljudi mogli iseliti i kako ukrajinska vojska ne bi imala koga braniti.
Prema mišljenju ruskih stratega, to je način da se olakša napredovanje ruske vojske. Medicinska i obrazovna infrastruktura je bila meta u mnogim prilikama, jedan od njih je i ciljanje glavne dječje bolnice u Ukrajini u julu 2024. godine. Ljudi su tamo poginuli, mnogi ljekari i djeca su povrijeđena, i to se dešava od prvih dana invazije, od prvog dana rata, koji je zapravo počeo 2014. godine. I ništa nije pošteđeno.
Ako uzmemo grad Herson, koji je ukrajinska vojska oslobodila u novembru 2022. godine, vidjeli smo upornu kampanju bombardovanja dronovima, granatiranjem, raketnim napadima, a sve je to bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu tamo. Ali posebna pažnja u posljednje vrijeme, ne samo nedavno, već i od oktobra 2022. godine, a posebno nedavno tokom oštre zime, je posvećena energetskoj infrastrukturi.
Dozvolite mi da spomenem da u Ukrajini nema nijedne termoelektrane koja je ostala netaknuta. Sve su ili uništene ili oštećene. Najveću nuklearnu elektranu okupirala je Rusija u prvim sedmicama rata, a ni one nuklearne elektrane koje i dalje rade i isporučuju energiju nijesu pošteđene... ili je Rusija bombardovala vodove za snabdijevanje, ili stanice za prenos energije. Tako da imamo situaciju kada te elektrane proizvode energiju, nemaju gdje da je pošalju jer se dalekovodi oko njih prekidaju.
To je nedavno razmotrio i Odbor guvernera u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču, a međunarodna zajednica je i dalje vrlo zabrinuta zbog napada usmjerenih ne samo na opštu infrastrukturu, već i onu za nuklearnu proizvodnju. Već sam rekao da u mjestima poput Kijeva i Harkiva ljudi žive bez grijanja danima, s temperaturama koje dosežu minus 20, pa čak i niže. To je vrlo teško. Ako često nemate struju, nemate ni vodu, a postoje i druge teškoće. Međutim, vidjeli smo mnogo podrške međunarodne zajednice i drugih zemalja koje snabdijevaju ukrajinski narod ne samo finansijskom podrškom tokom ove zime, već i raznom opremom, generatorima, transformatorima i drugim vrstama opreme, a moram reći da je i Ukrajinsko udruženje pokrenulo kampanju prikupljanja donacija od crnogorskih građana koji žive u Crnoj Gori. Prva serija generatora poslana je u Ukrajinu prije nekoliko sedmica i sada prikupljaju donacije za novu seriju opreme koja bi mogla biti donirana nekom objektu u Ukrajini. Zamislite da imate samo mali generator, možete grijati apoteku, vrtić ili medicinsku ordinaciju negdje. Ili šator. Ljudi vrlo često dolaze noću u šatore dolje jer je previše hladno da bi ostali u svojim stanovima i okupljaju se u tim šatorima i pokušavaju se ugrijati i napuniti svoje telefone i uređaje. Tako to izgleda, a nažalost razaranja se nastavljaju.
TV E: Tokom 2025. godine svjedočili smo brojnim pokušajima pregovora o miru. Uključene su Sjedinjene Američke Države, brojne druge zemlje Evropske unije prije svega Francuska i Njemačka. Što bi prema vašem mišljenju trebao biti prvi korak prema trajnom miru?
Gerasimenko: Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir. To je bio prijedlog tadašnje nove američke administracije od 11. marta. Američki predsjednik je iznio ovaj prijedlog i predstavio ga ruskoj strani prije skoro godinu dana. Nijesmo vidjeli mnogo pozitivnih odgovora od Rusije. Nijesu pristali na prekid vatre. U osnovi su ga odbacili. Rekli su da se dogovorimo o svemu ostalom i onda će to biti osnova mira. Ali razgovori mogu trajati unedogled. Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini. Nastavljaju napredovati. U 2025. godini to je bio spor i bolan napredak uz ogromnu cijenu, kao što sam već spomenuo... uz ogromnu cijenu, posebno u smislu ljudstva.
Ali znate, mir i Putin su dvije stvari koje su nespojive. Tu temu je pokrenuo predsjednik Zelenski u Minhenu. Rekao je da je Putin rob rata. Ne može se odreći naše zemlje ili uopšte rata. To je nešto što Putin smatra svojom misijom i jedini način da se postigne mir je vjerovatno lišiti Rusiju njenih resursa, neophodnih resursa koji bi joj omogućili da nastavlja rat. Da, to znači sankcije, to znači ograničenja trgovine, ograničenja tehnologije, njegova sredstva za zaustavljanje zavisnosti o ruskoj nafti i plinu. I Evropa je u tom smjeru postigla izvanredan uspjeh.
Dakle, prvi korak je naravno primirje i mi ćemo biti spremni da ga odmah učinimo. Takođe, predlažemo različite vrste primirja na nebu, moru, kopnu, primirje usmjereno na energetske objekte ili druge vrste primirja. Nažalost ništa ne funkcioniše.
U potpunosti smo uključeni u mirovne pregovore koje predvode SAD. Pokazujemo dobru volju i spremnost da razgovaramo o različitim aspektima mogućeg primirja. Ali prvi korak, kako ste pitali, je prekid vatre da bismo ostali tamo gdje smo. O drugim pitanjima se može razgovarati tokom narednih sedmica, mjeseci, godina, a glavna stvar je prestati ubijati ljude, prestati uništavati domove.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Lider Nove srpske demokratije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uspio je danas da privoli predsjednika Opštinskog odbora svoje stranke u Pljevljima Milana Lekića da otključa stranačke prostorije za pobunjene članove partije, predvođene Blažom Kotlajom i sjedne ih za sto, kako bi pokušao da zaustavi sve očigledniji raskol partije u ovom gradu, a nakon što je dio odbornika i članstva stao uz predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240" data-rendition-name="original" width="857" height="589" loading="lazy" alt="Vraneš i Milan Lekić"> <figcaption>OD PRIJATELJSTVA DO RASKOLA: Dario Vraneš i Milan Lekić</figcaption> </figure>  Kotlaja nam je u kratkom telefonskom razgovoru popodne obećao da će se brzo javiti, ali nije, a ignorisao je i poruku koju smo mu poslali. NEĆE DATI KVORUM Portal RTCG javio je danas da se Lekić sastao sa „većim brojem članova i simpatizera NSD“, a da je na sastanku konstatovano da je „budžet opštine jedan od ključnih dokumenata i treba učiniti napor da se što prije usvoji, ali i da se prevaziđe aktuelna politička kriza u Pljevljima“. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, kazao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja juče i danas nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Na društvenoj mreži Fejsbuk danas se pojavio snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nema informacija. Simpatizer NSD Milojko Vuković, prenio je Portal RTCG, pozvao je odbornike partije da se vrate u Skupštinu i usvoje budžet dodajući da ukoliko to ne urade napraviće razdor u stranci, ali i da će ugroziti razvoj Pljevalja. Lekić je medijima kazao da osam odbornika iz koalicionih partija neće glasati budžet i da sada nema potrebnog broja odbornika da bi sjednica uopšte i počela, sve i da bi došli svi odbornici NSD. Kvorum bi, kazao je on, mogli napraviti odbornici DPS, ali NSD, zaključeno je na sinoćnoj sjednici odborničkog kluba, neće sa DPS-om praviti ni kvorum niti usvajati budžet. Potvrdio je da u stranci postoji nezadovoljstvo i da će on, kako je prenijela RTV Pljevlja, inicirati sastanak predsjednika partije Andrije Mandića sa odbornicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: igor sljivancanin)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  BRATSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA Saopštenjem su se danas oglasili i odbornici ove partije s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om. - Juče je u kancelariji OO NSD Pljevlja održan sastanak odbornika naše stranke, na kome je od ukupno 10 prisustvovalo osam odbornika. Razmatrana je aktuelna politička situacija, sa posebnim osvrtom na okupljanje grupe građana ispred stranačkih prostorija. Prisutni odbornici su konstatovali da smo uvijek bili dio rješenja, a ne problema u našoj opštini i ovu krizu u parlamentarnoj većini pokušavamo riješiti normalno, bratski, u dobroj vjeri i namjeri sa našim koalicionim partnerima PES-om i Demokratama, koji su prethodno saopštili da napuštaju koaliciju – istakli su oni. U saopštenju naglašavaju i da je „konstatovano da, nažalost, ne postoji odbornička većina među konstituentima aktuelne vlasti za usvajanje budžeta opštine Pljevlja za 2026. godinu“. - Iz iskustva znamo da bilo koji problem koji neko želi riješiti uz pomoć DPS-a postaje još veći, a svađa u koaliciji još žešća i mi imamo obavezu da to ne dozvolimo. Izlaz iz ove političke situacije vidimo isključivo u dogovoru konstituenata vlasti – poručili su oni. Oni su pozvali članove partije da sve eventualne ideje i sugestije mogu saopštiti direktno njima. - Pljevlja nijesu veliki grad, a razlozi su im veoma dobro poznati. Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – zaključilo je osam odbornika NSD. Sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde naši izvorri, čvrsto uz Vraneša. DPS PORUČUJE – PREBROJTE SE Iz lokalnog DPS-a uzvratili su je saopštenje odbornika NSD vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o DPS-u. - Dok se vi „bratski“ nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. Konstatacijom da nemate većinu za budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću – poručili su oni. Naglašavaju da „pominjanje DPS-a u kontekstu 'krize' je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napuštili taj vaš 'bratski' brod koji tone“. - Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno – istakli su iz DPS-a i pozvali NSD da umjesto što troše „vrijeme na pisanje jalovih saopštenja“, imaju „mrvu političke odgovornosti“ i vrate mandate građanima i priznaju da je njihova vlast doživjela potpuni krah. MIROLJUBIVE PORUKE Stranačke prostorije NSD koje su juče bile zaključane za Kotlaju i nekoliko desetina članova Opštinskog odbora partije, koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika odbija da podrži opštinski budžet, danas su bile otključane. Možda zbog toga, za razliku od juče, kada je prijetio i da će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“, Kotlaja je danas bio znatno umjereniji. - Mandić je hitno intervenisao i pobunjeni Kotlaja, za sada, se umirio – kažu naši izvori. Prema njihovim riječima, Mandiću se, ipak male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u Pljevljima, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čiji svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u ovom gradu. Kako smo već pisali Milan Lekić pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334" data-rendition-name="original" width="768" height="453" loading="lazy" alt="Opština Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Lekićevim nastojanjima da se riješi Vraneša sada u prilog ide činjenica da on više nema podršku odbornika partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad. Međutim, ta stranka je bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako i Demokrate traže smjenu Vraneša, svi zajedno nemaju većinu za tu inicijativu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.

Andrija Mandić, za sada, zaustavio raspad svoje stranke u Pljevljima

Nastavlja se targetiranje i čistka nepodobnog kadra u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ono što je počeo kadar Nove srpske demokratije Dejan Vukšić, što je radio i Boris Bato Milić, sada sprovodi Ivica Janović, čovjek za kojeg je lobirao, a kasnije ga i odabrao za direktora Agencije, PES Milojka Spajića. &nbsp; Na meti Janovića i novopostavljene ekipe iz vrha ANB-a posebno su oni koji su svojevremeno bili na pozicijama u Agenciji i za koje je zaključeno da su, citiramo ocjenu, ,,afirmisali prethodnu vlast na čelu sa DPS-om”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d" data-rendition-name="original" width="623" height="550" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić"> <figcaption>POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPAK &nbsp; Zanimljivo, u ovim čistkama vrlo su aktivne nekadašnje pristalice DPS-a koje su se, nakon avgusta 2020. godine, &nbsp;priklonile PES-u kako bi dobili značajne pozicije u menadžmentu ANB-a. I sada su na meti neke njihovi doskorašnje kolege. -U posljednjih dvadesetak dana preduzete su aktivnosti prema operativcu M.G. (identitet poznat redakciji) &nbsp;prema kojem je ekspresno sproveden disciplinski postupak i izrečena mjera prestanka radnog odnosa, samo zbog toga što je oštro negodovao na odluku o njegovom premještanju sa radom iz Podgorice u Nikšić – ističe izvor ETV iz Agencije. &nbsp; Naglašava da je - kada mu je saopšteno da je raspoređen na rad u Nikšiću – operativac M.G. žustro i emotivno negodovao, pa je direktor ANB-a Janović zatražio da se pokrene hitni disciplinski postupak. &nbsp; -Potom je dat i nalog Sektoru za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) koji je svojim izvještajem podržao Janovićevu želju da se mora najoštrije kazniti službenik – zaključuje naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, direktor ANB-a Janović se izuzeo iz disciplinskog postupka i obavijestio funkcionera ANB-a Nebojšu Nedovića da ga mijenja u postupku. I sve je brzo sprovedeno: pet članova Disciplinske komisIje je glasalo da se službeniku M.G. uruči otkaz, dok je samo jedan član bio protiv. &nbsp; METODE ODSTRIJELA &nbsp; Premještaj iz jednog u drugi grad odavno je metoda vrha ANB-a da se obračunava sa ,,nepodobnim službenicima”. Tako su, kada je čelnik ANB-a bio Dejan Vukšić, pojedini službenici dobijali premještaj iz Podgorice u Rožaje, sve sa namjerom da se natjeraju da sami napušte službu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f" data-rendition-name="original" width="768" height="458" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ista je praksa, istina u nešto manjem obimu, bila i za vrijeme dok je Agencijom rukovodio Boris Bato Milić, a očito je i Ivica Janović pribjegao sličnom metodu rada. &nbsp; I dok se vode obračuni sa onima za koje se sumnja da su bili bliski staroj DPS vlasti, dovodi se novi kadar. Ali, opet po političkom kriterijumu. Izvori iz Agencije ističu da je od dolaska na čelo ANB-a Ivica Janović zaposlio skoro dvadesetak novih službenika, uglavnom kadar PES-a, među kojima ima i onih koji su navršili 50 godina života i ne odgovaraju stvarnim kadrovskim potrebama ANB-a. &nbsp; -Za osposbljavanje novozaposlenih lica iz operativnog sastava potrebno je oko pet godina obuke i zajedničkog rada sa iskusnijim pripadnicima da bi se stvorile pretpostavke za samostalan rad. Većina novozaposlenih, biskih PES-u, uopšte nije prošlo obuke i riječ je o partijskih uhljebima – kazao je izvor iz Agencije. &nbsp; ISTA PRAKSA, TREĆI PUT &nbsp; U namjeri da poboljša sliku o Agenciji, ali i da nekako ublaži medijske kritike, Janović se – kažu izvori naše redakcije - odlučio da logistički pomogne serijal tekstova o zelenašenju koji duže od dvadeset dana izlazi u dnevnom listu ,,Vijesti”. U tom cilju su redakciji dostavljeni operativni podaci sa kojima ANB raspolaže, iako to ne bi smjelo biti prkasa rada Agencije. Svi dogovori o ustupanju materijala ,,Vijestima” su, kako ističe izvor iz ANB-a, vođeni u jednom lokalu na Starom Aerodromu. &nbsp; Kada su počele prijetnje sudskim procesima zbog objavljivanja identiteta ljudi koji nijesu sudski procesuirani, pojedini članovi menadžmenta ANB-a su plasirali priču da podatke plasiraju pripadnici operativnog sastava. &nbsp; Informacije koje su saopštene Televiziji E upućuju na zaključak da se dolaskom Ivice Janovića nije promijenila praksa uplitanja dnevne politike i partijskih interesa u rad Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Jedino se valja nadati da se neće ponoviti ponižavajuća greška iz doba Dejana Vukšića, kada je poslanicima u Odboru za bezbjednost otkriven identitet dvojice operativaca CIA koji su djelovali, u saradnji sa našom službom, na teritoriji Crne Gore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: zatvorenici