<p>Državljanin Kosova <b>F.Z. </b>(30) uhapšen je u mjestu Seljanovo u Tivtu, po međunarodnoj potjernici UNMIK Kosovo, radi izdržavanja zatvorske kazne od jedne godine zbog izvršenog krivičnog djela teška krađa.</p>
<p>Tu kaznu izrekao mu je Osnovni sud u Uroševcu.</p>
<p>- F.Z. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici - saopšteno je iz policije. </p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovski državljanin uhapšen u Tivtu po međunarodnoj potjernici

<p>Cetinjanin <b>M.V. </b>(37) osuđen je na petnaestodnevnu zatvorsku kaznu zbog upravljanja vozilom na Jadranskom putu u Budvi pod dejstvom alkohola.</p>
<p>Njemu je kontrolom utvrđeno prisustvo 2,05 g/kg alkohola u organizmu.</p>
<p>Kaznu izrekla dežurna sutkinja<b> Magdalena Mijić</b> nakon što je u prostorije suda sproveden iz stanice policije u kojoj je proveo vrijeme za koje je bio lišen slobode.  </p>
<p>Osim kazne, M.V. mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda koje će sprovesti Uprava policije. </p>

Cetinjaninu 15 dana zatvora, vozio sa 2,05 promila alkohola u krvi

<p>Viši sud preinačio je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom je<b> A.N. </b>osuđen zatvorskom kaznom od godinu dana zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa.&nbsp;</p>
<p>Viši sud je okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci.&nbsp;</p>
<p>A.N. je u maju prošle godine je nakapom vezao psa za vozilo marke "Opel Astra", a zatim ga tako vukao po ulicama naselja Blok 9.&nbsp;</p>
<p>Inače, radi se o višestruko osuđivanoj osobi, između ostalog i za krivična djela s elementima nasilja, što je cijenjeno prilikom odmjeravanja kazne.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvom kaznenom politikom se želi ukazati na nulti prag tolerancije za ovakav i sličan odnos prema životinjama - navedeno je odluci Ossnovnog suda u Podgorici.</p>

1250x600

1084x550

Podgoričaninu 11 mjeseci zatvora zbog mučenja psa

<p>Turske vlasti osudile su porodicu na ukupno 100 godina zatvora zbog špijuniranja za izraelsku obavještajnu agenciju Mossad, u najnovijem potezu za suzbijanje aktivnosti te agencije unutar Turske.</p>
<p>Prošlog aprila turska Nacionalna obavještajna organizacija (MIT) uhapsila je i pritvorila više osumnjičenih u operaciji koja je otkrila njihovo aktivno učestvovanje u špijunskim aktivnostima za Mossad, kontakt s operativcima agencije i da su prikupljali povjerljive informacije o metama.</p>
<p>Krivični sud u Istanbulu osudio je porodicu na ukupno 100 godina zatvora. Među osumnjičenima je tročlana porodica, a vlasnik osiguravajućeg društva <b>Ahmet Ersin Tumlucali</b> osuđen je na 22 i po godine zatvora zbog vođenja mreže operativaca Mossada. To je, međutim, smanjeno na 18 godina i devet mjeseci zbog "dobrog vladanja".</p>
<p>Njegova supruga<b> Benan Tumlucali</b> osuđena je na 16 godina i osam mjeseci zatvora, dok je njena kćerka <b>Dila Sultan Simsek</b> osuđena na 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana zatvora. Osim toga, sud je još trojici pomagača izrekao kazne od 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana.</p>
<p>Prema tužiteljima i njihovoj optužnici koju citiraju turski mediji, grupa je radila za Mossadovu jedinicu zaduženu za onlajn operacije i primarno je imala zadatak fotonadzora i prikupljanja obavještajnih podataka o ciljevima unutar Turske, a ponekad i u inostranstvu.</p>
<p>- Razumjelo se da su osumnjičenici bili angažovani u radnjama pribavljanja informacija o strancima u zemlji, posebno o onima koji su pobjegli iz svojih domovina zbog sukoba i dijelili te obavještajne podatke - navodi se u optužnici.</p>

Turska osudila porodicu na 100 godina zatvora zbog špijunaže za Izrael

<p>Sud u Tbilisiju proglasio je zatvorenog bivšeg gruzijskog predsjednika<b> Mihaila Sakašvilija </b>krivim za ilegalni prelazak granice i osudio ga na dodatne četiri godine i šest mjeseci zatvora.</p>
<p>Pošto je Sakašvili već bio osuđen na devet godina u prethodnim slučajevima, sudija Gradskog suda u Tbilisiju odlučio je da će bivši predsjednik sada odslužiti ukupno 12 godina i šest mjeseci iza rešetaka.</p>
<p>Prema ovoj presudi, Sakašvili će ostati u zatvoru do 1. aprila 2034. godine.</p>
<p>Govoreći putem video veze iz klinike Vivamedi u Tbilisiju tokom odvojenog suđenja, Sakašvili je oštro osudio ovu presudu.</p>
<p>- Ova presuda ima za cilj da me uništi u zatvoru, da me fizički eliminiše - rekao je on.</p>
<p>Izjavio je da i dalje predstavlja prijetnju za svoje političke protivnike.</p>
<p>- Ne možete uništiti ideju slobodne Gruzije niti dušu Sakašvilija. Mi se borimo i pobijedićemo - izjavio je bivši predsjednik.</p>
<p>Sakašvilija su tražile gruzijske vlasti i tajno se vratio u Gruziju 29. septembra 2021, nakon godina samonametnutog egzila. Dva dana kasnije, 1. oktobra, uhapšen je. Tužioci ga terete za nedozvoljen prelazak granice.</p>
<p>Prošle sedmice, sudija Gradskog suda u Tbilisiju osudio je Sakašvilija na dodatnih devet godina zatvora zbog pronevjere javnih sredstava velikih razmjera. Sudija je odlučio da kazna bude izrečena istovremeno sa šestogodišnjom kaznom zatvora koju je Sakašvili već izdržavao zbog zloupotrebe položaja.</p>
<p>Sakašvili, predsjednik Gruzije od 2003. do 2013. godine, dosljedno negira sve optužbe.</p>
<p>Njegovo odlučno negiranje krivice, koje podržavaju opoziciona stranka Jedinstveni nacionalni pokret i nekoliko drugih političkih grupa, steklo je simpatije i podršku mnogih Gruzijaca. Mnogi tvrde da je ovaj slučaj bio motivisan političkom odmazdom.</p>

Bivšem gruzijskom predsjedniku produžena kazna na 12 i po godina zatvora

<p>Državljaninu Srbije <b>S.M. </b>(31) iz Kragujevca, izrečena je zatvorska kazna od 20 dana zbog omalovažavanja policijskih službenika.</p>
<p>Njemu je kao stranom državljaninu suđeno u hitnom postupku zato što je, 12. marta, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti u Budvi oko 21:35 sati omalovažavao policijske službenike koji su vršili službenu radnju njegovog privođenja.&nbsp;</p>
<p>- Tom prilikom je policajcima <b>A.B. i L.B. </b>uputio uvrede sadržine: "P…e jedne, pi..m vam se na crnogorsku naciju i na tu zastavu što nosite na desnoj ruci, pi..m vam se na porodicu i ovu banana državu…" Kasnije je oštećenog A.B. grubo vrijeđao riječima: "G…a jedna muslimanska, treba da ideš iz ove države, a ne ja, ti si ovdje manjina, j…m li vam majku" - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.</p>
<p>Dežurna sutkinja <b>Magdalena Mijić </b>je odlučila da okrivljeni izdrži kaznu prije pravosnažnosti rješenja, pa je odmah po izricanju upućen u UIKS Spuž.</p>

Kragujevčaninu 20 dana zatvora: Nazvao Crnu Goru banana državom i grubo vrijeđao policajce

<p>Osnovni sud u Ulcinju donio je presudu kojom su Podgoričani <b>L.A. </b>(22) i <b>Š.A. </b>(24) proglašeni krivim zbog tuče na mostu na rijeci Bojani, kada su nanijeli povrede dvojici mladića.</p>
<p>Okrivljeni L.A. osuđen je na kaznu zatvora od sedam mjeseci, a Š.A. osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.</p>
<p>L.A. i Š.A. se sumnjiče da su, 1. maja 2023. godine, na mostu rijeke Bojane izašli iz vozila, prišli oštećenima i udarili ih nekoliko puta metalnom šipkom i pesnicama. Jedan oštećeni je tom prilikom zadobio lake, a drugi teške tjelesne povrede.</p>
<p>Sud je prilikom odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti koje su od značaja na visinu kazne, pa je konstatovao da će ovako odmjerenim kaznama u dovoljnoj mjeri uticati na okrivljene da ubuduće ne čine krivična djela, posebno ne ona sa elementima nasilja. </p>
<p>- Ovako odmjerene kazne zatvora će uticati i na druge da ne čine krivična djela i izraziti jasnu društvenu osudu prema svakom vidu ovakvog ponašanja lica, na koji način će se u potpunosti ostvariti ciljevi kako specijalne, tako i generalne prevencije - ocijenili su u Osnovnom sudu u Ulcinju.</p>

Podgoričanima godinu i sedam mjeseci zatvora zbog tuče na Bojani: Šipkama i pesnicama povrijedili dvojicu muškaraca

<p>Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog <b>B.B</b>, odlukom da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na osam godina.&nbsp;</p>
<p>Ovaj predmet u javnosti je poznat kao “Sa 15 na 8 godina zatvora”.</p>
<p>Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.</p>
<p>U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo one o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.&nbsp;</p>
<p>- Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici) &nbsp;pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje - ocijenio je Vrhovni sud.</p>
<p>Vrhovni sud ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu petnaestogodišnjakinje kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život. Konstatovano je da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između porodica, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.</p>
<p>- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge - ističe se u saopštenju Vrhovnog suda.</p>
<p>Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom umanjenja kazne uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je zatvor od osam godina srazmjeran težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog.</p>
<p>- Iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - naveli su iz Vrhovnog suda.</p>
<p>Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.</p>
<p>ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne.&nbsp;</p>
<p>- Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela - kažu u Vrhovnom sudu.</p>
<p>Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda.</p>
<p>- Budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije - dodaju iz Vrhovnog suda.</p>
<p>Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog iz čl.386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, u vezi čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore.</p>
<p>- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.</p>

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

<p>Američko tužilaštvo zatražilo je kaznu od 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora<b> Boba Menendeza</b>, nakon što je demokrata iz Nju Džerzija postao prvi zvaničnik osuđen zbog zloupotrebe pozicije lidera senatskog komiteta i prvi javni zvaničnik koji je osuđen zbog toga što je služio kao strani agent.</p>
<p>U dokumentima podnijetim u saveznom sudu na Menhetnu, tužioci su pozvali da se 71-godišnjem Menendezu, kada bude osuđen 29. januara, izrekne dugogodišnja zatvorska kazna, prenio je CNN.</p>
<p>Menendez je osuđen u julu po 16 optužbi za korupciju iznijetih nakon što je FBI tokom racije u njegovoj rezidenciji 2022. otkrio 150.000 dolara u zlatnim polugama i 480.000 dolara u gotovini, od čega su tužioci tvrdili da je veći deo mito koji su dala trojica biznismena iz Nju Džerzija koji su tražili od senatora da iskoristi svoju moć da zaštiti njihove interese i omogući im zaradu.</p>
<p>Kada je optužen u jesen 2023. godine, Menendez je bio predsjednik Senatskog odbora za spoljne poslove.</p>
<p>Kasnije te godine je bio primoran da napusti tu funkciju i u avgustu je podneo ostavku na mjesto u Senatu.</p>
<p>Advokati odbrane su prošle sedmice pred izricanje presude pozvali sudiju<b> Sidneja H. Stajna</b> da bude blag prema Menendezu, rekavši da ga je presuda lišila svake zamislive lične, profesionalne i finansijske koristi.</p>
<p>Dva biznismena<b>, Vael Hana</b> i<b> Fred Daibes</b>, takođe, su osuđeni zajedno sa Menendezom, dok je treći priznao krivicu i svjedočio na julskom suđenju.</p>
<p>Tužioci su tražili da Hana dobije najmanje 10 godina zatvora, a Daibes da provede najmanje devet godina iza rešetaka.</p>
<p>Tužioci su rekli da su se zločini dogodili od 2018. do 2022. godine.</p>
<p>U svom podnesku, tužioci su nazvali slučaj „istorijskom rijetkošću“ to što je Menendez zloupotrijebio svoju moćnu funkciju u Komitetu za spoljne poslove Senata i zato što je djelovao kao agent Egipta.</p>
<p>- On je korumpirano obećao da će uticati na spoljne odnose, uključujući pokušaj pritiska na saveznu agenciju koja se bavi diplomatskim pokušajima da zaštiti američka preduzeća od monopola koji je dala strana nacija jednom od njegovih saučesnika. I koruptivno je obećao da će srušiti vladavinu zakona ometanjem višestrukih krivičnih postupaka, državnih i saveznih, uključujući i uticaj na izbor glavnog federalnog službenika za sprovođenje zakona za Nju Džerziju - naveli su tužioci.</p>
<p>Uz Menendezovu pomoć, Hana je dobio isključivo pravo da potvrdi da je meso izvezeno u Egipat iz SAD u skladu sa islamskim prehrambenim zahtjevima.</p>
<p>Prema svjedočenju na suđenju, monopol koji je Hanina kompanija dobila izbacio je nekoliko drugih kompanija koje su sertifikovale izvoz govedine i džigerice u Egipat i dogodio se u periodu od nekoliko dana u maju 2019. godine.</p>
<p>Menendez je srpskoj javnosti poznat kao albanski lobista, koji je tražio od administracije u Vašingtonu da izvrši pritisak na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova.</p>
<p>On je tokom karijere izjavljivao da je ponosan što su SAD 2008. godine među prvima priznale nezavisnost Kosova.</p>

Tužioci traže 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Menendeza

<p>Suspendovana specijalna tužiteljka <b>Lidiji Mitrović </b>koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja ponovo je osuđena na sedam mjeseci zatvora.</p>
<p>Presudu je izrekao sudija <b>Nenad Vujanović</b>. On je naveo da je obrazloženje ove presude isto kao i kod odluke koja je izrečena u prvom postupku.&nbsp;</p>
<p>Vujanović je naveo da smatra da tužiteljka Mitrović nije našla osnovanu sumnju ne bi ušla u odloženo krivično gonjenje.</p>
<p>Vujanović je rekao i da se osvrnuo na sve navode Apelacionog suda i da je sa nekim saglasan a sa nekim nije.</p>
<p>Tužiteljka Mitrović je prokomentarisala da sudija zna da je ona nezakonito suspendovana i zahvalila mu se na "ovakvoj odluci" i da on nju ne " može da podučava pravu".</p>
<p>Branilac Mitrović, advokat <b>Zoran Piperović</b> kazao je novinarima ispred Višeg suda da će izjaviti žalbu na presudu. Mitrović je rekla novinarima da neće komentarisati odluku sudije Vujanovića.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo 19. maja prošle godine podiglo je optužnicu protiv Mitrović zbog osnovane sumnje da je protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist <b>Nikoli Peroviću</b>,<b> Suzani Mihailović</b>, <b>Predragu Raičkoviću</b>, <b>Zahudinu Buliću</b> i <b>Marini Vujošević</b> tako što je od 4. novembar 2020. do 31.decembra 2021. protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje.&nbsp;</p>
<p>Te osobe su se teretile za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.</p>
<p>Mitrović je u prethodnom postupku bila osuđena na sedam mjeseci zatvora.</p>

Marija Žižić

Mitrović ponovo sedam mjeseci zatvora, Piperović najavio žalbu

<p>Zemljotres jačine 6.4 stepena Rihterove skale pogodio je danas sjever Čilea.&nbsp;</p>
<p>Zbog zemljotresa je oko 23.000 ljudi ostalo bez struje, saopštile su tamošnje vlasti.</p>
<p>Potres se dogodio u 17:15 časova po srednjeevropskom vremenu.&nbsp;</p>
<p>Epicenat je bio 54 kilometra južno od grada Dijego de Almagro, podaci su Nacionalnog seizmološkog centra.</p>

Snažan zemljotres pogodio Čile

<p>Civilna zaštita u Pojasu Gaze saopštila je da je 38 osoba poginulo u današnjim izraelskim napadima širom te palestinske teritorije, na dan kada stanovnici obilježavaju prvi dan Kurban bajrama.</p>
<p>Kako je za agenciju AFP kazao portparol Civilne zaštite Mohamed Al Mugajir, timovi na terenu su zabilježili 38 smrtnih slučajeva, uključujući 11 poginulih u napadu na Džabaliju, grad na sjeveru Pojasa Gaze.</p>
<p>Nakon dvomjesečnog primirja, Izrael je sredinom marta nastavio ofanzivu u Gazi, započetu nakon napada Hamasa na izraelsku teritoriju 7. oktobra 2023. godine, s ciljem da primora islamistički pokret da oslobodi taoce koji se i dalje nalaze u njihovom zarobljeništvu.</p>
<p>Pregovori o prekidu sukoba, uz posredovanje Egipta, Katara i Sjedinjenih Američkih Država, do sada nijesu dali rezultate.</p>

Civilna zaštita: U Pojasu Gaze 38 poginulih u izraelskim napadima

<p>U stanu jedne stambene zgrade na području opštine Ulcinj večeras je došlo do incidenta u kojem su nožem povrijeđena dva državljanina Azerbejdžana, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako se navodi, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj obaviještena je o incidentu oko 20.55 časova, nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta i preduzeli prve istražne radnje.</p>
<p>Povrijeđeni su identifikovani kao A.M. (34) i Dž.A. (39), a povrede su im, prema dosadašnjim informacijama, nanijele za sada nepoznate osobe koje su se nakon napada dale u bjekstvo.</p>
<p>Obojica su transportovani u Opštu bolnicu u Baru, gdje im je ukazana ljekarska pomoć.</p>
<p>O slučaju je obaviještena državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, dok službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i OB Ulcinj sprovode intenzivne aktivnosti u cilju rasvjetljavanja okolnosti incidenta, identifikacije i lociranja izvršilaca, te njihovog privođenja pravdi.</p>
<p>Iz policije su poručili da će javnost o daljem toku istrage biti blagovremeno i fazno obavještavana.</p>

Ulcinj: Dva državljanina Azerbejdžana izbodena nožem, policija traga za napadačima

<p>Crnogorska fudbalska reprezentacija poražena je u Plzenu od Češke 2:0 u trećoj kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.</p>
<p>U 65. minutu Šik je poslao loptu u okvir gola , pa je Češka povela sa 2:O.</p>
<p>Nakon 23. minuta Češka je povela sa 1:0, da bi nakon dva minuta bio poništen gol izjednačenja Vukotića.</p>
<p>"Sokole" je večeras s tribina podržavalo blizu 1.000 crnogorskih navijača, koji su stvorili izuzetnu atmosferu na Dusan areni, iako to nije bilo dovoljno da se prekine negativan trend naših reprezentativca u duelu sa fudbalerima Češke.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU0vnc_808yU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Crnogorski navijači, brojni i bučni, jasno su pokazali koliko znači podrška nacionalnom timu na ovakvim gostovanjima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ds-F9Tyj3uhA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

"Sokoli" poraženi u Plzenu: Crna Gora - Češka 2:0

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Tag: zatvorska-kazna