Četiri Podgoričanina kažnjeni su sa ukupno 90 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga, bez vozačke dozvole i odbijanja testiranja.
Uhapšen je A.D. (43) iz Podgorice, koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i marihuane. Priveden je Sudu za prekršaje u Podgorici gdje je mu je sudija izrekao zatvorsku kaznu od 40 dana. 
Podgoričanin M.L. (24) uhapšen je nakon što je, kao učesnik u saobraćaju, prilikom kontrole, odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo droga u organizmu. Njemu je izrečena zatvorska kazna od 20 dana. 
Njegov sugrađanin D.B. (35) uhapšen je zato što je, prilikom kontrole, utvrđeno da upravlja vozilom bez položenog vozačkog ispita. On je odbio i testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu. 
- Dežurni sudija za prekršaje je ovo lice kaznio zatvorskom kaznom u trajanju od 15 dana i novčanom kaznom u iznosu od 450 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Lišen je slobode i D.R. (38) iz Podgorice, koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i opijata što je potvrđeno testiranjem. Sud mu je izrekao kaznu zatvora od 15 dana i novčanu kaznu od 450 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podgoričanima izrečeno 90 dana zatvora, vozili pod djestvom droga, bez dozvole...

Bivši francuski predsjednik Nicola Sarkozi 21. oktobra počeće da služi petogodišnju zatvorsku kaznu u zatvoru La Sante, prenio je danas francuski RTL.
Pariško tužiteljstvo izjavilo je da ne može ni potvrditi ni demantovati RTL-ovo saopštenje. Sarkozijevi advokati nijesu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
<h3>Milioni eura od Gadafija</h3>
Kazna je dramatičan poraz za konzervativca koji je vodio Francusku od 2007. do 2012., a suci su rekli da je njihova presuda uzela u obzir "iznimnu ozbiljnost" slučaja.
Sarkozi je osuđen zbog udruživanja radi počinjenja kaznenog djela u slučaju vezanom uz primanje miliona eura nezakonitih sredstava od pokojnog libijskog diktatora Moamera Gadafija.
Osuđen je zbog sklapanja dogovora s Gadafijem 2005., kada je bio francuski ministar unutrašnjih poslova, kako bi dobio finansiranje kampanje u zamjenu za podršku tada izolovanoj libijskoj vladi na međunarodnoj sceni.

500x500

Sarkozi počinje da služi petogodišnju zatvorsku kaznu 21. oktobra

Francuski apelacioni sud izrekao je jednom muškarcu desetogodišnju kaznu zatvora zbog silovanja Žizel Peliko, godinu više u odnosu na prvobitnu kaznu, javlja novinska agencija AFP.
Sud je krajem prošle godine osudio Dominika Peliko na 20 godina zatvora zbog dugogodišnjeg drogiranja i silovanja supruge Žizel Peliko, kao i regrutovanja drugih muškaraca da je siluju.
Za seksualno zlostavljanje Peliko prošle godine osuđeno je još 50 muškaraca, kojima su izrečene od uslovne zatvorske kazne do 15 godina robije.
Gotovo svi su bili optuženi da su silovali Peliko dok je bila u nesvijesti.
Većina ih je tokom suđenja odbacila krivicu, ističući da su mislili da učestvuju u "sporazumnoj seksualnoj igri" i da to nije bilo silovanje.
Husametin Dogan (44) bio je jedini koji se žalio na presudu.
On je prošle godine osuđen na devet godina zatvora, ali je u postupku pred apelacionim sudom kazna povećana na deset.
Inače, slučaj Žizel Peliko šokirao je svijet i učinio je simbolom hrabrosti.
Ova 72-godišnjakinja odustala je od anonimnosti tokom suđenja i zatražila da budu prikazani videosnimci zlostavljanja, koje je snimio njen bivši suprug.
Naglasila je da će to pomoći drugim ženama da podignu glas protiv nasilja.

Muškarcu osuđenom za silovanje Peliko još jedna godina zatvora

Rožajac D.J. (20) osuđen je na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela laka tjelesna povreda.
D.J. je, u ulcinjskom naselju Donji Štoj nožem ubo u leđa muškarca i nanio mu ranu u središnjem dijelu kičmenog predjela.
- Sud je prilikom odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti koje su od značaja na visinu kazne, pa je utvrdio da će se ovako odmjerenom kaznom u dovoljnoj mjeri uticati na okrivljenog da ubuduće ne čini krivična djela, posebno ne ona protiv života i tijela - kazali su iz Osnovnog suda u Ulcinju.
Smatraju da će kazna zatvora uticati i na druge da ne čine krivična djela i izraziti jasnu društvenu osudu prema svakom vidu ovakvog ponašanja lica. Tako će se, cijene u Sudu, u potpunosti ostvariti ciljevi kako specijalne, tako i generalne prevencije.
Protiv navedene presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka presude.

Rožajcu sedam mjeseci zatvora zbog ranjavanja nožem

Sud Bosne i Hercegovine odobrio je predsjedniku bh. entitetu Republika Srpska Miloradu Dodiku da zatvorsku kaznu od godinu zamijeni u novčanu, u skladu sa zakonom koji to omogućava.
Iz Suda je u utorak, 12. avgusta, rečeno da je "shodno zakonskim propisima donijeto rješenje kojim je nakon izjašnjenja Tužilaštva BiH usvojen navedeni prijedlog odbrane, te osuđenom Miloradu Dodiku izrečena kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom".
Krivični zakon BiH propisuje mogućnost zamjene zatvorske kazne do godinu u novčanu, tako da jedan dan u zatvoru košta 100 KM (50 eura). Dodik će za godinu platiti oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).
Dodik je pravomoćno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Nakon pravomoćnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine.
Advokatski tim Milorada Dodika se žalio na ovu odluku, 12. avgusta, a i o njoj će konačan stav donijeti Apelaciono odjeljenje Suda BiH, u roku od tri dana od dana kad je predata žalba.

1250x600

1084x550

Dodik otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu

Istanbulskom gradonačelniku Ekremu Imamogluu, glavnom suparniku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, sud u Istanbulu izrekao je novu zatvorsku kaznu, prenijela je turska državna televizija TRT, što predstavlja nastavak pritiska na opoziciju.
Imamoglu, koji se od marta nalazi u pritvoru zbog odvojenih optužbi za korupciju, sad je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog vrijeđanja i prijetnji glavnom tužiocu u Istanbulu.
Zatvorsku kaznu još moraju potvrditi dva apelaciona suda, piše Rojters.
Ovo je drugi put da je Imamoglu osuđen zbog vrijeđanja javnih zvaničnika.
Godine 2022. osuđen je na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog kritika upućenih izbornim zvaničnicima, nakon odluke da se ponište izbori u Istanbulu iz 2019. godine, na kojima je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP).
Imamoglu je uložio žalbu na tu presudu, ali ona još nije razmatrana.
On negira sve optužbe.
- Borim se protiv zloupotrebe pravosuđa i njegove upotrebe kao političkog oružja. Ovo je zapravo uvreda za naš narod- kazao je Imamoglu.
Ako presuda iz 2022. bude potvrđena, Imamoglu bi mogao biti onemogućen da učestvuje na budućim izborima.
Univerzitet u Istanbulu mu je u martu poništio diplomu, što ga automatski diskvalifikuje kao predsjedničkog kandidata.

Istanbul: Opozicionom gradonačelniku nova zatvorska kazna zbog vrijeđanja tužioca

Splićanin I.S. (35) osuđen je na zatvorsku kaznu od 15 dana je je jutros upravljao vozilom u Budvi pod dejstvom marihuane.
Odmah po izricanju kazne Suda za prekdršaje u Budvi, on je upućen u UIKS Spuž, jer je sutkinja utvrdila da bi na slobodi osujetio izdržavanje izrečene kazne.
U odvojenom postupku kažnjen je i Podgoričanin G.Š. (34) jer je jutros na magistralnom putu Budva - Cetinje u mjestu Boreti zatečen da upravlja vozilom pod dejstvom 2,73 g/kg alkohola u organizmu.
Obojici okrivljenih je uz kazne izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od po četiri mjeseca.

Splićanin završio u zatvoru zbog vožnje pod dejstvom droge, Podgoričanin vozio pijan

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je P.M. oglašen krivim i osuđen na pola godine zatvora zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
P.M. je, u periodu od 17. januara 2023.godine do 2. februara 2023.godine javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske zajednice tako što je na zvanični Fejskub profil Islamske zajednice slao više audio poruka prijeteće i uvredljive sadržine.
Time je, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, neodređeni broj osoba podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske religije.
Optuženom je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi koja će trajati dok postoji potreba za tim. Vrijeme koje će provesti u ustanovi za liječenje uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora.
- Određeno je da ova mjera može trajati i duže od izrečene kazne zatvora - navedeno je u saopštenju.
Prema ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja. Ističe se da je Viši sud od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog pravilno cijenio njegovo jasno i potpuno priznanje učinjenog djela što je doprinijelo efikasnosti postupka, njegovo loše imovno stanje i nezaposlenost. 
Pavilno je cijenjen, navode u Apelacionom sudu, i stepen krivice obzirom da je vještačenjem utvrđeno da je prilikom izvršenja krivičnog djela uračunljivost optuženog bila bitno smanjena, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno cijenio njegovu raniju osuđivanost. 
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog. 
- Imajući u vidu činjenicu da je optuženom izrečena zatvorska kazna i sadržinu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizilazi da optuženi pokazuje društveno neprilagođeno ponašanje u dužem vremenskom periodu, koje proizilazi iz njegove granično organizovane, paranoidno strukturisane i emocionalno nestabilne ličnosti, Apelacioni sud je mišljenja da je izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi (a ne na slobodi kako se ukazuje žalbom branioca) opravdano, nalazeći da će se ovom mjerom ostvariti svrha mjera bezbjednosti propisana zakonom u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija - zaključeno je u saopštenju.

Dobio šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka

Državljanin Albanije F.T. (58) osuđen je na zatvorsku kaznu od 16 dana i novčanu od 180 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
Njemu je 18. juna dežurna sutkinja Suda za prekršaje, odjeljenja u Baru Dubravka Mažić izrekla navedene kazne nakon što je u hitnom postupku utvrdila da F.T. prethodnog dana, u popodnevnim časovima, upravljao neregistrovanim vozilom sa 2,53 promila alkohola u organizmu.
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, a odmah po izricanju odluke je poslat u UIKS Spuž na izdržavanje kazne zatvora - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje.

Državljanin Albanije završio u zatvoru: Vozio neregistrovan auto sa 2,53 promila alkohola u organizmu

Državljanin Kosova F.Z. (30) uhapšen je u mjestu Seljanovo u Tivtu, po međunarodnoj potjernici UNMIK Kosovo, radi izdržavanja zatvorske kazne od jedne godine zbog izvršenog krivičnog djela teška krađa.
Tu kaznu izrekao mu je Osnovni sud u Uroševcu.
- F.Z. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici - saopšteno je iz policije.

Kosovski državljanin uhapšen u Tivtu po međunarodnoj potjernici

Nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu, poručeno je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. U tom smislu na sjednici Savjeta jednoglasno je usvojen zaključak da se u što skorijem periodu organizuje tematska sjednica Savjeta sa fokusom na pitanja koja se odnose na nezavisnosti pravosudnih organa. Na toj liniji, Savjet za vladavinu prava naglašava da Crna Gora ima nedvosmislene obaveze u pogledu očuvanja nezavisnosti pravosuđa u skladu sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije. - Savjet takođe podsjeća da je samostalnost državnog tužilaštva garantovana Ustavom i predstavlja ključni element sprečavanja svakog oblika političke kontrole krivičnog gonjenja, te da se samo na taj način može nastaviti i ubrzati neselektivna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a koja realizuje u Crnoj Gori i afirmativno je prepoznaju i međunarodne institucije - saopšteno je iz Vlade. Na sjednici je izražena je podrška radu tužilaštva, koje, uz jasno definisane sisteme odgovornosti, mora biti potpuno slobodno u svom djelovanju, u okviru Ustava i zakona. Takođe, Savjet za vladavinu prava osuđuje svaki pokušaj dezavuisanja javnosti, putem hibridnog djelovanja, i diskreditacije profesionalnog integriteta nosilaca ključnih funkcija u Upravi policije, odnosno organima za sprovođenje zakona, s ciljem slabljenja i minimiziranja bezbjednosnog kapaciteta države i njenih osnovnih funkcija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Savjet za vladavinu prava"> <figcaption>Sa sjednice Savjeta za vladavinu prava(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na sjednici Savjeta razmotrena je i prihvaćena informacija predsjednice Vrhovnog suda o potrebi prilagođavanja sudnice Osnovnog suda u Podgorici za potrebe Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - U tom smislu definisan je niz zaključaka koji se odnose na zaduženja nadležnih organa u cilju sanacije i adaptacije prostora, te nabavke sredstava od značaja za bezbjedno odvijanje procesa suđenja za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici - navedeno je u saopštenju- Savjetom za vladavinu prava predsjedava potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a zamjenica predsjednika je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.&nbsp; Pored njih, članovi Savjeta su ministri pravde, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, zatim predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac, Glavni specijalni tužilac, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, direktori ASK-a i Uprave policije, glavni pregovarač sa EU, šefovi radnih grupa za poglavlja 23 i 24, kao i predstavnik NVO sektora.

Pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja

Crna Gora mora hitno modernizovati sistem vodosnabdijevanja i sanitacije kako bi obezbijedila osnovne uslove za zdravlje i obrazovanje djece, poručili su predstavnici UNICEF-a na Konferenciji o vodama Crne Gore, koja je održana u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju su organizovali Udruženje vodovoda Crne Gore (UVCG) i Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i međunarodnih partnera, među kojima su UNICEF i Svjetska banka.
Govoreći na zajedničkoj sesiji posvećenoj međunarodnim pogledima na sektor vodnih usluga, dr Senad Begić iz UNICEF-a upozorio je da pristup bezbjednoj vodi i adekvatnim sanitarnim uslugama nije samo tehničko, već i ljudsko prava i razvojno pitanje.&nbsp;
- Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite ni dostojanstvenog obrazovanja - istakao je Begić, naglašavajući da voda i higijena moraju biti osnov svakog sistema koji brine o ljudima, naročito o djeci.
Prema podacima UNICEF-a, u zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim sredinama, i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu sanitacije, upravljanja otpadom i održavanja higijene, što direktno ugrožava pacijente i zdravstveno osoblje. Slična situacija je i u obrazovnom sistemu – analiza sprovedena u 242 škole pokazala je velike razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu mnoge škole nemaju adekvatne toalete niti redovan pristup vodi. UNICEF upozorava da djeca ne mogu učiti u uslovima koji narušavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo, te da su posebno pogođene djevojčice, djeca sa invaliditetom i romske zajednice.
Crna Gora je u posljednjih 15 godina ostvarila napredak – danas 85 odsto stanovništva ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, dok 57 odsto koristi bezbjedno upravljane sanitarne usluge. Ipak, ti pokazatelji i dalje zaostaju za evropskim prosjekom.&nbsp;
- Napredak postoji, ali nije dovoljan. Još uvijek imamo škole bez vode i bolnice bez sanitarnih uslova. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje djece i zajednica - poručio je Begić.
UNICEF poziva na jačanje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja, komunalnih službi i lokalnih samouprava, kako bi se unaprijedio pristup vodi i higijeni u institucijama. Ključ, kako navodi Begić, leži u sistemskom planiranju, primjeni metodologije za prepoznavanje uskih grla u oblasti vode, sanacije i higijene (WASH BAT metodologija) i izradi nacionalnog akcionog plana koji bi definisao prioritete i investicije.
Predstavnik Svjetske banke Rajmunt Mejr podsjetio je da sektor voda u Crnoj Gori već duže vrijeme funkcioniše na granici održivosti. Samo trećina otpadnih voda se bezbjedno prečišćava, dok su gubici vode u mreži među najvećima u regionu. Uz to, tarife su među najnižima, što onemogućava preduzećima da pokriju troškove održavanja i investicija. Od 24 javna operatora, čak sedam je prošle godine poslovalo s gubitkom, a ukupni manjak sektora iznosio je oko četiri miliona eura.
- Sektor voda mora postati efikasniji i pravedniji. Gubici su previsoki, a ulaganja preniska. Potrebno je jačanje institucija, zakonodavnog okvira i finansijskih mehanizama - naglasio je Mejr.&nbsp;
On je najavio i novi projekat Svjetske banke „Vodne usluge i klimatska otpornost u Crnoj Gori“ (Montenegro Water Services and Climate Resilience Project), koji će obuhvatiti modernizaciju infrastrukture, jačanje otpornosti na klimatske promjene i podršku reformama u sektoru vodnih usluga.
Predstavnici UNICEF-a i Svjetske banke saglasni su da Crna Gora mora posmatrati vodne usluge kao razvojni prioritet, a ne samo kao komunalnu djelatnost. Voda, kako su poručili, mora biti tretirana kao javno dobro i ulaganje u ljudski kapital, zdravlje i budućnost djece.
Aleksandar Nišavić, izvršni direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Podgorica, predstavio je rezultate projekta „Preduzeće budućnosti“ („Utility of the Future“), koje je ovo preduzeće sprovelo po programu Svjetske banke.&nbsp;
Cilj projektnih aktivnosti je bilo da se izvrši analiza poslovanja preduzeća sa finansijskog i organizacionog aspekta i pripremi plan aktivnosti na unapređenju sveukupnog poslovanja. Aktivnost je sprovedena od strane zaposlenih u preduzeću, uz ekspertsku podršku i kroz ciljanu metodologiju za samo-analizu poslovanja koju je razvila Svjetska banka.&nbsp;
- Održive i inkluzivne vodne usluge su temelj zdravog društva. To je ulaganje koje vraća višestruko – kroz bolje zdravlje, obrazovanje, turizam i otpornost zajednica - zaključeno je na sesiji u Budvi, kojom je moderirala Nataša Bakić, član Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština ispred Opštine Nikšić.

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

Protiv N.K. (59) iz Zete biće podnijeta krivična prijava zbog nezakonite eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače u Botunu.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po operativnoj informaciji da se u koritu rijeke Morača vrši iskop šljunka, izašli na lice mjesta i u selu Botun, zatekli radnu mašinu – rovokopač, koja je bila u pogonu, a u kojoj se nije niko nalazio. U blizni lica mjesta primijećen je N.K. koji se uputi ka rovokopaču i izmjestio ga iz korita rijeke.&nbsp;
U policijskim prostorijama je od N.K. uzeta izjava na zapisnik u vezi sa okolnostima njegove aktivnosti u koritu rijeke Morača.&nbsp;
- Radna mašina – rovokopač RD 130, kao i njegovo putničko motorno vozilo marke “Mercedes”, te kamion sa vidnim tragovima pijeska zatečen ispred njegove porodične kuće, su obezbijeđeni, radi daljeg postupanja, po nalogu nadležnog tužioca, sa ovom pokretnom imovinom korišćenom u izvršenju krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je N.K, bez zakonskog odobrenja, koncesije ili dozvolje nadležnog organa, vršio eksploataciju šljunka, pijeska i drugog materijala iz korita rijeke Morača, koji je potom skladištio na jednoj lokaciji, a sve u cilju nezakonite prodaje i sticanja protivpravne imovinske koristi.&nbsp;
Krivična prijava protiv N.K. će nadležnom tužiocu biti podnijeta u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena eksploatacija i oštećenje pri eksploataciji rječnog nanosa.
- Uprava policije je odlučna i uspješna u borbi protiv ekološkog kriminala i preduzima intenzivne aktivnosti na zaštiti javnih dobara i životne sredine - ističe se u saopštenju.
Od početka 2025. godine, policijski službenici su sproveli niz operativnih akcija iz ove oblasti, koje su do sada rezultirale otrkivanjem 223 krivična djela, zbog kojih je sa 187 krivičnihih prijavaprocesuirano ukupno 216 odgovornih – 205 fizičkih i 11 pravnih lica.&nbsp;

U Botunu spriječena nezakonita eksploatacija šljunka, krivična prijava protiv Zećanina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je bio na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: zatvorska-kazna

Podgoričanima izrečeno 90 dana zatvora, vozili pod djestvom droga, bez dozvole...

Sarkozi počinje da služi petogodišnju zatvorsku kaznu 21. oktobra

Muškarcu osuđenom za silovanje Peliko još jedna godina zatvora

Rožajcu sedam mjeseci zatvora zbog ranjavanja nožem

Dodik otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu

Istanbul: Opozicionom gradonačelniku nova zatvorska kazna zbog vrijeđanja tužioca

Splićanin završio u zatvoru zbog vožnje pod dejstvom droge, Podgoričanin vozio pijan

Dobio šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka

Državljanin Albanije završio u zatvoru: Vozio neregistrovan auto sa 2,53 promila alkohola u organizmu

Kosovski državljanin uhapšen u Tivtu po međunarodnoj potjernici

Podgoričanima izrečeno 90 dana zatvora, vozili pod djestvom droga, bez dozvole...

Pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

U Botunu spriječena nezakonita eksploatacija šljunka, krivična prijava protiv Zećanina

PRATITE TVe UŽIVO