Snus itekako dovodi sa karcinomom grla, usne duplje, i sve se češće dovodi u vezu sa oboljenjima desni i zuba - upozorila je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović.
Podvukla je i da se dovodi jasna veza sa kardio vaskularnim oboljenjima i uticajem na taj dio sistema.
- I ono što nas zabrinjava takođe je uticaj na razvoj mozga, uticaj na mentalno zdravlje - navela je Šišović.
Sjutra će se održati zajednička sjednica skupštinskih odbora za ekonomiju i zdravstvo, a pominjaće se i upotreba snusa, pa će se čuti odluka i stav šefice SZO za Crnu Goru Mine Brajović.
Posljednjih godina bilježi se pojačana upotreba i popularizacija snusa među različitim starosnim grupama jer, kako je rekla Šišović, njegova dostupnost, prodaja i reklama nijesu ograničeni.
- Nedostaju adekvatni kontrolni mehanizmi koji bi otežali maloljetnicima i mlađim ljudima, kao najčešćim konzumentima, da imaju pristup. Govorimo o supstanci koja je vrlo jeftina i to ga čini vrlo pristupačnim i dostupnim svim kategorijama društva i to je ujedno razlog što se kroz inicijativu SZO, ali generalno kroz inicijativu brojnih zdravstvenih lidera upravo stavlja akcenat sve češće na te fiskalne &nbsp;politike i na zakonska rješenja - rekla je Šišović.
Snus je supstanca koja je u većini &nbsp;zemalja Evropske unije zabranjena za korištenje, iako je to relativno, ukazuje ona, nov nikotinski proizvod, koji je inicijalno &nbsp;napravljen za odvikavanje od cigareta.
- Duvanska industrija je primijetila da postoji ogroman prostor za promociju ove supstance među onim ciljnim kategorijama koje ne žele da koriste klasične cigarete, ili kojima su klasične cigarete zbog sve češćih zabrana posljednjih godina prodaje. Pakovanje cigareta je nešto što je jako često propraćeno podacima vezanim za štetnost po zdravlje, pa je duvanska industrija odlučila da napravi marketinški trik i da poistovjeti ovaj proizvod sa onim što jesu potrebe mladih ljudi. Te kutije u kojima se snus pakuje su veoma šarene, veoma su pristupačne, veoma su moderne. Imate opciju da možete kupiti manja i veća pakovanja i način na koji se ti proizvodi izlažu i gdje se nalaze dovode u zabludu, ne može se percipirati da je bilo šta u vezi sa tim proizvodom pogrešno - istakla je Šišović.
Snus je supstanca, objašnjava Šišović, koja je brzo pokazala svoju tamnu stranu u smislu da se već vide veoma ozbiljni efekti na zdravlje na koje stručnjaci upozoravaju.&nbsp;
- U prvom redu govorimo o supstanci koja veoma visok sadržaj nikotina koji se apsorbuje direktno kroz nervne završetke, ili kroz topljenje na desnima, ili kroz žvakanje, ali ono što je jako opasno jeste, iako se ona reklamira kao supstanca koja može pomoći kod zavisnosti od cigareta, nama sva istraživanja ukazuju da mi govorimo o visoko adiktivnoj supstanci, odnosno supstanci koja se povezuje sa zavisničkim ponašanjem. Mi već vidimo u praksi svakodnevno mlade ljude koji fakat ispoljavaju obrasce zavisničkog ponašanja, kad je u pitanju upotreba snusa - istakla je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

Nisam mogao da zamislim život bez alkohola. Druženja, razgovori, kupovina, posao... za sve mi je bila neophodna "čaša". Alkohol mi je bio kao vazduh.
Ovako počinje priču šezdesetpetogodišnji Petar iz Podgorice, koji danas živi trijezno nakon više od trideset godina suživota sa ovom bolešću.
- Trijezan sam posljednjih 10 godina. Posljednju čašu popio sam 11. marta 2015 - kazao je Petar.
U razgovoru za Radio Slobodnu Evropu opisuje život s ovom bolešću, kroz zavisnost i negiranje, ali i kroz oporavak, zahvaljujući ustanovi "Kakaricka gora" i zajednici Anonimnih alkoholičara.
Povod za razgovor bio je slučaj kardiologa Kliničkog centra Vladimira Peruničića koji je krajem aprila novinarku Magdalenu Čelanović uznemiravao neprimjerenim i prijetećim porukama pod, kako je kazao na sudu, dejstvom alkohola.
Kažnjen je novčano i upućen na liječenje od alkoholizma.
Bez odgovora je ostao upit RSE, Kliničkom centru da li je doktor Peruničić bio pod dejstvom alkohola i tokom radnog vremena, kada je liječio ljude.
<h2>Kako je počelo</h2>
Petar kaže da se ne iznenadi kada čuje da i ljekari pate od zavisnosti.
- Među mnogim profesijama koje nose stres, poput ljekara, profesora, pravnika, alkoholizam nije rijetkost. Traže ventil koji je i meni bio potreban - istakao je Petar.
Počeo je da pije u dvadesetim godinama, na početku studentskih dana.
- Svi su pili, mislio sam, naravno da ću i ja. Bio je to period žurki i svega što spada pod mladalačko uzbuđenje. Problem mi je bio što nisam bio opušten u društvu i nisam mogao da priđem curi… nije bilo društvenih mreža kao danas - kazao je on.
Na početku mu se, kaže, ni jedno piće nije sviđalo.
- Ni miris, ni ukus. Grozan mi je bio. Ali sam volio efekat i to što me opusti, nestane trema. Počeo sam da ga miješam sa Coca-Colom da bih zakamuflirao i lakše progutao - dodao je on.
Brzo je shvatio da može da popije više od drugih, što je postalo i tema među prijateljima.
- Od nas desetak koji smo se dužili i pratili u tome, petorica smo postali alkoholičari. Neki su umrli rano od posljedica - rekao je Petar.
Kako navodi, uglavnom je noću živio.
- Ujutru bih išao na spavanje, taman kad se ukućani bude. I to je u mojoj kući vremenom postalo normalno - prisjeća se on.
<h2>"Bio sam poslovno uspješan i to je bila moja iluzija normalnosti"</h2>
Petar je godinama bio funkcionalan.
- Nikada nisam bio agresivan kao neki drugi. Bio sam zabavan i uspješan u poslu. Imao sam školu jezika. Ovo me je držalo u zabludi da nemam problem - kazao je on.
Iako je od dvadesete do tridesete godine pio svakodnevno, bez pauze, posljedice su počele da se pojavljuju u tridesetim.
- Drhtanje ruku, anksioznost, umor. Pa sam počeo da smanjujem broj časova, tražio sam izgovore da bih mogao ranije da pijem. Drugari su me pitali " a što su ti pare mrske - kaže Petar kroz smijeh.
Živio je sestrom, koja je ljekar, ali nije primjećivala da je u problemu. "A ja sam tada već uveliko čaj "zaslađivao" duplom lozom".
Ukazuje da alkoholičar ne mora da izgleda "kao neko ko tetura ulicom".
- To je dio najčešćih zabluda. Bio sam potpuna kontra te slike. Izlazio, šetao, trenirao, izgledao normalno. Niko moje drhtaje nije registrovao - dodaje Petar.
Navodi primjer kada je, pod velikim količinama alkohola, položio težak ispit s desetkom.
- Niko nije primijetio koliko sam pijan. To me je dodatno uvjerilo da nemam problem - prisjeća se.
<h2>Spoznaja problema</h2>
Krajem tridesetih alkoholizam je poprimio drastične razmjere.
- Počeli su veliki problemi sa pritiskom, jetrom, varenjem. Ljekari kad bi me pitali da li pijem, odgovorim odrično, u smislu pomalo, kao i svi. A u to vrijeme uveliko sam pio po cijeli dan. I počeo da krijem flaše po kući - dodaje Petar.
Navodi da u tom periodu, četiri godine nije izašao iz kuće.
- Djeca iz komšiluka su mi donosila alkohol. Kažem da organizujem žurku i donesu dosta pića - kaže on.
Tokom tog perioda, kaže, mišići su toliko propali da je angažovao fizioterapeuta da bi uspio da stane na noge.
<h2>Alkohol kao anestezija i za emocije</h2>
Vremenom, alkohol mu je postao "neophodan" za svaku emociju.
- Jednog jutra otac mi je iznenada umro. Samo se srušio. Ja sam otrčao u kuhinju i potegao za flašom. Kada sam pola ispraznio krenuo sam u ono što me čeka po pitanju organizacije sahrane. Emocije su bile ugašene. Nula - kaže Petar.
Tako je bilo i sa emotivnim partnerkama.
- Ne sjećam se ni šta sam osjećao, samo znam da bi mi laknulo kada su me ostavljale. I zato sam obožavao dio one pjesme -"izbij je iz glave, idi negdje napij se". To je bio moj refren - kaže Petar.
<h2>Kada je bilo konačno dosta?</h2>
Ono što ga razlikuje od stereotipa alkoholičara jeste činjenica da nije imao klasičan "prelomni trenutak" u kojem je odlučio da od sjutra ne pije.
- Tinjalo je to dugo i pokušavao sam da pijem maksimalno tri pića dnevno, po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Ali čašica rakije nikada nije bila usamljena. To je razlika između alkoholičara i drugih. Za nas čašica nikada ne znači kraj, već početak - istakao je on.
U ustanovi za liječenje bolesti zavisnosti, Kakaricka gora, dobio je stručnu pomoć ali i, kako kaže, ključ rješenja.
- Spasio me je program 12 koraka. To nije ni medicinski ni religijski program. To je duhovna promjena. Zahvaljujući tome nemam želju za pićem - dodao je Petar.
<h2>Država bez sistemskog odgovora</h2>
U Crnoj Gori ne postoji registar osoba koje se liječe ili su se liječile od alkoholizma, što otežava borbu protiv ove bolesti, ocijenila je za RSE doktorka Sabina Ćatić, nacionalna koordinatorka za alkohol.
- Nije moguć bez odgovarajuće zakonske osnove, što dodatno komplikuje javno zdravstveni odgovor. Podatke prikupljamo iz domova zdravlja, bolnica, kroz detekciju bolesti koje su povezane sa alkoholizmom - kaže Ćatić.
Prema istraživanjima sve više mladih započinje konzumaciju već u srednjoj školi.
Među šesnaestogodišnjacima, rezultati iz 2019. pokazuju da je čak 68 odsto dječaka i 57 odsto djevojčica konzumiralo alkohol u prethodnih godinu".
Ćatić upozorava da rizici po zdravlje počinju od prve kapi alkohola, iako povremena, kontrolisana konzumacija ne mora nužno značiti bolest.
- Međutim, granica prema zavisnosti je često nevidljiva poput povećane tolerancije, zanemarivanja obaveza i odnosa, te nastavak konzumacije uprkos štetnim posljedicama su jasan znak da je problem već tu - naglasio je on.
Naglašava da je potrebna edukacija u školama, promjena percepcije alkohola u kulturi zabave, ali i osnaživanje mladih da razumiju posljedice.
- Jer alkoholizam nije samo lični problem već sistemski - napominje Petar.
<h2>Oporavljen, a ne izliječen</h2>
Tokom razgovora, Petar naglašava da nije izliječen već oporavljen.
- Alkoholizam je hronična, progresivna bolest. Ako bih popio samo jednu čašu, mozak bi mi se resetovao. Kao da nikad nisam bio trijezan. Zato kažem da nisam izliječen već oporavljen - kaže on.
Danas, svoj život opisuje kao miran.
- Vozim biciklo, igram stoni tenis. Ne pratim portale, ne čitam vijesti. Ništa. Apstiniram od svega - rekao je Petar.
Svakodnevno ide na sastanke Anonimnih alkoholičara i pomaže novim članovima, dijeleći lično iskustvo.
- Ali ne obećavam nikom da sjutra neću popiti. Samo znam da danas neću. I tako već deset godina - zaključuje Petar.

Petrov put od zavisnosti do oporavka: "Alkohol mi je bio neophodan kao vazduh"

Kompanija Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, mora da se suoči s tužbama američkih saveznih država koje je optužuju da podstiče zavisnost od društvenih mreža među tinejdžerima, presudio je u utorak savezni sudija u Kaliforniji.
Okružna sutkinja u Ouklandu Ivon Gonzales Rodžers odbacila je Metin zahtjev da odbaci tvrdnje koje su savezne države iznijele u dvije odvojene tužbe podnijete prošle godine, jednoj koja uključuje više od 30 država, dok druga uključuje samo Floridu.
Meta je tvrdila da je savezni zakon blokirao neke od tvrdnji i da su države propustile da ukažu na obmanjujuće izjave koje je iznijela.
Sutkinja je stavila određena ograničenja na tvrdnje država, ali je dozvolila da se slučaj nastavi. Takođe je odbila zahtjev Mete da se odbace neke tvrdnje o zavisnosti od društvenih mreža koje su podnijele pojedine države.
Države traže od suda ograničenja Metinih navodno nezakonitih poslovnih praksi i traže neodređenu novčanu odštetu.
Dtotine tužbi podnijete su protiv Mete, TikToka u vlasništvu Bajdedensa (ByteDance) i Jutjuba (YouTube) u vlasništvu Alfabeta (Alphabet), s optužbama da te kompanije prave algoritme koji izazivaju zavisnost koja dovodi do anksioznosti, depresije i problema s tjelesnom slikom među adolescentima, bez upozorenja na rizike.

Meta mora da se suoči s tužbama u SAD zbog zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža

Čet džipiti (Chat GPT) se pojavio u novembru 2022.godine, a danas je teško zamisliti dan bez njegove pomoći, jer postao nešto kao personalni asistent kad treba proučiti neku temu, kad treba nešto brzo prevesti, kad se treba prijaviti na konkurs i istražiti neku oblast, on je veliki pomoćnik - &nbsp;kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E stručnjakinja za digitalizaciju Jasna Pejović.
Za korišćenje Chat GPT-a je važno da on dobije zadan kontekst, ili, objašnjava Pejović, neku vrstu okvira odakle će on da daje odgovor.
- Mogu mu se dati podaci, bilo u obliku teksta, bilo u obliku fajla, koji se prikači, uz taj vaš pront. I kažete mu molim vas odgovore koje mi budete davali, s njim pričate kao sa čovjekom, uzmite u obzir podatke koje sam vam ja dala. I onda krenete sa pitanjima, i naravno, treba imati u vidu, da bez obzira šta dobijamo mi to moramo da proučimo i sa te kritičke strane malo istražimo, jer jako često dešava da dobijemo i netačne podatke - rekla je Pejović.
Da li je danas moguće biti konkurentan u apliciranju za neki i projekat, pita se Pejović, ako se kao pomoć ne koristi neki od sličnih alata, to se naravno vidi da je ,,mašina” pisala, kaže ona, ali, sve je tu od potrebnih informacija.
Sagovornica emisije Srećan dan kaže da se i ona ,, isključi”, odmara od tehnologije, pa se u tim trenucima prepušta pisanju i posveti se djeci.
- Djeca su nam od malih nogu dopaminski zavisnici od jako kratkih informacija kojima su izloženi, i ne može ništa više da im drži pažnju, a mi roditelji, mi smo isto takvi. Onda je to momenat u kom ja sklanjam tehnologije i kažem - okej pričamo sada i nema gledanja u ekran. I meni je dan takav da očekujem neku važnu poruku, onda kažem pa šta to može biti važno da ne može da sačeka pola sata, a znamo i sami, da prije nekih dvadesetak godina je bilo skroz okej da se čeka i idući radni dan - istakla je Pejović.
Roditelji ne mogu ignorisati tehnologije i praviti se da one ne postoje, smatra Pejović, jer su one dio života naše djece, pa ako hoćemo da njegujemo odnose sa našom djecom, moramo da razumijemo, poručuje ona, u kakvom svijetu oni žive.
- Traženje mjere i balansa da razumijemo taj svijet tehnologije u kom naša djeca žive, da bi na kraju krajeva mogli da se postavimo ispravno, kad to ne zahtjeva naše ulaganje vremena u te iste tehnologije. Ako su moja djeca jako zainteresovana za Tik Tok, ili da gledaju online neku seriju, onda nekako treba i ja da budem u tom njihovom svijetu, da bismo imali zajedničke teme - naglasila je Pejović.
Na tržištu rada se dešavaju dvije struje, ističe gošća emisije Srećan dan, prva struja je digitalizacija svega što možete da zamislite, i svako zanimanje, dodaje ona, koji ima potencijal da se automatizuje, tako će i biti.
- To znači da mi treba da pratimo trendove da bismo ostali konkurentni na tom tržištu rada, i to znači da poznajemo Chat GPT, druge načine pronalaženja informacija, korišćenje računara danas se već podrazumijeva, ako imate neki biznis vi morate da poznajete osnove digitalnog marketinga i principe kako to funkcioniše da bi vam biznis bio vidljiv. Jako puno izazova, uzimajući u obzir da se tehnologije strašno brzo mijenjaju … Druga struja na tržištu rada je vraćanje tradicionalnim poslovima, na primjer za onoga ko umije da postavlja keramičke pločice biće uvijek posla, za onoga ko umije da napravi tradicionalnu pitu i pretvori to u neki turistički biznis, biće uvijek posla. To su ta dva puta kojima se ide, povratak prirodi i tradicionalna zanima ja, a sa druge strane apsolutna digitalizacija, pa sad treba pronaći gdje se najbolje osjećamo i snalazimo - zaključila je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKb6kEVgjrA8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Pejović: Djeca od malih nogu dopaminski zavisnici od kratkih informacija, ništa im više ne drži pažnju

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Tag: zavisnost