Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,51 milijardu eura, što je 2,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 200,8 miliona eura, što je dva odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 3,6 odsto i iznosio je 1,31 milijardu eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,4 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,3 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 64,7 miliona eura, koje čine električna energija 56,9 miliona EUR i ostalo.
U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 340,8 miliona euro koje čine drumska vozila 142 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 50,8 miliona euro, Švajcarska 23,9 miliona euro i Bosna i Hercegovina 19,5 miliona euro.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 213,1 miliona euro, Kina 170,5 miliona euro i Njemačka 134,6 miliona euro.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spoljnotrgovinska robna razmjena 1,51 milijardu

Policiji je u 2023. godini prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja, 25 seksualnih napada, a zabilježena su i 104 slučaja korupcije, pokazala je Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori kriminaliteta) koju je objavio Zavod za statistiku (Monstat).&nbsp;
Prema podacima Monstata, u 2023. godini policiji su prijavljena 4.094 krivična djela, dok je broj osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom bio 4.343.
Zabilježeno je pet namjernih ubistava i 33 pokušaja ubistva.
Prema statistici desio se 151 teški napad, prijavljeno je 15 slučajeva silovanja, 25 seksualnih napada i 27 razbojništava.
Prijavljene su 443 provale, 332krađe, 66 nezakonitih posjedovanja i upotreba droga i 315 slučajeva trgovine narkoticima.
Prijavljena su 104 slučaja korupcije, 17 krijumčarenja &nbsp;migranata, 262 trgovine oružjem i eksplozivima.
- Većinu osoba čine muškarci sa 90 odsto ili 3 909, dok žene čine 10 odsto od ukupnog broja osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom, odnosno 434 - navodi se u saopštenju Monstata.
Ukupan broj procesuiranih lica u 2023. godini iznosi 9.227.
- Od tog broja, punoljetni učinioci čine 95,1 odsto ili 8 776, dok maloljetni učinioci čine 4,9 odsto od ukupnog broja procesuiranih lica, odnosno 451 - navodi se u izvještaju.
Ukupan broj osuđenih lica u 2023. godini iznosi 2.724.
- Većinu osuđenih čine muškarci sa 91,4 odsto ili 2 489, dok žene čine 8,6 odsto od ukupnog broja osuđenih lica, odnosno 235 - podaci su Monstata.
Većina lica u zatvoru su muškarci, i čine 96,7% od ukupnog broja zatvorenika.
Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori &nbsp;kriminaliteta) je rezultat godišnjeg prikupljanja podataka za Eurostat/UNODC (UN-CTS upitnik), za sve faze sistema krivičnog pravosuđa, policija – tužilaštva - sudovi – zatvori.&nbsp;
U Crnoj Gori, Uprava za statistiku po prvi put objavljuje saopštenje o indikatorima kriminaliteta, iako se podaci o kriminalitetu prikupljaju duži niz godina za Eurostat/UN.

Policiji prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja i 25 seksualnih napada

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

U Crnoj Gori 229.560 stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku - Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.

Skoro 230.000 stanovnika govori neki strani jezik

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu su u odnosu na isti prošlogodišnji period porasle 0,2 odsto, pokazuju podaci Monstata. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 1,6 odsto, odnosno 0,2 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,1 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektori vađenje ruda i kamena ostao i prerađivačka industrija bilježe rast 1,1 odsto, odnosno 0,1 odsto - rekli su iz Monstata. 
 
Statističari su naveli da cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na isti prošlogodišnji period bilježe rast 6,6 odsto. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 12,6 odsto, odnosno 5,6 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,6 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad 1,7 odsto, dok sektor prerađivačka industrija bilježi rast jedan odsto - navodi se u saopštenju.

Rast cijena industrijskih proizvoda

Nakon objave rezultata popisa stanovništva prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta. Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke su ponovile zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije. One su kao osnovni argument naveli činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom. U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra. Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je i lider proruskog DF, u više navrata je najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom. To je 15. oktobra u parlamentu ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu: - Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Tabela sa rezultatima popisa o maternjem jeziku u Crnoj Gori"> </figure>  Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpske SNP i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu sa 'realnom strukturom stanovništva'. - &nbsp;I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić. Ostatak vladajućih partija, nije se izjasnio ovim povodom. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> </figure>  Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave: - Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istako je on. Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a. <h2>Crnogorski i srpski jezik kroz posljednja tri popisa stanovništva</h2> Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto. Na popisu održanom 2003, u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata. Ustav Crne Gore, u kome je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007, godinu nakon referenduma o nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ćirilizovan natpis na policijskim automobilima u Crnoj Gori"> </figure>  Crna Gora je poput ostalih država, nastalih iz bivše Jugoslavije u kojoj je zvanični jezik bio srpsko-hrvatski, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Promjene Ustava 2011. bile su povod da tadašnja prosrpska opozicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži izmjenu u dijelu identitetskih pitanja i državnih simbola. Traženo je da se srpski jezik normira kao službeni, uvođenje takozvane narodne zastave trobojke i skraćenje državne himne. Vlast na čelu sa DPS-om Mila Đukanovića je odbila ove zahtjeve. Prosrpske stranke su optuživale vlast Mila Đukanovića da je "protjerala srpski jezik i ćirilicu iz Crne Gore", iako je srpski u Ustavu definisan kao jezik u službenoj upotrebi, a latinica i ćirilica ravnopravna pisma. Do promjene vlasti je došlo 2020. godine na izborima, na kojima je dotadašnja prosrpska opozicija postala dio parlamentarne većine, a 2024. su zauzeli i dio resora u Vladi Milojka Spajića. Nakon promjene vlasti došlo je do porasta korišćenja ćiriličnog pisma u institucijama. <h2>Procedura izmjene Ustava Crne Gore</h2> Uz stranke bivšeg DF-a i SNP-a, u sastavu parlamentarne većine su Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske nacionalne stranke i Bošnjačka stranka. Oni ukupno imaju 54 od 81 poslanika što čini dvotrećinsku većinu u Skupštini Crne Gore. Prema Ustavu, za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, a za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, uz to potrebno organizovati referendum. Na referendumu bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom. Lideri prosrpskog DF-a su ranije najavljivali da će uvesti srpski jezik kao službeni 'uz minimalni angažman u parlamentu', ali nisu objasnili na koji način. Komentarišući najave prosrpskih stranaka, iz Digitalnog forenzičkog centra iz Podgorice su ocijenili da "kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli ima za cilj polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog društva. - Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore - zaključili su iz DFC. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broja Srba u Crnoj Gori. Dva dana nakon objave Vučić se oglasio konstatacijom da su rezultati popisa dobra poruka "za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik". Rezultati su pokazali i da 6,9 odsto stanovnika bosanski jezik smatra maternjim, albanski 5,2 posto, ruski 2,3, srpsko-hrvatski dva posto a hrvatski 0,3 procenta.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da protestuje zbog nastupa v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ocjenjujući da je netačno i van konteksta predstavio njihov raniji razgovor i time pokušao da dovede organizaciju u vezu sa „odbranom kriminalaca“.
U HRA navode da se dosljedno zalažu da amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima budu usklađeni sa evropskim standardima, kako bi se tzv. „bezbjednosne smetnje“ prema policijskim službenicima utvrđivale u pravičnom i transparentnom disciplinskom postupku. Suprotno tome, kako tvrde, aktuelni predlog vlasti ide ka ukidanju takvog postupka.
- Šćepanović je ponovo tvrdio da su predloženi amandmani potpuno usklađeni sa evropskim standardima, iako za to ne postoji potvrda Evropske komisije, koja je ključna za provjeru usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i zaštitu ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
HRA ističe i da je direktor policije pogrešno i izvučeno iz konteksta prikazao sadržaj sastanka koji je održan prije tri i po mjeseca sa izvršnom direktoricom organizacije Teom Gorjanc-Prelević i izvršnom direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević.
- Tema tog sastanka nije bio Zakon o unutrašnjim poslovima, već bezbjednosna situacija na Cetinju. Javnost je o svim detaljima već informisana putem saopštenja obje strane. Omalovažavanje sagovornika i pokušaji lične diskreditacije predstavnika civilnog sektora ne doprinose demokratskoj kulturi niti odgovornosti institucija - &nbsp;poručuju iz HRA.
Organizacija očekuje, kako navode, korektan, argumentovan i uvažavajući dijalog sa civilnim društvom, posebno kada je riječ o pitanjima koja direktno utiču na ljudska prava, integritet policije i proces evropskih integracija.
- Posebno očekujemo da se mišljenje Evropske komisije ne ignoriše prije usvajanja zakona koji imaju direktan uticaj na ljudska prava - , zaključuju iz HRA.

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Vlada je dopunila osnovnu i doplatnu listu ljekova sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi - navodi se u saopštenju nakon danas održane sjednice.
Lista ljekova je, kako ističu, jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše.&nbsp;
- Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena.&nbsp;
- Donošenjem ove odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte - kazali su iz Vlade.

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Policija u Baru identifikovala je osobu osumnjičenu za podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina, koji je zapaljen 15. decembra oko 03.30 časova ispred porodične kuće oštećenog. Osumnjičenom P.Đ. (28) iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i Odjeljenja bezbjednosti Bar reagovali su po prijavi oštećenog, koji je tog jutra prijavio da je njegov automobil marke „Renault“ zahvatio požar dok je bio parkiran ispred kuće.
U saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru, policija je utvrdila osnovanu sumnju da je P.Đ. upotrijebio određeno sredstvo, a potom otvorenim plamenom zapalio vozilo, pričinivši materijalnu štetu na automobilu i ogradi kuće.
Požar se proširio i na visoku vegetaciju u dvorištu, čime je, kako se sumnja, bila ugrožena bezbjednost članova porodice koji su se nalazili u objektu.
Po nalogu postupajućeg tužioca, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava, a policija nastavlja dalji rad u predmetu.

Rasvijetljeno podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina: Krivična prijava protiv Baranina

Vlada je danas donijela odluku o formiranju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, navodi se u saopštenju nakon održane sjednice danas.&nbsp;
U diskusiji je, kako se navodi u saopštenju, istaknuto da će formiranje ovog tijela omogućiti sistematičan, koordinisan i inkluzivan pristup rješavanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapređenju institucionalnog okvira i prakse.&nbsp;
- Obrazovanjem Međuresorske radne grupe obezbjeđuje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju između predstavnika državnih organa i medija, uz mogućnost uključivanja drugih relevantnih institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva - ističu u Vladi.
Na čelu radne grupe će biti predstavnici medija (predsjednik i zamjenik predsjednik), dok će članovi biti dva predstavnika medija, kao i po član iz Generalnog sekretarijata Vlade i Osnovnog državnog tužilaštva.
- Predstavnike državnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starješine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada na prijedlog Sindikata medija Crne Gore - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Zadaci Radne grupe obuhvataju analizu aktuelnog institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, te kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora) i pružanje besplatne pravne i psihološke podrške.
Radna grupa će se baviti i analizom i pronalaženjem institucionalnog okvira za budući mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadležnih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapređenje bezbjednosti novinara, uključujući mjere prevencije, zaštite i efikasnog institucionalnog odgovora.&nbsp;
- Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, prijedloga izmjena ili donošenja novih akata, radi jačanja saradnje i povjerenja između državnih organa i medijske zajednice - istaknuto je u saopštenju.
Konstatovano je da donošenje odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti.

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Pucnjava u Budvi, nema povrijeđenih

Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zavod-za-statistiku