Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,51 milijardu eura, što je 2,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 200,8 miliona eura, što je dva odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 3,6 odsto i iznosio je 1,31 milijardu eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,4 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,3 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 64,7 miliona eura, koje čine električna energija 56,9 miliona EUR i ostalo.
U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 340,8 miliona euro koje čine drumska vozila 142 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 50,8 miliona euro, Švajcarska 23,9 miliona euro i Bosna i Hercegovina 19,5 miliona euro.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 213,1 miliona euro, Kina 170,5 miliona euro i Njemačka 134,6 miliona euro.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spoljnotrgovinska robna razmjena 1,51 milijardu

Policiji je u 2023. godini prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja, 25 seksualnih napada, a zabilježena su i 104 slučaja korupcije, pokazala je Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori kriminaliteta) koju je objavio Zavod za statistiku (Monstat).&nbsp;
Prema podacima Monstata, u 2023. godini policiji su prijavljena 4.094 krivična djela, dok je broj osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom bio 4.343.
Zabilježeno je pet namjernih ubistava i 33 pokušaja ubistva.
Prema statistici desio se 151 teški napad, prijavljeno je 15 slučajeva silovanja, 25 seksualnih napada i 27 razbojništava.
Prijavljene su 443 provale, 332krađe, 66 nezakonitih posjedovanja i upotreba droga i 315 slučajeva trgovine narkoticima.
Prijavljena su 104 slučaja korupcije, 17 krijumčarenja &nbsp;migranata, 262 trgovine oružjem i eksplozivima.
- Većinu osoba čine muškarci sa 90 odsto ili 3 909, dok žene čine 10 odsto od ukupnog broja osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom, odnosno 434 - navodi se u saopštenju Monstata.
Ukupan broj procesuiranih lica u 2023. godini iznosi 9.227.
- Od tog broja, punoljetni učinioci čine 95,1 odsto ili 8 776, dok maloljetni učinioci čine 4,9 odsto od ukupnog broja procesuiranih lica, odnosno 451 - navodi se u izvještaju.
Ukupan broj osuđenih lica u 2023. godini iznosi 2.724.
- Većinu osuđenih čine muškarci sa 91,4 odsto ili 2 489, dok žene čine 8,6 odsto od ukupnog broja osuđenih lica, odnosno 235 - podaci su Monstata.
Većina lica u zatvoru su muškarci, i čine 96,7% od ukupnog broja zatvorenika.
Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori &nbsp;kriminaliteta) je rezultat godišnjeg prikupljanja podataka za Eurostat/UNODC (UN-CTS upitnik), za sve faze sistema krivičnog pravosuđa, policija – tužilaštva - sudovi – zatvori.&nbsp;
U Crnoj Gori, Uprava za statistiku po prvi put objavljuje saopštenje o indikatorima kriminaliteta, iako se podaci o kriminalitetu prikupljaju duži niz godina za Eurostat/UN.

Policiji prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja i 25 seksualnih napada

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

U Crnoj Gori 229.560 stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku - Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.

Skoro 230.000 stanovnika govori neki strani jezik

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu su u odnosu na isti prošlogodišnji period porasle 0,2 odsto, pokazuju podaci Monstata. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 1,6 odsto, odnosno 0,2 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,1 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektori vađenje ruda i kamena ostao i prerađivačka industrija bilježe rast 1,1 odsto, odnosno 0,1 odsto - rekli su iz Monstata. 
 
Statističari su naveli da cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na isti prošlogodišnji period bilježe rast 6,6 odsto. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 12,6 odsto, odnosno 5,6 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,6 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad 1,7 odsto, dok sektor prerađivačka industrija bilježi rast jedan odsto - navodi se u saopštenju.

Rast cijena industrijskih proizvoda

Nakon objave rezultata popisa stanovništva prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta. Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke su ponovile zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije. One su kao osnovni argument naveli činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom. U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra. Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je i lider proruskog DF, u više navrata je najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom. To je 15. oktobra u parlamentu ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu: - Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Tabela sa rezultatima popisa o maternjem jeziku u Crnoj Gori"> </figure>  Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpske SNP i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu sa 'realnom strukturom stanovništva'. - &nbsp;I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić. Ostatak vladajućih partija, nije se izjasnio ovim povodom. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> </figure>  Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave: - Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istako je on. Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a. <h2>Crnogorski i srpski jezik kroz posljednja tri popisa stanovništva</h2> Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto. Na popisu održanom 2003, u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata. Ustav Crne Gore, u kome je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007, godinu nakon referenduma o nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ćirilizovan natpis na policijskim automobilima u Crnoj Gori"> </figure>  Crna Gora je poput ostalih država, nastalih iz bivše Jugoslavije u kojoj je zvanični jezik bio srpsko-hrvatski, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Promjene Ustava 2011. bile su povod da tadašnja prosrpska opozicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži izmjenu u dijelu identitetskih pitanja i državnih simbola. Traženo je da se srpski jezik normira kao službeni, uvođenje takozvane narodne zastave trobojke i skraćenje državne himne. Vlast na čelu sa DPS-om Mila Đukanovića je odbila ove zahtjeve. Prosrpske stranke su optuživale vlast Mila Đukanovića da je "protjerala srpski jezik i ćirilicu iz Crne Gore", iako je srpski u Ustavu definisan kao jezik u službenoj upotrebi, a latinica i ćirilica ravnopravna pisma. Do promjene vlasti je došlo 2020. godine na izborima, na kojima je dotadašnja prosrpska opozicija postala dio parlamentarne većine, a 2024. su zauzeli i dio resora u Vladi Milojka Spajića. Nakon promjene vlasti došlo je do porasta korišćenja ćiriličnog pisma u institucijama. <h2>Procedura izmjene Ustava Crne Gore</h2> Uz stranke bivšeg DF-a i SNP-a, u sastavu parlamentarne većine su Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske nacionalne stranke i Bošnjačka stranka. Oni ukupno imaju 54 od 81 poslanika što čini dvotrećinsku većinu u Skupštini Crne Gore. Prema Ustavu, za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, a za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, uz to potrebno organizovati referendum. Na referendumu bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom. Lideri prosrpskog DF-a su ranije najavljivali da će uvesti srpski jezik kao službeni 'uz minimalni angažman u parlamentu', ali nisu objasnili na koji način. Komentarišući najave prosrpskih stranaka, iz Digitalnog forenzičkog centra iz Podgorice su ocijenili da "kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli ima za cilj polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog društva. - Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore - zaključili su iz DFC. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broja Srba u Crnoj Gori. Dva dana nakon objave Vučić se oglasio konstatacijom da su rezultati popisa dobra poruka "za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik". Rezultati su pokazali i da 6,9 odsto stanovnika bosanski jezik smatra maternjim, albanski 5,2 posto, ruski 2,3, srpsko-hrvatski dva posto a hrvatski 0,3 procenta.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Crne Gore je odlučna da učini sve što je u njenoj moći kako bi pregovore sa Evropskom unijom (EU) završila do kraja 2026. godine i bila spremna za članstvo 2028. 
 
To je saopšteno na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa državnim sekretarom za EU u španskom Ministarstvu vanjskih poslova, Fernandom Marijanom Sampedrom Markosom. 
 
- Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora i Španija njeguju prijateljske odnose, i da su u prethodnom periodu otvorene nove perspektive njihovog razvoja zahvaljujući snaženju političkog dijaloga na najvišem nivou - naveli su u Ministarstva vanjskih poslova (MVP). 
 
Ibrahimović je, kako se dodaje, zahvalio na kontinuiranoj podršci Španije evropskom putu Crne Gore, posebno zbog isticanja činjenice da je Crna Gora najdalje odmakla u pregovaračkom procesu, da vodi konstruktivnu regionalnu politiku i da je u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. 
 
- Naglašena je odlučnost Crne Gore da učini sve što je u njenoj moći kako bi pregovore sa EU završila do kraja 2026. godine i bila spremna za članstvo 2028. godine - ističe se u saopštenju MVP-a. 
 
Kako se dodaje, ukazano je na značajne rezultate postignute u relativno kratkom periodu i na očuvanje entuzijazma za evropsku agendu kao najveći nacionalni prioritet. 
 
- Posebno su ocijenili da je za pristupanje Crne Gore Uniji od ključnog značaja nastavak kontinuiranog i intenzivnog dijaloga sa državama članicama - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Crna Gora odlučna da učini sve da pregovore završi do 2026.

E dobro, sad je sve mnogo jasnije... Pridružujem se čestitkama! Pa nama se sve ovo dešava jer nam je Śarova policija pošla u Grčku da hapsi - poručio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić nakon što je šef poslanika Demokrata i generalni sekretar te partije Boris Bogdanović čestitao bezbjednosnom sektoru Crne Gore<a href="https://etv.me/hronika/u-grckoj-uhapsena-dva-visokorangirana-clana-okg-iz-crne-gore"> na hapšenju koje se desilo u Grčkoj</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbogdanovic-cestita-sektoru-bezbjednosti-na-hapsenju-koje-se-desilo-grckoj-dokaz-da-se-crna-gora-vise-ne-boji-mafije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, prošle sedmice su se u razmaku od tri dana u Podgorici desila dva ubistva. U Staroj Varoši je ubijen Igor Nedović, a u kvartu Preko Morače, u bašti jednog ugostiteljskog objekta, Ivan Milačić. Policija je ustvrdila da se radi o nastavku obračuna klanova. Osim toga, predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića fizički su napali braća Vidak, Jovo i Bato Mitrović koji se povezuju sa Novom srpskom demokratijom (NSD).
- Vratite ih ljudi, aman, ubijaju se ljudi u centru grada, napadaju gradonačelnike, masovne tuče su po primorju, maloljetnici po primorju se bodu noževima! &nbsp;PS. Đe bijaše ovaj prekjuče na press konferenciji Sektora bezbjednosti oko ovih manje bitnih stvari, ubistava i napada na službena lica, da nije u Grčku? - pitao je Odžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1948091840554754125%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Pa nama se sve ovo dešava jer nam je Śarova policija pošla u Grčku da hapsi

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici utvrdila <a href="https://www.gov.me/dokumenta/a4d2d1da-8fb4-4b81-9293-dcacd188df2c">Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost</a>.
Osim toga, utvrđen je Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka.
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata.

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o ANB-u

Šef kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović čestitao je sektoru bezbjednosti Crne Gore na hapšenju dva visokorangirana člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore -Stevana Kraljevića (35) i Đorđija Đukića (26) kojima su lisice na ruke stavljene u Grčkoj?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-grckoj-uhapsena-dva-visokorangirana-clana-okg-iz-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Čestitam sektoru bezbjednosti Crne Gore, a posebno službenicima NCB Interpola Podgorica, na još jednoj potvrdi profesionalnosti, upornosti i međunarodnog ugleda, hapšenju Stevana Kraljevića i Đorđa Đukića, visokorangiranih pripadnika zloglasnog kavačkog kriminalnog klana, na teritoriji Republike Grčke. Ovo je još jedan u nizu konkretnih i snažnih udaraca organizovanom kriminalu, koji jasno pokazuje da više nema nedodirljivih. Dokaz da se Crna Gora više ne boji mafije, već mafija bježi od Crne Gore - napisao je Bogdanović.
Istina je, kaže, da ovi rezultati nijesu slučajni.
- Oni su rezultat mukotrpnog i često nevidljivog rada časnih profesionalaca u bezbjednosnom sektoru, koji su danima i mjesecima tragali, analizirali, pratili i koordinisali, rame uz rame sa međunarodnim partnerima. Takva borba zaslužuje podršku cijelog društva, a ne napade, sabotaže i spinove. Zato valja jasno reći da svakodnevna hapšenja članova najmoćnijih kriminalnih klanova su razlog za otvoreni hibridni rat koji se vodi protiv bezbjednosnog sektora. Taj rat se vodi preko dijela medija koje je, prema sopstvenom priznanju, osnovao osumnjičeni član kriminalne organizacije, Aco Mijajlović. Vodi se preko pojedinih privrednih subjekata, koje kriminal koristi kao paravan za finansiranje svoje odbrane. Vodi se i preko političkih partija i pojedinaca koji više nijesu politički oponenti, već saučesnici u pokušaju da se kriminal zaštiti, a država oslabi - naveo je Bogdanović. 
 
No, poručuje, neće uspjeti.
- Jer dok mafija koristi lažne identitete da se skriva po svijetu, država koristi stvarna imena da traži pravdu. Dok kriminalci bježe i kriju se iza falsifikovanih pasoša, bezbjednosni sektor Crne Gore gradi međunarodno povjerenje kroz operativne rezultate. Zato još jednom, čestitke svima koji su doprinijeli ovom uspjehu. Budite sigurni da vam narod vjeruje. A oni koji vas napadaju, samo potvrđuju da ste pogodili pravo u centar problema - zaključio je on.

Bogdanović čestita sektoru bezbjednosti na hapšenju koje se desilo u Grčkoj: „Dokaz da se Crna Gora više ne boji mafije“

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Tag: zavod-za-statistiku