<p>Bivši premijer Zdravko Krivokapić pozvao je predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da premoste jaz koji postoji između njih.</p>
<p>U otvorenom pismu Krivokapić ističe kako je njih dvojicu "prve prepoznao kao buduće ministre u ekspertskoj vladi".&nbsp;</p>
<p>- Dijeleći dobro i zlo imali smo, pored svih izazova, jedan suštinski – da osjetno unaprijedimo kvalitet života svih crnogorskih građana. Podsjećanja radi, nakon dolaska iz Japana u julu 2021. godine projektovao sam da će prosječna plata početkom 2025. godine biti 1000 eura. Dakle, uspjeli smo da skrenemo pažnju sa glavne teme - nacionalizma, ali se ispostavilo da ekonomske teme nisu jedine važne u Crnoj Gori. Ispostavilo se da je jednako važna tema, iako još uvijek nedostižna - pravda. Zato i Njegoš smješta sve ljudske vrline u tu jednu. Pravednost - navodi on u pismu koje je objavio Dan.</p>
<p>Kaže kako ih je protežirao na svakom mjestu.</p>
<p>- Smatrao sam da ste vas dvojica najbolje što je Crna Gora mogla u tom trenutku da iznjedri na polju finansijsko-ekonomske ekspertize. Ja sam se povukao iz političke kaljuge dok ste vi, kao mladi ljudi, to prepoznali kao prostor za nastavak političke borbe za bolju i zdraviju Crnu Goru, naslanjajući se na rezultate i kontinuitet 42. Vlade.I tada sam vas intezivno podržavao - naveo je on.</p>
<p>Trudio se, kaže, da im pomogne.</p>
<p>- Koliko je to bilo u mojoj moći, iako su vam brzo i slučajni prolaznici postali bliži od pravih i iskrenih prijatelja, koji su prema vama osjećali roditeljsku, bratsku ili sestrinsku naklonost. Zaboravili ste, međutim, da onaj koji se odrekne prijatelja biva po pravilu okružen neprijateljima - istakao je Krivokapić.</p>
<p>Težio je da ih ne kritikuje i, kako je dodao, da im ukaže na greške.</p>
<p>- Boljelo me je vaše razdvajanje, jer znam da ono nije imalo veze sa ideološkim ili programskim razlikama, već je, uvjeren sam u to, postalo stvar ličnog ponosa i sujete. Zato ću vas podsjetiti na riječi patrijarha Pavla, koji je govorio da nije suština u tome„da budemo važni i slavni, već da budemo dorasli vremenu u kom smo i mjestu na kome smo”. Sada, u ovom zaista prelomnom trenutku, imam obavezu zbog građana Crne Gore da vas pozovem da nastavite saradnju, ma koliko ona bila nepodnošljiva za vaše lične sujete. Da zbog interesa Crne Gore i njene evropske budućnosti, date sve od sebe da revitalizujete barem dio onoga što ste radili tokom 42. Vlade i osnivanja PES-a - napisao je Krivokapić.</p>
<p>Sada je, smatra, šansa koju ne smiju propustiti.</p>
<p>- Nadam se da je, poslije podgoričkih izbora, kod vas nastupilo otrježnjenje i zato sam više nego ubijeđen da postoji prostor i šansa koju ne smijete propustiti. To od vas očekuju građani, koji su siti svakodnevnih izbora i koji gube povjerenje u trenutne političke procese. Smjenjivost je polazna odrednica demokratije, ali u ovom trenutku vas dvojica, predsjedniče i premijeru, u interesu napretka i težnje da Crna Gora postane najbolje mjesto za život u ovom dijelu Evrope - poručio je Krivokapić.</p>
<p>Imaju, ocjenjuje on, jedinstvenu priliku da naprave - ne kratkoročni dogovor i riješe samo pitanje lokalne vlasti u Podgorici - već i da sklope primirje ili pakt o nenapadanju.</p>
<p>- Nazovite ga kako god želite, do realizacije konačnog cilja a to je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To je vrhovni državni interes, a vaša je obaveza da se u tom smislu ponesete državnički - naglasio je Krivokapić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krivokapić traži da se Spajić i Milatović pomire: Boljelo me je vaše razdvajanje, sad imate jedinstvenu šansu

<p>Kontroverza oko puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom i propusta koje je država napravila prilikom preuzimanja ovog projekta od koncesionara, kompanije „Univerzal Monte“ nije ni blizu raspleta, ali slučaj pred Privrednim sudom ide ka epilogu.</p> <p>Dvije i po godine traje postupak po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika <b>Vuka Hamovića</b>, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT aranžman) puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, plus zakonsku kamatu koja je prešla 700.000 eura.</p> <p>Sporazumom, koji je potpisan početkom maja 2021. godine između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer <b>Milojko Spajić</b>, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.</p> <h2><b>Parnica</b></h2> <p>Novo ročište pred Privrednim sudom biće održano danas u 11 sati, a kako je portalu ETV saopšteno iz Privrednog suda u dosadašnjem postupku prezentovana je većina dokaza.</p> <p>- U predmetu &nbsp;316/22, u pravnoj stvari tužioca „Univerzal Monte“ DOO Herceg novi protiv tužene Crne Gore, u toku je glavna rasprava na kojoj je izvedena većina dokaza – kazao je našem portalu portparol i sudija u ovom sudu <b>Vladimir Bulatović</b>, dodajući da ne može dati precizan odgovor kada će postupak biti okončan.</p> <p>Sa druge strane, advokat kompanije <b>Mladen Ivanović </b>očekuje da glavna rasprava bude zaključena na današnjem ročištu s obzirom na to da su, kako je rekao, izvedeni svi dokazi i da je činjenično stanje utvrđeno u dovoljnoj mjeri za presuđenje.&nbsp;</p> <p>- Predmet tužbe je zahtjev za isplatu četiri miliona eura sa zakonskom kamatom počev od 1. februara 2022. pa do isplate, a koji iznos tužena duguje po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu - isplatu četiri miliona eura, što ona i ne spori u parnici – kazao je Ivanović.</p> <p>Za Ivanovića je slučaj čist i kao jedinu moguću presudu vidi onu u korist njegovog klijenta.</p> <p>- Više sam nego siguran da ćemo uspjeti u ovoj parnici jer smo dokazali da smo izvršili svoje ugovorne obaveze, za razliku od države. Svakako, nakon odluke Suda strana koja ne bude zadovoljna ima pravo na žalbu i kasnije reviziju – kazao je Ivanović, ističući da prvostepeni postupak teče po planu, te da nema primjedbi na efikasnost postupanja suda u ovom predmetu.</p> <h2><b>Hronologija problema</b></h2> <p>Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine – Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić"> <figcaption>Vlada Krivokapića odlučila da raskine ugovor<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.</p> <p>Međutim, Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> 2021. odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja. Nakon toga bi firmi Univerzal Monteu bila vraćena sredstva najkasnije do 31. januara 2021. godine.</p> <p>Međutim, u budžetu za tu godinu nije planirana isplata potrebnog novca, već je na sjednici Vlade 20. aprila 2022. donijet zaključak da se sredstva izdvoje iz tekuće budžetske rezerve.</p> <p>Ni to nije odrađeno, pa je problem naslijedila 43. Vlada <b>Dritana Abazovića, </b>kome kao vicepremijeru u Krivokapićevom kabinetu nije bilo ništa sporno sa ovim prekidom aranžmana. Međutim, preuzimanjem kormila izvršne vlasti dosjetio se da je bivši ministar kapitalnih investicija <b>Mladen Bojanić</b> izdvojio mišljenje prilikom donošenja odluke o prekidu sporazuma sa koncesionarom, te da se kupovina puta desila na dan kad je počela izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Abazović proslijedio dokumentaciju SDT-u<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Abazović nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.</p> <p>SDT, koje pod palicom glavnog specijalnog tužioca <b>Vladimira Novovića</b> uživa puno povjerenje bivšeg premijera, formiralo je predmet na osnovu dostavljenih papira, ali nije poznato koliko se odmaklo u toj slučaju.</p> <h2><b>Ćutanje institucija</b></h2> <p>Posljednja informacija datira iz januara prošle godine kada je portparol i specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b> Vijestima saopštio da je izviđaj u toku, te da SDT radi donošenja odluke prati stanje parnice pred Privrednim sudom Crne Gore.</p> <p>- Ishod parnice je važan i za odluku državnog tužioca, a pribavio je i mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - objasnio je tada Radonjić.</p> <p>Portal ETV je 10. septembra uputio pitanja Tužilaštvu u kojoj fazi je ovaj predmet, ko je sve saslušan i šta je SDT do sada konstatovalo.</p> <p>Podsjećajući specijalnog tužioca Radonjića da je u januaru prošle godine, pored ostalog, kazao da je SDT pribavilo i mišljenje zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pitali smo ga da li nam reći šta je konstatovano u ovom dokumentu. Javnost Crne Gore ostala je uskraćena za odgovore.</p> <p>Portal ETV odgovor nije dobio ni od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa <b>Bojane Ćirović</b> od koje smo tražili detalje mišljenja koje je upućeno SDT-a.</p> <p>Pitali smo Ćirović i da, bez prejudiciranja ishoda sudskog postupka pred Privrednim sudom, kaže kakav epilog država očekuje i kolika se očekuje da će biti finansijska šteta u slučaju gubljenja spora.&nbsp;</p> <p>Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine - Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, principom prebacivanja loptice odgovornosti u drugo dvorište upiti portala ETV „šetali“ su od resora do resora i ostali bez traženih odgovora.&nbsp;</p> <p>Polazeći od toga da je nekadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja potpisalo sporazum o raskidu ugovora sa kompanijom Univerzal Monte, prvobitno smo pitanja uputili resoru na čijem čelu je sada <b>Novica Vuković</b>, a tada je bio aktuelni premijer Milojko Spajić.</p> <p>Pitali smo ih kako aktuelno rukovodstvo Ministarstva finansija tretira ovaj slučaj koji već duže vrijeme izaziva kontoverze i prijeti da odnese značajan novac iz državnog budžeta, te šta taj resor preduzima da ovo pitanje što prije dobije epilog. Interesovalo nas je i da li država, u slučaju gubljenja spora, razmatra vraćanje naplate putarine.</p> <p>Iz Ministarstva finansija su nam odgovorili da su postavljena pitanja „u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i zaštitnice imovinsko pravnih interesa“, pa su nas ljubazno uputili na ove institucije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Spajić potpisao sporazum o raskidu ugovora<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Stoga smo ista pitanja proslijedili resoru <b>Slavena Radunovića</b>, a putem telefonskog razgovora obaviješteni smo da se, ipak, obratimo Ministarstvu saobraćaja.</p> <h2><b>Ping-pong</b></h2> <p>Međutim, iz resora kojim rukovodi <b>Maja Vukićević</b> takođe su se oglasili nenadležnim za ovaj slučaj.</p> <p>- Predmetni putni pravac je projektovan i izgrađen u BOT aranžmanu između Opštine Herceg Novi i koncesionara Univerzal Monte. Na osnovu Informacije o sporazumnom raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, sa Predlogom Sporazuma o raskidu, Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da predvidi sredstva za isplatu obaveze po osnovu Sporazuma o raskidu i da isti potpiše. S obzirom na prethodno navedeno, to jest da Ministarstvo saobraćaja nije potpisnik Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, da nije bilo uključeno u pripremi Informacije niti Sporazuma o raskidu, da nije bilo zaduženo zaključkom Vlade za dalje sprovođenje obaveza, nismo u mogućnosti da vam dostavimo odgovor na postavljena pitanja – naveli su u odgovoru.</p> <p>Vraćeni na početnu poziciju, a istrajni u namjeri da javnosti donesemo konkretne podatke svih strana u ovom sporu, ponovo smo se obratili Ministarstvu finansiju, napominjući da su njihove kolege iz susjednih kabineta poricali uključenost u predmetni slučaj. Na ponovljena pitanja našeg portala iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili.</p> <p>Do tada, kako su ranije mediji pisali, građani će strahovati od eventualnog ponovnog uvođenja putarina, a veća bojazan je od posljedica po državu koje bi moglo izazvati neodgovorno ponašanje izvršne vlasti, odnosno pojedinaca u njoj koji, da li nesvjesno ili s namjerom, nijesu radili sopstveni posao.</p>

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

500x500

Put Meljine - Petijevići od nigdje do nikuda, odgovornost funkcionera u ćorsokaku

<p>U posljednjih 16 godina, preciznije od 26. maja 2008. do 31. maja 2024. godine, 2441 lica su dobila tzv. počasno državljanstvo Crne Gore, od čega je<b> </b>2074 dodijeljeno u vrijeme posljednje četiri Vlade – <b>Duška Markovića</b>,<b> Zdravka Krivokapića</b>,<b> Dritana Abazovića </b>i<b> Milojka Spajića</b>, a najviše od 2019. do 2024. godine.</p>
<p>To je pokazalo istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).</p>
<p>- Najvelikodušniji u dodjeli crnogorskih državljanstava bio je bivši premijer Abazović sa 1044 lica kojima je njegova Vlada dala naše državljanstvo, i to dominantno po kontroverznom Programu ekonomskog državljanstva - kazali su u CGO dodajući da će možda Vlada Milojka Spajića ugroziti taj rekord sa 629 izdatim državljanstvom za prvih sedam mjeseci rada - uglavnom odlučujući po ranije predatim zahtjevim u okviru istog Programa.</p>
<p>- Vlada Duška Markovića dodijelila je 110, a Vlada Zdravka Krivokapića 291 počasno državljanstvo stranim državljanima - dodali su u CGO.</p>
<p>Oni će uskoro objaviti studiju sa detaljnijim presjekom dodjele ovih državljanstava, sa fokusom na ona kojima je bio osnov Program ekonomskog državljanstva, zbog kojeg je Crna Gora skoro ugrozila bezvizni režim sa EU, a koji je nakon brojnih opomena EU konačno ukinut, tj. prestao da važi od 31.12. 2023. godine, ali su se nastavile obrađivati aplikacije predate do tog dana.</p>
<p>Istraživanje je napravljeno kroz progam CGO-a podržan kroz Core grant regionalni projekat <i><b>SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan</b></i>, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>

1250x600

1084x550

Abazović bio najvelikodušniji u dodjeli državljanstava, Spajić ga možda prestigne

<p>Na poziv guvernera Austrijske narodne banke (OeNB) <b>Roberta Holcmana</b>, guvernerka Centralne banke Crne Gore<b> Irena Radović</b> učestvovala je na međunarodnoj konferenciji u Beču posvećenoj temi „Euro u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (CESEE)“. Konferencija je okupila guvernere centralnih banaka, visoke zvaničnike Evropske centralne banke (ECB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i stručnjake iz drugih međunarodnih finansijskih institucija.</p>
<p>Tokom panela kojim je predsjedavao guverner Holcman, guvernerka Radović je istakla značaj uvođenja eura za Crnu Goru, govoreći o pozitivnim ekonomskim efektima ove odluke.</p>
<p>"Uvođenje eura pokazalo se kao strateški ispravan potez - ova valuta nam je donijela stabilnost cijena i deviznog kursa, osigurala reformu bankarskog sektora i snažan priliv stranih direktnih investicija, što je doprinijelo ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje", izjavila je Radović.</p>
<p>Na panelu su guverneri centralnih banaka Eurosistema i zemalja u procesu pridruživanja razmijenili iskustva o uticaju eura na ekonomski rast svojih zemalja i diskutovali o povezivanju CESEE regiona i eurozone, naročito u kontekstu monetarne politike ECB-a. Radović je naglasila da je Crna Gora, kao visoko eurizovana zemlja, snažno povezana sa ekonomskim tokovima eurozone, što doprinosi stabilnosti, ali takođe nameće izazove u pogledu usklađivanja sa evropskim standardima.</p>
<p>Konferencija je zaključena pozivom na intenziviranje dijaloga i saradnje među zemljama CESEE regiona, kako bi se osigurali održivi modeli ekonomske integracije i dugoročna stabilnost ovog dijela Evrope.</p>

Guvernerka CBCG: Euro je strateški ispravan potez za Crnu Goru

<p>Sjednica savjeta za odbranu i bezbjednost biće nastavljena u sedmici koja počinje 9. decembra, saopštio je predsjednik države <b>Jakov Milatović, </b>dodajući da je to dogovor sva tri kabineta.</p>
<p>Milatović je 5. novembra kazao da će sjednica Savjeta biti nastavljena 18. ili 19. novembra&nbsp;</p>
<p>- Sjednica je trebalo da bude održana ove sedmice, ali predsjednik Skupštine Andrija Mandić je van zemlje, i predsjednik Vlade Milojko Spajić narednih dana trebalo bi da bude van zemlje. Mislim da ćemo nastaviti razgovor, ja sam i na prošloj sjednici pozvao da se spusti lopta i da se odgovorno ponašamo u odnosu na ono što je nadležnost Vojske Crne Gore. Moramo spustiti loptu i odgovornije razgovarati. Moramo da se okupimo oko onoga što nam je zajednički cilj, a to je nacionalna bezbjednost Crne Gore - rekao je Milatović.</p>
<p>Govoreći o formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović je kazao da nije mnogo pratio situaciju ali da će naredne sedmice biti zakazana sjednica lokalnog parlamenta, te očekuje da se sjedne i razgovara.</p>
<p>- Taj razgovor trebalo bi da bude zasnovan na određenim programskim načelima i principima, kako bi građani osjetili unapređenje kvaliteta njihove svakodnevice. Svjedoci smo da građani nisu zadovoljni tempom razvoja Glavnog grada i to mora da se promijeni. Partijski interesi moraju da se stave po strani - dodao je Milatović.</p>
<p>Milatović je komentarisao i hapšenje Alije Balijagića, te poručio da nije dobro da je skoro mjesec bila bezuspješna potraga.</p>
<p>- Mislim da smo juče primili jednu dobru informaciju, mislim da su stanovnici sjevera odahnuli, ali u narednom periodu građani Crne Gore, uključujući i mene, očekujemo puno više od bezbjednosnog sektora. Mnogo manje PR-a, a mnogo više rada, posvećenosti i ulaganja u bezbjednosni sektor. Ne možemo da očekujemo ni od ljudi koji rade tamo da bez određenih budžetskih ulaganja i izdataka i u dijelu infrastrukture i opreme, dobijemo konkretne rezultate - poručio je on.</p>

Milatović: Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost u sedmici koja počinje 9. decembra

<p>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore organizuju Komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Vojislava Voja Stanića.</p>
<p>Na komemoraciji će, kako je saopšteno iz CANU, govoriti: akademik Ljubiša Stanković, predsjednik CANU, dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore, i akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU. &nbsp;</p>
<p>Komemorativna sjednica će se održati u ponedjeljak, 25. novembra 2024. godine, u 10.00 časova, u &nbsp;Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Ul. Rista Stijovića 5, Podgorica.</p>

U ponedjeljak komemorativna sjednica povodom smrti Voja Stanića

<p>Ministarstvo pravde Crne Gore je danas, 22.11.2024. godine Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za izručenje okrivljenog Alije Balijagića, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, saopšteno je iz Ministarstva pravde.</p>
<p>- Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju.</p>

Crna Gora tražila izručenje Balijagića

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: zdravko-krivokapic