"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Što je rekao bivši crnogorski premijer</h2>
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Međutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
<h2>Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA</h2>
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
<h2>'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'</h2>
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
<h2>Kredibilitet 'porozne službe'</h2>
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Ističe da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
<h2>Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba</h2>
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
<h2>Ko su čelnici srpske službe od 2020?</h2>
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Potom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
<h2>A ko su čelnici crnogorske?</h2>
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tajne službe i političke 'družbe' između Crne Gore i Srbije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obrušila se preko mreže X na bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića zbog izjava u emisiji "Građanski ugao" na TV E.
- Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz. Zdravko Krivokapić priča nešto o Kosovu i Metohiji i kosovskom zavjetu i napada Aleksandra Vučića?!? - napisala je ona.
Zatim se stala u odbranu predsjednika Srbije, nastavljajući da napada Krivokapića.
- Čovjek kome, kao predsjedniku Vlade Crne Gore, na kraj pameti nije padalo da povuče priznanje lažne, nepostojeće "Republike Kosovo", nešto prebacuje onom Vučiću koji se izborio da 28 država članica UN povuče ranije dato priznanje. Kukavica, zlo, lažov, izdajnik - riječi koje koristi za predsjednika Vučića, slobodno može da pripiše sebi. Pa i temeljni ugovor sa SPC je morao da sačeka Dritana Abazovića. Takav je Krivokapić junačina bio. Muka od čovjeka - kazala je Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F1970129574768828658%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970129574768828658%7Ctwgr%5Ee90dd97c40ce787af44ab2df36b75f46dd59f386%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brnabić izvrijeđala Krivokapića: Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz

Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić kazao je da Vlada koju je predvodio nakon izbora 2020. godine bila izložena stalnim pritiscima stranih političkih i diplomatskih centara moći. U razgovoru u prvoj emisiji Građanski ugao nove sezone Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E, on je naveo da su uticaji dolazili iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve, ali i od zapadnih ambasada, te da je Crna Gora postala „poligon različitih interesa“.
Krivokapić je naglasio da je od prvog dana mandata osjećao očekivanja iz Srbije da će Vlada Crne Gore slijediti njihove stavove.
- Postojala je jasna namjera da se crnogorska Vlada posmatra kao produžena ruka Beograda. Moj otpor tome izazivao je nezadovoljstvo kod mnogih, naročito onih koji su mislili da se vlast u Podgorici vodi izvan granica Crne Gore - kazao je on.
Dodao je da je i Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu političku ulogu, uprkos njegovom stavu da crkva treba da se bavi vjerom, a ne vlašću, posebno nakon smrti mitropolita Amfilohija.
Bivši premijer tvrdi i da su diplomatski pritisci bili stalni, da su partije unutar većine radile pod uticajem spolja, te da su pojedini ministri djelovali kao produžena ruka stranih interesa
<h2>Temeljni ugovor</h2>
Bivši premijer kazao je, odgovarajući na pitanje, da temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve nije htio da potpiše zbog proceduralnih, zakonskih i simboličkih prepreka.
On je naveo da ugovor, kada je otputovao u Beograd, nije bio spreman, te da je za njega bila sporna i sama lokacija za potpisivanje TU, odnosno srpska prijestonica.
- &nbsp;Ugovor nije bio zakonski usaglašen. Nisam ja čovjek koji samo priča o proceduri, ja sam sproveo proceduru u okviru Vlade da mogu da ugovor potpišem. &nbsp;Drugo, ja sam pričao o toj preambuli koja je zaista nepotrebna. &nbsp;Ali, kada neko misli da mu je to značajno, ja sam želio da to bude u sladu sa onim što je potpisano u Republici Hrvatskoj, u Federaciji BiH i tako dalje. I treći razlog, zašto to nisam potpisao je – Beograd. Kako ja da potpisujem u Beogradu, sve i da je spremno proceduralno. &nbsp;Ja sam želio da čovjeku koji je najzaslužniji za promjene koje su se desile, bez obzira kakve su, a to je naš blaženo počivši mitropolit Amilohije, da pored njegove kripte bude potpisan taj ugovor. &nbsp;Zašto Savina? &nbsp;Zašto Vila Gorica? Pored njegovog groba. On je dao pečat Crnoj Gori koji je neponovljiv – kazao je Krivokapić.
Bivši premijer istakao je da su identitetska pitanja ostala glavna linija podjela u Crnoj Gori.
- Umjesto da pričamo o ekonomiji i razvoju, mi se vraćamo na istoriju i simbole. To je idealno tlo za manipulacije spolja - rekao je Krivokapić.
Dodao je da je Srpska pravoslavna crkva imala presudan uticaj na dio političkih aktera.&nbsp;
- Kada crkva pređe granicu vjerskog djelovanja i postane politički faktor, to stvara dodatne podjele i slabi institucije - ocijenio je on.
<h2>Diplomatski pritisci</h2>
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Krivokapić je rekao da su i pojedine ambasade u Podgorici imale jasne zahtjeve prema Vladi.
- Ambasadori su često željeli da direktno utiču na naše odluke. Imao sam utisak da se ne poštuje suverenitet Crne Gore - naveo je, dodajući da su pojedini diplomatski predstavnici insistirali na kadrovskim rješenjima i na pravcu spoljne politike.
Prema njegovim riječima, takvi pritisci nijesu uvijek bili usklađeni sa interesima građana.&nbsp;
- Nije lako kada vam neko dođe i kaže – ovo morate uraditi ako želite podršku. To nijesu partnerski odnosi - ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države bile odlučne u traženju dosljednosti, ali da se to u praksi često pretvaralo u diktiranje političkih poteza.
- Naša evropska perspektiva je nesporna, ali metode kojima su nametani zahtjevi nijesu uvijek bile korektne. Crna Gora se tretirala kao zemlja koja treba da sluša, a ne da ravnopravno pregovara - poručio je.
<h2>Investicije i uticaji</h2>
Krivokapić se osvrnuo i na ulogu arapskih država i investitora, navodeći da su mnogi projekti dolazili sa političkim uslovima.&nbsp;
- Investicije su dobrodošle, ali kada uz njih dolaze i zahtjevi koji prevazilaze ekonomiju, onda se otvara prostor za sumnju - kazao je.
Kada je riječ o Rusiji, istakao je da se njihov uticaj najviše ogledao kroz medijsku i propagandnu sferu.&nbsp;
- Ruski narativ je bio prisutan, a to je dodatno komplikovalo ionako polarizovanu političku scenu - dodao je.
Krivokapić je ocijenio da su unutrašnje partijske razlike dodatno pojačavale spoljni uticaj.&nbsp;
- Imali smo poslanike i partije koje su radile pod uticajem ambasada ili Beograda. Kada vam se većina dijeli na takav način, jasno je da Vlada ne može dugo trajati - rekao je.
Bivši premijer kritikovao je i sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je inicirao premijer &nbsp;Spajić.&nbsp;
- To je trostruka nepravda – daje se monopol, dopušta se drugima da odlučuju ko će graditi u Crnoj Gori, a nema garancija UAE za posljedice. To je štetno za građane Crne Gore – kazao je on.
Dodao je da je bio i protiv nastavka tendera za aerodrome, kao i da su interesi lobista i članova Vlade dijametralno suprotni i da je riječ o primjerima kapilarne korupcije.&nbsp;
<h2>Odnosi sa Milojkom Spajićem</h2>
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Krivokapić je kazao da je tokom njegovog mandata bilo neslaganja u vođenju ekonomske politike.
- Spajić je imao značajnu autonomiju, ali često bez konsultacija sa ostatkom Vlade. To je stvaralo nesporazume, jer ekonomske odluke nijesu uvijek bile u skladu sa širim planom Vlade - naveo je.
Dodao je da vjeruje da je Spajić tada radio u dobroj namjeri, ali da je manjak koordinacije stvorio dodatne tenzije, ocjenjujući da je on dobar za kripto-valute.
Krivokapić je rekao da je borba protiv korupcije bila jedan od stubova njegove Vlade, ali da rezultati nijesu ostvareni u mjeri koju su građani očekivali.
- Sistem je duboko ukorijenjen u korupciju. Nijesmo imali dovoljno političke podrške da sprovedemo reforme. Pojedini procesi su zaustavljeni jer je bilo onih kojima promjene nijesu odgovarale - poručio je Krivokapić.
Na kraju, upitan da li i dalje vjeruje da „snaga vjere može pomjeriti planine“, odgovorio je potvrdno.
- Čovjek koji vjeruje, makar kao zrno gorušice, može da uradi mnogo. Mene je vjera čuvala i vodila kroz politiku – poručio je Krivokapić i istakao da su mu savjeti koje mu je davao mitropolit Amfilohije bili vodilja u političkom životu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmX5_E7Nws2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Beograd i strane ambasade pokušavali da oblikuju rad moje Vlade

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da su Milojko Spajić iz vremena kada su intenzivno sarađivali i Milojko Spajić danas dvije ličnosti koje on ne može da „dovede u jedinstvo“, ocjenjujući da je šef procesa , ali i same Vlade, van granica naše države, te da "srpski svet" i Bezbjednosna informativna agencija (BIA) Srbije najviše ometaju Crnu Goru.&nbsp;
Krivokapić je, gostujući u emisji „Načisto“ Televizije Vijesti, kazao da je posljednje kontakte sa Spajićem imao uoči formiranja Vlade 2023. godine.&nbsp;
- On mi je dijelovao u tom trenutku kao čovjek koji nije pragmatičan u dijelu multitaskinga. Vi znate da svi Crnogorci sa ovih prostora rade više poslova od jednog bez ikakvih problema. Milojko može da radi samo taj simplex pristup, što za Vladu nije dobro – ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić kaže kako je Spajić bio jedan preduzimljiv i vrlo značajan ministar financija koji je učestvovao u njegovoj kampanji.&nbsp;
- Danas taj Milojko Spajić nema jasne stavove, dijeluje vrlo konfuzno i, na moje veliko zaprepašćenje, on ne daje zamah toj Vladi. &nbsp;Ova Vlada današnja je puna određenih kontroverziji. Pored ovoga što unutrašnji politički sistem u Crnoj Gori nije želio da se pojavi nova i jaka snaga centra, najznačjnije je nešto što je radio „srpski sveet“ i BIA, koji i danas dijeluju i vrše najveće ometanje – kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je ocijenio da Spajić treba da pokaže Crnoj Gori da zaslužuje tu poziciju, da se ne igra sa građanima.
- A to što se igra sa političarima, ili zbog političara, to je vjerovatno u Crnoj Gori postalo manir ponašanja. U ovom trenutku Crnoj Gori nedostaje jasna strategija. Ne samo oko pristupa EU, nego strategija razvoja Crne Gore o kojoj niko ne priča – kazao je Krivokapić.
Govoreći o dešavanjima u Gornjem Zaostru kada su tokom podizanja spoenika zlikovcu Pavlu Đurišiću napadnuti i fotoreporteri Pobjede i Vijesti, Krivokapić je kazao da je to "moralo da se desi".
- Srpski svijet ne miruje, a BIA je imala mogućnost da to realizuje podsredstvom određenog broja ljudi i sveštenstva. Za sve je to trebala da zna ANB, koja ili nije znaala, ili nije reagovala, kao i Upprava policije - kazao je Krivokapić. &nbsp;

Duško Mihailović

Krivokapić: „Srpski svet“ i BIA i dalje djeluju u Crnoj Gori preko određenog broja ljudi i sveštenstva

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić poručio je da tender za aerodorme treba da bude poništen.&nbsp;
- Da se ne desi još jedno zastiđe, tender za aerodrome mora biti poništen! Evaluacija ponuda nije i ne smije biti politički dogovor - istakao je Krivokapić.&nbsp;
On je poručio da je "reputacija naše države iznad je svakog pojedinca, partije ili naručenog interesa"
- Uslovi danas, u jeku krize tenderskog procesa, sumnji u nepravilnosti i ostavki članova komisije, nisu isti kao prije šest godina. U pamet se, političari, Vaša je obaveza zaštitita interesa Crne Gore - zaključio je Krivokapić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FprofKrivokapic%2Fstatus%2F1932371287248081070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932371287248081070%7Ctwgr%5E639890df87afeea4cb1d94915b1adbbe651fd14b%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Da se ne desi još jedno zastiđe tender za aerodrome mora biti poništen

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Televizijska kuća Njuzmaks Balkans saopštila je večeras da nije cenzurisala intervju bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, već skratila zbog forme i dinamike emisije. Ovo dolazi nakon navoda Krivokapića da je dio njegovog intervjua, u kojem govori o patrijarhu Porfiriju cenzurisan, ali i ostavke novinara Nemanje Živaljevića, koji je objasnio da je takvu odluku donio zbog neslaganja sa politikom kuće da se intervju cenzuriše i pusti skraćen.
Ipak, Newsmax Balkans poručuju da centure nije bilo. 
 
- Emisije koje realizujemo snimaju se unaprijed, a njihova dužina je vremenski ograničena, u ovom slučaju na 49 minuta efektivnog programa, uz zakonom propisane obavezne reklamne blokove. Urednički tim ima odgovornost da u okviru tog vremena obradi centralnu temu emisije, koja je ovog puta bila fokusirana na unutrašnjopolitička pitanja Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Dodaju da razumiju ukoliko gospodin Krivokapić izražava nezadovoljstvo zbog skraćivanja intervjua, ali žele da naglase da nijedan dio nije izostavljen iz sadržajnih, ideoloških ili političkih razloga, već isključivo zbog forme i dinamike emisije, uz profesionalno uređivanje koje je u skladu sa tematskim okvirom.
Krivokapić je danas optužio televiziju Njuzmaks Balkans da je iz emisije Perspektiva, u kojoj je bio gost, izbacila djelove u kojima je govorio o, kako kaže, nekorektnom i iznenađujućem istupu patrijarha srpskog Porfirija tokom boravka u Kremlju.
&nbsp;- Izbačeni su djelovi koji se odnose na nekorektan i začuđujući istup patrijarha Porfirija tokom boravka u Kremlju, a tiču se dva stava: njegove neutemeljene tvrdnje da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, kao i reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, što je neprikladno i do sada nezabiljeleženo u praksi- rekao je Krivokapić.
Naveo je da mu je prije intervjua rečeno da emisija traje sat vremena, što je bio razlog da prihvati poziv. Intervju je, kaže, sniman 24. aprila u Podgorici i trajao je 58 minuta i 42 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-podrska-nemanji-potvrdio-da-je-intervju-u-kojem-sam-kritikovao-porfirija-skracen-u-beogradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Newsmax Balkans: Nijesmo cenzurisali, nego skratili intervju sa Zdravkom Krivokapićem

Istina probija cenzuru – podrška hrabrosti, napisao je na mreži X bivši premijer Zdravko Krivokapić, nakon što je novinar Nemanja Živaljević saopštio da zbog cenzure napušta TV Newsmax Balkans.
Živaljević je napustio Newsmax Balkans televiziju zbog, kako je saopštio, direktne cenzure koju je doživio u emitovanju intervjua sa Krivokapićem, a o čemu je javnost ranije danas obavijestio bivši premijer.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Krivokapić je ranije danas reagovao povodom intervjua na televiziji Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao, odnosno na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-porfirijevo-mijesanje-u-politicka-pitanja-crne-gore-neprimjereno-i-u-dosadasnjoj-praksi-nezabiljezeno&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Živaljević, u saopštenju dostavljenom medijima, ističe da ni na koji način nije doprinio tome da se subotnja emisija cenzuriše.
- Nakon mog javnog obraćanja o cenzuri intervjua u emisiji Perspektiva voditelj Nemanja Živaljević podnio je ostavku, odbijajući da bude dio sistema koji ugnjetava slobodu govora. Nemanja je potvrdio da je moj intervju, u kojem sam kritikovao neprimjerene izjave patrijarha Porfirija i političke pritiske, skraćen bez njegovog znanja od strane uredništva u Beogradu. Njegova odluka da stane na stranu istine svijetla je tačka novinarstva i primjer profesionalnog integriteta koji će sigurno biti prepoznat! Ovo je poziv svima u Crnoj Gori i regionu da podržimo slobodne medije i suprotstavimo se cenzuri. Na pravom smo putu za društvo slobode i pravde - naveo je Zdravko Krivokapić na mreži X.

Krivokapić: Podrška Nemanji, potvrdio da je intervju u kojem sam kritikovao Porfirija skraćen u Beogradu

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

U napadu ruskih dronova na Kijev tokom prethodne noći tri osobe su poginule, a 31 je povrijeđena, uključujući sedmoro djece, izjavio je večeras ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
- Za samo jednu sedmicu, Rusi su napali Ukrajinu sa gotovo 1.200 dronova i 50 raketa različitih tipova, uglavnom balističkih - rekao je Zelenski.
Samo zajednički napori, kako dodaje, mogu pružiti zaštitu od takve prijetnje.&nbsp;
- Nijedna nacija na svijetu ne bi trebalo da bude ostavljena sama da se suoči sa ovim - dodao je predsjednik Ukrajine.
Napad je prouzrokovao veliku materijalnu štetu. Požari su izbili u nekoliko stanova devetospratnice na sjeveroistoku Kijeva, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
On je dodao da su na sjeveru glavnog grada ostaci drona pali na šesnaestospratnicu.

Tri osobe poginule u napadu dronom na Kijev

Štrajkači u kompaniji „Boing Difens“ u oblasti Sent Luisa odbacili su danas novi prijedlog ugovora, čime je štrajk koji je već odložio isporuku borbenih aviona i realizaciju drugih programa ušao u 13. sedmicu.
U saopštenju nakon glasanja, rukovodstvo sindikata je navelo da kompanija nije uspjela da se pozabavi potrebama oko 3.200 članova Međunarodnog udruženja mašinskih i vazduhoplovnih radnika (IAM), prenosi Rojters.
- Boing tvrdi da su slušali svoje zaposlene, ali rezultat današnjeg glasanja dokazuje da nisu - rekao je predsednik IAM Internešenal Brajan Brajant i dodao da „rukovodioci kompanije nastavljaju da vrijeđaju upravo one ljude koji grade najnaprednije vojne avione na svijetu, koji čuvaju bezbjednost naših vojnika i nacije“.
Ponuda kompanije bila je menje-više ista kao i ponude koje su prethodno odbijene. Smanjen je osnovni bonus, ali je dodato 3.000 dolara u akcijama Boinga koje se stiču na tri godine i bonus od 1.000 dolara za ostanak u firmi četiri godine. Takođe je uvećan rast plata u četvrtoj godini petogodišnjeg ugovora.
Čelnici sindikata su vršili pritisak na upravu da poveća doprinose za penzioni fond i osnovni bonus da bude blizu 12.000 dolara, koliko je Boing dao članovima sindikata koji su prošle godine štrajkovali u odjeljenju za putničke avione.
Sindikat navodi da bi ponuda koju su poslali rukovodstvu kompaniju za četiri godije koštala 50 miliona dolara više od onoga što predlaže uprava i ukazuje da je to razumno, ako se ima u vodu da bi generalni direktor Boinga Keli Ortberg ove godine trebalo bi da zaradi 22 miliona dolara.
- Boing je davno trebalo da prestane da štedi na radnicima koji omogućavaju uspjeh kompanija i da počne da pregovara o fer dogovoru koji bi poštovao njihova znanja i žrtve - naveo je sindikat.
Zbog štrajka koji traje od 4. avgusta, Boing je morao da odloži isporuke lovaca F-15EX američkom ratnom vazduhoplovstvu.

Radnici Boinga odbili novi ugovor, štrajk ulazi u 13. sedmicu

Pakistanska vojska saopštila je da su vojnici i militanti poginuli u sukobima u blizini afganistanske granice, dok su se diplomate obje zemlje sastale kako bi spriječile ponovno izbijanje nasilja nakon najgorih borbi u posljednjih nekoliko godina.
Pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz ekstremističke grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) ubijeni su 25. oktobra, saopštila je pakistanska Međuresorna služba za odnose s javnošću (ISPR) 26. oktobra.
ISPR je dodao da su se sukobi dogodili kada su militanti pokušali ući u okruge Kuram i Sjeverni Vaziristan duž sjeverozapadne granice s Afganistanom.
Dok se talibani još nisu oglasili o situaciji, ISPR je rekao da su infiltracije na pakistansku teritoriju pokrenule pitanja o namjerama talibanske vlade da se uhvati u koštac s terorizmom koji potiče s njihovog tla.
<h2>Afganistansko-pakistanski mirovni pregovori</h2>
Pakistanska i afganistanska delegacija sastale su se u Istanbulu 25. oktobra, istog dana kada su prijavljeni novi sukobi, kako bi se sproveo prekid vatre između dvije zemlje, uz posredovanje Katara i Turske u Dohi prošle sedmice.
Nedavno nasilje između Pakistana i Afganistana najgore je otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine. Vazdušni napadi i kopneni sukobi ostavili su desetine mrtvih na obje strane.
Borbe između nekadašnjih saveznika izazvane su nakon što je Islamabad zahtijevao da Kabul obuzda militante koji su pojačali napade u Pakistanu, rekavši da djeluju iz utočišta u Afganistanu.
Talibani su negirali da skrivaju militante za napad na Pakistan i optužili su pakistansku vojsku da širi dezinformacije o Afganistanu i skriva militante povezane s Islamskom državom.
U televizijskom obraćanju 25. oktobra, pakistanski ministar odbrane Kavaja Muhamad Asif rekao je da vjeruje da Afganistan traži mir, ali je upozorio da bi neuspjeh u postizanju sporazuma tokom pregovora u Turskoj rezultirao "otvorenim ratom".
Posjećujući Maleziju radi potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi se "uskoro" mogao uključiti u rješavanje sukoba između Pakistana i Afganistana.
- Čuo sam da su se Pakistan i Afganistan pokrenuli, ali ću to vrlo brzo riješiti - dodao je Tramp, ne dajući daljnje informacije.

Pakistanska vojska izvještava o novim sukobima na granici usred pregovora u Istanbulu

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u gostima ekipu Beča 83:78, u utakmici četvrtog kola B grupe Admiralbet ABA lige.
To je treći trijumf podgoričkog tima, dok novajlija u regionalnom takmičenju ima polovičan učinak nakon četiri odigrana meča.
Budućnost je opravdala ulogu favorita, od sredine prve četvrtine, kada je nakon serije od 10:0 stekla dvocifrenu prednost (18:7), kontrolisala je igru i rezultat i konstantno bila u vođstvu.
Domaćin je prijetio, u par navrata uspio je i da smanji zaostatak, ali ne i da iskoristi bespotrebno opuštanje Budućnosti u finišu.
Budućnost su do pobjede vodili Aksel Butej i Džeri Frank Butsijel sa po 13, dok su sa po 11 poena meč završili Rašid Sulajmon i Džejms Tompson.
U ekipi Beča po 18 poena ubacili su Sulejmon Bum i Gregor Glas.
&nbsp;Voli će u 19 sati i 30 minuta, u meču B grupe, biti gost debitanta u regionalnom takmičenju, ekipi Beča.
Oba tima u prva tri kola ostvarili su po dva trijumfa i poraz.
SC Derbi će dva i po sata ranije, u A grupi, ugostiti Igokeu.
Podgorički sastav je u prošlom kolu ostvario prvi trijumf, dok je Igokea bez poraza na startu regionalnog šampionata.

Pobjeda Budućnost Volija u Beču

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzy-TAYMRXkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ako bi se desilo razrješenje Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu koja bi mogla usporiti put prema EU

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Tag: zdravko-krivokapic