Strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti često odvraća LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica Špajak i poručila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.
Istraživanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika većina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pruži jednaku zdravstvenu zaštitu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Međutim, istraživanje u kojem je učestvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i značajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima.
Špajak je rekla da je najvažnija poruka tog istraživanja to što zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i žele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je riječ o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;
- Naime, više od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifičnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima - kazala je Špajak u intervjuu <a href="https://mina.news/article/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pru%C5%BEanje-zdravstvene-za%C5%A1tite-lgbti-osobama%C2%A0">Agenciji MINA</a>.
Ona je navela da je, nažalost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mržnje.
- To su zbilja rijetki primjeri u našem uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete zašto je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, ne samo za LGBTI osobe, već i za sve marginalizovane društvene grupe - istakla je Špajak.
Ona je poručila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom "specijalnom tretmanu", već o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama praktično uskraćuje kroz strah, stigmu i nedostatak podrške.
Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimajući u obzir nalaze iz njihovog istraživanja, Špajak je kazala da većina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osjećala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, što je na prvi pogled ohrabrujuće.&nbsp;
- Međutim, ta spremnost mora biti praćena i sistemskom podrškom samim zdravstvenim radnicima - jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u određenoj situaciji - rekla je Špajak.&nbsp;
Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podrška kroz pisane protokole, što potvrđuje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.
- Iz našeg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti najčešći razlog zbog kojeg LGBTI osobe odlažu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama - kazala je Špajak.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da se negativni komentari i šale o LGBTI osobama među zdravstvenim radnicima dešavaju (skoro četvrtina ispitanika ih čuje „ponekad“ ili „češće“), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne poštuju u više od trećine slučajeva.
- Nesumnjivo je da predrasude postoje, međutim ne možemo reći da je to specifičnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog društva - navela je Špajak.&nbsp;
Ona je naglasila da još više brine nevidljivost problema. „Skoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okruženju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostojeća, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna“.
Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, Špajak je kazala da se, imajući u vidu isključivo rezultate istraživanja i odgovore 119 ispitanika, može zaključiti da je ono nezadovoljavajuće.
- Više od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su učestvovali u istraživanju, započeo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba - rekla je Špajak.
Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to što su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.
- Kada pogledamo učešće u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije pohađalo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budućnosti - kazala je Špajak.
Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u društvu.
Strah od diskriminacije, kako je rekla, često je presudan faktor u odluci da li će neko zatražiti medicinsku pomoć.&nbsp;
Špajak je naglasila da LGBTI osobe odlažu posjete ljekarima čak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od narušavanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao veći od pomoći koju bi mogli dobiti.
- Strah koji LGBTI osobe često navode, nažalost, nije iracionalan, već je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepoštovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja - dodala je Špajak.
Imajući sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do “začaranog kruga” - LGBTI osobe što se više povlače iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.
- Usljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da će biti tretirani profesionalno i sa poštovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije će svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poniženju ili nerazumijevanju - dodala je Špajak.
Ona je upozorila da je, takođe, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od narušavanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, najčešće na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta teže očuvati anonimnost.
Prema riječima Špajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog narušavanja, kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja LGBTI osoba.
Kao najveću sistemsku prepreku u pružanju inkluzivne zdravstvene zaštite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je kazala Špajak, više od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, što direktno može ugroziti kvalitet zaštite koju mogu pružiti, čak i kada iskazuju dobru volju.
Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i angažovanje stručnjaka i pomoć organizacija civilnog društva, koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite.&nbsp;
Ti protokoli, kako je dodala Špajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;
Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovođenja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji već profesionalno djeluju u sistemu. „U ovom dijelu govorimo o praktičnim obukama koje bi pružile znanje o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stručnjaka iz oblasti“.&nbsp;
Prioritet je, kako je poručila Špajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;
- Neophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji definiše da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne može biti tolerisana, sa konkretnim postupkom šta raditi kada se diskriminacija desi - kazala je Špajak.
Upitana šta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogućiti da inkluzivna zdravstvena zaštita postane prioritet kroz konkretne korake.
- U praksi to znači obezbijediti finansijsku podršku koja bi omogućila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju poteškoće i prepreke sa kojima se ova zajednica suočava - navela je Špajak.
Podjednako važno je, kako je istakla, osigurati da se sadržaji o zdravlju LGBTI osoba uključe u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih škola, jer prvenstveno se mora početi od obrazovanja i podizanja svijesti budućih generacija.
- Istovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima - dodala je Špajak.
Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osjećaju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je ključno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na lična svojstva.
Špajak je rekla da njihovo istraživanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da takođe pokazuje da većina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;
Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska rešenja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih činilaca društva.&nbsp;
- U međuvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pružaju kontinuiranu podršku i pomoć LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori - poručila je Špajak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Usvojiti protokole i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite LGBTI osobama

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

500x500

1250x600

1084x550

Šimun: Jačamo kapacitete zdravstvene zaštite, potpisan ugovor o donacijama sa OB Pljevlja i Opštinom Kolašin

Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem - kazao je u jutarnjem programu Televizije E , Budilnik, profesor doktor Elvir Zvrko. 
Pojašnjava da su iz poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista već nekoliko puta u Skupštini problematizovali prebacivanje odgovornosti, te se stiče utisak da svi donosioci odluka ne rade sinhronizovano i ne vode zajedno u rješavanje problema.
- Ono što je činjenica na koju smo ukazali, to je i kolega (Jevto) Eraković potencirao, a što su kolege iz vladajućih partija na Odboru za zdravstvo podržale, jeste da se pod hitno održi jedno konsultativno saslušanje donosioca odluka u zdravstvenom sistemu kako bi se analizirala situacija. Vidimo da Vlada prepoznaje taj problem, odobrava dodatnih 30 miliona sredstava za zdravstveni sistem, ali se plašim da to nije dovoljno - naveo je Zvrko. 
Podsjeća na situaciju u aprilu kada nije bilo dovoljno sredstava u budžetu i onkološki pacijenti su tada ostajali bez terapije.
- Imamo situaciju da je tada oko 40 pacijenata koji se liječe u Brezoviku, prema dostupnim informacijama iz medija, ostalo bez terapije. Zdravstveni sistem ne može da uđe u neke kolone koje postoje u eksel tabelama i da se samo prema zadatom broju liječe pacijenti, zato što dinamika nije nešto što je moguće uvijek predvidjeti. Liječenje u zdravstvenom sistemu ne može da ide kroz kvote - ističe Zvrko.
Podsjeća da su Ministarstvo finansijsa i Fond zdravstva prema priznanju iz KCCG uveli mjesečne kvote koliko neka zdravstvena ustanova može da ima sredstava za liječenje u toku određenog mjeseca i to je naravno izazvalo određene probleme. 
- Nerješavanje problema u proteklom periodu vodi ovoj kulminaciji i nedostatku sredstava. Vjerujem da ovih 30 miliona koji su opredijeljeni do kraja godine neće biti dovoljni da se podmire sve potrebe u zdravstvenom sistemu - rekao je Zvrko.
Želi da vjeruje da će medicina ostati atraktivna našim mladim generacijama. 
- Naši mladi koji trebaju da izaberu svoju profesiju vide stanje u zdravstvenom sistemu. Broj ljekara u Crnoj Gori jeste pocećan. Prema dostupnim podacima, 2010. je bilo nešto manje od 1.300 ljekara, a 2022. negdje oko 1.800 ljekara. Treba imati u vidu da ovaj broj nije dovoljan - ističe Zvrko.
Mi smo po broju ljekara, kada se preračuna po broju stanovnika prema evropskom standardu, ispod prosjeka. 
- Nama ne ide u prilog činjenica da mladi ljudi ne vide perspektivu u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori. Imamo sve više mladih koji poslije završenog fakulteta žele da napuste Crnu Goru i da profesionalno stvaraju u nekim drugim sredinama. To će se sigurno odraziti na naš zdravstveni sistem uklaskom u EU - ocijenio je Zvrko.
Nedavno je usvojen Zakon o označavanju i priznavanju kvalifikacija koji se odnosi na zdravstvene radnike, što će, kako dodaje, omogućiti slobodu kretanja u periodu koji je pred nama. 
- Upozoravam da taj zakon ne znači slobodu odlaska iz Crne Gore. Crna Gora ne smije da bude samo zemlja gdje će se ljekari školovati, a zatim ići iz zemlje. Moramo da budemo spremni na te izazove. Ne vidimo značajno angažovanje od Ministarstva zdravlja da ponude mjere kojima će motivisati ljekare da ostanu da rade u Crnoj Gori. Potrebne su i podsticajne mjere za mlade ljekare koji bi ostali, jer smo svjedoci da mnoge zdravstvene ustanove u unutrašnjosti imaju nedovoljan broj ljekara i zdravstvenih radnika - ističe Zvrko.
 To je problem sa kojim ćemo se sigurno značajnije sresti. 
- Prema dostupnim podacima, u protekle tri godine oko 2.590 zdravstvenih radnika je napustilo Crnu Goru, od kojih je oko 70 ljekara. Moramo da budemo spremni na sve izazove koji nas čekaju kako bi zadržali zdravstvene radnike u godinama koje su ispred nas - naglasio je Zvrko.
Pita šta će biti ako zdravstvene ustanove ostanu bez osnovnih sredstava za rad.
- O tom scenariju ne želim da razmišljam. Nestašice koje su bile u prethodnom periodu su se prevazilazile na određene načine, ali ne smijem da zamislim šta bi se zaista desilo. Želim da vjerujem da će u Ministarstvu finansija imati sluha za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se pravovremeno reagovalo - rekao je Zvrko. 
Ono što ne ohrabruje je, prema njegovim riječima, reakcija koja kasni.
- Već na početku godine kada je usvojen budžet se pričalo da će se u posljednjem kvartalu pojaviti nestašica. Od tada je Fond za zdravstveno osiguranje da će biti potreban rebalans budžeta. Mi smo kao opozicioni političari tada upozoravali da se mora pravovremeno reagovati kako ne bi bilo ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Prva projekcija Fonda za zdravstveno osiguranje je da je potrebno oko 535 miliona u budžetu za 2025. Odobreno je nešto manje od 450 miliona. Da li je potrebna racionalizacija sredstava u zdravsrvenom sistemu? Apsolutno jeste - kategoričan je Zvrko.
Postoji više načina i mehanizama kako se može racionalizovati potrošnja, kako ona može biti efikasnija.
- Ono što nije dobro jeste kada se ne pristupa problemu sistematično. Onda se vremenom ti problemi nagomilavaju i dolazi do ovakve situacije. Mi smo nažalost i u prethodnom periodu imali pacijente koji su morali da kupuju ljekove u zemljama okruženja. Ovdje posebno ističem onkološle pacijente sa tumorima. Liječenje ovih pacijenata se vrši isključivo po protokolima koji su važeći. Tu ne smije biti odstupanja kako bi primijenjena terapija bila efikasna - naglaiso je Zvrko. 
Ne smije biti ciklusa prilikom primijene terapije. 
- Potreban je odgovoran pristup. Zdravstveni sistem zahtijeva povećanje sredstava. Sa jedne strane ljekovi su skuplji, procedure bivaju skuplje, uvode se nove procedure i tehnologije i sve su to razlozi za ovo. Neefikasan zdravstveni sistem u Crnoj Gori pokazuje da su troškovi građana između 36 i 40 odsto u liječenju. Standard bi trebao da bude oko 15 odsto. Procjenjuje se da svaki građanin godišnje troši 400 eura za liječenje od sopstvenih sredstava. To je problem koji zabrinjava i koji traži da mu se pristupi sistemski - naveo je Zvrko. 
Na taj način bi se, kako dodaje, eliminisao još jedan faktor koji doprinosi osiromašenju građana. 
- Lažnih diploma prema procjenama ima nažalost najviše u zdravstvenom sistemu. Ovo je izuzetan problem koji zahtijeva angažovanje više različitih sektora. To automatski znači i nedostatak kvaliteta u radu - kazao je Zvrko. 
Medicinski radnici, tehničari, zdravstveni radnici su nezamjenjiv dio zdravstvenog sistema i nosioci značajnog dijela posla. 
- U praksi smo imali da jedno neplansko uvećavanje plata i neujednačavanje različitih platnih razreda dovelo do toga da nisu povećanja plata bila podjednaka shodno kvalifikacijama i obrazovanju. Zato su se kasnije pojavljivali problemi. Na to smo ukazivali, ali nije imao ko da čuje. Podržavam da se radi na poboljšanju standarda naših medicinskih sestara i tehničara. Zalažem se za kvalitet u radu, što se odnosi na kvalitetnu edukaciju a to će dovesti da imamo kvalitetne profesionalce - zaključuje Zvrko. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY1e7Xck2ZKM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zvrko: Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem

Neophodan je strateški i odgovoran pristup svih nadležnih institucija kako bi građani Rožaja imali adekvatan nivo zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonima Crne Gore - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Opštine Rožaje Rahmana Husovića i predsjednika Skupštine opštine Almira Avdića sa novoimenovanim v.d. direktorom JZU Dom zdravlja Rožaje dr Mehmedom Kurpejovićem, specijalistom pedijatrije.
Na sastanku je razmotreno aktuelno stanje i ključni izazovi u funkcionisanju Doma zdravlja, sa posebnim naglaskom na nedostatak ljekara specijalista i potrebu jačanja kadrovskih kapaciteta te unapređenjem medicinske i tehničke opreme.
Imajući u vidu javni interes i ustavno pravo građana na dostupnu i kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu, učesnici su sagledali relevantne informacije i potencijalna rješenja, a kako je saopšteno, lokalna samouprava je izrazila spremnost da kroz konkretne mjere pruži podršku Domu zdravlja, radi dostizanja zajedničkog cilja - zaštite javnog zdravlja i unapređenja uslova za rad medicinskog osoblja i kvalitetnije liječenje pacijenata.

Neophodan strateški i odgovoran pristup svih nadležnih da bi građani Rožaja imali adekvatan nivo zdravstvene zaštite

Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, u opštinama koje su pogođene požarima, sprovelo je neophodne aktivnosti kako bi se vatrogascima koji su angažovani na gašenju požara obezbijedila zdravstvena zaštita i organizovali vanredni sistematski pregledi.
- U Budvi je na opštinskom Kriznom štabu dogovoreno da Dom zdravlja Budva, zajedno, uključujući i zdravstvenu stanicu Petrovac, stavi na raspolaganje sve svoje kapacitete, a dva ljekara sa kompletnim medicinskim i nemedicinskim timovima, uključujući i mogućnost vitaminskih infuzija, će u dvije smjene pružati potrebne zdravstvene usluge svim učesnicima u gašenju požara, kao i građanima i turistima koji imaju zdravstvene posljedice - kazali su u MZD.
I u Domu zdravlja Bar obezbijeđeni su, kažu oni, uslovi za pravovremenu i efikasnu zdravstvenu zaštitu vatrogasaca.
- Pored toga, nakon što su svi požari na teritoriji opštine sanirani, u dogovoru sa komandantom Vatrogasne jedinice Bar, odlučeno je da se u subotu, 16. avgusta, organizuju vanredni sistematski pregledi u Domu zdravlja Bar za sve vatrogasce koji su učestvovali na terenima zahvaćenim požarom - istakli su u MZD.
Dom zdravlja Tivat, u saradnji sa lokalnom samoupravom, takođe je organizovao preglede za svoje vatrogasce.
- Danas je u Domu zdravlja Glavnog grada održan sastanak predstavnika Ministarstva zdravlja, Kliničkog centra Crne Gore, Doma zdravlja sa komandirom Vatrogasne jedinice Podgorice Nikolom Bojanovićem, na kojem je usaglašen način organizovanja pregleda vatrogasaca koji su angažovani na teritoriji Podgorice - naveli su u MZD.
Medicinski direktor KCCG dr Đorđije Krnjević naglasio je da je KCCG u pripravnosti i spreman da pruži svaki vid zdravstvene zaštite i zbrinjavanja lica ugroženih od strane vatrene stihije koja ovih dana pogađa našu zemlju i ugrožava živote i zdravlje naših sugrađana. Kako je istakao, ovo se posebno odnosi na naše vatrogasce, pripadnike vojske, policije i službe spašavanja, čije je zdravlje posebno ugroženo zbog višednevne ekspozicije ekstremnim uslovima koje ovako opsežna vatrena stihija nosi sa sobom.
- Svima njima prva pomoć će biti pružena u Urgentnom centru, a nakon toga u slučaju potrebe obezbjediće se i hospitalni tretman i liječenje - dodao je on.
Dr Krnjević je kazao da KCCG ma dovoljno opreme, prostornih i ljudskih kapaciteta da odgovori ovakvom izazovu.
- Dom zdravlja Glavnog grada je u dogovoru sa nadležnim organima i Službom zaštite i spašavanja pozvao je sve vatrogasace koji učestvuje u gašenju vatrene stihije na području Podgorice, Zete i Tuzi, da se jave u bilo koji zdravstveni objekat, gdje će ljekari izvršiti pregled i provjeriti njihovo opšte zdravstveno stanje i vitalne parametre. Vatrogasci će biti primljeni po prioritetu i biće im ukazana neophodna pomoć - naveli su u MZD.
Nakon normalizovanja situacije sa požarima, Dom zdravlja Glavnog grada će, ističu oni, organizovati i vanredne sistematske preglede za sve pripadnike službi koji su bili angažovani u gašenju požara.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore obezbijedili su i psihološku podršku za sve vatrogasce i građane. Aktivna je telefonska linija za psihološku podršku 1555 (besplatan servis), dok su na Klinici za psihijatriju KCCG omogućeni besplatni psihijatrijski i psihološki pregledi, bez uputa i zakazivanja - naveli su u MZD.
Zdravstveni sistem Crne Gore, sa svim kadrovskim i tehničkim kapacitetima, ostaje, zaključuju oni, u potpunosti na raspolaganju vatrogascima, građanima i turistima u svim pogođenim područjima.

Organizovani vanredni sistematski pregledi vatrogasaca u opštinama pogođenim požarima

Izraelski napadi na bolnice u Pojasu Gaze doveli su na ivicu kolapsa zdravstvenu zaštitu u toj maloj palestinskoj enklavi, upozorile su Ujedinjene nacije u novom izvještaju.
U danas objavljenom izvještaju navodi se da su "izraelski smrtonosni napadi na bolnice i u njihovoj blizini, uz sukobe, gurnuli zdravstveni sistem na ivicu potpunog kolapsa, sa katastrofalnim posljedicama po pristup Palestinaca zdravstvenoj i medicinskoj brizi", saopštila je Kancelarija UN za ljudska prava.
Izvještaj "Napadi na bolnice tokom eskalacije neprijateljstava u Gazi" obuhvata period od 7. oktobra 2023. do 30. juna ove godine, u kojem je bilo najmanje 136 napada na 27 bolnica i još 12 zdravstvenih ustanova, prenijeli su izraelski mediji.
U napadima na bolnice poginuli su mnogi ljekari, medicinske sestre i bolničari i drugi civili i pričinjena je velika šteta, navodi se u izvještaju, čiji autori ukazuju da su medicinsko osoblje i bolnice posebno zaštićeni po međunarodnom humanitarnom pravu, pod uslovom da se ne koriste za akte koji nanose štetu neprijatelju.
Izrael tvrdi da bolnice u velikoj mjeri koriste terorističke organizacije i da dejstvuju u njima i u blizini i da ponekad izvode napade odatle.
Vlada Izraela tvrdi da bolnice gube zaštićeni status na osnovu međunarodnog prava kada ih naoružani operativci koriste kao vojne lokacije da planiraju i izvode napade, i dodaje da izraelska vojska nastoji da zaštiti civile u bolnicama i da osigura bezbjednu evakuaciju.
Izrael je više puta objavio dokumentaciju o teroristima u bolnicama, kao i snimke talaca držanih u zdravstvenim ustanovama, piše Tajms ov Izrael.
Međutim, u izvještaju UN piše da su nejasne izraelske tvrdnje da palestinske organizacije nepropisno koriste bolnice u Gazi u vojne svrhe.
- Do sada je javno objavljeno nedovoljno informacija za potvrdu tih navoda, koji su ostali nejasni, a u nekim slučajevima su suprotni dostupnim informacijama - piše u izvještaju UN.

Izvještaj UN: Zdravstvena zaštita u Gazi blizu potpunog kolapsa zbog izraelskih napada

Novo izdanje emisije "Vikend popodne" na Televiziji E donosi raznovrstan i inspirativan sadržaj, uz zanimljive goste i teme koje podstiču na razmišljanje.
U studiju će gostovati poznati glumac, koji će govoriti o svojoj karijeri, izazovima na putu do uspjeha i izvorima umjetničke inspiracije.
Emisija donosi i priču o projektu „Živa biblioteka“, kroz razgovor sa učesnikom koji će otvoriti važnu temu borbe protiv bolesti zavisnosti i lične misije da pomogne onima koji se suočavaju sa tim izazovom.
O mentalnom zdravlju i inteligenciji govoriće saradnica MENSE i koordinatorka SIG-a za mentalno zdravlje, kroz analizu savremenih izazova i značaja brige o psihološkom blagostanju.
Za kraj emisije, u opuštenoj atmosferi, gledaoci će kuvati sa Sandrom Manojlović, uz ukusne i praktične ideje za vikend trpezu.
"Vikend popodne" gledajte kao i svakog vikenda - &nbsp;od 17 sati na Televiziji E.

Gledajte „Vikend popodne“: Gluma, mentalno zdravlje, borba protiv zavisnosti i kulinarske ideje ove subote na TV E

Lukas Pinjeiro Broten osvojio je zlatnu medalju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do istorijskog trijumfa došao je u vremenu dva minuta i 25 sekundi.
To je Brazilu prva medalja na Zimskim olimpijskim igrama u istoriji.
Srebrnu medalju osvojio je Marko Odermat, koji nije uspio da kruniše nastup zlatom na Igrama, uprkos očekivanjima i ulozi favorita.
Nastup je završio sa 58 stotinki zaostatka za pobjednikom.
Pobjedničko postolje kompletirao je Loik Mejar, koji je sekundu i 17 stotinki imao slabije vrijeme od pobjednika.

Brotenu zlato u veleslalomu, istorijska medalja za Brazil

Karnevalska grupa „Diridonde“ osvojila je prvo mjesto u kategoriji grupnih maski, kao i nagradu publike, na tradicionalnom maskenbalu održanom u okviru Zimskih kotorskih karnevalskih fešti u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort.
Maskenbal je okupio veliki broj učesnika i posjetilaca, a sala hotela bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Kreativne i maštovite maske, dobra muzika i razigrana atmosfera obilježili su još jedno uspješno izdanje ove manifestacije.
Žiri je radio u sastavu: Jovica Lalošević Faćo, predsjednik žirija, Radmila Beca Radulović, direktorica Kulturnog centra Kotor, Sanja Čavor u ime medijskog sponzora Radio Kotora, Maja Pejović, predstavnica HTP „Ford“, i Ana Bezanović, predstavnica hotela Hyatt.
<h3>Nagrađene grupne maske</h3>
Prvu nagradu u iznosu od 1.000 eura osvojila je maska „Šjora Fredi je u modi“, koja je ujedno dobila i nagradu publike u iznosu od 900 eura.
Drugu nagradu (800 eura) osvojila je maska „Žirafe“, dok je treća nagrada (500 eura) podijeljena između maski „Paunice“ i „Svi na banj“, kojima je pripalo po 250 eura.
<h3>Pojedinačne i specijalne nagrade</h3>
U kategoriji pojedinačnih maski, prva nagrada (400 eura) pripala je maski „Kruna“, druga nagrada (300 eura) maski „Zubić vile“, dok je treća nagrada (200 eura) dodijeljena maski „Ring masteri“.
Specijalnu nagradu – tortu – osvojila je maska „Euro na infuziju“, dok su vaučer caffe bara „Bandijera“ dobili „Kralj i Kraljica od herca“.
Za muzički dio programa i vrhunsku atmosferu pobrinuli su se Nenad Knežević i Jovana Pajić sa Final Touch bendom, kao i Kira Bend, koji su publiku zabavljali do kasno u noć.
Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, dok je prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor.
Brojni sponzori i medijski partneri podržali su i ovogodišnje izdanje maskenbala, koji je još jednom potvrdio da Zimske kotorske fešte ostaju simbol tradicije, kreativnosti i dobre energije u gradu podno Lovćena.

„Diridonde“ trijumfovale na kotorskom maskenbalu

Crnogorska umjetnica Snežana Ljubojević biće gošća ovosedmičnog izdanja astropsihološkog talk show programa "Znak Podznak".
U razgovoru će biti riječi o njenom umjetničkom stvaralaštvu, ličnim iskustvima i životnim temama koje se prepliću sa simbolikom znaka i podznaka.
Emisiju "Znak Podznak" gledajte u subotu od 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtFgPWMLihCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zdravstvena-zastita