Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem - kazao je u jutarnjem programu Televizije E , Budilnik, profesor doktor Elvir Zvrko. 
Pojašnjava da su iz poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista već nekoliko puta u Skupštini problematizovali prebacivanje odgovornosti, te se stiče utisak da svi donosioci odluka ne rade sinhronizovano i ne vode zajedno u rješavanje problema.
- Ono što je činjenica na koju smo ukazali, to je i kolega (Jevto) Eraković potencirao, a što su kolege iz vladajućih partija na Odboru za zdravstvo podržale, jeste da se pod hitno održi jedno konsultativno saslušanje donosioca odluka u zdravstvenom sistemu kako bi se analizirala situacija. Vidimo da Vlada prepoznaje taj problem, odobrava dodatnih 30 miliona sredstava za zdravstveni sistem, ali se plašim da to nije dovoljno - naveo je Zvrko. 
Podsjeća na situaciju u aprilu kada nije bilo dovoljno sredstava u budžetu i onkološki pacijenti su tada ostajali bez terapije.
- Imamo situaciju da je tada oko 40 pacijenata koji se liječe u Brezoviku, prema dostupnim informacijama iz medija, ostalo bez terapije. Zdravstveni sistem ne može da uđe u neke kolone koje postoje u eksel tabelama i da se samo prema zadatom broju liječe pacijenti, zato što dinamika nije nešto što je moguće uvijek predvidjeti. Liječenje u zdravstvenom sistemu ne može da ide kroz kvote - ističe Zvrko.
Podsjeća da su Ministarstvo finansijsa i Fond zdravstva prema priznanju iz KCCG uveli mjesečne kvote koliko neka zdravstvena ustanova može da ima sredstava za liječenje u toku određenog mjeseca i to je naravno izazvalo određene probleme. 
- Nerješavanje problema u proteklom periodu vodi ovoj kulminaciji i nedostatku sredstava. Vjerujem da ovih 30 miliona koji su opredijeljeni do kraja godine neće biti dovoljni da se podmire sve potrebe u zdravstvenom sistemu - rekao je Zvrko.
Želi da vjeruje da će medicina ostati atraktivna našim mladim generacijama. 
- Naši mladi koji trebaju da izaberu svoju profesiju vide stanje u zdravstvenom sistemu. Broj ljekara u Crnoj Gori jeste pocećan. Prema dostupnim podacima, 2010. je bilo nešto manje od 1.300 ljekara, a 2022. negdje oko 1.800 ljekara. Treba imati u vidu da ovaj broj nije dovoljan - ističe Zvrko.
Mi smo po broju ljekara, kada se preračuna po broju stanovnika prema evropskom standardu, ispod prosjeka. 
- Nama ne ide u prilog činjenica da mladi ljudi ne vide perspektivu u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori. Imamo sve više mladih koji poslije završenog fakulteta žele da napuste Crnu Goru i da profesionalno stvaraju u nekim drugim sredinama. To će se sigurno odraziti na naš zdravstveni sistem uklaskom u EU - ocijenio je Zvrko.
Nedavno je usvojen Zakon o označavanju i priznavanju kvalifikacija koji se odnosi na zdravstvene radnike, što će, kako dodaje, omogućiti slobodu kretanja u periodu koji je pred nama. 
- Upozoravam da taj zakon ne znači slobodu odlaska iz Crne Gore. Crna Gora ne smije da bude samo zemlja gdje će se ljekari školovati, a zatim ići iz zemlje. Moramo da budemo spremni na te izazove. Ne vidimo značajno angažovanje od Ministarstva zdravlja da ponude mjere kojima će motivisati ljekare da ostanu da rade u Crnoj Gori. Potrebne su i podsticajne mjere za mlade ljekare koji bi ostali, jer smo svjedoci da mnoge zdravstvene ustanove u unutrašnjosti imaju nedovoljan broj ljekara i zdravstvenih radnika - ističe Zvrko.
 To je problem sa kojim ćemo se sigurno značajnije sresti. 
- Prema dostupnim podacima, u protekle tri godine oko 2.590 zdravstvenih radnika je napustilo Crnu Goru, od kojih je oko 70 ljekara. Moramo da budemo spremni na sve izazove koji nas čekaju kako bi zadržali zdravstvene radnike u godinama koje su ispred nas - naglasio je Zvrko.
Pita šta će biti ako zdravstvene ustanove ostanu bez osnovnih sredstava za rad.
- O tom scenariju ne želim da razmišljam. Nestašice koje su bile u prethodnom periodu su se prevazilazile na određene načine, ali ne smijem da zamislim šta bi se zaista desilo. Želim da vjerujem da će u Ministarstvu finansija imati sluha za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se pravovremeno reagovalo - rekao je Zvrko. 
Ono što ne ohrabruje je, prema njegovim riječima, reakcija koja kasni.
- Već na početku godine kada je usvojen budžet se pričalo da će se u posljednjem kvartalu pojaviti nestašica. Od tada je Fond za zdravstveno osiguranje da će biti potreban rebalans budžeta. Mi smo kao opozicioni političari tada upozoravali da se mora pravovremeno reagovati kako ne bi bilo ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Prva projekcija Fonda za zdravstveno osiguranje je da je potrebno oko 535 miliona u budžetu za 2025. Odobreno je nešto manje od 450 miliona. Da li je potrebna racionalizacija sredstava u zdravsrvenom sistemu? Apsolutno jeste - kategoričan je Zvrko.
Postoji više načina i mehanizama kako se može racionalizovati potrošnja, kako ona može biti efikasnija.
- Ono što nije dobro jeste kada se ne pristupa problemu sistematično. Onda se vremenom ti problemi nagomilavaju i dolazi do ovakve situacije. Mi smo nažalost i u prethodnom periodu imali pacijente koji su morali da kupuju ljekove u zemljama okruženja. Ovdje posebno ističem onkološle pacijente sa tumorima. Liječenje ovih pacijenata se vrši isključivo po protokolima koji su važeći. Tu ne smije biti odstupanja kako bi primijenjena terapija bila efikasna - naglaiso je Zvrko. 
Ne smije biti ciklusa prilikom primijene terapije. 
- Potreban je odgovoran pristup. Zdravstveni sistem zahtijeva povećanje sredstava. Sa jedne strane ljekovi su skuplji, procedure bivaju skuplje, uvode se nove procedure i tehnologije i sve su to razlozi za ovo. Neefikasan zdravstveni sistem u Crnoj Gori pokazuje da su troškovi građana između 36 i 40 odsto u liječenju. Standard bi trebao da bude oko 15 odsto. Procjenjuje se da svaki građanin godišnje troši 400 eura za liječenje od sopstvenih sredstava. To je problem koji zabrinjava i koji traži da mu se pristupi sistemski - naveo je Zvrko. 
Na taj način bi se, kako dodaje, eliminisao još jedan faktor koji doprinosi osiromašenju građana. 
- Lažnih diploma prema procjenama ima nažalost najviše u zdravstvenom sistemu. Ovo je izuzetan problem koji zahtijeva angažovanje više različitih sektora. To automatski znači i nedostatak kvaliteta u radu - kazao je Zvrko. 
Medicinski radnici, tehničari, zdravstveni radnici su nezamjenjiv dio zdravstvenog sistema i nosioci značajnog dijela posla. 
- U praksi smo imali da jedno neplansko uvećavanje plata i neujednačavanje različitih platnih razreda dovelo do toga da nisu povećanja plata bila podjednaka shodno kvalifikacijama i obrazovanju. Zato su se kasnije pojavljivali problemi. Na to smo ukazivali, ali nije imao ko da čuje. Podržavam da se radi na poboljšanju standarda naših medicinskih sestara i tehničara. Zalažem se za kvalitet u radu, što se odnosi na kvalitetnu edukaciju a to će dovesti da imamo kvalitetne profesionalce - zaključuje Zvrko. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY1e7Xck2ZKM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem

Neophodan je strateški i odgovoran pristup svih nadležnih institucija kako bi građani Rožaja imali adekvatan nivo zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonima Crne Gore - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Opštine Rožaje Rahmana Husovića i predsjednika Skupštine opštine Almira Avdića sa novoimenovanim v.d. direktorom JZU Dom zdravlja Rožaje dr Mehmedom Kurpejovićem, specijalistom pedijatrije.
Na sastanku je razmotreno aktuelno stanje i ključni izazovi u funkcionisanju Doma zdravlja, sa posebnim naglaskom na nedostatak ljekara specijalista i potrebu jačanja kadrovskih kapaciteta te unapređenjem medicinske i tehničke opreme.
Imajući u vidu javni interes i ustavno pravo građana na dostupnu i kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu, učesnici su sagledali relevantne informacije i potencijalna rješenja, a kako je saopšteno, lokalna samouprava je izrazila spremnost da kroz konkretne mjere pruži podršku Domu zdravlja, radi dostizanja zajedničkog cilja - zaštite javnog zdravlja i unapređenja uslova za rad medicinskog osoblja i kvalitetnije liječenje pacijenata.

Neophodan strateški i odgovoran pristup svih nadležnih da bi građani Rožaja imali adekvatan nivo zdravstvene zaštite

Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, u opštinama koje su pogođene požarima, sprovelo je neophodne aktivnosti kako bi se vatrogascima koji su angažovani na gašenju požara obezbijedila zdravstvena zaštita i organizovali vanredni sistematski pregledi.
- U Budvi je na opštinskom Kriznom štabu dogovoreno da Dom zdravlja Budva, zajedno, uključujući i zdravstvenu stanicu Petrovac, stavi na raspolaganje sve svoje kapacitete, a dva ljekara sa kompletnim medicinskim i nemedicinskim timovima, uključujući i mogućnost vitaminskih infuzija, će u dvije smjene pružati potrebne zdravstvene usluge svim učesnicima u gašenju požara, kao i građanima i turistima koji imaju zdravstvene posljedice - kazali su u MZD.
I u Domu zdravlja Bar obezbijeđeni su, kažu oni, uslovi za pravovremenu i efikasnu zdravstvenu zaštitu vatrogasaca.
- Pored toga, nakon što su svi požari na teritoriji opštine sanirani, u dogovoru sa komandantom Vatrogasne jedinice Bar, odlučeno je da se u subotu, 16. avgusta, organizuju vanredni sistematski pregledi u Domu zdravlja Bar za sve vatrogasce koji su učestvovali na terenima zahvaćenim požarom - istakli su u MZD.
Dom zdravlja Tivat, u saradnji sa lokalnom samoupravom, takođe je organizovao preglede za svoje vatrogasce.
- Danas je u Domu zdravlja Glavnog grada održan sastanak predstavnika Ministarstva zdravlja, Kliničkog centra Crne Gore, Doma zdravlja sa komandirom Vatrogasne jedinice Podgorice Nikolom Bojanovićem, na kojem je usaglašen način organizovanja pregleda vatrogasaca koji su angažovani na teritoriji Podgorice - naveli su u MZD.
Medicinski direktor KCCG dr Đorđije Krnjević naglasio je da je KCCG u pripravnosti i spreman da pruži svaki vid zdravstvene zaštite i zbrinjavanja lica ugroženih od strane vatrene stihije koja ovih dana pogađa našu zemlju i ugrožava živote i zdravlje naših sugrađana. Kako je istakao, ovo se posebno odnosi na naše vatrogasce, pripadnike vojske, policije i službe spašavanja, čije je zdravlje posebno ugroženo zbog višednevne ekspozicije ekstremnim uslovima koje ovako opsežna vatrena stihija nosi sa sobom.
- Svima njima prva pomoć će biti pružena u Urgentnom centru, a nakon toga u slučaju potrebe obezbjediće se i hospitalni tretman i liječenje - dodao je on.
Dr Krnjević je kazao da KCCG ma dovoljno opreme, prostornih i ljudskih kapaciteta da odgovori ovakvom izazovu.
- Dom zdravlja Glavnog grada je u dogovoru sa nadležnim organima i Službom zaštite i spašavanja pozvao je sve vatrogasace koji učestvuje u gašenju vatrene stihije na području Podgorice, Zete i Tuzi, da se jave u bilo koji zdravstveni objekat, gdje će ljekari izvršiti pregled i provjeriti njihovo opšte zdravstveno stanje i vitalne parametre. Vatrogasci će biti primljeni po prioritetu i biće im ukazana neophodna pomoć - naveli su u MZD.
Nakon normalizovanja situacije sa požarima, Dom zdravlja Glavnog grada će, ističu oni, organizovati i vanredne sistematske preglede za sve pripadnike službi koji su bili angažovani u gašenju požara.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore obezbijedili su i psihološku podršku za sve vatrogasce i građane. Aktivna je telefonska linija za psihološku podršku 1555 (besplatan servis), dok su na Klinici za psihijatriju KCCG omogućeni besplatni psihijatrijski i psihološki pregledi, bez uputa i zakazivanja - naveli su u MZD.
Zdravstveni sistem Crne Gore, sa svim kadrovskim i tehničkim kapacitetima, ostaje, zaključuju oni, u potpunosti na raspolaganju vatrogascima, građanima i turistima u svim pogođenim područjima.

1250x600

1084x550

Organizovani vanredni sistematski pregledi vatrogasaca u opštinama pogođenim požarima

Izraelski napadi na bolnice u Pojasu Gaze doveli su na ivicu kolapsa zdravstvenu zaštitu u toj maloj palestinskoj enklavi, upozorile su Ujedinjene nacije u novom izvještaju.
U danas objavljenom izvještaju navodi se da su "izraelski smrtonosni napadi na bolnice i u njihovoj blizini, uz sukobe, gurnuli zdravstveni sistem na ivicu potpunog kolapsa, sa katastrofalnim posljedicama po pristup Palestinaca zdravstvenoj i medicinskoj brizi", saopštila je Kancelarija UN za ljudska prava.
Izvještaj "Napadi na bolnice tokom eskalacije neprijateljstava u Gazi" obuhvata period od 7. oktobra 2023. do 30. juna ove godine, u kojem je bilo najmanje 136 napada na 27 bolnica i još 12 zdravstvenih ustanova, prenijeli su izraelski mediji.
U napadima na bolnice poginuli su mnogi ljekari, medicinske sestre i bolničari i drugi civili i pričinjena je velika šteta, navodi se u izvještaju, čiji autori ukazuju da su medicinsko osoblje i bolnice posebno zaštićeni po međunarodnom humanitarnom pravu, pod uslovom da se ne koriste za akte koji nanose štetu neprijatelju.
Izrael tvrdi da bolnice u velikoj mjeri koriste terorističke organizacije i da dejstvuju u njima i u blizini i da ponekad izvode napade odatle.
Vlada Izraela tvrdi da bolnice gube zaštićeni status na osnovu međunarodnog prava kada ih naoružani operativci koriste kao vojne lokacije da planiraju i izvode napade, i dodaje da izraelska vojska nastoji da zaštiti civile u bolnicama i da osigura bezbjednu evakuaciju.
Izrael je više puta objavio dokumentaciju o teroristima u bolnicama, kao i snimke talaca držanih u zdravstvenim ustanovama, piše Tajms ov Izrael.
Međutim, u izvještaju UN piše da su nejasne izraelske tvrdnje da palestinske organizacije nepropisno koriste bolnice u Gazi u vojne svrhe.
- Do sada je javno objavljeno nedovoljno informacija za potvrdu tih navoda, koji su ostali nejasni, a u nekim slučajevima su suprotni dostupnim informacijama - piše u izvještaju UN.

Izvještaj UN: Zdravstvena zaštita u Gazi blizu potpunog kolapsa zbog izraelskih napada

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije (MSP) saopštilo je večeras da osuđuje odluku Bahama da prizna nezavisnost Kosova, 121. zemlje svijeta koja je to učinila.
- Ovakvi postupci predstavljaju opasan presedan i direktno doprinose daljem urušavanju osnovnih principa međunarodnog javnog prava, prije svega, principa uvažavanja teritorijalnog integriteta država članica Ujedinjenih nacija. Aktivnosti usmjerene protiv suverenih država podrivaju povjerenje u međunarodni sistem i vode ka njegovoj daljoj destabilizaciji i anarhizaciji - navodi se u saopštenju.
MSP dodaje da je odluka vlasti Bahama „posebno nekonstruktivna u kontekstu dijaloga Beograda i Prištine, jer predstavlja jednostran potez koji direktno ugrožava dijalog“.
- Srbija neće prihvatiti pokušaje nametanja svršenih činova niti legitimizaciju jednostranih akata koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Srbija će nastaviti da se, odlučno i principijelno, svim raspoloživim diplomatskim i političkim sredstvima bori za zaštitu svojih državnih i nacionalnih interesa - navodi se u saopštenju.
MSP je pozvalo vlasti Bahama da, kako se zaključuje u tekstu, preispitaju svoju odluku vrate se poštovanju univerzalnih principa međunarodnog prava, „koji su osnov stabilnosti i mira u međunarodnim odnosima“.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osuđuje odluku Bahama da prizna Kosova

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura iznosiće 18 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama, tokom jutra ili prijepodneva očekuje se magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Vjetar će biti uglavnom slab i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se "ne gura u koaliciju voljnih".
- U ovim trenucima zbunjenosti Evrope i jedne drame koja još čeka katarzu u Ukrajini, gdje su poginule hiljade vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim - rekao je Milanović na obilježavanju 34. godišnjice Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu.
On je dodao da "treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve koalicije voljnih, jer čemu onda služi NATO".
Milanović je upozorio da se "Evropa promijenila dramatično" i upozorio da se promijenila i situacija u NATO zbog stavova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je njegov kabinet.
- Slušamo o izvorima prijetnje, ne samo u riječima glavnog sekretara NATO, nego i nekoliko predsjednika država i vlada najvećih evropskih država. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti - ocijenio je Milanović.
On je pozdravio odluku Sabora o vraćanju obaveznog vojnog roka sljedeće godine, koji će trajati dva mjeseca, rekavši da Hrvatskoj "nedostaje oko četiri hiljade ljudi za formacijsku popunu".
- Mi u Hrvatskoj smo se opredijelili za to, to pozdravljam i mislim da je to dobra odluka, da ponovo uvedemo mogućnost služenja roka, koja nije obavezna - rekao je predsjednik, koji je ranije dovodio u pitanje mogućnost vraćanja vojnog roka.
On je upozorio da će uprkos tome nedostajati vojnika i ocijenio da "psihoza straha koja se stvara doprinosi tome da su ljudi pomalo rezervisani i ambivalentni".
- U međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali isto tako u pristupu pregovorima i dogovorima oko naoružanja ne zanositi se nekakvim hologramima strateških saveznika koji onda istu tu robu prodaju tvom susjedu, koji nije u NATO-u i to moderniju robu i ko zna šta još - rekao je Milanović.
On je ocijenio da Hrvatsku to, ipak, "neće koštati sigurnosti, jer se radi o malim državama".
- Neće to nas koštati kao 1991. godine ni u najgorem scenariju koji se, vjerujem, neće nikada dogoditi. Ali, ova cijela epizoda govori o tome da države, neću ih imenovati, gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj. Jedina država koja se tako ne ponaša su SAD - rekao je Milanović.
On je zaključio da "te lekcije treba polako usvajati, a ne zanositi se, &nbsp;biti lojalan i dobronamjeran, ali isto tako posmatrati stvari i gledati kakvi su odnosi".

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: zdravstvena-zastita