<p>Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, kao i edukacijom stanovništva iz stručnih oblasti na pitak, objašnjiv i razumljiv način, potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem – poručio je prof. dr <b>Nebojša Kavarić</b>, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>Prema podacima Indeksa dječjih prava za 2025. godinu, koje je objavila međunarodna organizacija "Kids Rights", Crna Gora se u segmentu zdravlja svrstava u četvrti od pet klastera zemalja, zajedno sa Bangladešom, Nepalom i Gvatemalom.</p>
<p>Kavarić ističe da sve što je u korist djece treba da bude prioritet, te da se rješenja moraju tražiti, a ne krivci. Kada je riječ o problemima u oblasti dječje zaštite, on smatra da je neophodno izraditi plan i projekciju zdravstvene zaštite.</p>
<p>– Svugdje ima problema sa dječjom zaštitom iz nekoliko razloga koji su vrlo često ne samo van same pedijatrije, nego i van zdravstva. Kriterijumi za ocjenu zdravstvenih sistema su različiti. Kids Rights je međunarodna privatna fondacija koja je veoma uključena i pomaže u zagovaranju prava, u promociji prava, koja ima određenu saradnju sa nama bitnim institucijama. Kad je u pitanju zdravstvena zaštita djece, to su UNICEF i SZO. Mi smo svjesni, mi govorimo u pedijatrijskoj akademskoj zajednici u Crnoj Gori – probismo uši svima unazad deceniju kad su u pitanju kadrovske mogućnosti, broj pedijatara, dostupnost zdravstvene zaštite, imunizacija i pad imunizacije, posebno kad su pojedine vakcine u pitanju, kakva je MMR. Ništa to nama nije novo. Znamo da su izazovi savremenog doba, koji se nekako prelivaju u Crnoj Gori na vrlo neobičan način, od uzornog sistema tokom određenog vremena, a nije slučaj samo zadnju godinu ili dvije, nego u kontinuitetu imamo stalno pad tih jasnih indikatora po kojima se vidi uspješnost zdravstvene zaštite djece, između ostalog i imunizacije djece – kazao je Kavarić.</p>
<p>On ističe da se pravo stanje u sistemu najjasnije vidi kroz pojedinačne slučajeve, kada dijete oboli od bolesti za koju postoji vakcina, a roditelji ga nisu vakcinisali.</p>
<p>- Najbolje se vidi u kakvom je stanju sistem po pojedinačnim slučajevima. Kad se dijete inficira nekom bolešću za koju postoji preventabilna vakcina, a roditelji nijesu vakcinisali to dijete, tek tada shvataju da je kolektivni imunitet važan za njihovo dijete, ali i svu drugu djecu. Obično kad nas zaboli, shvatimo i krećemo tada u akciju. Ono što je ovdje bitno jeste da u javnom zdravstvu, posebno u zaštiti djece, kratkoročni periodi su 25 godina, srednjoročni su 50 godina, a ozbiljni sistemi i države planiraju, od demografskih do javnozdravstvenih planova i projekcija – za cijeli vijek - naglasio je Kavarić.</p>
<p>Kavarić smatra da cijelo društvo ima zadatak da govori o značaju imunizacije uključujući i javne ličnosti, jer građani moraju ponovo da steknu povjerenje u zdravstveni sistem i proces imunizacije.</p>
<p>– Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, edukacijom stanovništva iz stručnih stvari na pitak, objašnjiv i razumljiv način potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem. S druge strane, važna je edukacija ljudi u zdravstvenom sistemu, zdravstvenih radnika, prije svega pedijatrijskih timova – ne u fundamentalnom zvanju, koje oni savršeno imaju, o imunizaciji znaju sve, naši su pedijatri na Kongresu bili najbolji, naše su sestre ovdje najbolje – već vještine u komunikaciji i podrška u tome da pedijatrijski timovi zajedno sa svim ljekarima imaju dovoljno komunikacijske edukacije i dovoljno vremena i prostora da razgovaraju sa svakim roditeljem o svemu - dodao je Kavarić.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju.</p>
<p>– Pri tome, mi smo bez školskog i obrazovnog sistema, i bez saradnje sa civilnim sektorom i privatnim pedijatrima – kojih u Crnoj Gori, za naše prilike, nije mali broj. Moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju. Neophodno je i formirati nezavisno tijelo koje bi od zainteresovanih nevladinih i vladinih institucija, udruženja roditelja i svih zainteresovanih, u kontinuitetu bavilo zdravstvenom zaštitom djece – zaključio je Kavarić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kavarić: Potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem

<p>Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore, predvođena ministrom dr<b> Vojislavom Šimunom</b>, prisustvovala je Health Transformation Summit-u u okviru prestižnog događaja HLTH Europe 2025, koji je održan od 16. do 18. juna u Amsterdamu, gdje je je govorio na panelu posvećenom jačanju otpornosti zdravstvenih sistema, ističući iskustva Crne Gore u reformi zdravstvene zaštite, naročito kroz reformu primarne zdravstvene zaštite, ulaganje u zdravstvene radnike i njihovu kontinuiranu edukaciju, fokus na prevenciju i liječenje najčešćih hroničnih bolesti, zaštitu najranjivijih grupa i snažnu digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema.</p>
<p>Događaj je, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva zdravlja, okupio više od 5.000 lidera iz oblasti zdravstva iz preko 50 zemalja, uključujući ministre zdravlja, predstavnike evropskih zdravstvenih agencija, inovacione kompanije i investitore.</p>
<p>Fokus samita bio je na transformaciji zdravstvenih sistema kroz digitalne tehnologije, upotrebu vještačke inteligencije (AI), telemedicine i interoperabilnih rješenja. Učesnici su razmijenili iskustva o reformama sistema zdravlja u cilju odgovora na savremene izazove – od manjka zdravstvenih radnika i starenja stanovništva, do sve većih očekivanja pacijenata. Poseban akcenat stavljen je na inovacije i etičku primjenu vještačke inteligencije u kliničkom okruženju.</p>
<p>Stručnom sesijom moderiraro je grčki ministar zdravlja Spiridon Adonis Georgiadis, a značajno učešće uzeo je i bivši ministar zdravlja Litvanije Aurimas Pečkauskas.</p>
<p>Šimun je poručio da otpornost zdravstvenog sistema nije samo odgovor na krize, već dugoročan i strateški proces, koji podrazumijeva svakodnevni rad i povjerenje građana u zdravstveni sistem.</p>
<p>Posebno je naglasio značaj primarne zdravstvene zaštite kao temelja sistema zdravlja i podsjetio na uvođenje modela izabranog ljekara i timova porodične medicine iz 2005.godine, koji je kako je istakao, pokazao i svoje slabosti usled administartivnih opterećenja ljekara i kardovskih izazova.</p>
<p>- Zato je Ministarstvo zdravlja pokrenulo novu fazu reformi koja podrazumijeva reorganizaciju sistema zakazivanja, uvođenje kućnih posjeta za najugroženije pacijente i jačanje timskog rada u porodičnoj medicini. Cilj je premještanje fokusa sa bolničke na zajedničku, lokalnu zdravstvenu zaštitu, posebno u udaljenim i nedovoljno razvijenim područjima - poručio je Šimun</p>
<p>Kazao je i kako bez motivisanih i stručnih zdravstvenih radnika nema funkcionalnog sistema, te da je Crna Gora u prethodnom periodu povećala plate ljekarima, uvela stimulacije za medicinske sestre, a dodatna podrška obezbijeđena je i kroz subvencije za rješavanje stambenih pitanja za zdravstvene radnike, posebno u sjevernim i južnim regionima.</p>
<p>- Zahvaljujući ovim mjerama, Crna Gora po prvi put bilježi povratak zdravstvenih radnika iz inostranstva. Takođe, značajno su povećana sredstva za kontinuiranu medicinsku edukaciju, jer je cilj stvaranje profesionalno osposobljenih i dugoročno motivisanih timova - kazao je ministar.</p>
<p>Šimun je tokom panela naglasio i kako je Crna Gora usmjerila resurse na borbu protiv kancera i kardiovaskularnih bolesti. Istakao je ulaganja u nove uređaje za magnetnu rezonancu (MR) širom zemlje, uvođenje 4D CT tehnologije, kao i TrueBeam linearnih akceleratora za preciznu radioterapiju.</p>
<p>- Pored toga, nacionalni programi ranog otkrivanja raka i dostupnost inovativnih ljekova omogućavaju bolju prevenciju i liječenje za hiljade pacijenata godišnje. Poseban fokus Ministarstva zdravlja je na prevenciji i zaštiti najugroženijih, pa je u prethodnoj godini postignuta visoka stopa vakcinacije protiv HPV-a za djevojčice i dječake, te uvedena savremena terapija Zolgensma za spinalnu mišićnu atrofiju, a obavljene su i prve transplantacije matičnih ćelija u Crnoj Gori - kazao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da su poslije šest godina pauze obnovljene transplantacije bubrega u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da je Ministarstvo uspostavilo saradnju sa Great Ormond Street Hospital u Londonu kako bi troje djece iz Crne Gore koja se nalaze na listi čekanja imala pristup najsavremenijoj transplantacionoj medicini.</p>
<p>Ministar je kazao i da je Crna Gora usvojila Nacionalnu strategiju digitalnog zdravlja, kojom se digitalizacija pozicionira kao temelj efikasnosti, pravičnosti i spremnosti zdravstvenog sistema.</p>
<p>- Elektronski recepti, sistem praćenja lijekova i eZdravlje portal već sada donose uštede i smanjuju administrativno opterećenje za pacijente i ljekare. U toku je i uvođenje nacionalnih PACS i RIS sistema za teleradiologiju, čime će specijalističke radiološke usluge biti dostupnije i u ruralnim sredinama - poručio je dr Šimun i naglasio da digitalizacija može predstavljati infrastrukuturu čitavog zdravstvenog sistema te da Crna Gora u tom cilju sarađuje sa estonskim ekspertima, ali i svjetskim liderima u e-upravi na izgradnji arhitekture nacionalnog digitalnog sistema zdravstva.</p>
<p>Na marginama samita u Amsterdamu, delegacija Ministarstva zdravlja održala je niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima zdravstvenih institucija, tehnoloških kompanija i potencijalnih partnera. Razgovaralo se o mogućnostima saradnje na projektima razvoja elektronskog zdravstvenog kartona, primjeni vještačke inteligencije u kliničkoj praksi, standardizaciji podataka, kao i o pristupu evropskim fondovima za finansiranje projekata digitalnog zdravstva.</p>
<p>Posebna pažnja na sastancima bila je posvećena razmjeni iskustava u oblasti etičke upotrebe digitalnih tehnologija u zdravstvu, kao i obezbjeđivanju pravičnog pristupa inovacijama za sve građane, bez obzira na mjesto stanovanja.</p>
<p>Učešćem na ovom značajnom događaju, kako se dodaje, Crna Gora je još jednom potvrdila svoju posvećenost reformi i modernizaciji zdravstvenog sistema, uz jasan cilj — stvaranje funkcionalnog, povezanog i pravednog zdravstvenog sistema za sve građane.</p>

1250x600

Šimun: Otpornost zdravstvenog sistema nije samo odgovor na krize, već dugoročan i strateški proces, koji podrazumijeva svakodnevni rad i povjerenje građana

<p>Doktori medicine, specijalizanti zdravstvenog sistema Crne Gore, koji svoje znanje stiču kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona (najviše u Beogradu, Srbiji), predali su peticiju u kojoj traže povećanje sredstava predviđenih za odvojeni život, a koja su trebala biti definisana budžetom Crne Gore za 2025. godinu, kazao je dr <b>Anis Šabotić</b>, osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).</p>
<p>Peticiju je, kako kaže Šabotić, potpisalo više od 200 ljekara, a upućena je Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu finansija, Fondu za zdravstveno osiguranje i kabinetu premijera. Peticija je podnijeta 29. oktobra, ali nadležni još uvijek nisu dali odgovor.</p>
<p>Šabotić kaže da sredstva koja su predviđena za odvojeni život specijalizanata, koji svoj staž obavljaju u zemljama regiona, iznose 333 eura, dok specijalizanti u Crnoj Gori dobijaju samo 108 eura.</p>
<p>- Ta sredstva ne mogu pokriti ni kiriju, a kamoli ostale troškove - istakao je Šabotić.</p>
<p>On je naglasio da zdravstveni sistem Crne Gore zavisi od ovih mladih ljudi, "jer će upravo oni biti ti koji će u budućnosti pružati zdravstvenu zaštitu svim građanima. Stoga je od presudne važnosti da se adekvatno i pravovremeno reaguje kako bi se riješio njihov status".&nbsp;</p>
<p>- Apelujemo na sve nadležne institucije – Vladu, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje, Odbor za zdravstvo i poslanike Skupštine Crne Gore – da hitno razmotre ovu peticiju i pomognu specijalizantima da se oslobode osnovnih egzistencijalnih briga, čime će im biti omogućeno da se posvete svom obrazovanju i napretku zdravstvenog sistema - naveo je Šabotić.</p>
<p>On je podijelio poruku koja mu je, kako kaže, stigla u kasne sate. Kaže da ona najbolje oslikava u kakvoj situaciji se trenutno nalaze specijalizantni.</p>
<p>Poruku ljekara na specijalizaciji prenosimo integralno:</p>
<p><i>„Poštovani,&nbsp;</i></p>
<p><i>Obraćam vam se iz susjedne zemlje. Vrijeme je ručka, a pred kraj mjeseca sebi mogu da priuštim samo konzervu argete i krišku trodnevnog hljeba, jer sam sav novac za odvojeni život poslao supruzi sa dvije bebe, kako bi im obezbijedila osnovne životne potrebe, hranu i sredstva za higijenu. Ljekar sam. Završio sam šest godina osnovnih studija i sada već četiri godine obavljam specijalizaciju. Prinuđen sam da spavam u hostelima i dijelim sobu sa šest drugih ljudi – tako već tri godine.&nbsp;</i></p>
<p><i>Pozajmljujem novac od roditelja, stričeva, braće i sestara kako bih imao za osnovne potrebe i kako bih obezbijedio hranu za svoju djecu. Iako sam doktor medicine, uskoro specijalista, više kolokvijuma i ispita sam položio nego svi moji članovi porodice zajedno. Više sam sati u učenju proveo nego što su oni spavali.&nbsp;</i></p>
<p><i>Na poslu mjesečno radim između 250 i 300 sati, što je skoro duplo više od regularnog radnog vremena – 8 sati dnevno, 40 sati nedjeljno, odnosno 160 sati mjesečno. Ovakvo radno vrijeme me odvaja od supruge i djece, od porodice i prijatelja, od slobodnog vremena i rekreacije. Svaka moja posjeta djeci svodi se na novo upoznavanje s njima, na privikavanje jedno na drugo.&nbsp;</i></p>
<p><i>Ugrožen mi je brak, ugroženo mi je zdravlje – psihičko i fizičko. Doveden sam na rub egzistencije. Od mene se očekuje da se, po povratku, posvetim svom poslu i pacijentima, da svakog pacijenta u ambulanti dočekam sa osmijehom na licu i maksimalnom posvećenošću. Sa velikom zabrinutošću postavljam retoričko pitanje – kako? Kako kad me porodica gleda kao stranca? Kako kad ću morati da radim duplo više od svakog drugog građanina u Crnoj Gori? Kako kada ću više noći provesti u bolnici nego u svojoj kući? Kako kada ću iz danonoćnog dežurstva ostajati i sjutradan da liječim ljude? Kako kada će mi djeca odrastati bez oca? Kako kada neću biti u prilici da izvedem suprugu i djecu i provedem kvalitetno vrijeme sa njima? Kako ako ne spavam osam nego četiri sata dnevno, i tako godinama?</i></p>
<p><i>Kako?</i></p>
<p><i>NN, ljekar na specijalizaciji"</i></p>
<p>&nbsp;</p>

Šabotić: Mladi ljekari su budućnost zdravstvenog sistema Crne Gore

<p>Delegacija UBNOR-a Bar, zajedno sa izviđačkim odredom „24. novembar“, položila je vijenac na spomen-grobnici povodom obilježavanja strijeljanja mladića i djevojaka na Belvederu. Komemoraciji su prisustvovali predstavnici Opštine Bar, članovi porodica strijeljanih boraca, kao i brojni građani.</p>
<p>Na ovaj dan, 6. jula 1944. godine, fašistički okupator je bez milosti strijeljao deset mladih ljudi. Njihova žrtva ostaje simbol borbe za slobodu i dostojanstvo.</p>
<p>U ime UBNOR-a Bar, okupljenima se obratio potpredsjednik <b>Špiro Niković</b>, general u penziji, koji je izrazio zabrinutost zbog načina na koji se danas, na institucionalnom i društvenom nivou, odnosimo prema spomenicima i nasljeđu antifašističke borbe.</p>
<p>- Strahujem da nove generacije gube vezu sa ovim herojskim vremenima i da će, ako ne preduzmemo konkretne korake, zaboraviti na ideale slobode i pravde za koje su dali svoje živote - poručio je Niković.</p>
<p>On je pozvao da se ovaj datum uvrsti u program manifestacije Barski ljetopis, te da 6. jul postane dan kada će školska djeca dolaziti na spomen-groblje, gdje bi im se održavao čas istorije na otvorenom – kako bi direktno osjetili težinu prošlosti i značaj borbe protiv fašizma.</p>
<p>- Moramo pojačati napore u oblikovanju mladih naraštaja, da razumiju zašto su ti ljudi stradali i za šta su se borili. Samo tako ćemo sačuvati pamćenje na žrtve - zaključio je Niković.</p>
<p>Okupljenima se obratio i <b>Rajko Joličić</b>, koji je pozvao sve da se 13. jula okupe u Gornjim Seocima, gdje će biti organizovana simbolična sadnja balkanskog Drveta mira, u znak sjećanja i kao zalog za budućnost u kojoj neće biti mjesta za mržnju i zaborav.</p>

Položen vijenac na grobnicu strijeljanih na Belvederu

<p>Crna Gora je dobila mobilnu i web aplikaciju koja na kreativan i edukativan način promoviše njenu prirodu, kulturu i važne društvene vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Dvojezična aplikacija Kreativne kockice (Creative Blocks) nastala je kao prirodni nastavak uspješnih štampanih igara memorije koje već godinama osvajaju i djecu i odrasle širom zemlje – sada dostupna i kao besplatna digitalna platforma za iOS, Android i web.</p>
<h2>Od štampe do ekrana – 13 izdanja, 2500 primjeraka i brojni osmjesi&nbsp;</h2>
<p>Prve igre memorije razvijene su 2020. godine od strane studija ribizla. – Leptiri, Ptice i Sisari Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ubrzo su se pridružili i projekti studija CS Cassiopeia, te je do danas objavljeno 13 štampanih izdanja u ukupnom tiražu od preko 2700 primjeraka, uključujući i dvije specijalne edicije. Igre su korišćene u školama, institucijama, turističkim centrima i porodičnom okruženju, ističući vrijednosti edukacije, ekologije i kulture bez oslanjanja na digitalne ekrane.&nbsp;</p>
<p>Udruživanjem snaga studija ribizla i agencije CS Cassiopeia, rođena je zajednička misija: da se znanje i tradicija približe svim generacijama kroz formate koji spajaju učenje i igru. Tako su nastale i Kreativne kockice – dvojezična aplikacija koja na jednostavan i pristupačan način otkriva Crnu Goru, karticu po karticu.</p>
<h2>Aplikacija koja obrazuje i inspiriše&nbsp;</h2>
<p>Trenutno dostupne igre u aplikaciji su:&nbsp;</p>
<p>• Čudesna Crna Gora (1, 2, 3) – o biodiverzitetu i prirodnim ljepotama;&nbsp;</p>
<p>• Žene Crne Gore (1, 2, 3) – posvećene značajnim ženama iz istorije i savremenog društva, rađena po monografiji „Žene Crne Gore“ Olivere i Tijane Todorović.</p>
<p>U pripremi su nova izdanja: Podgorica, Iz bašte, kao i posebno međunarodno izdanje Poljska Crna Gora.&nbsp;</p>
<p>Igre su osmišljene tako da se igrači zabavljaju, razvijaju memoriju i pažnju, a istovremeno uče o crnogorskom nasljeđu. Svaka poklopljena kartica otključava kratak edukativni tekst, pružajući priliku da se usput nauči o vrstama, pejzažima i ličnostima koje oblikuju crnogorski identitet.&nbsp;</p>
<p>Kreativne kockice nastale su iz želje da se kroz inovativan pristup njeguje i promoviše kulturni identitet Crne Gore. Kroz pažljivo osmišljene igre memorije, ovaj projekat doprinosi edukaciji mladih generacija, omogućavajući im da kroz igru upoznaju prirodu, istoriju i društvene vrijednosti svoje zemlje. Poseban akcenat stavljen je na afirmaciju rodne ravnopravnosti – kroz izdanja posvećena ženama Crne Gore koje su ostavile neizbrisiv trag u različitim oblastima društva.&nbsp;</p>
<p>Digitalizacijom sadržaja i njegovim plasiranjem na mobilnim platformama, projekat ne samo da čuva i predstavlja bogatu kulturnu baštinu Crne Gore, već je čini dostupnom široj, uključujući i međunarodnoj publici.</p>
<p>Aplikacija je prilagođena svim uzrastima i namijenjena korišćenju u školama, u okviru porodičnih aktivnosti, u kulturnim ustanovama, ali i kao vrijedan alat za turiste i sve one koji žele da se povežu s crnogorskim identitetom – bilo na crnogorskom, bilo na engleskom jeziku.&nbsp;</p>
<p>Dostupnost Aplikacija je besplatna putem linkova:&nbsp;</p>
<p>📱 <a href="https://apps.apple.com/hr/app/kreativne-kockice/id6744917111" target="_blank">App Store</a></p>
<p>📱 <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=me.cassiopeia.kreativnekockice&amp;pli=1" target="_blank">Google Play</a></p>
<p><a href="https://online.igrememorije.me/" target="_blank">💻 Web verzija online.igrememorije.me</a></p>

Kreativne kockice – Crnogorsko kulturno nasljeđe, sada i u digitalnoj formi

<p>Ukrajina i Sjedinjene Američke Države (SAD) postigle su dogovor o značajnom jačanju saradnje u oblasti dronova, saopštio je ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b>.</p>
<p>On je istakao da je ukrajinsko Ministarstvo odbrane ove sedmice potpisalo sporazum s jednom od vodećih američkih kompanija.</p>
<p>Zelenski je u video obraćanju rekao da će Ukrajina već ove godine, pod posebnim uslovima, dobiti stotine hiljada dronova, a naredne godine još i više.</p>
<p>- Ovo uključuje i dronove presretače, koji su očito naš prioritet", kazao je Zelenski - prenosi Anadolija.</p>
<p>Govoreći o telefonskom razgovoru u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je rekao da je to vjerovatno bio njihov najbolji razgovor do sada i izuzetno plodonosan.</p>
<p>On je dodao da su tokom razgovora dotakli i temu protivvazdušne odbrane.</p>

Zelenski: Dogovor Ukrajine i SAD o jačanju saradnje u oblasti dronova

<p><b>Jelena Marković</b>, predsjednica Crnogorskog foruma i profesorica crnogorskog jezika i književnosti, oštro je reagovala na izjavu poslanice <b>Jelene Božović</b> da je crnogorski jezik „nakaradna verzija“, ocijenivši da je riječ o uznemirujućem govoru mržnje sa elementima fašizma, koji ne samo da negira jedini službeni jezik, već i suverenitet države Crne Gore.</p>
<p>Njeno reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;</p>
<p>Kao žena veoma sam zabrinuta, a samim tim mi je jasno u kakavom stanju je društvo kad izjave koje su ovako uznemirujuće po pitanju jedinog službenog crnogorskog jezika, na ovakav način izrečene upravo od žene, poslanice i nažalost oslikavaju mržnju, koja u sebi ima i obrise fašizma koji je neophodno sankcionisati i u tom i u dijelu ponižavanja države čiji je jedini službeni jezik odraz suvereniteta koji po svaku cijenu nastavljaju negirati, što je nepoštovanje države Crne Gore, crnogorskog naroda sve tri vjere, od poslanice koju novcem građana plaća crnogorski parlament, a ona negira postojanje onoga što je glavni odraz državnog suvereniteta.</p>
<p>Lingvistički krugovi niti ijedna zajednica ne negiraju crnogorski jezik. Naprotiv! Podržavaju i učestvuju na lingvističkim skupovima koje organizuju Filološki fakultet odnosno Katedra za crnogorski jezik u Nikšiću i FKCJ na Cetinju. A koji politički krugovi negiraju crnogorski jezik? Samo prosrpski.</p>
<p>Negiranje crnogorskog jezika, nacije, države i crkve s jedne strane, a tražiti povlašćeni i privilegovani položaj za srpski s druge strane, u najmanju ruku je fašizam. Napominjem, ni srpski jezik, ni naciju, ni crkvu, kao ni drugih naroda, u Crnoj Gori niko ne negira i ne zabranjuje. Da je tako, stala bih u odbranu istih. Samo treba postaviti stvari na svoje mjesto i ispraviti istorijske nepravde učinjene Crnoj Gori i crnogorskom narodu, na kraju krajeva, to je naše pravo, ni manje ni više od ostalih. Svi narodi bivše Jugoslavije jezik su nazvali imenom naroda, a samo se osporava to pravo Crnoj Gori i to samo od strane nacionalista. I tu su stvari jasne-dakle, nije u pitanju lingvistika nego velikodržavna politika i nastavak programa zapisanog još u ,,Načertaniju".</p>
<p>Imenovanje crnogorskog jezika je pokrenuto mnogo ranije nego što to šira javnost zna. &nbsp;Navodim samo neke od primjera:</p>
<p>Od Crnojevića i njihove uloge u imenovanju i stvaranju Crne Gore, od Mare i Stefanice roditelja Ivana Crnojevića koji u 15 vijeku podiže Cetinjski manastir kad i postaje vladar &nbsp;Crne Gore, imenuje nastavak utemeljene državnosti kroz djela dinastija Vojislavljevića pa Balšića &nbsp;i po završava proces imenujući po svojoj dinastiji Crnojevićima državu, jezik, naciju i crnogorski jezik je onaj koji pored svih drugih osobenosti opravdava proslavljanje još 16 godina pa hiljadu godina crnogorske državnosti od Bitke na Tuđemilu 07. Oktobra 1042 godine. Kruna pismenosti je prva ćirilična knjiga Oktoih, nastala baš u državi Crnoj Gori na Rijeci Crnojevića u štampariji koju je osnovao crnogorski vladar Ivan Crnojević koji je u svoju otadžbinu donio za potrebe osnaživanja kao moćno oružje crnogorske državne duhovnosti, crnogorske kulture, crnogorske istorije, crnogorske tradicije, crnogorskog jezika da unaprijedi pismenost svom crnogorskom narodu stvarajući tim na crnogorskom jeziku u svijetu prvu štampanu ćiriličnu knjigu. Dubok trag štampanjem Oktoiha kao odraza crnogorskog identiteta i nosiocem razvoja pismenosti Crnu Goru uvrstili su u zajednicu najprosvećenijih država na balkanu. To danas negiraju oni koji u privilegijaman uživaju, a</p>
<p>za nepoznavaoce istorijskih događaja tada nije postojala država Srbija, međutim ni ona kao i sve druge na balkanu i u svijetu iako kraći vremenski period, na pravi način njeguju državnost, nemaju sem jedan jedini službeni jezik koji je odraz suvereniteta svake države, a od utemeljenja hiljadugodišnje crnogorske državnosti dalje ne smije nastaviti da se urušava kulturnim genocidom od strane političkog prosrpskog bloka neginarenjem tim jasno utemeljenog crnogorskog nacionalnog tj. državnog identiteta kroz sve njegove odraze.</p>
<p>Ljudevit Gaj, urednik "Danice Ilirske" iz Zagreba 1835 piše upravo o crnogorskom jeziku.</p>
<p>Još u doba knjaza Nikole o crnogorskom jeziku pisao je Lazar Tomanović, Ljuba Nenadović je govorio da je u svim školama jezik crnogorski, pa ako se nešto ne preduzme razlika između crnogorskog i srpskog biće veća nego između portugalskog i španskog. Takođe, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka o crnogorskom jeziku se polemisalo u ondašnoj štampi, pisali su o tome Radoje Radojević, Radovan Zogović i drugi... Sve je, naravno, ugušeno.&nbsp;</p>
<p>Zato, dok god nam javni prostor ispunjava ovakav govor mržnje, a dolazi iz usta žene- poslanice, a postupanja kroz potvrdu veličanja nestanka države od Predsjednika Skupštine, veoma je teško razmišljati o smanjenju nacionalih podjela, afirmacije države Crne Gore i manjeg stepena oblika svih nasilja u javnom prostoru, na društvenim mrežama kad čovjek na čelu Skupštine skrnavi državne simbole, promoviše period nestanka kad država nije geografski postojala, izjavama poručuje da će Crna Gora biti sledeće godine na svesrpskom saboru što je namjera za promjenom dršavnopravnog statusa Crne Gore koji državu građanskog ustrojstva želi pretvoriti u državu srpskog naroda.</p>
<p>Predsjednik Skupštine i Poslanice i Poslanici u crnogorskom parlamentu treba da promovišu potpuno drugačiji odnos kako bi bili primjer drugima, ovakvim postupanjem upitno je koliko je legitimna i njegova funkcija Predsjednika skupštine i poslanička funkcija poslanice Božović kad ugrožavaju ljudska prava građanima kojima negirajući državu, jezik negiraju naciju što nije u skladu ni sa Konvencijom UN ni sa Evropskim konvencijama o ljudskim pravima ni sa Ustavom države Crne Gore, ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.</p>
<p>Naravno da ni ženski klub u parlamentu niti Ombudsman koji je zadužen za zaštiru građana nijesu i neće reagovati, jer to su institucije urušene politikom na štetu građana i ne opravdavaju razloge osnivanja, jer niti Ombudsman štiti građane od institucija niti klub razvija žensku solidarnost koja je u Crnoj Gori ogroman problem. Ombudsman Bjeković umjesto da štiti prava građana on štiti Vladu sto nije usklađeno sa standardima evropskih zemalja, jer po prirodi posla on treba da je u konfliktu sa Vladom koja griješi i ugrožava ljidska prava gađana, a ne da to ignoriše. Ombudsman u Crnoj Gori nije poput evropskih Ombudsmana i već je prepreka pridruženju Crne Gore Evropskoj uniji, kad se adekvatno sagleda koliko je štete nanio sa te pozicije građanima Crne Gore i koliko puta je zbog vlasti zanemario zaštitu građana čije probleme ignoriše ili opravdava Vlast, jer to nije njegova uloga u državnom sistemu CG i EU.</p>
<p>Dok god su žene pod uticajem partija i njihovih lidera, tu od ženskog kluba ne treba očekivati ništa, naprotiv uvijek će stati da brane svoje kolege pa i ako izgovaraju govor mržnje što je nedopustivo.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora je mjesto đe se sa najviših instanci u državi, krše ljudska prava, umjesto da ih štite oni ih urušavaju, podrivaju stabilizaciju društvenih prilika i tako utiču na bezbijednost u CG i na Balkanu.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko ne dođe do promjena- ne može se Crnaa Gora pridružiti EU. Pa su ovakvi potezi usmjereni na zaustavljanju CG na Evropskom putu od predsjednika Skupštine, poslanica, poslanika, institucije Ombudsmana i svih drugih Institucija koje u skladu sa nadležnostima ne reaguju, i nadam se da će VDT Marković ispuniti ono što je kao zadatak uputio svim tužilaštvima da sankcionišu svaki govor mržnje i nasilja, od koga god da dolazi.&nbsp;</p>
<p>Od ove reakcije i odnosa Premijera, predsjednika, poslanika i vlasti i opozicije će u mnogome zavisiti dalji put CG u EU.&nbsp;</p>
<p>Crnogorski forum ima cilj da djelovanjem unaprijedi većem stepenu poštovanja države i promijeni svijest u dijelu vezivanja povrata suvereniteta i odraza suvereniteta Crne Gore, njenih državnih simbola i državnopravnog statusa i crnogorske hiljadugodišnje državnosti sa političkim krugovima procrnogorskim ili prosrpskim već zahtijevamo da se narativ mijenja kako bi poštovanje, tolerancija, jednakost, ravnopravnost svih kroz poštovanje Crne Gore i svih odraza suvereniteta doprinijeli napretku i prevazilaženjem podjela edukativnim procesom o smobitnosti poštvanja države i put pridruženju evropskoj porodici učinili bržim i sigurnijim. Uslov pridruženja Crne Gore EU ne prihvata negiranje države, negiranje njenog jedinog službenog jezika, diskriminaciju i Crnogorski forum zahtijeva procesuiranje, jer se ne očekuje, kako bi bilo normalno, da Predsjednik Skupštine i poslanica napuste funkcije, jer nije valjda adekvatno da prihvataju privilegije one države kojoj ne priznaju postojanje i odraze suvereniteta. Sporazum je potpisan sa Crnom Gorom to podrazumijeva poštovanje njenog državnopravnog statusa.</p>
<p>Ovako devijantni oblici ponašanja funkcionera i javnih ličnosti, upravo će poslužiti organizaiji na čijem sam čelu koja je i osnovana da zašiti na adekvatan način, što nije uradila u skladu sa Ustavom Crne Gore ni jedna vlast do sada. Odnos prema Crnoj Gori njenih građana i svih koji su uključeni u procese na putu CG ka EU, biće podržavaoci, partneri i saradnici organizacije koja će iskreno i posvećeno dati doprinos smanjenju podjela i krajnje pomirenju naroda i edukativnom procesu u saradnji sa institucijama, ka većem poštovanju koje je obavezujuće i izostalo je od svih vlasti i institucija sistema na adekvatan način još od obnove nezvisnosti prema državi i Ustavu Crne Gore.</p>
<p>Ono što je sigurno, ova organizacija, zahtijevaće poštovanje države Crne Gore od svakog građanina u njoj i radićemo na onome što je definitivno izazvalo podjele u društvu koje su sredstvo koje zloupotrebljavaju političke organizacije koje tako život građana i državu ugrožavaju, a stiču materijalne i druge koristi i predano rade na ne rješavanju problema ove vrste. Za ono što je podrazumijevano obavezujuće i od nacionalnog značaja i za bezbijednost, niti smije biti niti treba biti sredstvo uz pomoć kojeg će i dalje političari zloupotrebom nacionalnih ili vjerskih osjećanja građana produbljivati podjele.</p>
<p>Nema kompromisa u priznanju i poštovanju države Crne Gore niti prostora za bilo kakve političke dogovore na štetu države, jer crnogorska hiljdugodišnja slavna istorija temelj je državnosti i mora zavrijediti poštovanje svih institucija kako bi postale primjer za sve građane. To nema nikakve veze i ne smije se vezivati ni za kakve političke grupacije niti njihova djelovanja već suprotno dosadašnjem prevazilazak krize je pomirenje kroz iskorjenjivanje podjela, uzdizanje svijesti o važnosti poštovanja države koja će samo tako moći da ako se podrazumijevano povratom suvereniteta zaštiti i obezbijedi jedinakost i tolerancija svakog građanina.&nbsp;</p>
<p>Prolaziće i smjenjivaće se vlasti, ali vječna je Crna Gora, prva sledeća članica EU, a kako bi tom putu doprinijeli mi ćemo i dalje nastaviti podržavati trasu tog puta temeljiti na istini, vladavini prava i njegovanju ljudskih prava i sloboda kroz aktivnosti Crnogorskog foruma.</p>

Marković: Negiranje crnogorskog jezika je napad na suverenitet države i govor mržnje koji mora biti sankcionisan

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: zdravstveni-sistem