Pet mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice građani i predstavnici novosadske opozicijie na mjestu nesreće odali su poštu žrtvama 1. aprila.
Poginulo je 16, a teško povrijeđena jedna osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice rekonstruisane stanične zgrade 1. novembra 2024.
U pomen poginulima, okupljeni su održali 16 minuta tišine, kada je blokirana raskrsnica kod Željezničke stanice.
Okupljeni su na mjestu nesreće ostavili cvijeće i zapalili svijeće.
Na komemorativni skup pozvala je udružena novosadska opozicija ističući da "ni jedan dan više ne vrijedi isto od 1. novembra".
- Pet mjeseci od zločina bez odgovornosti. 150 dana tuge i bola. 3.600 sati borbe za pravdu i istinu. 216.000 minuta, a nula odgovornosti - naveli su u saopštenju.
Novosadsku opoziciju čine odborničke grupe u Skupštini grada – koalicija NADA, Kreni-promijeni, Srbija centar - Bravo, Narodni pokret Srbije - Ekološki ustanak, Stranka slobode i pravde, Pokret za preokret, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Zeleno-lijevi front i odbornica Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani.
Do obrušavanja nadstrešnice došlo je svega nekoliko mjeseci nakon što je stanična zgrada svečano puštena u rad poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.
Novosadsko Više javno tužilaštvo je 3. februara saopštilo i da vrši provjere da li je bilo korupcije tokom rekonstrukcije Željezničke stanice.
Potom je Vrhovno javno tužilaštvo Srbije (VJTS) saopštilo 12. februara da je prenijelo predmet o koruptivnim djelima vezanim za radove na stanici Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
Nakon toga, više javno tužilaštvo u Beogradu je 24. februara saopštilo da je uhapšena menadžerka za razvoj investicija akcionarskog društva "Infrastrukture željeznica Srbije" S. K, zajedno sa još tri osobe.
Kako je saopštilo Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu, oni su uhapšeni "u vezi sa izvršenjem nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Nesreća u Novom Sadu je pokrenula talas protesta i studentskih blokada desetina fakulteta u Srbiji.
Prvi zahtjev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Željezničke stanice, kako bi se utvrdila krivična i politička odgovornost za nesreću.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.
Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahtjeva stali su profesori univerziteta, prosvjetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pet mjeseci od nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Građani i opozicija odali poštu žrtvama

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

1084x550

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo je rješenje Višeg suda u tom gradu, kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću.
Ovaj sud je uvažio žalbu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu donijelo je 31. decembra 2024. rješenja kojima je u odnosu na okrivljenog Gorana Vesića, kao i Anitu Dimoski i Jelenu Tanasković odbijen prijedlog za određivanje pritvora, saopštio je Viši sud.
- Okrivljenim Dimoski i Tanasković je produženo trajanje mjera zabrane napuštanja stana. U odnosu na okrivljene Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić usvojen je prijedlog VJT i produžen pritvor - navelo se tada u saopštenju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 30. decembra optužnicu protiv 13 osoba, uključujući bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivšu direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, u kom je poginulo 15 osoba.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je povodom tragičnog događaja od 1. novembra ove godine, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba, a dvije osobe su teško povrijeđene, podiglo optužnicu protiv trinaest okrivljenih.

Ponovo će se odlučivati o pritvoru Goranu Vesiću

Vlada Srbije saopštila je na današnjoj sjednici odluku da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u naredna 24 sata "učini javno dostupnim dokumentaciju koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog djela uslijed obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, dana 1. novembra 2024. godine".
U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu je poginulo 15 ljudi, dok se dvoje teško ranjenih, više od mjesec dana kasnije, i dalje bori za život. Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije.
U saopštenju od 12. decembra se dodaje da je Vlada na istoj sjednici donijela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđen Zakonom o budžetu Srbije za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen Zakonom o budžetu Arbije za 2024. godinu.
Odluka Vlade dolazi manje od 24 sata nakon što je predsednik Srbije 11. decembra u obraćanju medijima u zgradi Predsjedništva u Beogradu najavio ove poteze.
Dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraćao medijima, ispred zgrade Predsjedništva protestovao je jedan broj studenata koji blokira fakultete insistirajući na ispunjenju zahtjeva, među kojima su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i veća izdvajanja za materijalne troškove visokoškolskih ustanova.
Blokade visokoškolskih ustanova traju od kraja novembra nakon napada na studente tokom protesta zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Više od 40 fakulteta i viših škola u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Subotici se priključilo blokadama.
Predstavnici vlasti osuđuju blokade i proteste.

Vlada Srbije donijela odluku da se objavi dokumentacija u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu

Iako je glavni povod koji je doveo do najmasovnijeg protesta studenata u Srbiji u posljednjih par decenija više od tragedije i jednak zločinu, ova nesalomiva i hrabra mladost čije slike gledamo proteklih neđelja uliva nadu i izaziva divljenje - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Istakao je da je kao Cetinjanin uvijek bio na strani društva koje se nije bojalo suprotstaviti i koje se ispravljene kičme znalo pobuniti protiv svakog zla.
- A isto tako i pognute glave znalo ljudski i iskreno podnijeti stid umjesto onih koji to nijesu umjeli - dodao je Huter u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Slobodarsko Cetinje i slobodarska Crna Gora će, kaže, uvijek biti na strani pravde i solidarnosti.
- Neka bdije nad vama, kao štit, duh našeg Žarka Marinovića. S vama smo, vazda. Živjela slobodna i slobodarska Srbija - zaključio je Huter.

1250x600

Huter: Nesalomiva i hrabra mladost Srbije čije slike gledamo proteklih neđelja uliva nadu i izaziva divljenje

Kosovske vlasti su u utorak preuzele kontrolu nad zgradom na obali jezera Ujmani/Gazivode na sjeveru zemlje, što je izazvalo reakcije iz Srbije, koja je saopštila da zgradu koristi Crveni krst.
Zamjenik direktora policije za region sjever, Veton Elšani, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je policija asistirala u akciji preuzimanja kontrole nad ovim objektom.
Odluka od utorka je najnovija u nizu akcija kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na teritoriji Kosova.
Prije nekoliko dana preuzeli su kontrolu nad objektom Nacionalne službe za zapošljavanje u Sjevernoj Mitrovici, a zatvorili i prostorije sportske dvorane, gradskog muzeja, Instituta za kulturu, omladinu, sport i specijalizovane usluge, kao i Kulturno-umjetničkog društva Kosovski Božur.
Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, i Srpska lista – najveća partija Srba na Kosovu – osudili su odluku kosovskih vlasti, navodeći da je prekinut rad „jedne od najstarijih i najvažnijih humanitarnih organizacija u svijetu“.
Petković je istakao da je riječ o objektu koji se koristi „isključno za obuku djece i polaznika kurseva Crvenog krsta, obuku iz oblasti prve pomoći i spašavanja, razna sportska takmičenja, treninge i predavanja, smještaj turista i sportista koji su boravili u ovom dijelu Kosova“.
„Brutalna intervencija jedinica kosovske policije u objektu na jezeru Gazivode, koji pripada Crvenom krstu Kosova i Metohije, po nalogu Albina Kurtija... predstavlja ozbiljno kršenje svih relevantnih međunarodnih konvencija“, navela je Srpska lista u reakciji. Istakli su da je u tom objektu „Crveni krst Kosova i Metohije… tokom godina svog djelovanja ujedinio sve zajednice i pružao pomoć bez izuzetka članovima svih vjerskih i etničkih grupa – Srbima, Albancima, Romima, Bošnjacima i drugima“.
Evropska unija je prije nekoliko dana reagovala ocijenivši da djelovanje kosovskih vlasti na sjeveru rizikuje da poveća tenzije na terenu i negativno utiče na svakodnevni život lokalnih zajednica i međunarodni imidž Kosova.

Kosovo preuzelo kontrolu nad objektom na jezeru Ujmani, Srbija tvrdi da ga koristi Crveni krst

Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) složili su se u utorak da ukinu ekonomske sankcije Siriji, saopštila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
- Želimo da pomognemo sirijskom narodu da izgradi novu, inkluzivnu i mirnu Siriju - poručila je Kalas u objavi na društvenoj mreži Iks, nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova u Briselu.
Ovaj zaokret Evropske unije u spoljnopolitičkom pristupu dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice istakao da će narediti ukidanje američkih sankcija Siriji.
- EU je uvijek bila uz Sirijce tokom proteklih 14 godina – i to će i ostati - kazala je Kalas.
Evropska unija je već ublažila sankcije koje se odnose na energetiku, transport i obnovu, kao i povezane finansijske transakcije, ali neke prijestonice tvrde da su te mjere nedovoljne da podstaknu političke promjene i ekonomski oporavak Sirije.
- EU želi da počne iz početka sa Sirijom... ali takođe očekujemo sveobuhvatnu unutrašnju politiku koja uključuje sve grupe stanovništva i vjerske zajednice - naveo je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful u pisanoj izjavi.
- Za nas je važno da ujedinjena Sirija može svoju budućnost da uzme u svoje ruke - dodao je on.
Novi lideri Sirije vršili su pritisak na međunarodnu zajednicu da ukine sankcije koje su uvedene zbog toga što je bivši predsjednik te zemlje, Bašar el Asad, silom ugušio protivnike, gurnuvši zemlju u građanski rat.
Međutim, diplomate navode da EU planira da uvede nove pojedinačne sankcije protiv onih koji su odgovorni za raspirivanje etničkih tenzija, nakon smrtonosnih napada na pripadnike alavitske manjine.
Očekuje se da će ostale mjere protiv Asadovog režima, uključujući zabranu prodaje oružja i opreme koja bi mogla biti korišćena za represiju nad civilima, ostati na snazi.
Sirijski ministar vanjskih poslova Asad el Šaibani izjavio je nakon odluke EU da ukidanje ekonomskih sankcija pokazuje „međunarodnu volju“ da se podrži Damask.
Šaibani je dodao da „sirijski narod danas ima veoma važnu i istorijsku priliku da obnovi svoju zemlju“.

EU odlučila da ukine ekonomske sankcije Siriji

Piše: Nikola K. Čelebić, pjesnik i kolumnista
Ne znam da li da pitam kao građanin, kao pjesnik, ili samo kao neko ko voli Budvu više nego što neki njeni čelnici vole svoje ogledalo. Ali eto, pitam:
Šta se to dešava u Budvi?
Jesmo li mi to prespavali kakvu promjenu režima, pa je sve odjednom postalo crveno? Ili su naši gradski oci — da ne kažem politički šetači — postali daltonisti, pa više ne razlikuju boje? Moguće je i da su samo umorni, iscrpljeni od silnih kombinatorika, pa im je i obraz promijenio boju – kako to često biva kad se sramota nataloži.
Jer teško je ne primijetiti da je Budva, onako tiho i bez najave, zacrvenjela — i to ne od stida, kako bi valjalo. Nego od zastava. Crvenih. Istih onih zbog kojih sam, evo, pet godina proganjan. Zbog kojih su me etiketirali, zatvarali vrata, gazili ime i dostojanstvo.
A danas — te iste zastave vijore slobodno, pod istim suncem ispod kojeg sam ja bio trn u oku.
Jesu li sad te zastave prihvatljive jer više nisu znak ideje, već dekor političke koristi?
Jesmo li došli do tačke gdje se boja obraza mijenja u zavisnosti od rezultata anketa?
Ili je možda to ono majsko sunce — jako, pa opeče i one koji su do juče palili tu istu boju.
A možda je to nešto treće...
Možda je to ona stara, hronična bolest — zaborav časti i istorije, zarad interesa i fotelja.
Ja, kao pjesnik i kao građanin, mogu samo da konstatujem:
Sram vas bilo, gospodo.
Ne zbog boje. Već zbog nedostatka kičme.
Ne zbog zastava. Već zbog toga što ste ih se sjetili tek kad vam je zatrebalo.
I dok vam se obrazi crvene — ne od patriotizma, nego od prethodnih laži — neka vas bar istorija upamti onakve kakvi jeste:
Ne po boji koju ste ponijeli, nego po načinu na koji ste je promijenili.
Budva, 21. maj — Dan nezavisnosti
(Za mene. A za vas – dan zavisnosti)

Šta se to dešava u Budvi?

Osim serije disciplinskih postupaka, obračun sa navodnim kriminalom unutar policije proširio se i na – penzionisane policajce. Upravo je tu informaciju objavio 12. maja ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, prvo na društvenim mrežama, potom i saopštenjem da je podnijeta krivična prijava protiv trojice policajca. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad" data-rendition-name="original" width="716" height="253" loading="lazy" alt="SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića"> <figcaption>SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Jednom krivičnom prijavom su obuhvaćena 2 bivša i 1 aktivni policijski službenik zbog zloupotrebe službenog položaja. Postizanje punog integritet, a policijske službe i odlučna borba protiv svih oblika kriminala apsolutni prioritet MUP-a, objavio je Šaranović na društvenoj mreži X. &nbsp; <h2>ŠTETA PO DRŽAVU ILI...</h2> U kasnijem policijskom saopštenju daju se samo inicijali policajaca i navodi se da su njih dvojica, ,,sačinjavanjem lažnog izvještaja omogućili jednom licu iz Kolašina da se upiše, a potom i završi Policijsku akademiju u Danilovgradu”. &nbsp; Zato je podnijeta krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja, jer je nezakonitim omogućavanjem polaznika u Policijsku akademiju, opet citiram, pričinjena šteta od najmanje 16.000 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu"> <figcaption>ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Djelovalo je na prvi pogled kao utemeljena krivična prijava. Međutim, podaci kojima raspolaže Televizija E pokazuju da je i ova policijska akcija, baš kao i objava minstra Šaranovića, bila predstava za javnost, priča puna ispraznih termina i samohvalisanja vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Jer, za krivični progon dva penzionisana i jednog aktivnog policajca nije bilo pravnog povoda. &nbsp; <h2>&nbsp;...POLITIČKA IGRA</h2> - Povod za krivično procesuiranje dva penzionisana i jednog aktivnog policajca jesu bezbjednosne provjere Alekse Rakočevića, svojevremeno kandidata iz Kolašina za upis u Policijsku akademiju, kasnije svršenog policijskog akademca. Rakočević je, dok je bio maloljetan, počinio prekršaj i bio je novčano kažnjen od Suda za prekršaje. Kako više nije načinio ni jedan prekršaj, poslije zakonskog roka je nastupila rehabilitacija i prekršaj je izbrisan iz evidencije – kaže za Televiziju E i Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; U prevodu na jezik svakodnevice, podaci su izbrisani iz personalnog dosjea Alekse Rakočevića kao da nikada nije počinio ikakav prekršaj. To je redovna zakonska procedura rehabilitacije, kada nije počinjeno krivično djelo i kada nema ponavljanja prekršajnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>NEPRAVEDNO OSUMNJIČENI &nbsp;</h2> Zato je i policajac Božidar Kovijanić, kada je obavljao bezbjednosne provjere, dao pozitivno mišljenje za Aleksu Rakočevića, kandidata za upis u Policijsku akademiju. Činjenica da je sin iskusnog i nagrađivanog policijskog službenika granične policije dodatno je uticala da Rakočević, nakon polaganja obaveznih testova, bude primljen u Policijsku akademiju u Danilovgradu. &nbsp;&nbsp; I da je Kovijanić u evidenciji našao prekršajnu prijavu, da nije nastupila pravna rehabilitacija, bio je dužan da to kosntatuje, ali ne i da automatski izradi negativno mišljenje. Jedan prekršaj u mladosti ne znači da je lice sklono kriminalu, ili da se u kontinuitetu bavi nekom nedozvoljenom aktivnošću. Zakonski osnov za negativne provjere mora se dokazati prezentacijom krivičnih ili više prekršajnih dokaza. Ministra Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića očito nijesu mnogo zanimali pravni principi: nakon što im je dojavljeno, odlučili su se da narede krivični proces protiv dvojice bivših i jednog aktivnog policajca. &nbsp; <h2>TROJICA NA UDARU, JEDAN NA POŠTEDI</h2> Prema podacima Televizije E, krivična prijava zbog krivičnog djela zloupotreba &nbsp;službenog položaja podnijeta je protiv: Božidara Kovijanića, vođe bezbjednosnog sektora koji je radio bezbjednosne provjere za kandidata; Vanje Miletića, tada komandira stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin. &nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi. Istovremeno, Miletić nije imao zakonsku obazu ni bilo kakvo internu uputstvo da neposredno obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu"> <figcaption>UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E iz Kolašina, krivično su procesuirana službena lica koja su zakonski neodgovorna, ali je svjesno izostavljeno procesuiranje policijskog službenika koji je imao funkcionalnu odgovorsnost. &nbsp; Riječ je o Slađanu Vukićeviću, zamjeniku komandira stanice policije koji je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora i koji je jedini u hijerarhiji obavezan po uputstvu o radu na bezbjednosnom sektoru da ovalja &nbsp;kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti ob Kolašin. -Vukićević je namjerno izostavljen jer je lično vrhu Uprave policije u Podgorici &nbsp;&nbsp;dostavio informacije da je Rakočević kao maloljetnik prekršajno procesuiran i da, navodno, njegove kolege nijesu radile svoj posao kako treba. Tako je spletkareći dao &nbsp;povod da se neistomišljenici krivično procesuiraju i da na tome politički poentira i vrh bezbjednosnog sektora – istakao je izvor iz Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; <h2>NASTAVAK PROGONA &nbsp;</h2> Iako redom padaju nesosnovani disciplinski postupci, premda su advokati targetiranih policijskih službenika najavili prijave protiv vrha Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih psolova, Šaranović i Šćepanović ne namjeravaju stati sa političkim progonom policijskih službenika. &nbsp; To pokazuje i slučaj Tamare Veljović, policijke službenice i supruge Veselina Veljovića, koja je bila suspendovana. No Komisija za žalbe Vlade Crne Gore je 8. aprila poništila rješenje ministra Šaranovića. Međutim, samo dvadesetak dana kasnije, 30. aprila, &nbsp;ministar Šaranović je ponovo suspendovao Veljović. &nbsp; Iako nije zvanično objavljeno, očito je da su politički motivi vodili Šaranovića, odnosno činjenica da je policijska službenica – supruga Veselina Veljovića. &nbsp; &nbsp;I to je još jedan od dokaza da se u Upravi policije sprovode radikalne političke čistke koje očito podržavaju partije parlaemntarne većine.

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: zeljeznicka-stanica-u-novom-sadu