Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.
On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.
- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.
Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.
Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.
BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.
Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".
Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".
Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".
- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.
Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".
Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović odbili su da se na dnevni red današnje sjednice uvrsti prijedlog njihove kolegice Željke Cvijanović o nominaciji američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Još uvijek nema obrazloženja iz Komšićevog ili Bećirevićevog kabineta o tačnom razlogu za odbijanje inicijative.
Cvijanović je ranije najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade Trumpa za ovu nagradu.
Interesantno je da ovo predlaže Cvijanović koja je i danas na američkoj crnoj listi zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji su autori Amerikanci.
“Američki predsjednik je ovu nominaciju zaslužio jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza”, istakla je ona u pojašnjenju.
Istakla je postignut mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, zaključen u augustu 2025. godine u Bijeloj kući, koji je označio kraj dugogodišnjeg konflikta u Južnom Kavkazu i otvorio perspektivu nove ere regionalne saradnje i sigurnosti kao jedan od razloga, ali i njegov angažman u Aziji te primirje u Jemenu kao i zaustavljanje sukoba između Ruande i DR Konga.

1250x600

1084x550

Komšić i Bećirović odbili uvrstiti u dnevni red inicijativu da se Tramp nominuje za Nobelovu nagradu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić izjavio je danas da bi eventualni pregovori sa predsjednikom bh. entuteta Republika Srpska (RS) Miloradom Dodikom o presudi, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, možda privremeno doveli do smirivanja političke situacije u BiH, ali bi i otvorili vrata novim krizama. 
 
Komšić je ocijenio da institucije BiH – sudovi, tužilaštva i policija, moraju pokazati da mogu raditi svoj posao, čak i pod pritiskom.
- Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim BiH treba ići. Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno doneli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama - rekao je Komšić za turski list Džumhurijet.
Zato BiH i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom.
Komšić je ocijenio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije riješio sve probleme u toj zemlji niti je „eliminisao politike koje su imale za cilj uništenje BiH“.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući snažnom prisustvu međunarodne zajednice situacija je godinama bila pod kontrolom, ali su se sa slabljenjem uticaja međunarodnog faktora počeli pojavljivati problemi koje Dejtonski sporazum i Ustav nisu mogli riješiti.
- Politike koje su napale BiH, koje su imale za cilj njeno uništenje i ukidanje kao nezavisne države, zapravo nikada nisu nestale sa političke scene. I upravo je to situacija s kojom se danas suočavamo - naglasio je Komšić.
Dodao je da je današnju nestabilnost u BiH pokrenuo Dodik.
- On je taj proces pokrenuo zbog svoje pravne borbe – osuđen je, iako presuda još nije pravosnažna, na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako on u prvi plan stavlja svoj slučaj, tvrdim da pravi razlozi leže mnogo dublje - kazao je Komšić.
Ocijenio je da je suštinski problem to što Dejton nije riješio sve, kao što nisu nestale ni destruktivne politike prema BiH, a zemlja nije napravila stvaran iskorak ka Evropskoj uniji (EU).
- Bezbjednost i stabilnost BiH leže u njenom punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić učestvuju na Diplomatskom forumu u Antaliji od 11. do 13. aprila, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić: Pregovori s Dodikom bi privremeno smirili stanje u BiH, ali bi otvorili vrata novim krizama

Bosna i Hercegovina u budućem periodu neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno policijskih snaga u BiH, a od misije Evropskih snaga za BiH (Althea - Eufor) biće zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta iz Eufora, koji je prisutan u BiH, poručeno je iz kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ovo je stiglo nakon sastanka sa ambasadorom Mađarske u BiH Kristianom Posa kojeg je Komšić dan ranije pozvao na sastanak u kabinet.
Uoči ovog sastanka, u Banjaluci je boravio zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Levent Mađar. On je izjavio na konferenciji za novinare 3. marta da "Zapad na području Zapadnog Balkana podržava procese koji bi mogli da dovedu do ratnih dešavanja", te da se protiv Milorada Dodika "vodi politička hajka".
- Danas smo ovdje u Banjaluci da pokažemo i dokažemo podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku protiv koga se vodi politička hajka, kao i da pokažemo solidarnost prema svim građanima RS, ali i cijele BiH jer BiH Zapad i do dan danas tretira kao svoju pokrajinu gdje može da radi šta hoće- izjavio je Mađar konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri sporna zakona. Među njima su neustavni zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.
Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Iz Komšićevog kabineta je rečeno da je 'izražen protest protiv miješanja u unutrašnja pitanja BiH i protest zbog pristrasnosti Republike Mađarske u pogledu izjava mađarskih zvaničnika da će u slučaju sukoba stati na stranu secesionističkih politika'.
- Istaknuto je kako Mađarska nema pravo da se miješa u ishod pravosudnih postupaka u Bosni i Hercegovini- ističe se u saopštenju.
Ranije tokom ponedjeljka, 3. marta ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je kako je odbio dati saglasnost za prelet/slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu.

Komšić: BiH neće odobravati ulazak mađarskih snaga i tražiće da se izuzmu iz Eufora

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na Televiziji E: O lansiranju prvog crnogorskog satelita, veterini i filantropiji

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Parlament Grenlanda ubrzaće održavanje sjednice kako bi razmotrio odgovor na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom, saopštilo je u zajedničkoj izjavi petoro lideria političkih partija u grenlandskom parlamentu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Države moraju da posjeduju Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi u budućnosti spriječile Rusiju ili Kinu da zauzmu ovu strateški važnu teritoriju bogatu rudama.
- Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani - navodi se u izjavi koju je na društvenim mrežama objavio premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen.
Sjednica parlamenta Grenlanda, Inatsisartut, biće pomjerena unaprijed kako bi se obezbijedila fer i sveobuhvatna politička rasprava i zaštitila prava građana, poručili su lideri.

Parlament Grenlanda ubrzava sastanak zbog Trampovih prijetnji

Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac, na skretanju za Slijepač most, piše Portal Analitika.
Kako navode, nezgoda se dogodila u 13.50 časova, a u njoj su učestvovala dva vozila.
Više osoba je , kako ističu, zadobilo povrede, ali nijedna nije teže povrijeđena.&nbsp;
Dodaje se da su povrijeđeni zbrinuti i transportovani u Opštu bolnicu u Bijelom Polju.

Tag: zeljko-komsic