S pravom se očekuje da javni diskurs, dakle svako javno obraćanje i komuniciranje, podrazumijeva pristojnost i vaspitanje. I one najteže ocjene događaja i komentara u društvu i ponašanja pojedinaca, grupa i partija trebalo bi iznositi, uz podrazumijevajuću istinitost činjenica, na smiren i dostojanstven način, koristeći tzv. diplomatski rječnik i terminologiju.
Koliko god je ovo bitno, još je važnije sve loše pojave, moralna i druga posrtanja jednog društva nazvati pravim imenom. Naročito ako se radi o takvim društvenim pojavama koje jednu državu, kao u slučaju Crne Gore, vode u propast i urušavanje svih vrijednosti na kojima ta država počiva.
Izdaja je velika tema sa mnogo suptilnih nijansi. U viševjekovnoj istoriji Crne Gore bilo je toliko velikih rodoljubivih i herojskih činova. Nažalost, skoro pa redovno, velika djela pratile su i izdaje koje su često ugrožavale i sam opstanak države. Sve izdaje su teške i bolne. Nema malih i velikih izdaja. Sve one su znak teškog moralnog posrnuća njihovih protagonista. A raspad morala je uvod u raspad društva.
Izdaja domovine najteža je od svih izdaja. Mjesto izdajnika je, kako nas uče filozofija i književnost u posljednjem, devetom krugu pakla. Njegoš davno zapisuje “uvijek će biti onijeh Crnogoraca što suprot Crne Gore rade. Za jednu zemlju je najgore kada njeni glavari rade za drugu zemlju i njene interese i kada se njome upravlja izvana, kada su preči tuđi interesi.”
Najveće izdaje Crne Gore dešavale su se u proteklih 150 godina, preciznije od “nastanka moderne srpske države”. Ciklično, svakih nekoliko decenija ponavljaju se udari na zvanično Cetinje, Titograd ili Podgoricu. Domaćih izdajnika nikad nije falilo. Bez kojih bi se sve teškoće lakše i bezbolnije savadale. Prve velike izdaje počinju već sa odlaskom crnogorskih studenata početkom 20. vijeka u Beograd. Stipendisti vladajuće kuće Petrovića na Cetinje su se vraćali sa bombama namijenjenim onima koji su ih poslali na školovanje. Nedugo potom, nakon završetka Prvog svjetskog rata, dolazi pogubna 1918-ta godina, koja ostaje izvor svih potonjih crnogorskih podjela i zala do danas. Štaviše, danas kao da ponovo živimo 1918-u. Uz udare srpskog velikodržavlja, srpskog i ruskog imperijalizma, uz izdašnu domaću veleizdaju, Crna Gora doživljava i 1948 (Rezolucija Informbiroa), 1990 (Anti birokratska revolucija) i 2020 (litijaška kontrarevolucija).
Glavari, kako bi rekao vladika Rade, sve tri samo po imenu crnogorske vlade nakon tzv. oslobođenja 2020. godine upravo rade “za drugu zemlju i njene interese i njima se upravlja izvana”. Crna Gora se obesmišljava, njen međunarodni kredibilitet urušava, dobrosusjedski odnosi, po kojima je do 2020. bila poznati i priznati primjer u regionu, ali i šire, svjesno i namjerno se kvare. Prvaci bivšeg DF i Demokrata otvoreno i bez skrivanja, planski i svakodnevno svojim činjenjem i nečinjenjem urušavaju državni suverenitet i nezavisnost zemlje, bojkotuju njen evropski put i čine sve da Crnu Goru uvedu u “srpski svet”. Predsjednik vlade svojom šibicarsko-mešetarskom politikom, uz aktivno učešće albanskih i bošnjačkih predstavnika u vladi, povlađujući stvarnim odlučiocima iz DF-a i njihovim nalogodavcima iz Beograda, i sam učestvuje u izdaji Crne Gore.
Isto tako i Predsjednik države, (ne)promišljenim potezima otvarajući razne bolne teme koje dodatno dijele duboko podijeljeno crnogorsko društvo, daje puni doprinos izdaji Crne Gore. Kako inače drugačije tumačiti otvaranje pitanja Golog otoka, druge, nakon 1918. najpogubnije crnogorske godine. O pitanju Informbiroa govoreno je mnogo puta na racionalan i realan način. Posljednji put, nedavno, argumentivano, na činjenicama zasnovano o toj temi su pisali uvaženi profesori dr. Živko Andrijašević i dr. František Šistek. I sada, u vrijeme tektonskih promjena u savremenim međunarodnim odnosima i promjena na međunarodnom planu, kada Evropa “zbija redove” i preduzima ohrabrujuće korake za svoje jačanje i reformisanje, Predsjednik doliva “ulje na vatru” i rasplamsava postojeće tenzije i produbljuje podjele. Posebno imajući u vidu i činjenicu da je većina nedaća koje danas pritiskaju našu zemlju, upravo posljedica četničko/informbirovske osvete.
Krajem prošlog vijeka izgledalo je da čitav svijet, naročito evropski kontinent, ide dobrim putem, da je demokratizacija društava, ekonomski prosperitet, građanske slobode, nepovredivost granica... postale trajno načelo i da se međusobni sporovi država rješavaju jačanjem bilateralnog dijaloga i multilateralizma. I Crna Gora se polako osvješćivala i pripremala za istorijski referendum o obnovi državne nezavisnosti. Izgledalo je da je prvi put uspjela da čvrsto zakorači u modernizaciju svog društva i nađe se u društvu najrazvijenijih i najprosperitetnijih zemlja Zapada.
Obnovom državne nezavisnosti, pored razvijanja dobrih odnosa sa svim susjedima, evro-atlantske integracije su postale osnovni spoljno-politički cilj. Crna Gora je primljena u NATO i viđena za prvu buduću članicu EU. Manje svojom zaslugom, više zahvaljujući spletu geo-političkih dešavanja, težnji same EU za obnovom politike proširenja, našla se na ubrzanoj traci za prijem. Time bi zaokružila svoj glavni strateški politički i bezbjednosni cilj i našla se u društvu evropskih zemalja, svom prirodnom staništu.
Tako se ovoj generaciji crnogorskih građana ukazala šansa da realizuje davnašnji san najznačajnijih Petrovića o evropskoj Crnoj Gori. San, koji je nakon obnove nezavisnosti, svakim danom bio sve realniji. Sve do dolaska avgustovskih “oslobodilaca”. I naglog skretanja ka srpsko-ruskom svijetu i istočnjačkim despotijama.
Velika ekonomska kriza sa početka 21. vijeka koja nije nikad sanirana, jačanje konzervativnih desnih pokreta širom svijeta, ruska agresija na Ukrajinu i naročito prvi potezi nove američke administracije predvođene ponovo izabranim predsjednikom Trampom najozbiljnije su ugrozili svjetski poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. San o trajnom svjetskom miru i bezbjednost evropskog kontinenta ozbiljno su ugroženi.
Agresija na Ukrajinu, kao dio šireg koncepta stvaranja ruskog svijeta, odnosno pretenzije Putinove Rusije na prostore za koje smatraju da u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu pripadaju nekadašnjoj ruskoj imperiji pojačala je apetite glavnom balkanskom velikodržavnom projektu stvaranja sličnog “srpskog sveta”. Uz budnu prismotru dva preostala slična projekta (albanski i hrvatski). Odatle danas proizilaze sve nevolje Balkana, prije svega za tri najugroženija naroda Crnogorce, Bošnjake i Makedonce i njihove države.
Jedino spasonosno rješenje za ove tri države je što brži prijem u EU. Ekspresno reagovanje najznačajnijih evropskih zemalja Njemačke, Francuske i Velike Britanije, nakon određenih uznemirujućih poteza sa one strane Atlantika prema zapadnom partnerstvu, budi nadu. “Koalicija voljnih” koja okuplja, sa izuzetkom SAD i Kine, najveće svjetske ekonomije, svakako je buduće jezgro političke, ekonomske i vojne integracije. Za sve ostale zemlje članice NATO i EU, kao i zemlje kandidate za prijem, koje do sada nijesu pozvane, ovo je velika šansa i izazov da se konačno nađu u tom društvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora između koalicije voljnih i istočnih despotija

Ćutanje nije strateška pasivnost, već strateška opstrukcija dijela vlasti oličena u predstavnicima bivšeg Demokratskog fronta (DF) i Demokrata - ocijenio je bivši ambasador Crne Gori pri Ujedinjenim nacijama (UN), Austriji i Albaniji Željko Perović osvrnuvši se na pasivnost naših zvaničnika na regionalne krize poput protesta u Srbiji, pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, ali i zaokreta u geopolitici SAD prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini.
Perović je podvukao da neodlučnost i bojažljivost ostalog dijela vlasti u Crnoj Gori dodatno komplikuju situaciju.
- Kako možete da se ne odredite prema događajima u Srbiji? Svjedoci smo masovnih studentskih protesta, koji insistiraju na radu institucija i ograničavanju autokratske vlasti. To više nije samo unutrašnje pitanje Srbije, već regionalno - rekao je on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
<h2>Nesposobnost i neznanje</h2>
Ocijenio je da su sve vlade od promjene vlasti 2020. pokazale služenje interesima Beograda uz nesposobnost i neznanje.
- Ćutati na ovo što se dešava i ne određivati se znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta - rekao je Perović.
Ustvrdio je da je neodlučna politika Crne Gore suprotna njenim evropskim aspiracijama.
- Ne možete tvrditi da ste za EU, a dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog fronta (predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Milan Knežević) vam odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku - poručio je Perović.
<h2>Mariću razumljiva pasivnost</h2>
Iako je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a od 2017, Crna Gora se praktično nije oglašavala o aktuelnim svjetskim i regionalnim krizama. Osudom secesionističke politike predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika reagovale su sve evropske institucije, zvanični Vašington, NATO - a povodom višemjesečnih protesta u Srbiji Evropska unija je pozvala na deeskalaciju tenzija, podsjećajući zvanični Beograd da je pravo na slobodno okupljanje jedno od osnovnih.
Ipak, za bivšeg generalnog sekretara Vlade Borisa Marića razumljivo je što Crna Gora ne zauzima stavove.
- U vremenu neviđene dinamike globalnih i regionalnih dešavanja, Crna Gora se nalazi pred značajnim izazovima kada su u pitanju javni stavovi i diplomatske aktivnosti. Određena pasivnost je razumljiva, s obzirom da smo mala zemlja koja se oprezno postavlja, s ciljem očuvanja dobrosusjedskih odnosa - rekao je on za RSE.
Imali smo, kako je dodao, par nepotrebnih faulova.
- Ali vjerujem da smo naučili lekciju - rekao je Marić.
Naime, prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog Mandićevog djelovanja, a Hrvatska ga je proglasila nepoželjnim u toj zemlji jer je inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je izglasala vladajuća većina. Pored njega, personama non grata su proglašeni i Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Aleksa Bečić.
<h2>Heterogenost otežava</h2>
Marić ističe da programska heterogenost koalicionih partnera na vlasti dodatno otežava iznošenje stavova što, kaže, uzrokuje potrebnu dozu opreza.
- Stabilnost regiona je jedan od primarnih državnih interesa a ključni doprinos toj stabilnosti je ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta, s naglaskom na ulazak u EU - smatra Marić.
On vjeruje da bi se trenutni kurs Vlade mogao definisati kao - sa i za EU, nikada protiv SAD-a, što je oblik realpolitičke diplomatije.
Međutim, Marić strahuje da to neće biti dovoljno, "s obzirom da su odluke i njihovi efekti na globalnom i regionalnom planu do sada neviđeni".
Na upit RSE o izostanku reakcija na događaje koji potresaju region, iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova nije stigao odgovor.

Perović: Ćutanje Crne Gore znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. 
- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.
Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. 
- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.
Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. 
- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . 
Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.
- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. 
- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. 
Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. 
- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. 
MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. 
- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.
Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. 
- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. 
Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.
- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. 
- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. 
U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. 
- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. 
Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.
- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Ambasador Željko Perović je, komentarišući najavu da bi Nebojša Đoković, kandidat partijske kvote Nove srpske demokratije, mogao da bude ambasador Crne Gore u Srbiji, rekao da ga ne poznaje, ali da nije siguran da je političko naimenovanje najbolje rješenje.
Dodaje, da nije dobro da to bude baš predstavnik NSD-a u Beogradu imajući u vidu da se ta partija, kako kaže, odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren.
Perović kaže i da je bilo karajnje vrijeme da se popuni diplomatsko predstavništavo u Beogradu i smatra da je jedno od najvažnijih mjesta - mjesto u Beogradu, s obzirom na složenost odnosa Srbije i Crne Gore.
- Nisam siguran da li je najbolje rješenje političko naimenovanje. Gospodina Đokovića ne poznajem, pa ne mogu da komentarišem, ali smatram da je trebalo da to bude iskusni diplomata. Moramo imati u vidu da se u Begradu štošta prelama, da će se u Beogradu ambasador sastajati ne samo sa srpskim zvaničnicima, već i sa preko 20 stranih ambasadora koji pokrivaju iz Beograda Crnu Goru. Ja mu želim svako dobro. Mislim, takođe, da nije dobro da je predstavnik te partije u Beogradu imajući u vidu da se ta partija odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren. Moramo da znamo da će ambasador, osim redovnih dužnosti, makar jednom mjesečno imati sastanak sa ambasadorima NATO zemalja, a znamo kako ta partija gleda na člansvto Crne Gore u NATO, a on mora da prenosi iskustva i poruke iz Crne Gore i da šalje poruke koje čuje od kolega - kazao je Perović u izjavi za Antenu M.
Crna Gora je bez ambasadora u Srbiji od februara 2021, kad je tadašnji predsjednik Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji ambasador u Srbiji Tarzan Milošević.
MVP je tražilo opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su naveli u obrazloženju, nisu radili u interesu države.
Đukanović je prvobitno odbio da potpiše opozive, tvrdeći da predloge MVP-a nisu pratila objašnjenja.
Na poziciji otpravnika poslova nalazi se Stanica Popović, koja je naslijedila Predraga Mitrovića.
Nebojša Đoković je bio član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore.

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

To što je Crna Gora među rijetkim zemljama koje neće biti zastupljene na najvišem nivou, sa predsjednikom ili premijerom, na zasijedanju Generalne skupštine UN-a u Njujorku je neshvatljivo, kaže za Antenu M ambasador Željko Perović. Dodaje i da je, možda, brukanje Crne Gore nekome i cilj.
- Zasijedanje Generalne skupštine UN-a koje se održava svakog trećeg utorka u septembru najvažniji je multilaterarni događaj na planeti i bruka je da Crna Gora ove godine neće biti zastupljena najvišem nivou - kazao je Perović.&nbsp;
Podsjeća da su od 2006. godine, na svako zasijedanje išli shodno džentlmenskom dogovoru jedne godine predsjednik države, a druge godine premijer. Začuđen je time što ove godine u Njujork ne idu ni Jakov Milatović, ni Milojko Spajić.
- To je jedinstvena prilika u toku 365 dana da sve krunisane glave, predsjednici država i predsjednici vlada, vode delegacije svojih zemalja. Crna Gora dolazi, koliko sam ja shvatio, na nivou potpredsjednika Vlade. Ne znam zašto, ako je već premijer odustao, nije išao predsjednik. Osim glavnog sastanka i plenarnog zasijedanja kada govori šef delegacije, to je jedinstvana prilika da u tih dvije nedjelje delegacija Crne Gore, kao i svake druge države, odradi seriju bilateralnih susreta od velike važnosti za svoju zemlju. Tako da je prosto nevjerovatno da se to sada dešava - rekao je Perović za Antenu M.
Perović, koji je u tri mandata bio ambasador u Njujorku, o izjavi predsjednika Milatovića koji je objasnio da je odgovornost za njegovo, kao i odsustvo premijera upravo na Spajiću, kaže:
- Ja sam vidio tu izjavu i mislim da je predsjednik u ovom slučaju apsolutno u pravu, ali već ranije se znalo da je ovoga puta na redu predsjednik Vlade da vodi delegaciju. Inače, to je pravo koje prije svega pripada suverenu. Kažem, ili dolaze krunisane glave ili šefovi država, pa tek onda dolaze predsjednici Vlade ili ministar inostarnih poslova. Otprilike, na ta četiri nivoa su delegacije na raznim sastancima zastupljene. Mislim da je u ovom slučaju predsjednik države apsolutno u pravu - navodi Perović.
Crnogorsku delegaciju predvodiće potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, a ispod njega u delegaciji je takođe potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
- Da pored živog ministra inostranih poslova koji je istovremeno i potpredsjednik Vlade, crnogorsku delegaciju vodi drugi potpredsjednik, zaista je neshvatljivo. Po svakom protokolu poslije šefa države i Vlade, ide ministar inostranih poslova. Sada ide neki bez porfelja potpredsjednik Vlade! Ali ne znam zbog čega ide onda ministar inostanih poslova? Zbog čega ide? Ako ne ide ovaj u konkretnom slučaju da se sretne sa bošnjačkom dijasporom. S kime će imati sastanke? Da li su dogovoreni sastanci? Šta je sa sastancima koji su ugovarani za predsjednika Vlade, koji su mjesecima unaprijed pripremljeni? To je, kažem vam, jedno apsolutno brukanje države Crne Gore. Možda nekome to odgovara, možda je to nečiji cilj - ocijenio je Perović.
Perović je rekao i da ima saznanja da se njemački ambasador u Podgorici interesovao ko predvodi crnogorsku delegaciju:
- Znate, svaka ozbiljna zemlja se priprema, pretpostavljam da je neko iz njemačke delegacije želio se vidi sa predsjednikom Vlade. Oni, do dana današnjeg, ne znaju ko vodi crnogorsku Delegaciju. Znači, apsolutna sramota i bruka za državu Crnu Goru - zaključio je Perović.

Perović: Bruka za državu da ne bude zastupljena na najvišem nivou na zasijedanju Generalne skupštine UN-a

Crna Gora je u prva dva mjeseca ostvarila deficit budžeta u iznosu od 32,1 milion EUR, odnosno na nivou od 0,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.
- To je 71,4 miliona EUR bolje ostvarenje od plana, koji predviđa ostvarenje deficita od 103,5 miliona EUR - navodi se u izvještaju o izvršenju budžeta za februar.
Iz Ministarstva su rekli da su prihodi budžeta za dva mjeseca iznosili 335 miliona EUR ili 4,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je 3,8 miliona EUR ili 1,2 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine.
- U poređenju sa planom za posmatrani period, prihodi budžeta su manji 7,6 miliona EUR ili 2,2 odsto - dodaje se u saopštenju.
Sve glavne kategorije prihoda budžeta ostvarile su značajan rast u odnosu na isti period prethodne godine.
- U tom smislu, porez na dobit preduzeća ostvaren je u iznosu od 9,1 milion EUR, što je 1,4 milion EUR ili 18,3 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine i neznatno ispod plana za navedeni period - precizirali su iz Ministarstva.
Porez na dohodak građana ostvaren je u iznosu od 11,5 miliona EUR, što je 3,3 miliona EUR ili 40,5 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja i blagi rast u odnosu na planirane za dva mjeseca ove godine.
- Porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 187,1 milion EUR, što je 13,5 miliona EUR ili 7,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Sa druge strane, prihodi budžeta po osnovu poreza na dodatu vrijednost niži su od plana za posmatrani period u iznosu od 4,2 miliona ili 2,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Na dinamiku naplate prihoda od poreza na dodatu vrijednost u neto iznosu, kako su objasnili, utiče dinamika povraćaja PDV-a koja je od početka godine ubrzana od Poreske uprave.
- U tom smislu, povraćaj PDV-a za dva mjeseca ove godine iznosio je 22,8 miliona EUR, što je čak 14 miliona više u odnosu na posmatrani period prošle godine. Navedeno u značajnoj mjeri utiče na stimulisanje poslovnog ambijenta i ukidanje biznis barijera u privredi. Akcize su ostvarene u iznosu od 49,1 milion EUR, što je 4,1 milion ili 9,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 1,4 miliona EUR ili tri odsto veće u odnosu na plan - rekli su iz Ministarstva.
Sa druge strane, doprinosi su ostvareni u iznosu od 52 miliona EUR što je 12,8 miliona EUR ili 19,8 odsto manje posmatrano u odnosu na uporedni period i 2,5 miliona EUR ili 4,6 odsto manje posmatrano u odnosu na plan.
Osim toga, kategorija ostalih prihoda naplaćena je u iznosu od 5,2 miliona EUR, što je 5,1 milion EUR ili 49,4 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Naime, negativno odstupanje rezultat je činjenice da je u istom periodu prošle godine evidentiran prihod po osnovu ekonomskog državljanstva u iznosu od 3,1 milion EUR, kao i uplata dobiti od Centralne banke (CBCG) za 2022. godinu u iznosu od 2,6 miliona EUR. Navedena kategorija prihoda budžeta ostvarena je u iznosu većem u odnosu na plan, i to 1,1 milion EUR ili 27 odsto.
- Samo u februaru naplaćeno je ukupno 178,3 miliona EUR, što je dva miliona EUR ili 1,1 odsto manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U odnosu na plan za februar prihodi budžeta manji su 8,2 miliona EUR ili 4,4 odsto - kazali su iz Ministarstva.
Izdaci budžeta za prva dva mjeseca iznosili su 367,2 miliona ili 4,6 odsto procijenjenog BDP-a. U odnosu na isti period prethodne godine, izdaci su veći 14,9 miliona ili 4,2 odsto i dodatna potrošnja iskazana je u okviru potreba većeg izdvajanja troškova mandatornog karaktera. U odnosu na plan ove godine, izdaci su manji 79 miliona ili 17,7 odsto, i odraz su dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu.
- Tekući izdaci u tekućem budžetu u posmatranom periodu ostvareni su u iznosu od 136,99 miliona EUR, što predstavlja 83,3 odsto plana. Manje ostvarenje je zabilježeno dominantno kod rashoda za tekuće održavanje i rente - navodi se u saopštenju.
Transferi za socijalnu zaštitu ostvareni su u iznosu od 176,52 miliona EUR što predstavlja ostvarenje 97,5 odsto plana i u odnosu na isti period prethodne godine veći su 26,42 miliona EUR ili 17,6 odsto.
- Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru iznosili su 34,06 miliona EUR i manji su od plana 22,05 miliona EUR ili 39,3 odsto. Izvršenje na ovoj poziciji očekivano je da će imati bržu dinamiku potrošnje u narednom periodu, u skladu sa dinamikom izmirenja obaveza po ovom osnovu - rekli su iz Ministarstva.
Kapitalni budžet, koji uključuje budžetske pozicije kapitalnih izdataka, u posmatranom periodu ostvaren je na nivou od 11,3 miliona EUR i u odnosu na isti period prethodne godine njegovo ostvarenje je veće 1,22 miliona EUR ili 12,1 odsto.
- U februaru kapitalni budžet je ostvaren na nivou od 11,19 miliona EUR što predstavlja ostvarenje od 99,1 odsto plana i u odnosu na isti mjesec prošle godine njegovo ostvarenje je veće 3,58 miliona EUR li 31,9 odsto - dodaje se u saopštenju.
Posmatrajući februar, izdaci iznose 212,8 miliona EUR i manji su 22,1 milion EUR ili 9,4 odsto od plana. Odstupanje od plana se dominantno odnosi na niže ostvarenje sveukupno za tekuće izdatke koji su ostvareni u iznosu od 74,95 miliona ili 88,3 odsto, zatim rezerve koja je ostvarena u iznosu od 210 hiljada EUR što je 7,84 miliona niže u odnosu na plan uz napomenu da je viši iznos planiranih sredstava na tekućoj budžetskoj rezervi bio neophodan u cilju stvaranja pretpostavki za realizaciju zaključaka Vlade, odnosno kupovinu objekta Dječjeg odjeljenja Instituta Igalo, što je pokrenuto u februaru, ali finalizovano u martu.

Deficit budžeta 32,1 milion

Građani Crne Gore, koji su imali pravo na besplatnu stomatološku zaštitu, od nanas nemaju tu uslugu, jer pregovori sa Fondom za zdravstveno osiguranje (FZO) nijesu dali rezultate, poručili su iz Stomatološke komore. 
 
Vršiteljka dužnosti predsjednice Stomatološke komore Jelena Bulajić je, na konferenciji za novinare, kazala da se to odnosi na djecu, studente, trudnice, porodilje, penzionere, osobe sa invaliditetom. 
 
- Oni od danas, zahvaljujući Fondu, nemaju besplatnu stomatološku zaštitu - rekla je Bulajić. 
 
Ona je kazala da im je Fond, uprkos najavama o poštenom i fer odnosu sa privatnim stomatološkim ordinacijama, ponudio „nove-stare ponižavajuće ugovore“. 
 
- U praksi to znači da štrajk više ne možemo sprovesti, jer više nemamo ni ugovore sa Fondom. Za građane to znači da usluge koje su mogli da dobiju besplatno, od danas mogu da dobiju po važećim cijenama stomatoloških ordinacija - rekla je Bulajić. 
 
Ona je rekla da su, ugovorom koji je ponuđen stomatolozima, Fond i država pokazali najveći stepen nebrige za dentalno zdravlje građana.

Bulajić: Građani od danas bez besplatne stomatološke zaštite

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi se u Moskvi. I to ništa ne bi bilo neobično pošto i „vrapci na grani“ znaju koliko je zadivljen ruskim liderom Vladimirom Putinom i to apsolutno ne krije.
- Stigao sam u Moskvu. Svaki moj boravak ovdje počinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao poštu 28 miliona stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu - naveo je juče Dodik i najavio da će u ruskom glavnom gradu biti i devetog maja na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom.
Međutim, za njim raspisana i centralna i međunarodna potjernica (čeka se Interpol da je potvrdi ili odbaci), a Dodik na neki način izbjegava da bude uhapšen – bio je u Beogradu, Izraelu i sada je u Moskvi.
Prema nezvaničnim informacijama, Dodik je u Moskvu stigao letom iz Beograda 28. marta, tako da mu srpske vlasti očito čuvaju leđa. Srbija je čak uputila protestnu notu Interpolu zbog potjernice za Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.
Interpol Beograd uputio je Generalnom sekretarijatu Interpola protestnu notu, jer je u zahtevima za raspisivanje međunarodnih potjernica „prekršen član 3. Statuta Interpola“.
U tom članu se navodi da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, preneo je RSE.
Da se potsjetimo zašto su raspisane potjernice. Dakle, najprije je raspisana centralna potjernica unutar BiH za Dodikom, Stevandićem, ali i Radovanom Viškovićem, premijerom RS zbog napada na ustavni poredak nakon što su usvojeni kontroverzni zakoni u RS kojima se držvnom sudu i tužilaštvu i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zabranjuje rad na teritoriji RS.
Potom je Sud Bosne i Hercegovine izdao naredbu za raspisivanje crvene Interpolove potjernice za Dodikom i Stevandićem, jer su „koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu“.
Još se čeka odluka Interpola.
U međuvremenu, Sud BiH aktivirao je još jedan predmet u vezi sa Dodikom. Radi se o navodnim malverzacijama prilikom kupovine vile u Beogradu 2007. godine, u šta je bila uključena tadašnja Pavlović banka.
Dodik, kojeg je Sud pozvao na saslušanje sjutra (2. aprila), sumnjiči se za krivično djelo pranje novca u vezi s krivičnim djelima primanje poklona i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja. Ukoliko se ne pojavi, piše DW, pretpostavlja se da će ponovo biti raspisana međunarodna potjernica, u kojoj se Interpol neće moći da se pozove na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vila plaćena novcem od kredita Pavlović banke, a mediji prenose da je novac podignut tek godinu nakon kupovine. Zahtjev za kredit ovjeren je pečatom vlade Republike Srpske na čijem čelu je tada bio Dodik. Zanimljivo, Tužilaštvo Srbije takođe je formiralo predmet u vezi s kupovinom vile na Dedinju, kako bi se, smatraju stručnjaci, izbio adut Sudu BiH ukoliko proces bude vođen pred pravosuđem Srbije.
Podsjetimo, Dodik je boravio u Izraelu, doduše neslavno, pošto je udaljen sa konferencije o antisemitizmu u Jerusalimu.
Da li će se i u Moskvi osjećati “kao uljez”, kako je opisao svoja osjećanja nakon “incidenta” u Jerusalimu? Jedino ako ga ne primi Putin.
U međuvremenu, Dodik je dobio podršku američkog političara Rod Blagojevića, koji je na društvenoj mreži Iks objavio poruku i „tagovao“ Ilonu Masku i Džej Di Vensu.
Blagojević smatra da je govor potpredsjednika SAD DŽej Di Vansa u Minhenu bio ispravan.
- Levičarski naoružani tužioci, sudovi i visoki predstavnici pokušavaju da zatvore populističke konzervativne lidere koje je izabrao narod i da im zabrane vršenje dužnosti. Ono što rade Le Penovoj u Francuskoj, levičarski „visoki predstavnik“ u BiH radi Dodiku, pro-Trampovom, pro-izraelskom, uredno izabranom predsedniku Republike Srpske - napisao je Blagojević.

Kad je najteže Dodik „trči“ Putinu: Predsjednik RS opet u Moskvi i pored potjernice

Nadležni Kolegijum DRI u sastavu: dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), je na osnovu dostavljenog Izvještaja i dokumentacije ZUACG Montefarm i ocjene DRI, zaključio da je od 36 datih preporuka realizovano 20 preporuka, djelimično realizovana 1 preporuka, 12 preporuka su u fazi realizacije, dok 3 preporuke nijesu realizovane.
- Od 3 nerealizovane preporuke, ZUACG Montefarm nije dostavio dokaze za 2 preporuke, koje se tiču angažovanja agencije za privremeno ustupanje zaposlenih prilikom zapošljavanja u javnom sektoru za radna mjesta iz redovne djelatnosti poslodavca, kao i obaveze donošenja interne procedure za način obračuna, prikupljanja i evidentiranja sopstvenih prihoda. Vezano za preporuku, koja se tiče isplate naknada i drugih primanja članovima Odbora direktora na osnovu rješenja organa odnosno radnog tijela koje je iste imenovalo, ista nije realizovana, jer se subjekt revizije izjasnio da se čeka saglasnost Ministarstva finansija na Odluku o utvrđivanju naknade za rad u Odboru direktora, koju je Odbor direktora donio decembra 2024. godine. Nakon dobijanja saglasnosti, ista se planira predati Ministarstvu zdravlja i uputiti na sjednicu Vlade Crne Gore - &nbsp;stoji u izvještaju.
Za 13 preporuka, koje su ocijenjene kao djelimično realizovane i u fazi realizacije, nadležni Kolegijum je zaključio da je potrebno da ZUACG Montefarm dostavi dodatne dokaze u roku od 30 dana, dok je za 3 preporuke ocijenjene kao nerealizovane neophodno nastaviti sa praćenjem realizacije.
- Nadležni Kolegijum je zaključio da je ZUACG Montefarm dužan da u roku od 6 mjeseci, a najkasnije do 21. septembra 2025. godine dostavi novi Izvještaj o realizaciji preporuka - zaključuje Kolegijum DRI.

DRI: Montefarm nije dostavio dokaze o zapošljavanju radnika

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zeljko-perovic