Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Iz Centra za ženska prava saopštili su da im se tokom proteklih dana obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od strane v.d. direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića.
Iz CŽP-a su se oglasili nakon teksta koji su objavile Vijesti a u kom se navodi da je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula je postupak za zaštitu od mobinga zbog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja Gredića.
Pravna zastupnica Nina Radulović tvrdi da je Gredić njenu klijentkinju “ometao ili sprečavao u vršenju radnih obaveza, ali i vrijeđao njen profesionalni i lični integritet”. Naglašava i da su njena klijentkinja i više drugih zaposlenih u COTEE obavještavali Odbor direktora o ponašanju Gredića, tražeći od njih zaštitu, ali da njihovi apeli nijesu uvaženi.
Centru za ženska prava su žene koje navode da su trpjele Gredićevo zlostavljanje na radnom mjestu, detaljno izložile brojne situacije u kojima se uočava uznemirujući obrazac ponašanja sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po pravo na rad, mentalno zdravlje i dostojanstvo zaposlenih žena.
- Iskazane tvrdnje ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, vrijedjanja, zloupotrebe položaja i stvaranja neprijateljskog radnog okruženja u više kolektiva u kojima je Gredić obavljao rukovodeće funkcije - istakli su iz CŽP.
Posebno zabrinjavaju, kako kažu, navodi da je jedna od žrtava Gredićevog zlostavljanja na radnom mjestu bila primorama da da otkaz, a da su pritužbe koje je više zaposlenih uputilo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i Odboru direktora COTEE ostale bez odgovora.
Zbog svega iz CŽP-a zahtijevaju da se navodi svih pomenutih žena pažljivo, nepristrasno i temeljno ispitaju, kako bi se utvrdile činjenice i zaštitila njihova prava.&nbsp;
- Pozivamo Vladu Crne Gore da, s obzirom na ozbiljost optužbi i potrebu da se izbjegne dalja viktimizacija potencijalnih žrtava, preispita kadrovska rješenja i razmotri druge kandidate za rukovodeću poziciju koju u svojstvu v.d. obnaša Mersudin Gredić. Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno ispita da li u ponašanju pomenute osobe postoji osnov sumnje o postojanju elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - poručili su u obraćanju javnosti.
Pozvali su i predsjednika i rukovodstvo Bošnjačke stranke da pokažu nultu toleranciju na nasilje nad ženama na radnom mjestu i da u tom smislu odgovore na optužbe protiv Mersudina Gredića, koji je član njihovog Predsjedništva i Glavnog odbora.
<h2>Institucije tolerišu mobing</h2>
Pobjeda je danas objavila obraćanje još jedne, kako tvrdi, žrtve mobinga Mersudina Gredića. Ona je tom listu kazala da želi da izrazi punu podršku hrabroj zaposlenoj u COTEE koja je smogla snage da javno progovori o mobingu kojem je godinama izložena od strane Mersudina Gredića.&nbsp;
- I sama sam bila žrtva istog obrasca ponašanja istog čovjeka. Zvanično sam tražila zaštitu od mobinga i dokumentovala primjere Gredićevog ponašanja koje je odslikavalo diskriminaciju i psihološki pritisak prema zaposlenima. Nije bilo reak- cija, čime je u stvari bio zašti- ćen Gredić – kazala je ova žena Pobjedi.
Istakla je da nije bila jedina u toj instutuciji koja je trpjela mobing, te da je njegovo favorizovanje njemu lojalnih i maltretiranje i nedolično ponašanje prema onima koji mu nijesu bili po volji bila je opšte poznata stvar.&nbsp;
- Cijela radna karijera Mersu- dina Gredića je primjer partijskog uhljebljenja i velikih ambicija partijskog čovjeka koji godinama uživa političku zaštitu zahvaljujući Bošnjačkoj stranci, a ne zahvaljujući svojim znanjima, kompetencijama i rezultatima. Upravo ta politička zaštita omogućila mu je da godinama nekažnjeno širi strah i zloupotrebljava službeni položaj – kazala je ona.&nbsp;
Smatra da je Gredić dobio status „bijelog medvjeda“, a zahtjevi za zaštitu od mobin- ga upućeni menadžementu nijesu bili od pomoći.&nbsp;
- Suočene s takvom situacijom, ne vjerujući politizovanim institucijama, mobingovane žene nijesu išle dalje u proces - zbog čega na važnosti još više dobija postuak zaposlene u COTEE koja je odlučila da na svjetlost dana iznese porazni način funkcionisanja Mersudina Gredića – poručila je ona.&nbsp;
Ističe da problem Gredić vog mobinga zaposlenih nije ni slučajan, ni nov.&nbsp;
- Isti obrazac traje godinama, isti čovjek ga ponavlja, a institucije ga tolerišu. Vrijeme je da se ovaj obrazac ponaša- nja zauvijek prekine i da se ovakvi ljudi sklone s mjesta moći – zaključila je ona.

CŽP: Javilo nam se još pet žena koje Gredića optužuju za mobing, Vlada da ispita kadrovska rješenja

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Živimo i radimo u društvu gdje se uloga žene i dalje percipira kroz rodno ukorijenjene stereotipe, gdje se i cijeni šta jeste i nije posao za ženu, da li žena treba da započne svoj biznis i kako će to uticati na njene obaveze koje ima na drugim poljima, primarno, u kući i porodici - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je govorio na otvaranju konferencije koja se organizuje povodom dvije inicijative: drugoj fazi projekta „Women on Boards Montenegro“ i inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code, koje Centralna banka Crne Gore realizuje u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Tu priliku je iskoristio da poruči da je potrebno omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka.
- Naši kulturološki i običajni obrasci stavljaju žene u poziciju da se, kroz generacije, odriču prava na nasledstvo u korist muških članova porodice. Sve ovo dovodi do toga da žene, nemajući nekretninu koju bi založile kao obezbjeđenje, postaju neadekvatni kandidati za dobijanje kredita ili otpočinjanje sopstvenog biznisa - kazao je Milatović.
On je istakao da ove inicijative ne samo da podstiču rodnu ravnotežu u upravljačkim strukturama i jačaju poslovni ambijent u našoj zemlji, već i pokazuju da je Crna Gora dio globalne incijative snaženja ženskog biznisa sa ciljem povećanja konkurentnosti čitave ekonomije.
Naglasio je da upravo u ovoj sferi svoje mjesto nalazi inicijativa Women Entrepreneurs (WE) Finance Code koja ima cilj da unaprijedi finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena.
- Smatram izuzetno važnim da se putem raspoloživih podataka, klasifikovanih po rodnoj strukturi, prikaže tekuće stanje rodne neravnoteže, a zatim utiče na pružaoce finansijskih usluga da poboljšaju dostupnost i kreiraju nove proizvode. Zato me posebno raduje što je kompletan ekonomski ekosistem u zemlji, brojne institucije na čelu sa Centralnom bankom Crne Gore, zatim komercijalne banke, kao i poslovna udruženja, prihvatio ovu incijativu i što će učestvovati u njenoj implementaciji - rekao je Milatović.
Siguran je, kaže, da će ovo unijeti novi duh u segment mikro, malih i srednjih preduzeća naše privrede i da ćemo na taj način dati zamajac našoj ekonomiji.
Ukazao je da kada pogledamo drugi aspekt učešća žena u biznisu – takođe svjedočimo poraznoj statistici.
- Paradoksi statistike pokazuju da, uprkos tome što žene čine polovinu populacije i značajan dio visoko obrazovane radne snage, one i dalje rjeđe zauzimaju mjesta u upravnim odborima, na direktorskim pozicijama i u ključnim procesima odlučivanja - naveo je Milatović.
Ukazao je da neki podaci pokazuju da žene čine samo 14 odsto izvršnih direktora i zauzimaju 18 odsto mjesta u odborima direktora velikih javnih preduzeća.
- Još kao ministar ekonomskog razvoja, zadužen za kreiranje politika konkurentnosti i ženskog preduzetništva, snažno sam se zalagao za različite podsticajne mjere i programe prilagođene ranjivim kategorijama u biznisu, među kojima su bili biznisi u vlasništvu žena. Zajedno sa EBRD-om sam tada pokrenuo priču o Kreditno - garantnom fondu koji bi predstavljao sistemsko rešenje za mnoge od ovih barijera i problema, zbog čega se apelujem na kreatore ekonomske politike da u što kraćem roku stave u proceduru kreirano zakonsko rješenje i postave na noge ovu instituciju, kako bi naša privreda dobila važan oslonac i podršku - rekao je Milatović.
Poručio je i da se u prethodnom periodu čvrsto zalagao za snažniju involviranost žena u procese donošenja odluka, bilo da se radilo o institucijama sistema, državnim preduzećima ili biznis sektoru.
- Još tada smo govorili u obavezi da se zakonom reguliše procenat učešća manje zastupljenog pola u odborima direktora državnih preduzeća i propiše da bude 40 odsto, što bi omogućilo implementaciju evropskog standarda u ovoj oblasti. Tada, ali i u godinama posle svakodnevno smo slušali argumente kako se time kreiraju dodatne biznis barijere, kako nemamo dovoljan broj žena koje su edukovane i kadre da budu na takvim pozicijama - rekao je Milatović.
Najbolji odgovor na to su upravo, cijeni on, inicijative kao što je Woman on boards.
- Koja svake godine iznjedri nove liderke koje razumiju biznis i spremne su da, rame uz rame sa muškarcima, uspješno donose poslovne odluke i razvijaju našu ekonomiju. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što sam, kako prošle, tako i ove godine, podržao ovu inicijativu i što ćemo, nakon završene ovogodišnje obuke imati već preko 40 liderki spremnih da nastave dalje karijerno usavršavanje na pozicijama donosilaca odluka - poručio je Milatović.
On je zahvalio inicijatorima ovih važnih koraka, Centralnoj banci i EBRD, što kontinuirano rade na poboljšanju konkurentnosti naše privrede i što joj omogućavaju da se uskladi sa principima održivog poslovanja koji postaju sve važniji za ekonomije širom svijeta.
- Snažna i uspješna Crna Gora može biti samo ona koja koristi puni &nbsp;potencijal svih svojih građana i privrede. Nijedna ekonomija ne može sebi priuštiti da zanemari veliki dio svoje populacije kada je riječ o liderstvu, inovacijama i donošenju ključnih odluka. Zbog toga je ulaganje u programe poput ovih, ulaganje u budućnost - u društvo u kojem su meritokratija, stručnost i jednakost osnova napretka. Na kraju, poželio bih uspješan rad svim učesnicama druge generacije programa „Women on Boards Montenegro“ - istakao je Milatović.
Siguran je, zaključuje, da će njihovo znanje, liderstvo i odlučnost donijeti značajne promjene u crnogorskom poslovnom okruženju i doprinijeti još snažnijem ekonomskom razvoju naše zemlje.

Milatović: Omogućiti snažniju uključenost žena u procese donošenja odluka

Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja doprinijelo bi većoj zaposlenosti i povećanju kvaliteta života žena na dugi rok, naročito u opštinama sjevera Crne Gore, koje imaju najveće stope nezaposlenosti, ocijenili su u Centru za ekonomske i evropske studije (CEES).
Uprkos tome, kako kažu u CEES-u, rodna dimenzija još nije adekvatno integrisana u budžetske procese lokalnih samouprava, niti su strateški planovi razvoja dovoljno usklađeni s realnim potrebama žena, posebno u oblastima koje su najosjetljivije na klimatske promjene, poput poljoprivrede i turizma.
- Jedan od ključnih problema jeste neprilagođenost regulatornog okvira za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou. Za razliku od pojedinih zemalja u regionu, opštine u Crnoj Gori nemaju zakonsku obavezu izrade programskog budžeta, koji je preduslov za integraciju rodne perspektive u budžetski ciklus. Takođe, u postojećim lokalnim budžetima nije jasno prepoznat uticaj klimatskih promjena, poput suša, poplava i odsustva snijega, na zaposlenost i prihode žena u sektorima poljoprivrede i turizma - ocijenjeno je u saopštenju CEES-a.
Centar za ekonomske i evropske studije kroz projekat „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“ radi na pripremi preporuka za izmjene podzakonskih akata, kako bi se rodno odgovorno budžetiranje integrisalo u strateško planiranje i budžetske procese lokalnih samouprava.
- Izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i dodatna regulativa, stvoriće pravne pretpostavke za usvajanje ovog modela u lokalnim budžetima, posebno u kontekstu sve većeg uticaja klimatskih promjena na finansijsku stabilnost opština - naveli su u saopštenju.
Paralelno sa normativnim izmjenama, neophodno je, navode, jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja, kroz edukaciju kadrova, unapređenje informacionih sistema i uvođenje transparentnijih budžetskih procesa.
Projekat CEES-a se implementira u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

CEES: Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja važno za povećanje zaposlenosti žena na sjeveru

U Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca, saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da je 8. mart praznik uspjeha i ženskog prkosa u istrajnoj borbi za svoja prava, znanja, obrazovanja i postignuća.
Oni su ukazali da potreba za osnaživanjem žena postoji i dalje, u gotovo svim oblastima djelovanja.
- Čestitajući ovaj praznik, s akcentom na ulozi koju žene imaju u demokratizaciji našeg društva i zalaganjem za unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava i sloboda, konstatujemo da u Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti - kaže se u saopštenju.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da javne politike nijesu u potpunosti orodnjene, posebno imajući u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa da u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti, procjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka na položaj žena i muškaraca.
- Na ovaj dan iznova skrećemo pažnju društva na nezavidan položaj žena iz posebno ranjivih grupa – žene sa invaliditetom, žene Romkinje, žrtve nasilja, žene iz ruralnih predjela, transrodne žene - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u praksi žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika su rekli da žene trpe različite oblike nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, a u najekstremnijim slučajevima, kakav je femicid, životom plaćaju danak nejednakosti i nezavidnom položaju u porodici i društvu.
- Rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institicija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida - kaže se u saopštenju.
Tome, kako su rekli iz institucije Zaštitnika, treba da prethodi stvaranje uslova za dosljednu i efikansu primjenu procesnih mjera otkrivanja i gonjenja tih slučajeva, jer zakon nije jedini odgovor na nasilje.
- Ono je izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još nema adekvatnog sistemskog odgovora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u stremljenju za ravnopravniji položaj žena u društvu, potrebno dodatno podsticati mjere kojima se postiže balans između privatnog i profesionalnog života žene, odnosno njenog profesinalnog angažmana i majčinstva.
Za to je, kako su rekli iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, jedan od preduslova i jačanje svijesti javnosti na uklanjanju rodnih stereotipa.
Oni su istakli da sva prava koja danas žene imaju nijesu tek tako stečena, već su plod ozbiljnih istorijskih zalaganja i borbe za prava žena.
- Zaštitnik podsjeća da je u oblasti rodne ravnopravnosti i ova institucija ukazivala na mjere koje je potrebno preduzeti radi dostizanja stvarne, a ne formalne ravnopravnosti, zbog čega ponovo insistiramo na jačanju operativne faze djelovanja i sprovođenje zakona, planova i strategija, a ne samo protokolarnom zalaganju za prava žena - kaže se u saopštenju.

Ombudsman: Nemamo zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama. Situacija nije mnogo drugačija ni danas, navodi se u izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). U crnogorskoj policiji, ističe se, tek nešto više od 13 odsto su žene, prenosi RTCG.
Zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka Evropske unije od 18,5 odsto, naveli su iz Globalne inicijative.
Policijski posao je obično bio vezan za muškarce, pojašnjava se u izvješaju, i to ne samo na Balkanu.
- Ali to se mijenja u nekim zemljama u regionu, djelimično podstaknuto procesom pristupanja EU. U pogledu službi tužilaštva, neke zemlje zapadnog Balkana prevazilaze standarde EU kada je u pitanju ukupna rodna zastupljenost. Međutim, i u policiji i u tužilaštvu, postoji nedostatak žena na rukovodećim pozicijama. Izazov će biti osnažiti žene u ovim sektorima da poboljšaju rodni paritet i poboljšaju operativnu efikasnost policije i tužilaštava - navodi se u izvještaju GI-TOC.
Na Zapadnom Balkanu, kao i u mnogim djelovima svijeta, ističe se, policija je dugo bila profesija u kojoj dominiraju muškarci.
- Ovo je djelimično zbog preovlađujućih stereotipa o rodu i policiji, posebno da je ovo konfrontacijski i fizički zahtjevan posao koji zahtijeva snagu, autoritet i otpornost. Kao rezultat toga, žene su tradicionalno bile nedovoljno zastupljene u policijskim službama na Zapadnom Balkanu, posebno na rukovodećim pozicijama - ocjenjuje se u izvještaju GI-TOC.
Veća zastupljenost žena u policiji nije samo odraz promjenjivih stavova u društvu i prema policiji, već je podstaknuta i procesom pridruživanja EU i širim međunarodnim obavezama kao što su je Agenda za održivi razvoj 2030.
- Međutim, zastupljenost žena u organima za sprovođenje zakona u zemljama Zapadnog Balkana je često ispod prosjeka EU od 18,5 odsto. Prema nedavnom istraživanju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Srbija i Sjeverna Makedonija premašuju prosjek EU, pri čemu žene čine 27 odsto i 21 odsto njihovih nacionalnih snaga. Međutim, Kosovo (14,8 odsto), Albanija (14,3 odsto) i Crna Gora (13,8 odsto) su ispod prosjeka, a Bosna i Hercegovina znatno zaostaje sa samo devet odsto policijskih snaga koje čine žene - istaknuto je u izvještaju.
Žene su posebno nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama. U Albaniji, deset odsto direktora policije su žene, dok je procenat žena prvih direktora samo tri odsto. Situacija je još gora u Crnoj Gori, gdje trenutno nijedna žena nije na visokim rukovodećim pozicijama, ukazano je.
- Na drugom kraju ljestvice su Srbija i Sjeverna Makedonija, gdje žene zauzimaju 18,6 odsto odnosno 17,8 odsto rukovodećih pozicija - ocijenjuje se u izvještaju.

U policiji 13,8 odsto žena, EU traži veću zastupljenost

Koliko smo posrnuli kao društvo, koliko su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama svjedoči ubistvo Gorice Medojevic u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici - poručeno je iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubijena-zena-u-dvoristu-kuce-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozicija žena u našem društvu s aspekta bezbjednosti sličnija je, ističu, pozicijama žena u Avaganistanu i Iranu, nego zapadno-evropskim demokratijama kojima težimo da se pridružimo.
- Bilo da se radi o profesijama kojima se žene bave ili je u pitanju pozicija žene u porodici - dodaje se u saopštenju.
Puna su nam usta hvale o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji, ali ovakvi događaji najjasnije, podvlače, potvrđuju koliko nijesmo spremni da budemo dio prosvijećenog i demokratskog svijeta.
- Znamo da ovom pretužnom današnjem događaju nema povratka, ali se pitamo šta se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore, kao djelo zakoje će biti predviđena najstrožija kazna. Važno je da se planira uvođenje savjetnika za poslanike, a za uvođenje femicida u krivično zakonodavsto nikakvih &nbsp;planova nema na vidiku - navode u Forumu žena SDP-a.&nbsp;
Pridružiće se, poručuju, protestima koji će održati ovim povodom u petak ispred zgrade Vlade.

Forum žena SDP: Najokrutnije nasilje nad ženama sve češće, što se još čeka da se femicid uvede u KZ?

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: zene