U Španiji su u 2024. godini muškarci zarađivali u prosjeku 5,16 hiljada eura više od žena, pokazuju podaci sindikata objavljeni na Dan jednakih plata, koji se od 2011. u toj zemlji obilježava 22. februara.
Razlika od preko pet hiljada eura godišnje između muškaraca i žena postavlja razliku u zaradama između polova na 20 odsto, ali sindikat Konfederacije rada (CCOO) upozorio je da, ako nejednakosti nastave da se razvijaju istom brzinom kao u poslednjoj deceniji, biće potrebno oko 16 godina da se smanje.
Na početku profesionalne karijere, razlika u platama između muškaraca i žena dostići će 7,87 odsto, pokazuje izvještaj koji je nedavno objavio Generalni sindikat radnika UGT.
Kako se navodi, ovaj jaz se povećava tokom godina, a vremenom, plate muškaraca rastu, dok plate žena opadaju, prenosi B92.&nbsp;
Ovo se poklapa, ističe se u izvještaju, sa sve većom ulogom koju žene dobijaju kako postaju majke, supruge ili ćerke koje brinu o svojim roditeljima.
Muškarci konsoliduju svoje profesionalne karijere, dok se poslovi sa punim radnim vremenom žena skraćuju ili potpuno prestaju.&nbsp;
Kako pokazuju podaci, 75 odsto poslova sa skraćenim radnim vremenom obavljaju žene, ukazala je zvaničnica sindikata CCOO, Karolina Vidal.
- Rad sa skraćenim radnim vremenom je odlučujući faktor u diskriminaciji u platama - navela je predstavnica sindikata UGT, Medea Grasija.
Iz tog razloga oba sindikata ukazuju da rad sa skraćenim radnim vremenom čini 55 odsto razlike u platama između polova.&nbsp;
Prema proračunima sindikata CCOO, ako bi žene radile puno radno vrijeme istom stopom kao i muškarci, razlika u platama bi se smanjila više od polovine, sa 20 na 11 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Španija: Muškarci zarađuju u prosjeku preko pet hiljada eura više od žena

Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Podgorici, u prijateljskom meču, sa Rumunijom.&nbsp;
Selektor Mirko Marić očekuje da će tim koji vodi uspješnu godinu završiti na lijep način – pozitivnim rezultatom protiv kvalitetnog rivala.
Duel sa Rumunijom biće odigran na glavnom terenu Trening kampa Fudbalskog saveza i predstavlja posljednju provjeru pred izazove koje crnogorski tim čekaju od marta u UEFA B Ligi nacija, ujedno i kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2027. godine.
"Rumunija je dobra selekcija, brza i agresivna, ali baš smo željeli takvog rivala, jer nas takvi protivnici očekuju u narednom periodu", kazao je Marić.
Crna Gora je prošlog mjeseca odigrala dva kontrolna meča protiv Hrvatske u gostima.&nbsp;
Pobijedila je u prvom 3:1, a izgubila u drugom 2:1.
"Odigrali smo dobro te utakmice, vjerujem da ćemo i protiv Rumunije biti najmanje na tom nivou. Žao mi je što smo izgubili drugi meč, jer smo godinu mogli da završimo bez poraza, a nismo zaslužili takav ishod igrom koju smo pokazali. Do marta ima još dosta, Rumunija je posljednja provjera, ali izgledamo dobro u ovom momentu. To nas hrabri pred mečeve koji nas čekaju", rekao je selektor.
Crna Gora će u grupi igrati protiv Velsa, Češke i Albanije.
"Mnogo je važno da sve igračice budu spremne. Nadam se da će se do tada vratiti i Slađana Bulatović i Anđela Tošković. Imamo dvije zahtjevne utakmice na startu, Albaniju i Vels, tako da je vrlo važno da imamo sve djevojke na raspolaganju", naglasio je Marić.&nbsp;
Duel na trening kampu počeće u 13 sati.

610x380

500x500

Crnogorske fudbalerke sjutra sa Rumunijom

U Francuskoj je u toku istraga protiv visokog državnog službenika Kristijana Negra, kojeg više od 240 žena optužuje da ih je godinama drogirao tokom razgovora za posao u Ministarstvu kulture. Žene tvrde da im je u kafu ili čaj potajno dodavao snažan diuretik, a zatim ih vodio u duge šetnje daleko od toaleta, izazivajući nekontrolisanu potrebu za mokrenjem i dovodeći ih u stanje teškog poniženja, piše The Guardian.
Istražni sudija ispituje navode da je Negre tokom devetogodišnjeg perioda sistematski sprovodio ovaj neobični obrazac ponašanja. Nakon što bi žene popile napitak, predlagao bi da se razgovor nastavi u šetnji. Mnoge od njih prisjećaju se osjećaja velike neprijatnosti dok su se borile sa sve jačom potrebom da odu u toalet. Neke od njih nijesu uspjele da ga pronađu na vrijeme, što je na njih ostavilo trajne posljedice.
Slučaj je otkriven 2018. godine, kada ga je kolega prijavio zbog pokušaja fotografisanja nogu jedne službenice. Policija je tada pronašla tabelu u računaru nazvanu „Eksperimenti“, u kojoj je Negre navodno precizno bilježio vrijeme davanja supstance i reakcije žena.
Godinu kasnije bio je suspendovan i stavljen pod zvaničnu istragu zbog niza optužbi — od drogiranja do seksualnog napada. Njegova advokatica nije željela da komentariše slučaj dok je istraga u toku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnouvelleaubefr%2Fstatus%2F1987943340004807088%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987943340004807088%7Ctwgr%5E4d77be67faf00576bc8839dbb3984550339dc337%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice</h2>
Silvi Delezèn, 45-godišnja marketing stručnjakinja, jedna je od žena koje su ga prijavile. Kada ju je Negre 2015. kontaktirao preko LinkedIna i pozvao na razgovor u Pariz, bila je oduševljena.
- Sanjala sam da radim u Ministarstvu kulture - ispričala je.&nbsp;
Međutim, umjesto očekivanog posla, doživjela je iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice.&nbsp;
- Tada nijesam ni znala da ovakav vid napada postoji - rekla je ona.
Tokom razgovora, iz pristojnosti je prihvatila kafu. Negre joj je, tvrdi, predao šolju nakon što se nakratko okrenuo, a zatim predložio šetnju kroz Tilerije.
- Osjećala sam sve jaču potrebu da odem u toalet. Ruke su mi drhtale, srce mi je jako lupalo, znojila sam se i bilo mi je neprijatno. Rekla sam mu da mi je potrebna pauza, ali on je nastavio da hoda - ispričala je ona.
Na kraju je morala da se skloni pored jednog tunela.&nbsp;
- Prišao je, skinuo jaknu i rekao: "Zakloniću vas." Bilo mi je čudno - navela je.
Godinama je krivila sebe, izbjegavala Pariz i odustala od traženja posla.&nbsp;
- Imala sam košmare, izlive bijesa. Prestala sam da tražim posao jer sam mislila da nijesam dovoljno dobra - ispričala je.
Slično iskustvo imala je i Anais de Vos, koja je 2011. kao 28-godišnjakinja bila na razgovoru za posao. Nakon kafe koju joj je pripremio, Negre ju je poveo u šetnju. Kada je rekla da joj je potreban toalet, ignorisao je.&nbsp;
- Pogledao me i rekao: "Treba li ti toalet?" Bila sam zatečena - kazala je ona.
Uspjela je da uđe u jedan kafić, ali je već bilo kasno.
Emili, koja je koristila pseudonim, imala je 29 godina kada ju je 2017. pozvao na razgovor u Strazbur. Nakon što joj je ponudio čaj, odveo ju je u dugu šetnju.&nbsp;
- Rekla sam da moram u toalet, ali on je insistirao da nastavimo. Hodao je veoma sporo... osjećala sam vrtoglavicu - ispričala je ona.
<h2>Pravda koja kasni šest godina</h2>
Šest godina nakon početka istrage, suđenje Kristijanu Negreu još nije zakazano, što žrtvama produžava agoniju.
- Šest godina kasnije i dalje čekamo suđenje — to je zapanjujuće. Ovaj proces nam donosi više stresa nego olakšanja. Pravda ne bi smjela tako da izgleda
Sa tim se slaže i Anais de Vos: „Imamo osjećaj kao da smo drugi put viktimizovane.“
Advokatica nekoliko žena, Luiz Beriò, ističe da ovo nije samo stvar seksualne fantazije.&nbsp;
- Radi se o moći i kontroli nad ženama… kroz poniženje i dominaciju - rekla je, dodajući da dugotrajni postupak predstavlja „sekundarnu viktimizaciju“ od strane pravosuđa.
<h2>Odgovornost sistema</h2>
Dok čeka suđenje, Negreu je dozvoljeno da radi u privatnom sektoru. Iako su neke žene dobile odštetu u građanskoj parnici protiv države, samo Ministarstvo kulture nije proglašeno odgovornim. Sindikat kulture CGT smatra da je u pitanju sistemski propust.
- Želimo da ministarstvo prizna svoju odgovornost kao poslodavac — postojao je sistemski problem koji je omogućio visokom državnom službeniku da se ovako ponaša godinama - saopštili su iz sindikata, podsjećajući da su ranije postojale i druge pritužbe na njega.
Silvi Delezèn, koja danas radi u Lilu, zaključuje jasnom porukom: „Moj prioritet je da se ovo više nikada nikome ne dogodi.“

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

1084x550

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Naše društvo ne smije dozvoliti da se nasilje nad ženama relativizuje, ignoriše ili tretira kao privatna stvar - poručila je potpredsjednica Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Beranama Nataša Mijović naglašavajući da ta partija najoštrije osuđuje sve nedavne slučajeve brutalnog nasilja i zlostavljanja žena u tom gradu.
Ovo, kako je podvukla, nijesu izolovani incidenti - nego sistemski problem koji se godinama produbljuje zbog nedostatka preventivnog djelovanja, neefikasne zaštite i sporih reakcija i neefikasnih nadležnih institucija.
- Posljednjih dana Berane je, nažalost, bilo ispunjeno uznemirujućim vijestima o fizičkom nasilju, seksualnom zlostavljanju, prijetnjama i ponižavanju žena, što predstavlja alarmantan signal da sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni - konstatovala je Mijović.
Posebno, kaže ona, zabrinjava nedavno otkriven slučaj trgovine ljudima, u kojem je ženska osoba bila primoravana na polne radnje, držana u zavisničkom odnosu, zlostavljana i prisiljavana na prostituciju.
- Ovakvi događaji, zajedno sa nedavnim brutalnim fizičkim napadom na ženu u jednom ugostiteljskom objektu, te prijetnjama i zlostavljanjem u porodici, jasno ukazuju na ozbiljnu eskalaciju nasilja nad ženama u Beranama - decidna je Mijović.
Svaka žena, podvlači ona, ima pravo da živi bez straha, bez ucjena, bez ponižavanja i bez nasilja.
- Zbog toga Opštinski odbor DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih, kontinuiran rad na prevenciji kako bi se spriječilo da se ovakvi slučajevi uopšte dogode - navela je Mijović.
Demokratska partija socijalista će, poručuje ona, nastaviti da insistira na stvaranju društva u kojem je zaštita žena stvarna, kontinuirana i djelotvorna.
&nbsp;- Društva u kojem je sigurnost žena prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - zaključila je Mijović.

1250x600

Mijović: Sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni, DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih

Žene na sjeveru Crne Gore i dalje se suočavaju sa sistemskom nejednakošću, društvenim predrasudama i nedostatkom institucionalne podrške, ocijenila je aktivistkinja iz organizacije Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Rebeka Čilović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je ta organizacija sa sjedištem u Beranama imala, ali i jedno od malobrojnih takvih ustanova na sjeveru, već više od šest mjeseci ne funkcioniše zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Kako je istakla Čilović, dok se država i institucije bave velikim temama, svakodnevni život žena na sjeveru prolazi u tišini - bez pravne, ekonomske i institucionalne podrške. 
Na pitanje o napretku u ostvarivanju ženskih ljudskih prava na sjeveru u posljednjih godinu, Čilović je istakla da se nikada nije više govorilo o razvoju sjevera, ali da u isto vrijeme nikada više nijesu isplivali na površinu fenomeni koje novac ne može da reguliše.
- Gotovo mi je nezamislivo da i danas govorimo o narativu u kojem se žene glorifikuju samo kada su “mučenice” - kazala je Čilović.
Ona je kazala da komentari pohvale i oduševljenja postoje u slučajevima kada se govori o mladoj ženi sa sela koja, bez veće podrške, uzgaja stoku i proizvodi hranu za širu prodaju. 
- I svi bi rekli — pa šta je tu loše i čudno? Ništa, osim činjenice da niko neće pružiti podršku da se taj fizički težak posao olakša - navela je Čilović. 
Prema njenim riječima, umjesto toga, potrebno je pružiti uvid u mehanizme koji znače da žena ne mora sve ručno da obrađuje, već da može i pametnije.
- Upravo u toj ženskoj intelektualnoj snazi leži sva naša tragedija. Društvo je željno hrapavih ruku, naboranog lica i divi se ženama koje po snijegu i ledu kopaju krompire. Izgleda da što više žena „potegne“, to više vrijedi - kazala je Čilović.
Sa druge strane, kako je naglasila, ne valja kada žena misli, sazna, ili kada prijavi fizičko ili psihičko nasilje.
- Još nijesam čula da postoji konsenzus u zajednicama oko nasilja koje žene trpe, ali sam se naslušala pitanja i komentara u dobro poznatom maniru: “Šta li mu je uradila? Mora da mu je nešto uradila. Loše mu je radila - kazala je Čilović. 
Ona je poručila da je upravo rad tiho, ali sigurno, postao ženina druga realnost.
- Kada pogledam markete — ne vidim muškarce. Kada vidim da se nose paketi — vidim ženske ruke. Ali pravdu ne vidim - navela je Čilović dodajući da je pravda definitivno ostala u muškim rukama.
Ona je kazala da ekonomsko i verbalno nasilje “cvjeta”, ali da ga više niko ne smatra bitnim.
Govoreći o odnosu države prema ženama na sjeveru, Čilović je upozorila da je, uprkos deklarativnim politikama o razvoju, država zanemarila stvarne potrebe žena na sjeveru Crne Gore, navodeći da su one i dalje zatvorene u privatni prostor, u značajnoj mjeri lišene mogućnosti javnog života i ekonomskog osnaživanja. 
- Država se bavi velikim temama, a naizgled male sudbine u Crnoj Gori pokazatelj su suštinske nebrige za stanje u kojem se žene na sjeveru nalaze - navela je Čilović.
Ona je naglasila da je i u relevantnim državnim ustanovama jasno da ženama na sjeveru nije dato isto pravo, a ni znanje da ta prava koriste.
<h2>Organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane </h2>
Čilović je, na pitanje o uključenosti predstavnica ženskih organizacija u donošenje javnih politika i relevantne zakonske regulative, ocijenila da su organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane.
- Stiče se utisak da ženske organizacije sa sjevera stalno treba da “porastu”. Nikako da postanemo dovoljno kredibilne, dovoljno pametne - navela je Čilović.
Ona je kazala da, uprkos povremenom zamoru ili ljutnji, nikako ne odustaju. 
- Nikada se niko iz raznih ministarstava nije našao da nas pozove. Ali ponavljam, to je zato što smo “mali” i nijesmo dostojni da nas oni, čiji je to posao, prime - navela je Čilović.
Prema njenim riječima, u nadležnim ministarstvim ih lako odbijaju na pozivima koje raspisuju, ali ignorišu i njihove dopise.
Čilović je kazala da organizacija Sofija, uprkos tome, radi velike stvari. 
- I da nijesmo članovi radnih grupa - mada je naša sudbina vezana za teren - šta će ženi iz Petnjice, Andrijevice ili Berana bolja zakonska regulativa, kada benefite tih pustih slova nije ni prije osjetila - upitala je Čilović.
Kako je istakla, to lijepo zvuči, ali u praksi ne djeluje.
Upitana da li država radi dovoljno da osnaži žene na sjeveru i da li misli da ima političke volje za to, Čilović je kazala da se vide samo kozmetički pomaci, ali da vjeruje da će sa većim pritiskom doći i veće promjene.
- Osim nekih kozmetičkih pomaka, ne vidim suštinsku volju da nas sve zajedno zaboli ono što žene trpe vijekovima, a da budemo iskrene - danas su mnoga mjesta bolna - rekla je Čilović.
Ona smatra da, više nego na volju sa najvišeg nivoa, računa na pritisak koji, kako je navela, prije ili kasnije mora doći kao posljedica svega što se “gura pod tepih”.
- Koliko je još žrtava potrebno da se dođe do pomaka — to nije pitanje, već briga - navela je Čilović i naglasila da će nastaviti da brinu i budu posvećene borbi za bolji položaj žena. 
<h2>Savjetovalište u Beranama prestalo da radi zbog nedovoljno novca</h2>
U Beranama je u februaru 2023. godine otvoreno savjetovalište za žene žrtve nasilja, čije usluge su, prema riječima Čilović, koristile žene iz Berana, Petnjice i Andrijevice, ali i drugih susjednih opština.
To savjetovalište, kako je kazala, već pola godine nema svoj prostor i ne funkcioniše. 
- Već više od šest mjeseci ne funkcioniše jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je "Sofija" imala. Zbog nedostatka finansijskih sredstava njegov rad je obustavljen - saopštila je Čilović.
Ona je naglasila da je, uprkos tome, "Sofija" nastavila da radi, dodajući da toj organizaciji žene vjeruju.
- To je kapital stvoren uz jako malo resursa - navela je Čilović, dodajući da i sada, na dobrovoljnoj osnovi, daju sve od sebe da pomognu svim ženama koje im se obrate.
- Uz ogromnu podršku Centra za ženska prava i LGBT Foruma Progres, tamo gdje nijesmo mogle same, one su preuzimale dalji razvoj pojedinačnih slučajeva - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da je veoma važno da u Beranama nastavi da postoji savjetovalište, kao i da ono pripada organizaciji kao što je "Sofija". 
- Jer, na sjeveru, doći u neku kancelariju i reći da si žrtva — gotovo je nezamislivo. A ipak, vjerujte, to se dešava gotovo svakodnevno - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da jeste važno pomoći "Sofiji", ali da aktivistkinje, čak i da te pomoći ne bude sa državnog nivoa, neće biti same i neće odustati.
Na pitanje o saradnji sa policijom i predstavnicima pravosudnih organa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, Čilović je ukazala na značaj podrške koju su pružale ženama u tim situacijama. 
- Nije lako čekati po hladnim hodnicima raznih institucija satima. To je već prvi signal koji ti govori: “Šta ćeš ovdje?”. Iznošenje intime, bola i jada pred nepoznatim ljudima, koji vrlo često imaju suzdržan pogled ili profesionalnu deformaciju da u svakom vide krivca, a nikada istinsku žrtvu — teško je i ponižavajuće - navela je Čilović.
Ona je rekla da, ako policajac, socijalna radnica ili medicinska sestra misle: “Žena sama tražila batine”, problem više nije samo te žene, već i društva koje je dopustilo da takvi ljudi rade takav posao.

Čilović: Evidentna suštinska nebriga države za stanje ženskih prava na sjeveru

Žene u filmu još uvijek igraju u sistemu koji nije stvoren za njih – ali ga mijenjaju, ulogu po ulogu, film po film. To je bila ključna poruka razgovora „Mjesto žena u industriji filma – jednake šanse?“, održanog u okviru programa FUNK Kino Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore. (FOTO)
Publika je slušala iskrene, britke i duboko promišljene poruke četiri istaknute umjetnice: Bojane Maljević, Marije Škaričić, Nade Šargin i &nbsp;Marije Perović, koje su govorile o stvarnom licu rodne ravnopravnosti na filmu – iza kamere, ispred kamere i u učionicama filmskih akademija.
Razgovor je moderirala prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
– O poziciji žene na filmu razmišljam i kroz likove iz filmova koje sam snimila, i one koje pripremam, a samim tim i kroz poziciju glumica. O poziciji rediteljki, kao profesorica, razmišljam i kroz svoje studentkinje, kojih je svake godine više. Na mojim filmovima ne možemo govoriti o kvotama, jer sam, zbog uštede budžeta, često tri posla radila za jedan iznos – kao i većina žena, i to nije dobro. Dok ne izborimo da naše poslove radimo kao žene, sa svim prednostima koje imamo, jednake šanse nećemo imati. Ali umjetnost u tome pomaže, jer žene u njoj sve češće postaju kreatorke, donosioci odluka, važne djelatnice. A zbog toga je svijet – i uticaj koji medij ima na nove generacije – humaniji, topliji i, nadam se, bolji – kazala je Perović.
Događaj je bio pohvala ženskoj upornosti, inteligenciji i kreativnosti u filmskom poslu koji i dalje nosi muške obrasce, prožet insertima iz filmova i serija u kojima su učesnice panela ostavile svoj pečat: „Dug moru“, „Kalup“, „Majka asfalta“, „Grudi“, „Mare“, „Vratiće se rode“, „Sutra ujutro“, „Nije kraj“ — koji su ilustrovali teme razgovora.
– Iako žene u filmskoj industriji danas imaju vidljivije uloge nego ikada, još uvijek funkcionišemo unutar sistema koji je suštinski muški, smatra Bojana Maljević, glumica, producentkinja i profesorica na FEFA fakultetu u Beogradu.
Naše mogućnosti i dalje u velikoj mjeri zavise od odluka, ukusa i moći muškaraca koji upravljaju procesima i budžetima. Kao glumica i producentkinja, svjesna sam da svaka ženska pozicija proističe ne samo iz talenta, već i iz istrajnosti u prostoru koji nije stvoren za nas. Jednake šanse neće postojati dok žene ne postanu ravnopravni donosioci odluka. Film, kao i život, mijenja se tek kada se promijeni ugao gledanja – a mi želimo ugao sa mnogo znanja, dobrog ukusa i ozbiljnom vizijom o značaju filma, umjetnosti, kulture i medija u našem društvu – poručila je ona.&nbsp;
O odnosu prema glumica u svijetu i kod nas govorila je i Nada Šargin, glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu.
– Slušam priče kako su ozbiljne i uistinu velike dramske glumice u Francuskoj obožavane, njegovane od strane filmske industrije. Za njih se pišu scenariji, gotovo svaka od njih ima i svoj pjevački album. Kako kaže Marion Kotilard: “Moj prijatelj muzičar znao je da mi je potrebno da se izrazim i kroz pjevanje i muziku, pa me je pozvao da nastupam na njegovim koncertima.” Voljene su i obožavane kao boginje. Kod nas imamo velikog Đorđa Karanovića koji je snimao filmove o ženama – Petrijin venac, Virdžina – i u drugim filmovima, poput Samo jednom se ljubi, imao jake ženske likove najrazličitijih karaktera, pokazujući koliko ga duboko zanima ženska priroda i snaga. Ali žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene u filmskoj industriji, a često su i manje plaćene – o čemu je još davno govorila najveća diva Milena Dravić – istakla je glumica Šargin.
– Sve sam sretnija i ponosnija što sam žena – valjda zato što tek sa zrelošću počinjem istinski osjećati što to znači i što sve možemo. Kroz stoljeća su se naše prethodnice borile i izborile za prava koja im nisu bila data. Danas je bolje nego nekad, ali smo daleko od kraja priče. Za jednake šanse potrebno je još truda i borbe – no promjene se vide i čuju, i mi ih živimo – zaključila je Marija Škaričić, glumica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Žene u filmu - ulogu po ulogu, mijenjaju pravila igre

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Direktor Uprave policije izvršio je kadrovske promjene u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ i Sektoru policije opšte nadležnosti, postavljajući Dražena Aničića za načelnika RC „Centar“ i Gorana Đurđevca za načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju.
Kako je saopšteno, promjene su dio sveobuhvatnih kadrovskih reformi s ciljem jačanja operativnog djelovanja, efikasnosti i optimizacije procesa rada, a odluke su donijete na kolegijumu kojem su prisustvovali pomoćnici direktora i načelnici regionalnih centara bezbjednosti.
Za načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ raspoređen je glavni policijski inspektor Dražen Aničić, diplomirani pravnik sa višedecenijskim iskustvom u policijskoj službi. Tokom karijere radio je na rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, kriminalističke tehnike, kao i na poslovima poligrafskog ispitivača i rukovodioca Grupe za poligrafsko ispitivanje i operativno-kriminalističku tehniku.
U skladu sa strateškim opredjeljenjem Uprave policije za jačanje modela policije u zajednici, poseban akcenat stavljen je na unapređenje saradnje sa građanima i vraćanje povjerenja u instituciju, uz pojačano prisustvo policije u gradskim jezgrima i na prioritetnim lokacijama širom Crne Gore.
Na mjesto načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije opšte nadležnosti raspoređen je glavni policijski inspektor Goran Đurđevac, dosadašnji pomoćnik načelnika RC „Zapad“. Đurđevac je završio Srednju i Višu školu unutrašnjih poslova i diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, a tokom karijere obavljao je dužnosti pozornika, saobraćajnog policajca i više rukovodećih funkcija u odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Nikšić.
Iz Uprave policije poručuju da će u narednom periodu poseban fokus biti na jačanju integriteta i odgovornosti u rukovodećim strukturama, uz opredjeljenje da rukovodeće pozicije budu povjeravane službenicima sa visokim profesionalnim i ličnim integritetom, stručnim znanjem i dokazanim rezultatima rada.

Kadrovske promjene u Upravi policije: Aničić na čelu RC „Centar“, Đurđevac za rad policije u zajednici

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić, saopštila je da je pozvana da sjutra prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja, navodeći da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je na mreži X navela da je danas u 11.20 časova dobila poziv od tužioca Vukotića da sjutra u 11 sati prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom lišenja slobode.
– Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti sjutra. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete. Ono što može da bude jesu privatne fotografije i razgovori sa bliskim ljudima – navela je Bratić.
Ona je iznijela tvrdnje da je u pritvor upućena od strane tužiteljke Suzane Mugoše, izražavajući sumnju u, kako je navela, „spregu i zadatak“ koji je dobila.
– Njena dosadašnja aktivnost mi ne ostavlja sumnju da ona i njeni, a vidjeli smo koliko ih ima u nevettingovanom pravosuđu, neće učiniti sve da moja i privatnost moje porodice dospije u javnost – napisala je Bratić.
Poručila je da će svako eventualno iznošenje porodične i lične privatnosti smatrati odgovornošću rukovodilaca Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Miodraga Lakovića.
Bratić je najavila da će, nakon okončanja postupka pretresa, telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku kako bi se utvrdilo da li je uređaj eventualno već otvaran.
– Imam razloga da sumnjam da jeste. Nakon toga ću podnijeti tužbe protiv gore navedenih – zaključila je Bratić.

Bratić: Neću dati lozinku za telefon, sumnjam na zloupotrebu privatnih podataka

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju otvorena je mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja predstavlja ukrajinske lokalitete upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, uz poseban osvrt na prijetnje i oštećenja nastala usljed ruske oružane agresije. Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a prof. dr Aleksandar Radoman. Ambasador Harasimenko zahvalio je na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet, kako je naveo, pruža Ukrajini od početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, ocjenjujući to jasnom i principijelnom porukom podrške ukrajinskom narodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea" data-rendition-name="original" width="1513" height="1064" loading="lazy" alt="izložba"> </figure>  On je naglasio da je Ukrajina zemlja bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa, ali da su mnogi od njih danas izloženi razaranju i devastaciji. U okviru postavke predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture kojima prijeti opasnost od oštećenja, uz ukazivanje na materijalne posljedice, ali i dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta. Dekan Radoman zahvalio je ambasadoru što je FCJK prepoznat kao domaćin ove izložbe, ističući da Fakultet kroz akademske i javne programe kontinuirano pruža podršku Ukrajini. Podsjetio je da je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedine institucije iz Crne Gore u toj mreži, koju čine brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri. Izložba je organizovana u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Postavka, kako je ocijenjeno, afirmiše izuzetnu vrijednost ukrajinske kulturne baštine, ali i podsjeća na značaj međunarodnih napora u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.

Na FCJK otvorena izložba o UNESCO baštini Ukrajine: Kulturna dobra pod prijetnjom rata

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje Alen Kalač poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.
U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.
– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.
– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.
U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.
– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.

Tag: zene