Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se sjutra u Podgorici i početi pripreme za Svjetsko prvenstvo, koje će od 26. novembra do 14. decembra biti odigrano u Njemačkoj i Holandiji.
Biće to crnogorskoj selekciji osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat do sada je peto mjesto ostvareno 2019. godine.
Selektorka Suzana Lazović ranije je objavila spisak na kojem je 21 igračica, koje će konkurisati za mjesto u timu na šampionatu svijeta.
Među pozvanim rukometašicama je njih 12 koje su bile učesnice posljednjeg šampionata Evrope.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon tog &nbsp;Evropskog prvenstva pauzirala od nastupa u crnogorskom dresu.
Izvjesno je da će Svjetsko prvenstvo propustiti Tanja Ivanović, koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke – najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Na spisku su - golmanke: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović; krila: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić; pivotkinje: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar; bekovi: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević, Elena Mitrović, Ilda Kepić, Ivana Savić, Natalija Lekić i Martina Knežević.
Prvi trening zakazan je za sjuztra u 15 sati u dvorani Morača.
Crna Gora će na šampionatu igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi crnogorske rukometašice igrale u Dortmundu protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su Njemačka, Srbija, Island i Urugvaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra okupljanje rukometašica i početak priprema za SP

Rukometašice Crne Gore do 17 godina uspješno su započele pripreme za Evropsko prvenstvo koje će se od 30. jula održati u Podgorici.
U prijateljskoj utakmici odigranoj u Beču, naše djevojke su ubjedljivo savladale selekciju Austrije rezultatom 32:20.
Austrija, koja je takođe jedan od učesnika predstojećeg šampionata, pružila je dobru provjeru crnogorskoj ekipi koju vode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović. Podsjetimo, ova generacija je u februaru na Mediteranskom prvenstvu u Podgorici osvojila srebrnu medalju.
Najviše golova za Crnu Goru postigla je Andrea Jovanović sa sedam, dok su po četiri gola zabile Anđelina Orbović, Ivana Savić, Maša i Mia Ulićević.&nbsp;
Tri gola dodala je Martina Knežević, a po dva su postigle Andrea Dragnić i Lara Burzanović. Među strijelcima su bile i Nejla Hodžić i Ksenija Nikčević.

500x500

Mlade rukometašice ubjedljive protiv Austrijanki

Crna Gora gostuje Portugalu u prvom meču baraža 9. aprila, dok je revanš u „Bemaks areni“ u Podgorici tri dana kasnije. Biće to prvi zvanični mečevi naše reprezentacije nakon EHF Euro 2024 na kojem su naše djevojke osvojile osmo mjesto na prvom takmičenju pod vođstvom selektorke Suzane Lazović.
Za predstojeći dvomeč protiv Portugala, selektorka Lazović računa na 16 igračica, među kojima je 11 djevojaka koje su bile u sastavu na posljednjem EHF Euro 2024.
Nova imena u odnosu na kontinentalnu smotru su golmanka Marija Marsenić, bekovi Nada Ćorović, Ilda Kepić i Marija Božović, te desno krilo Anastasija Marsenić. Jedina debitantkinja je bek češke Kinžvarte - Božović.
Nakon EHF Euro 2024, reprezentativnu karijeru završile su Milena Raičević i Marina Rajčić, a za novu kapitenku tokom EHF sedmice u martu, izabrana je Đurđina Jauković, dok će njena zamjenica biti Tatjana Brnović.
Zbog problema sa leđima na spisku nema ljevoruke Tanje Ivanović, a pauzu oko reprezentativnih akcija napravila je Itana Grbić. Na spisku nema ni Nine Bulatović.

Lazović spremila ekipu za meč sa Portugalom, na spisku i nove igračice

Balansirati između posla i porodice je postajalo sve teže, i to je navelo da negdje mora staviti tačku i odlučila je da to bude reprezentacija, jer smatra da crnogorski rukomet ima odlične mlade golmanke, koje moraju dobiti svoju šansu - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, crnogorska rukometna reprezentativka Marina Rajčić.
Zlatna lavica, Marina Rajčić donijela je odluku da se oprosti od crnogorske reprezentacije, što je bila teška odluka, kaže ona, koju je morala da donese zbog svoje porodice, ističe ona, prvenstveno.
- Želim više vremena provoditi sa svojom porodicom i posvetiti se porodici, koliko god da volim reprezentaciju, i koliko god volim da sam tamo, mislim da je porodica najbitnija. Kao što sam i napisala u svom pismu, mislim da je vrijeme za mlade nade, pošto ih imamo dosta, mislim da je vrijeme da oni pokažu šta znaju i šta mogu. Sigurna sam da će mladi donijeti uspjeh reprezentaciji - rekla je Rajčić.
Zlato na Evropskom prvenstvu 2012. godine je poseban uspjeh za nju, kaže Rajčić, i viku čast joj je predstavljalo što je bila u timu i, kako kaže, dobila ime zlatna lavica.
- Mogu reći da je to zlato baš bilo zasluženo, i nekako je tada došlo sve na svoje, i taj osjećaj neću nikada zaboraviti. Naravno, ništa ne može da se mjeri sa Olimpijadom, ali to je zlato je mnogo posebno zato što su tada bili navijači sa nama, isto kao što su bili i 2022.godine, tako da proslaviti sa njima taj trenutak je mnogo veći nego Olimpijada, gdje, iako su bili pored ekrana sa nama, nijesu bili fizički prisutni. Tako da mogu da izdvojim to zlato 2012. godine, jer čuti ih sa tribina kako navijaju, kako se bore sa nama, stvarno je mnogo poseban osjećaj - istakla je Rajčić.
Svi će je roditelji razumjeti, vjeruje Rajčić, jer dok joj je sin bio manji lakše je balansirala, ističe ona, porodicu i sport, sad je sve više pitanja kada će mama biti pored njega, kaže ona, i zašto radi toliko.
- To me navelo na razmišljanje da ne negdje moram da stavim tačku, a u ovom trenutku to je bila reprezentacija, jer smatram, opet kažem, tu imamo zamjenu, i tu imamo nekoga ko će sjutra tu reprezentaciju nositi na svojim leđima - poručila je Rajčić.
Crnogorska reprezentacija ima mlade i jako talentovane golmanke, poručuje Rajčić, Marsenić, Škerović, a takođe i Nenezić i Babović, sa kojima je, kako kaže, provela najviše vremena na terenu.
- Smatram da su u godinama kada treba da doprinesu mnogo vise reprezentaciji, i znam koliko je meni znacilo u tim godinama, da budem dali prvi, drugi treći golman, nije bitno, da li da samo uđem na penal, ili posljednjih pet minuta, iz svih tih situacija sam mnogo učila, to me je na kraju oblikovalo kao igrača, i kao golmana, i dalo mi samopouzdanje da ja sjutra mogu da stanem na go i da igračice mogu meni da vjeruju, jer svaki taj trenutak je jako bitan za svakog golmana, jako je bitan za iskustvo. Mi nemamo jaku ligu, mlade golmanke moraju sve to kroz šta sam ja prošla, da bi sjutra uspjeh se napravio. Jednostavno to je neki prirodan tok, koji svaki igrač mora da prođe, i smatram da je sad pravo vrijeme za to - zaključila je Rajčić.

Rajčić: Oprostiti se od reprezentacije bila je jako teška odluka

Portugal će biti protivnik crnogorskim rukometašicama u baražu za plasman na Svjetsko prvenstvo koje će naredne godine biti odigrano u Njemačkoj i Holandiji, odlučeno je danas žrijebom u Beču.
Crnogorske rukometašice su zahvaljujući osvajanju osmog mjesta na EHF Euro 2024 bile u prvom šeširu.
Portugal je na šampionatu čiji su domaćini bili Mađarska, Austrija i Švajcarska zauzeo posljednje mjesto u grupi C, bez bodova u konkurenciji Francuske, Poljske i Španije.
Baraž je na programu u aprilu naredne godine.
Prvi meč biće odigran u Portugalu 9. ili 10. aprila, a revanš tri dana kasnije u Crnoj Gori. 
 
U ostalim mečevima baraža sastaće se: Švajcarska - Slovačka, Italija - Rumunija, Poljska - Sjeverna Makedonja, Švedska - Kosovo, Slovenija - Srbija, Farska Ostrva - Litvanija, Češka - Ukrajina, Hrvatska - Španija, Austrija - Turska i 
Island - Izrael.
Nastup na šampionatu do sada je osiguralo šest evropskih selekcija - domaćini Njemačka i Holandija, zvanični šampion Francuska, kao i polufinalisti Evropskog prvenstva Danska, Norveška i Mađarska.

1250x600

1084x550

Crnogorske rukometašice u baražu sa Portugalom

Golmanka ženske rukometne reprezentacije Crna Gore Gore Marina Rajčić objavila je da kraj reprezentativne karijere.
Njeno saopštenje za javnost prenosimo u cvjelosti:
“Dragi navijači i prijatelji rukometa u Crnoj Gori, sa neizmjernim poštovanjem za kontinuitet podrške koju godinama pružate mojim reprezentativnim saigračicama i meni, sa osjećajem ponosa što ste vašim pjesmama, iskrenim suzama, vašim bićem i hiljadama pređenih kilometara utkali sebe u sve naše istorijske pobjede, imam potrebu da vam se javno obratim.
Nisam bila punoljetna kad sam prvi put obukla dres crnogorske reprezentacije. Od tada do ovog Evropskog prvenstva sam živjela emociju koja će biti dio mene dok god dišem.
Stajati na golu Crne Gore nije bilo lako, jer sam znala da me gledaju i Podgorica i Bijelo Polje, i Lješanska nahija i Morača, i Nikšić i Berane, i Cetinje i Pljevlja, da me gleda svaki dio moje domovine, moja porodica i moj tim, i da od mene očekuju samo jedno.
Pažnja i poruke koje od vas dobijam godinama, posebno se osvrćući na one koje stižu u proteklih par dana, jasan su znak da vaša očekivanja nisam iznevjerila i da sam opravdala povjerenje koje mi je konstantno ukazivano gotovo deceniju i po.
Upravo zbog toga što sam igrala za vas, vama se i obraćam, u trenutku kada sam donijela odluku da završim reprezentativnu karijeru.
Imala sam privilegiju da budem dio svih radosti koje je reprezentativni rukomet donio našoj zemlji: olimpijsko srebro u Londonu, evropsko zlato u Beogradu, evropska bronza u Ljubljani, kao i bronzana medalja i titula najboljeg svjetskog golmana u juniorskoj konkurenciji 2010. godine u Južnoj Koreji.
Crnu Goru nosim u srcu i predstavljam je najbolje što mogu i onda kada nisam u dresu nacionalnog tima. Zastava naše zemlje bila je istaknuta i kad sam tri puta podizala pehar šampiona Francuske ali i onda kada smo Joka, Mika, Majda i ja postale prvakinje Turske i tamo osvojile i kup i Super kup.
Iskreno vjerujem da odlukom o završetku reprezentativne karijere dodatno doprinosim crnogorskom rukometu jer već neko vrijeme osjećam da prostor koji zaslužuju moraju dobiti i Ljubica i Anastasija i briljantne mlade golmanke poput Marsenić, Kadović i Škerović.
Marina želi da odigra još par sezona, da se dodatno posveti zdravlju i oporavku tijela jer se ono uslijed konstantnih napora vidno troši, ali i da nađe prostora da više vremena provodi sa sinom Tadijom koji uskoro puni četiri godine i kome majčino prisustvo sve više nedostaje.
Iako moja rukometna misija ovdje ne prestaje, želim da se zahvalim treneru Novaku Ristoviću koji je prepoznao moj golmanski talenat kada sam imala svega 14 godina i pružio mi neophodnu osnovu za nadogradnju koja je uslijedila kasnije. Rezultati našeg rada u klubu su mi otvorili vrata reprezentacije.
Zahvaljujem se svim selektorima sa kojima sam imala priliku da sarađujem. Posebno bih istakla da je vrijeme vođenja reprezentacije od strane Dragana Adžića i Bojane Popović ispisalo zlatne stranice mog života i rukometne karijere.
Veliku zahvalnost dugujem Vlatku Đonoviću, koji je imao ulogu mog drugog roditelja, vjerovao u mene kao malo ko drugi i bio moja podrška u mnogim velikim uspjesima koje sam ostvarila.
Bila je čast nositi crnogorski grb zajedno sa ostalim lavicama, mojim istinskim heroinama, sa kojima sam prošla kroz teške trenutke ali i kroz one magične, istorijske, kojih ćemo se svi zajedno rado sjećati.
Rukomet je dio svih nas. Decenijama. Generacijama. Konstantna podrška Ministarstva sporta i mladih i autoritet i predanost Predraga Boškovića kao jednog od čelnika EHF-a, prilika su da ojačamo domaću ligu jer je ona ključ budućih reprezentativnih uspjeha.
Moja Crna Goro, daću sve od sebe da te i u narednih par godina na rukometnim terenima dostojno predstavljam. Hvala ti što si dio mene. Naš put se ovdje ne završava. Biću tu u svakom trenutku da pomognem na način na koji se procijeni da je najbolji.
Živjeću u želji i nadi da ćemo zajedno stvarati nove generacije lavica, vjerujući da je ženska rukometna reprezentacija dala primjer iskrenog patriotizma i sportskog fer pleja, primjernog ponašanja i bespoštedne borbe za životne i profesionalne ciljeve u čije dostizanje vjerujemo, čineći naše društvo makar zeru boljim i dajući našoj djeci kvalitetnu matricu za njihov budući lični razvoj. Idemo dalje, svi zajedno, još jače, još bolje i uspješnije.

Rajčić se povlači iz reprezentacije: Moja Crna Goro, daću sve od sebe da te i dalje dostojno predstavljam, naš put se ovdje ne završava

Vjerujem da će rukometašice Crne Gore večeras smoći snage da pobijede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Jovanka Radičević.
Sa čime se sve crnogorska ženska &nbsp;ukometna reprezentacija borila na prvenstvu, podsjeća Radičević, od pehova sa povredama i svim ostalim, uzimajući u obzir ostale ekipe, ističe ona, nema razloga da ne bude zadovoljna njihovim nastupom.
- Počele smo dobro prvu fazu, ali eto, kad je došla ta glavna runda imale su uzastopna dva poraza, po meni, od kvalitetnijeg protivnika, prvenstveno jer su &nbsp;imale mnogo dužu klupu nego što to je to imala Crna Gora. Uspjele su posle dva poraza da se vrate i da pobjede Poljsku, i vjerujem da će večeras smoći snage da pobjede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke - rekla je Radičević.
Selektorku Suzanu Lazović poznaje kao svoju suigračicu koja je jako mlada završila igračku karijeru zbog zdravstvenih problema.
- Suzana je sebe tražila kroz mlađe kategorije. Bila je u Kini selektor, tako da je dobila šansu, vrijeme će pokazati. Ovo je za nju neko novo iskustvo, možda i dodatni teret i pritisak, obzirom da je bila igrač reprezentacije Crne Gore, a sad je, mogu slobodno reći, bačena u vatru, s obzirom da Crna Gora je i u Evropi, i u Svijetu poznata kao reprezentacija koja je osvojila velike titule i medalje, samim tim to za nju može da bude dodatni pritisak. Treba dati šansu i sigurna sam da će Suza pronaći svoj put, i da ona najbolje zna šta je najbolje za Crnu Goru u ovom trenutku - istakla je Radičević.
U karijeri je imala puno momenata za pamćenje, prisjeća se Radičević i podsjeća da su joj najdraži trofeji u dresu svoje zemlje.
- Ako bih morala da izdvojim, to je moj oproštaj 9. novembra u Sportskom centru Morača, ispred svoje publike, ispred svojih ljudi, u svojoj zemlji. Naravno, svih tih 12 golova koje sam dala u toj oproštajnoj utakmici su zaista posebni, ali eto to je nešto što bih zaista odvojila, i što sigurno će biti najljepša uspomena u mojoj karijeri - rekla je Radičević.&nbsp;
Crnogorska publika je sjajna, kaže Radičević i podsjeća da je imala sreću da se oprosti od svog reprezentativnog dresa pred svojim navijačima, u svom gradu, u svojoj zemlji, što je, kako ističe, velika privilegija i čast.
- Mislim da nijesu svi imali tu mogućnost, da se oproste pred svojom publikom. Koliko je lijepo, toliko je teret. Imala sam ogroman pritisak kako će sve to da izgleda, ali eto, na kraju je sve ispalo onako kako sam i zaslužila, dala sam zaista Crnoj Gori sve što sam mogla, i ja sam im od srca zahvalna što su znali da mi vrate to na toj posljednjoj utakmici u Podgorici, i nekako srce mi je puno. Vrijedilo je sve godine moga truda, i sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način - istakla je Radičević.
Publika je osmi igrač, poručuje Radičević i podsjeća da je igrala u mnogim zemljama gdje je, kako kaže, rukomet broj jedan i gdje ima mnogo bučnih navijača, ali kad igra Crna Gora i reprezentacija, vjeruje ona, crnogorski navijači su najbolji.
- Navijači su nekako dio nas, nose nas! To nije samo moje mišljenje, već i mišljenje mojih saigračica koje su imale priliku igraju pred našim navijačima, protiv Crne Gore, i zaista sve u glas kažu da Crna Gora ima najbolje navijače i to se osjeti. Oni su uvijek jedan dodatni motiv, i prosto kad čujete njih sa tribina ne možete da ne date sve od sebe, i da se borite do zadnje sekunde - poručila je Radičević.
I poslije karijere želi da ostane u crnogorskom sportu i u rukometu i da podijeli sve što je godinama skupljala, i dodaje da ima međunarodni kamp, koji se održava svakog ljeta za djevojčice uzrasta od 12 do 18 godina.
Slovenija je lijepa zemlja, kaže Radičević koja već tri godine živi u Ljubljani i vidi se, kaže, da je to jedna uređena zemlja po svim pitanjima.
- Što se tiče kluba on je zaista izvanredan. Ima vrhunske uslove i bogatu tradiciju, nekako je sve lijepo. Vjerujem da će mi se ostvariti ta želja da završim sa Krimom na Final Fouru - zaključila je Radičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7yesOM7i8Nc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće večeras u Debrecinu protiv Švedske utakmicu posljednjeg kola glavne runde Evropskog prvenstva. 
 
Crnogorskim rukometašicama bod iz tog duela biće dovoljan da izbore meč za peto mjesto na šampionatu. 
 
Početak utakmice zakazan je za 20 sati i 30 minuta.

Crna Gora protiv Švedske

Kao i sinoć protiv Mađarske, greške su nas odvele u poraz i danas protiv Francuske, kazakla je selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović.
Iako su "lavice" u razmaku od 20 sati odigrale dva teška meča, Lazović ističe kako umor ipak nije opravdanje.
- Sigurno je da su umorne i Francuskinje, umorne smo i mi. Ali, prije svega, danas smo imali mnogo promašaja i tehničkih grešaka, a tako se ne igra protiv bilo koga, a kamoli protiv Francuske - naglasila je ona.
Lazović naglašava kako su naše rukometašice, u momentima kada su u drugom dijelu mogle da uhvate priključak, promašivale sedmerce i zicere, ali da je pouka izvučena.
- Nije bitno mjesto za koje se borimo - idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske. Imale smo dobar početak prvenstva i sigurna sam da će igračice dati sve od sebe da sa dvije pobjede izborimo put u Beč - zaključila je ona.
Podsjetimo, pored polufinala i finala, u okviru završnice EHF Eura biće igran i meč za peto mjesto, u kojem će se sastati trećeplasirane reprezentacije iz obje grupe glavne runde.

Lazović: Bilo je promašaja i grešaka, idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske

Rukometašice Crne Gore oprostile su se večeras od šansi za plasman u polufinale EHF Eura. U drugom kolu glavne runde, naša selekcija poražena je od svjetskog prvaka, Francuske, rezultatom 23:31 (11:15).
I pritom, teško je da je bilo koga Francuska danas naročito impresionirala. Jer, baš kao i prošle noći protiv Mađarske, napad Crne Gore izgledao je prilično skromno – uz mnogo grešaka, izgubljenih lopti, te propuštenu priliku da u drugom poluvremenu priđemo na minus dva – nijesu se ‘lavice’ imale čemu nadati. Pored toga, treba naglasiti i da je Laura Glozer u pojedinim momentima gotovo ‘zaključala’ mrežu.
Crna Gora sada ima po četiri boda manje od Francuske i Mađarske, pritom su poražene i od jednih i od drugih, pa više nemamo šansi za polufinale. Međutim, nećemo žaliti zbog toga – već jer smo sinoć protiv Mađarske greškama odveli sebe u poraz, a danas su one bile ključni razlog zbog kojeg nijesmo mogli uhvatiti priključak protiv Francuskinja.
Do kraja nam tako ostaje borba za treće mjesto u grupi, koje već nije nedostižno. A ukoliko se to dogodi, onda nas čeka i još jedan duel – onaj za petu poziciju na kontinentu. Ipak da bi se sve to dogodilo, prvo moramo savladati Poljsku u nedjelju (15:30).
<h2>Suparnice krenule jako, pa uslijedio odgovor</h2>
Valentini i Minko su pogodile iz prva dva napada za suparnice, tako da je nakon nepunih 90 sekundi bilo 0:2. Minko je potom dala još jedan gol, a onda su se i 'lavice' pokrenule - u četvrtom minutu je Grbić pogodila, onda i Brnović, pa je bilo 2:3.
U sedmom minutu je Glozer odbranila šut Jauković iz sedmerca, ali je naša igračica u sljedećem napadu ukrala loptu i pogodila - 3:4.
U više navrata je mogla Crna Gora i do poravnanja, ali uslijedile su greške i više izgubljenih lopti. Francuskinje su to kaznile u 12. minutu - Fopa se upisala u strijelce, a onda i Valentini i bilo je 3:6.
<h2>Francuska stizala do plus sedam, 'lavice' bile 10 minuta bez gola</h2>
Smanjile su naše igračice zaostatak golom Grbić, ali Francuska je na to odgovorila sa tri uzastopna pogotka i Crna Gora je u 17. minutu bila u problemu (4:9). Uskoro je Vukčević pokušala iz sedmerca da smanji naš zaostatak, ali Glozer je odbranila i njen šut. Na suprotnoj strani Horaček je pogodila iz sedmerca i u 20. minut su 'lavice' ušle uz šest golova minusa.
Francuska je uskoro vodila 4:11, bila je to serija 0:5, koju je najzad u 21. minutu prekinula Ivanović. Naša selekcija time je dala prvi gol nakon 10 minuta.
<h2>Buđenje na kraju prvog dijela - zaostatak sveden na četiri gola</h2>
Vidjeli smo uskoro pogodak Mugoše iz sedmerca, i Brnović je dala još jedan gol, pa se moglo reći da su 'lavice' nešto bolje izgledale u napadu. Međutim, ni Francuska nije posustajala, pa je u 24. minutu bilo 7:13.
U suparničkom sastavu tada je crveni karton dobila Kanor, nakon izuzetno grubog faula nad Brnović.
To kao da je donekle probudilo naše reprezentativke - prvo je pogodila Pletikosić, pa je tri gola postigla Pavićević i u završnih 60 sekundi prvog dijela ušli smo uz rezultat 11:15.
<h2>Za 15 minuta dale tri gola, Glozer zaključala mrežu</h2>
Drugo poluvrijeme počelo je pogotkom Mugoše iz sedmerca i žešćom igrom u odbrani, tako da je Crna Gora nakon dužeg vremena bila na tri gola minusa (12:15). Marina Rajčić je kroz minut odbranila sedmerac koji je izvela Horaček, ali, nažalost, ništa od toga nije uspio da valorizuje naš napad.
Jako je dobro u tim momentima izgledala naša odbrana, Francuskinje su imale problema, a 20 minuta prije kraja na semaforu je bilo 14:18. Moglo je, doduše, biti 16:18, ali je Glozer odbranila dva sedmerca zaredom - prvo pri šutu Mugoše, a onda i Jauković. Tako je Crna Gora za 15 minuta dala tek tri gola, a Francuska ubrzo izašla na komotnih 14:20.
U završnih 15 minuta nije bilo nikakve šanse da uhvatimo priključak. Naprotiv, Francuska je uskoro bila na plus osam i time je sve bilo riješeno.

"Lavice" bez polufinala: Ubjedljiv poraz od Francuske, napravljeno mnogo grešaka

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Ajde, začudi se

Iako je prošlo gotovo četiri godine od izmjene Krivičnog zakonika, jučerašnja prvostepena presuda u slučaju prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović tek je jedna od prvih u kojoj je neko osuđen za kvalifikovani oblik krivičnog djela Ugrožavanje bezbjednosti, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su u pitanju medijski radnici.
Tijana Radulović iz Sindikata medija za Antenu M kaže da u toj esnafskoj organizaciji pozdravljaju ovakvu odluku suda uz ocjenu da će imati odvraćajući efekat.
- Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović osuđen na devet mjeseci zatvora. Pozdravljamo i to što je slučaj brzo riješen pred sudom, maltene na prvom ročištu. Zaista smo uvjereni da će presuda imati odvraćajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu. Ono što je posebno zbačajno jeste da je ovo jedna od prvih presuda u kojoj je primijenjen Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare. Odnosno, krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, dodat je kvalifikovani oblik pa je počinilac kažnjen strože zato što je ugrozio sigurnost novinarki – kazala je Radulović.
Radulović je podsjetila da se Sindikat medija od 2014. godine, zajedno sa Akcijom za ljudska prava, zalagao za izmjene Krivičnog zakonika u cilju snažnije krivičnopravne zaštite novinara, te da su izmjene, prema kojima je donijeta presuda u slučaju novinarke Kaluđerović, stupile na snagu 2022. godine.
- Od početka te godine do danas SMCG je zabilježio preko 90 napada i prijetnji medijskim radnicima i radnicama. I naravno, nisu svi ti incidenti bili krivična djela kojima bi se mogao pripisati kvalifikovan oblik, ali svakako bi bilo bolje da smo u ovom periodu imali više presuda koje bi naglasile težinu napada na novinare. Ipak, kao što smo kazali, presuda u slučaju Itane Kaluđerović zaista ohrabruje, posebno ako imamo u vidu da neki sudski procesi i dalje traju pa mi u Sindikatu medija očekujemo i nadamo se da će u narednom periodu biti više presuda po izmijenjenom KZCG – kazala je Radulović.
Da je primjena izmjena Krivičnog zakonika nedosljedna najbolje govori presuda u slučaju brutalnog fizičkog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, ali i trenutno aktivni proces zbog ljetošnjeg incidenta u Gornjem Zaostru gdje su maltretirani reporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović.
U slučaju napada na Raičković su za krivično djelo nasilničko ponašanje, bez kvalifikovanog oblika koje bi podrazumijevalo strože kazne jer je riječ o napadu na novinarku, osuđeni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović na godinu zatvora, njegov tjelohranitelj, u tom trenutku aktivni policajac, Mladen Mijatović - na deset mjeseci zatvora, a Bećirovićev sin Luka na sedam mjeseci uslovne kazne. &nbsp;
U slučaju „Gornje Zaostro“ tužilaštvo i policija ni tri i po mjeseca od događaja u kojima su napadnuti reporteri, a Vasiljević u jednom trenutku bio otet i najgrublje maltretiran, nijesu identifikovali napadače i pokrenuli postupak protiv počinioca. Vodi se pet prekršajnih i samo jedan krivični postupak i to zbog krivičnog djela prinuda.

Presuda u slučaju prijetnji novinarki Kaluđerović tek jedna od prvih sa kvalifikovanim oblikom krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti

Odbor za Status i propise Skupštine Glavnog grada na danas održanoj sjednici jednoglasno je podržao inicijative za postavljanje novih spomen-obilježja.
O spomen-obilježjima će odbornici Skupštine Glavnog grada raspravljati u ponedjeljak, na sjednici koja počinje u 11 sati.&nbsp;
Podsjećamo, predloženo je postavljanje spomen-ploče koja će prikazivati susret pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan 1992.&nbsp;
Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice dobio je danas zeleno svjetlo svih pet članova Odbora.&nbsp;
Oni su Skupštini predložili da usvoji i Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941–1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, Kuči.&nbsp;
Za izvjestioca Odbora na sjednici Skupštine određen je predsjednik Odbora, Mitar Šušić.&nbsp;

Odbor dao zeleno svjetlo i predložio Skupštini Glavnog grada da Amfilohije i Halit Đečević dobiju spomen-obilježje u Podgorici

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: zenska-rukometna-reprezentacija-crne-gore