Opština Tuzi raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu.
&nbsp;Lokalna samouprava je pozvala zainteresovane preduzetnice i preduzeća u kojima su žene nosioci biznisa, da se prijave do 10. decembra. Poziv se odnosi na preduzetnice i preduzeća sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Opštine Tuzi dužem od šest mjeseci od objavljivanja konkursa.
&nbsp;Opština Tuzi je ove godine opredijelila 50 hiljada EUR za podršku ženskom preduzetništvu.
&nbsp;Sredstva se raspodjeljuju za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima te lokalne samouprave, a kojima se naročito podstiče ekonomski razvoj Tuzi, kao i razvoj poljoprivrede i organske poljoprivredne proizvodnje.
&nbsp;Podržaće se i biznis ideje kojima se podstiče razvoj turizma, lovstva i ribolovstva, fizičke kulture i sporta, kao i doprinosi valorizaciji kulturnog potencijala i očuvanju životne sredine.
&nbsp;Maksimalni iznos dodijeljenih sredstava po biznis planu ne može iznositi više od 25 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Opštine Tuzi za podršku ženskom preduzetništvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Daju podršku ženskom preduzetništvu

Trend rasta broja ženskih preduzeća u Crnoj Gori nastavljen je i tokom 2024. godine. Prema posljednjoj analizi inicijative Top Women Business Montenegro, koja je predstavljena u Podgorici na konferenciji Top Women Business Forum, žene su vlasnice ili rukovoditeljke 26,22 odsto ukupnog broja preduzeća u zemlji. Njihove kompanije ostvaruju 20,67 odsto ukupnog prihoda u Crnoj Gori i zapošljavaju 16,91 odsto ukupnog broja zaposlenih. Ipak, i pored napretka, sistemske barijere, tradicionalni stereotipi i ograničen pristup finansijama i strateškim sektorima i dalje otežavaju njihov puni razvoj. <h2>Optimistične brojke</h2> Osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka BI-communication Ljiljana Burzan-Nikolić je, otvarajući konferenciju u Naučno-tehnološkom parku, kazala da cilj ostaje isti - graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. - Pokazujemo da inicijativa Top Women Business Montenegro raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu - kazala je Burzan- Nikolić. Njen optimizam prate brojke koje potvrđuju ono što je ideja projekta od samog početka – da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori jača i postaje važan stub nacionalne ekonomije. To je pokazala i najnovija analiza koju je predstavio Ratko Nikolić, glavni analitičar inicijative TWBM i osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija. Prema njegovim riječima, u 2024. godini zabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja. - Ako govorimo o broju preduzeća, u tom dijelu imamo znak usporavanja ekonomije. Međutim, to nije slučaj kad su u pitanju ženska preduzeća. Prethodne godine smo imali nastavak trenda rasta ženskih preduzeća, što znači da je među novoosnovanim preduzećima puno više ženskih - saopštio je Nikolić. On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju u kompanijama koje vode žene. - Znači, svako četvrto preduzeće može imati karakteristiku ženskog preduzeća. Ona ostvaruju 20,67 odsto prihoda u Crnoj Gori, a zapošljavaju 16,91 odsto svih zaposlenih u preduzećima u zemlji - istakao je Nikolić. <h2>Barijere i rješenja</h2> Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029101028_7928541f86dd26c98b3ecbcbee09459cad84cd1dbb1f30f77706267d8b552f26" data-rendition-name="original" width="5657" height="3776" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa prvog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  Liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u Kaća Đuričković ukazala je da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor u kojem se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa na polovinu svog ljudskog kapitala“. Sistem je, upozorava ona, pun “flastera”, i sem što ne vidi žene, vrlo neprimjereno nudi ponudu unutar biznisa. - Dok slavimo pomake, odgovorno tvrdim da novac dominantno nije pošao u ruke žena i ženskih biznisa. Trendovi nam pokazuju da žene “podignu” biznis, bore svoje bitke, ali sistem je podešen tako da velike javne nabavke, kroz velike intervencije, idu firmama u vlasništvu muškaraca, gdje kapital dominantno ide kao „novac na novac“ u muškom klubu. Postoji strategija za žensko preduzetništvo i onda sistem sam razvije mehanizam “auto-imune bolesti” kako da sa jednom strategijom potpuno uništite cijeli kapital i strateški proces u jednoj državi. Samo zbog toga što je sistem toliko patrijahalno jak, devijacije nam postaju normalne - upozorila je Đuričković. Direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci Denisa Šehović kazala je da, iako se bilježi rast žena na vodećim funkcijama, one su i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima. - To znači da žene čine znatan dio preduzetničke zajednice, ali da su i dalje nedovoljno prisutne na pozicijama odlučivanja kada govorimo o srednjim i velikim kompanijama - navela je Šehović. Pojašnjava da žene češće dolaze iz sektora poput finansija, obrazovanja, zdravstva, dok je njihova prisutnost marginalna u IT-u, građevinarstvu, energetici – to ukazuje na strukturne barijere i ograničen pristup oblastima koje imaju znatan potencijal rasta. - Žene su visoko obrazovane, ali postoji značajan raskorak obrazovanja i pozicioniranja i to mora biti signal kojim se moramo baviti. Moramo se baviti, ne samo razvojem kompetencija, već i promjenom percepcije i kulture liderstva - poručila je Šehović. Iz ugla države, Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i niz konkretnih programa. Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti Kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu. - To je važan mehanizam koji će olakšati pristup finansijama - kazala je Gajević, pozivajući komercijalne banke da se aktivnije uključe u tu priču i da zajednički doprinesu unapređenju poslovnog ambijenta. Predstavnica mikrofinansijskog sektora, Snežana Božović iz Alter Modusa, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu – grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, a svako osmo vodi žena. - Vidljivost i priznanje svih oblika ženskog preduzetništva, kao i pristup finansijama, ključni su izazovi. Za nas, žensko preduzetništvo nije pitanje jednakosti, već snage i budućnosti - poručila je Božović. Direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori Miljan Šestović kazao je da iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama, ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu. - Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe, da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis - naveo je Šestović. Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, učesnici su ukazali da digitalizacija nije samo tehnološki, već prije svega strateški i ljudski proces. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta. <h2>Digitalizacija i budućnost poslovanja</h2> Adrijana Husić, osnivačica Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. - Ne može svaki proizvod i svaka priča biti digitalna. Važno je razumjeti ko su naši korisnici i pronaći pravu mjeru između kanala komunikacije i stvarnih potreba - kazala je Husić. Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029101028_b30c15147b74afdcdafd48bc34da034fff7d0ca01e7db425b9aae5aeb3e9c660" data-rendition-name="original" width="5694" height="3801" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sa drugog panela(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Živimo u vremenu koje mijenja sve tehnologije. U trci stalnog lansiranja novih proizvoda pobjeđivaće timovi koji budu stalno učili i pametno koristili ono što već postoji - poručila je ona. Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. - Korisnici žele sve – i brzinu digitalnog i sigurnost ličnog kontakta. Ne treba birati krajnosti, već pomiriti dva svijeta i napraviti hibridni model koji zadovoljava sve generacije. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, ali mu može značajno olakšati život - ocijenio je Kažić. Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema. - Imamo blizu 60 odsto digitalizovane klijentske baze. Preduslov za dalji razvoj jeste sajber bezbjednost. Očekuje se da u budućnosti imamo većinu digitalizovanih bankarskih usluga. Vidim budućnost u kojoj će se sistem „End to end“ forsirati, Al će biti u fokusu, ali bez pretenzija da se isključuje ljudski faktor u cijeloj priči - poručio je Janković. <h2>Uspješne priče</h2> U okviru segmenta konferencije „TWBM Talks“ govorila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG), Nina Drakić, prva žena na čelu te institucije u njenoj 97 godina dugoj istoriji. Ona je stava da je ženski preduzetnički potencijal u Crnoj Gori i dalje nedovoljno iskorišćen, ističući da je cilj Komore da kroz umrežavanje, edukaciju i zajedničke inicijative doprinese većoj vidljivosti i konkurentnosti žena u biznisu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251029101028_eb6bb90897ba2f2773aac46f37f6d586b0101cdbab014a5698c74b41243629a8" data-rendition-name="original" width="5797" height="3870" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Burzan-Nikolić u razgovoru sa Drakić(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Učešće žena u edukativnim aktivnostima koje organizuje PKCG pokazuje da su spremne za učenje i napredak, ali i da im treba pružiti više prilika za razvoj i povezivanje. Potrebna je snažnija koordinacija između različitih inicijativa i institucija koje se bave razvojem ženskog preduzetništva - ocijenila je ona. Drakić je poručila da je važno da žene vjeruju u ono što rade, da budu hrabre i istrajne, te da uspjeh ne dolazi čekanjem savršenih okolnosti. - Ne čekajte idealan trenutak – on se neće desiti. Krenite odmah, učite, razvijajte se i radite posao koji volite - zaključila je Drakić. Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče. Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029101028_67dbe5d785dda8bfeac87542507ef25ba3b7c9f2b4fb53102e68537cfb013798" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Sonja Peklenik(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>  - Najveće prepreke nijesu bile tržište ni konkurencija već ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko prošli svega i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne bojte se konkurencije, autentičnost je naš adut - poručila je ona. S druge strane, Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, je na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela recepture đedovine njenog muža i pretvorila ih u nagrađivane proizvode od maslinovog ulja. Hadži je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029101028_72f74f12b256a1c2d04a8ecedf82d28b8727dad55f56bb89038f29c8068f60d2" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="Sa događaja u Naučno-tehnološkom parku"><figcaption>Selma Hadži(Photo: Top Women Business Montenegro)</figcaption></figure>

500x500

1250x600

1084x550

Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodatno učvršćuje svoju posvećenost zelenoj tranziciji i inkluzivnom ekonomskom rastu u Crnoj Gori kroz novi finansijski paket vrijedan 5 miliona eura, namijenjen Erste banci u Crnoj Gori, koji će se dalje plasirati krajnjim korisnicima, saopšteno je iz Erste banke.
- Sredstva će biti usmjerena na dvije oblasti sa snažnim uticajem, tako što će 3 miliona eura biti dostupna domaćinstvima i stambenim udruženjima za ulaganja u mjere energetske efikasnosti, dok će 2 miliona eura biti namijenjena osnaživanju preduzeća koja vode ili kojima upravljaju žene, kroz obezbjeđivanje svježeg kapitala za njihov rast. Osim kredita, ove investicije će biti dodatno podržane grantovima i garancijama finansiranim od strane Evropske unije- navodi se u saopštenju.
Ova inicijativa, ističu iz Erste banke, se oslanja na dugogodišnju podršku koju EBRD pruža Crnoj Gori, i odražava strateški fokus Banke na održivost, inkluziju i jačanje konkurentnosti u regionima u kojima posluje.
&nbsp;Potpisivanje ugovora upriličeno je 14. oktobra 2025. godine u Tivtu, na marginama investicione konferencije „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, u organizaciji Evropske komisije i Vlade Crne Gore.:
&nbsp;- Zadovoljstvo nam je što obilježavamo početak saradnje sa Erste bankom u Crnoj Gori. Ovo partnersvo predstavlja značajan korak naprijed, jer udružujemo snage kako bismo podržali mikro, mala i srednja preduzeća kojima upravljaju ili rukovode žene, kao i stambeni sektor u Crnoj Gori, kroz programe ‘Žene u biznisu’ i ‘Green Economy Financing Facility (GEFF)’. Vjerujemo da će ove kreditne linije, dodatno ojačane grantovima i garancijama EU, motivisati mnoge preduzetnice da investiraju u širenje svojih biznisa, a domaćinstva da primijene mjere za uštedu energije, čime će smanjiti troškove i doprinijeti čistijoj i održivijoj budućnosti za zemlju- izjavila je Šarlot Rue, izvršna direktorka EBRD-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu
Aleksa Lukić, predsjednik Upravnog odbora Erste banke kazao je da kao banka koja je prepoznata po istaknutoj ulozi u finansiranju zelenih projekata i obnovljivih izvora energije, sa ponosom šire podršku održivosti i na domaćinstva.&nbsp;
- GEFF kredit je naš način da građanima omogućimo da budu dio promjene i zelene tranzicije – uz podršku i konkretne finansijske benefite. Održivost je naša zajednička odgovornost. Uz ovu kreditnu liniju, zadovoljstvo nam je da se pridružujemo i inicijativi Žene u biznisu, čime Erste banka potvrđuje svoju posvećenost osnaživanju žena u biznisu. Nudeći povoljne finansijske proizvode i edukativne programe za žene preduzetnice, želimo da podstaknemo održiv i inkluzivan ekonomski razvoj- &nbsp;istakao je Lukić.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da je ponosan što Evropska unija podržava žensko preduzetništvo kroz grantove i garancije.&nbsp;
- Izgradnja inkluzivnijeg društva i ekonomije predstavlja suštinski dio procesa pristupanja Crne Gore EU, a ovakve inicijative direktno doprinose tom cilju. Nadam se da će ovaj primjer poslužiti kao inspiracija i drugim domaćim bankama, i ohrabriti više žena da započnu sopstveni biznis. Takođe pozdravljam dugoročnu posvećenost EBRD-a GEFF programu i odluku da se dio sredstava EU i garancija usmjeri ka unapređenju energetske efikasnosti domaćinstava širom Crne Gore-rekao je Satler.
&nbsp;Kredit od 3 miliona eura za energetsku efikasnost obezbijeđen je kroz GEFF program EBRD-a za Zapadni Balkan, koji ima za cilj da podrži unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru u cijelom regionu.
&nbsp;- Ovaj kredit uključuje i grantove finansirane od strane EU u iznosu do 20% od visine kredita, koje će korisnici moći da dobiju nakon uspješne realizacije svojih investicija Pored toga, korisnici kredita i Erste banka imaće pristup stručnoj tehničkoj pomoći, koju finansiraju Japan i Evropska unija, a koja će doprinijeti efikasnoj implementaciji projekata- ističu iz Erste banke.&nbsp;
Druga kreditna linija, namijenjena ženama preduzetnicama, dio je programa „Žene u biznisu“, i uključuje garancije za pokriće kreditnog rizika, koje finansira EU kroz Evropski fond za održivi razvoj+ (EFSD+).
EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Crnoj Gori, sa preko 1 milijardu eura uloženih sredstava kroz 101 projekat, podržavajući održivi razvoj, infrastrukturu, rast privatnog sektora i regionalnu integraciju zemlje.
 
GEFF program sufinansiraju Evropska unija, Austrija, Japan i Danska, kao i Austrija i Švajcarska kroz Partnerstvo za klimatsku akciju s velikim uticajem (HIPCA).
HIPCA program podržavaju i: Austrija, Kanada, Finska, Njemačka, Holandija, Južna Koreja, Španija, Švajcarska, TaiwanICDF, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
&nbsp;

EBRD i Erste banka: Pet miliona eura za zelenu tranziciju i osnaživanje ženskog preduzetništva u Crnoj Gori

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ko je odgovoran za bjekstvo Medenice?
- Prebacivanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice&nbsp;
- Vlada i zahtjevi DNP-a
- Saslušanje izvršne direktorice portala Standard Jasmine Muminović
- Ukrajina ponovo meta ruskih napada
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.
Gost Informativne emisije 24 sata je Christo Grozev, istraživački novinar- Tim Bellingcat.

Informativna emisija 24 sata: Gost Christo Grozev

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), te utvrdila javni interes za realizaciju projekta u cilju sprečavanja daljeg ugrožavanja životne sredine i zdravlja stanovništva.
Odluka je donijeta na 111. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, kada je usvojena Informacija o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, zajedno sa Prijedlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a“.
U saopštenju Vlade se navodi da su izvještaji Uprave za inspekcijske poslove – Ekološke inspekcije, sačinjeni nakon redovnih i vanrednih nadzora, uključujući i najnovije iz juna 2025. godine, ukazali da stanje na bazenima crvenog mulja i okolini zahtijeva urgentnu reakciju.
Kao ključni uzrok problema navodi se nepridržavanje i nesprovođenje Plana za zaštitu i spašavanje od strane vlasnika, kompanije „WEG – Kolektor“ d.o.o. Berane, naročito kada je riječ o kratkoročnim mjerama, poput izgradnje sistema za orošavanje bazena. Kako se ističe, cijevi starog sistema su isječene, bunarske pumpe demontirane i van funkcije, zbog čega orošavanje bazena već godinama zavisi isključivo od atmosferskih padavina.
U okviru projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ (IWMCP), koji se finansira iz zajma Svjetske banke, izrađen je Glavni projekat rekonstrukcije bazena crvenog mulja, prema kojem je procijenjena vrijednost radova 31.676.045,36 eura, bez PDV-a.
Takođe, u sklopu istog projekta izrađen je i Glavni projekat sanacije deponije čvrstog otpada, čija je procijenjena vrijednost 12.793.587 eura, bez uračunatog PDV-a.
Imajući u vidu nalaze nadležnih institucija i potencijalne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica“.

Tag: zensko-preduzetnistvo

Daju podršku ženskom preduzetništvu

Raste broj ženskih preduzeća ali sistemske barijere ostaju

EBRD i Erste banka: Pet miliona eura za zelenu tranziciju i osnaživanje ženskog preduzetništva u Crnoj Gori

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

Informativna emisija 24 sata: Gost Christo Grozev

Vlada odobrila hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i opasnog otpada u KAP-u

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO