Crna Gora je prije 33 godine postala prva, Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu. Međutim, u njoj danas, prema podacima Vlade, postoji najmanje 340 nelegalnih deponija. Ujedno, jedna je od 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, uz Albaniju, Kosovo i još sedam afričkih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.
Kao zemlja kandidat dužna za članstvo u Evropskoj uniji, u obavezi je da do 2030. godine reciklira polovinu otpada.
Jedna od ekoloških mjera na ovom putu stupa na snagu 20. oktobra zabranom upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, što predviđa nedavno usvojeni Zakon o upravljanju otpadom.
Tanje kese, do 15 mikrona debljine, koje se sada koriste za pakovanje voća ili mesa biće i dalje u upotrebi, kao i one najdeblje, od 50 mikrona, koje će moći da se kupe na kasi.
Primjenu ove odredbe kontrolisaće tržišna inspekcija, a raspon kazni se kreće od hiljadu do 40.000 eura.
U Crnoj Gori, zemlji od 630.000 stanovnika, godišnje se upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa.
"Primjenom ove odredbe pokazujemo da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje", rekao je ministar ekologije Damjan Ćulafić.
Dok proizvođači plastičnih proizvoda za RSE kažu da je Vlada donijela odluku naglo, bez konsultacija i smjernica za dalju proizvodnju kesa, u nevladinom sektoru podržavaju odluku uz ocjenu da je morala biti ranije donijeta.
<h2>Građanin godišnje koristi do 600 plastičnih kesa</h2>
- Građanin Crne Gore godišnje koristi u prosjeku od 400 do 600 jednokratnih plastičnih kesa od kojih se ni jedna ne reciklira. Ako ne završe u prirodi, u najboljem slučaju se gomilaju na deponijama - kaže za Radio Slobodna Evropa Vanja Cicmil iz nevladine organizacije Zero Waste.
<blockquote>Zabrana i jednokratne plastike</blockquote>
<blockquote>Novim Zakonom za upravljanje otpadom biće zabranjena i upotreba jednokratne plastike.</blockquote>
<blockquote>To su štapići za uši (osim onih koji se koriste u medicinske svrhe), pribori za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, za pridržavanje balona i kutije namijenjene konzumaciji hrane.</blockquote>
<blockquote>Zabranjuju se posude i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena (stiropor) uključujući njihove čepove i poklopce.</blockquote>
Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je nekoliko stotina godina.
Zero Waste se za ukidanje kesa zalaže duže od deceniju. Peticiju ovim povodom podržale su hiljade crnogorskih građana proteklih godina.
- Nažalost, rezultate smo dugo čekali zbog nedostatka političke volje, nerazumijevanja problema plastičnog otpada i lobija koji štite interese industrija koje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu - kaže Cicmil.
Ona naglašava važnost zabrane upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu u procesu smanjenja otpada.
- Međutim, ključno je da se ovaj zakon dosljedno sprovodi. Važno je da se i javnost edukuje i ojačaju inspekcijske službe - dodaje Cicmil.
Cicmil ističe da se upotreba plastičnih proizvoda direktno utiče na zdravlje.
- Sitne čestice plastike pronađene su čak i u ljudskom organizmu. Ranije su istraživanja pokazivala da se ona mogla naći u probavnom sistemu ljudi i životinja, a sada se nalazi i u organima ljudi - ističe Cicmil.
Kako navodi, plastične kese takođe zagađuje zemljišta i vode, a njihovo spaljivanje stvara toksične gasove.
Uz to, proces reciklaže plastičnih kesa je neisplativ s obzirom da su one tanke i često kontaminirane drugim proizvodima.
- Reciklaža je skupa i energetski zahtijevna, a proizvodi koji se tako dobijaju često imaju loš kvalitet - zbog toga je najbolje rješenje njihova potpuna eliminacija, a ne reciklaža - dodaje Cicmil.
<h2>Bez jasnih smjernica za proizvođače</h2>
Darko Zejnilović, vlasnik je Megaplasta, jedne od podgoričkih fabrika koja se bavi proizvodnjom i trgovinom plastike. Neki trgovinski lanci iz Crne Gore korisnici su njegovih proizvoda.
Za RSE kaže da je Vlada donijela odluku bez konsultacija sa proizvođačima i korisnicima plastičnih proizvoda.
- Odluka je jako složena za implementaciju, bez pojašnjenih koraka koji joj prethode. Sve je to sad nekako ishitreno, bez jasnih smjernica o korištenju plastičnih kesa i ostalih proizvoda - rekao je Zejnilović.
Kako navodi, u interesu mu je da doprinese tome da Crna Gora bude čista i ekološki prepoznatljiva.
- I nije mi problem u potpunosti da preuredim posao, kako bismo išli u korak sa EU, ali gdje su edukacije? Gdje su jasni principi proizvodnje i reciklaže? Imamo li principe upravljanja otpadom? Odgovor na sva ova pitanja je ne - zaključio je Zejnilović.
<blockquote>Nudiće opcije u skladu sa zakonom</blockquote>
<blockquote>Iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji, Idea, poručuju da će u svojim prodavnicama nuditi samo "one opcije koje su u skladu sa zakonom".</blockquote>
<blockquote>Iz kompanije poručuju da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta u njihovom poslovanju.</blockquote>
<blockquote>- Jedan od primjera našeg odgovornog djelovanja jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format - kazali su iz kompanije za RSE.</blockquote>
Osim proizvođača, ovaj Zakon odnosi se i na trgovce proizvoda i ambalaža od plastike i papira.
Podgorička Micromedija iz regiona i Evrope uvozi papirne čaše i slamčice, papirne držači za čaše, štapiće za jelo, pribor za jelo od bambusa, papirne kutije… koji su dio, kako navode, eco-friendly ponude.
Osim ovih, uvoze i proizvode od plastike koji su, kako navode, značajno jeftiniji od ekoloških proizvoda pa se zbog cijene kupci češće odlučuju za njih.
Ipak, smatraju da se polako mijenja svijest o značaju ovakvih proizvoda.
Komentarišući zakonska rješenja koja u oktobru stupaju na snagu navode da će se zbog razlike u cijeni ekološki prihvatljivih proizvoda i plastike više koristiti dozvoljene plastične kese jer će biti jeftinije.
- &nbsp;Važno je da se zakon primijeni što će umnogome zavisiti od učestalosti inspekcijskog nadzora i sprovođenja striktne kaznene politike", zaključuju iz ove kompanije - navode.
<h2>Šta kažu građani?</h2>
Tijana iz Podgorice smatra da je odluku o zabrani plastičnih kesa trebalo odavno primijeniti.
- Primijetila sam da dosta ljudi iz moje okoline već koristi cegere, ili plastične kese za višekratnu upotrebu. Osim striktne zabrane moraće se poraditi i na svijesti ljudi, ali malim koracima. Nadam se da će to zaživjeti kao praksa - navodi ona.
Sedamdesetogodišnja Stanka kaže za RSE da decenijama nije koristila ceger za kupovinu jer joj se činio nedovoljno velikim.
- Uvijek kupim više artikala i uzmem kesa koliko mi treba. Nakon toga ih iskoristim za smeće. Navići ću se i na to novo pravilo - rekla je ona.
<h2>Susjedna Hrvatska primjer dobrog upravljanja</h2>
Zorana se prošle godine iz Podgorice preselila u Zagreb. Ekološka pravila za nju su bila novina.
- Posebne su kante i kontejneri za plastiku, staklo, biološki otpad. Postoje plave kese koje se kupuju i one koštaju oko 2 i po eura, za deset komada. Za plastiku nam grad donira žute kese i njih bacamo u žute kontejnere. U plave kontejnere papir. Zeleni su za staklo - kazala je ona.
U početku joj je, navodi, bilo neobično.
- U Podgorici sve ide u istu kesu, iz prodavnice i sve to u jedan kontejner. Sada imam tri, u raznim bojama i odvajam - pojašnjava Zorana.
Kaže da se u Hrvatskoj mogu kupiti kante za smeće koje imaju više pregrada za sortiranje otpada.
<h2>Veliki dio kesa na kraju završi i u moru</h2>
Crna Gora zagađenju mora doprinosi sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje, podaci su Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Preko 100.000 kitova, foka i kornjača ugine svake godine kao rezultat jedenja ili zarobljavanja plastičnim kesama, podaci su Svjetskog fonda za prirodu.
U jednoj od analiza UN procjenjuje se da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe u okeanima osim ako zemlje ne preduzmu hitne mjere za upravljanje plastičnim otpadom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora zabranjuje plastične kese, dok opstaju na stotine divljih deponija

Akcije čišćenja u brojnim crnogorskim opštinama, povodom Međunarodnog dana čišćenja obala, počinju sjutra i trajaće do 22. septembra.
Prvog dana će se čistiti u Nikšiću, Herceg Novom, Budvi, Rožajama i na Žabljaku.&nbsp;
Organizatori Zero Waste Montenegro pozivaju građane da se pridruže akcijama.&nbsp;
- Kako je za naredne dane najavljeno kišovito vrijeme molimo ih da se, o mjestima i terminima u kojima će biti organizovane akcije, informišu na društvenim mrežama Fejsbukna @Cleanup Montenegro i Instagram na @zero.waste.montenegro, kao i putem e-maila <a href="mailto:info@cleanupmontengro.me">info@cleanupmontengro.me</a> - navedeno je u saopštenju te organizacije.
Akcije, koje se organizuju u okviru Međunarodnog dana čišćenja obala, su najznačajniji globalni volonterski poduhvat koji ima za cilj smanjenje zagađenja mora i voda.&nbsp;
-Tada ćemo se fokusirati na smanjenje otpada, posebno plastike za jednokratnu upotrebu. Ona nanosi nepopravljivu štetu morskim i riječnim ekosistemima, ugrožavajući hiljade ptica i morskih životinja. Osim toga, plastika negativno utiče i na zdravlje ljudi - navedeno je u saopštenjuu Zero Waste Montenegro.&nbsp;
Nakon akcije čišćenja uslijediće tzv. revizija otpada. Cilj je, kako je objašnjeno, rješavanje korijena problema zagađenja plastikom, a ne fokusiranje na posljedice.&nbsp;
- Prikupićemo podatke o otpadu, tj. kojim brendovima pripadaju (koristeći Break Free from Plastic metodologiju). Nakon identifikacije kompanija čiji smo otpad najčešće nalazili, kontaktiraćemo ih i pozvati da smanje plasiranje jednokratne ambalaže i redizajniraju je kako bi smanjili uticaj na životnu sredinu - najavljuju u Zero Waste-u.
Cilj je, kako su rekli, promocija ponovne upotrebe, pravilno i odgovorno odlaganje otpada, te skretanje pažnje kompanijama, kako javnim tako i privatnim, na potrebu preduzimanja mjera za smanjenje otpada.&nbsp;
- Zato je izuzetno važno da svi damo doprinos! Upotrebom višekratnih proizvoda, kao što su cegeri i staklene flaše, smanjujemo otpad i šaljemo poruku da postoje održiviji načini života koje možemo podržati i da zahvaljujući njima doprinosimo očuvanju prirode - naglašeno je u saopštenju.
Javnost će o rezultatima akcija čišćenja biti obaviještena na konferenciji za medije koja će biti održana 9. oktobra u Evropskoj kući.
Cleanup Montenegro 2024 dio je šireg projekta “Za čistu Crnu Goru” (fr. PUMP) finansiranog od strane Francuskog ministarstva Evrope i inostranih poslova kroz koji će u toku septembra i oktobra biti organizovane i edukativne radionice za djecu i mlade na kojima će učiti kako da odgovorno upravljaju otpadom i kakve su Zero Waste prakse.

Sjutra počinju akcije čišćenja crnogorskih obala

Hoze Antonio Kast pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu, usred zabrinutosti birača zbog porasta kriminala i migracija čime je zemlja doživjela najveći desničarski zaokret od kraja vojne diktature 1990-ih godina, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Kast je obezbijedio ubjedljivih 58 odsto glasova u drugom krugu dok je njegova protivnica, ljevičarska kandidatkinja vlasti Žanet Hara osvojila 42 odsto glasova.
Tokom svoje višedecenijske političke karijere, Kast je bio dosljedni tvrdokorni desničar. Predložio je izgradnju graničnih zidova, raspoređivanje vojske u područja sa visokim kriminalom i deportaciju svih migranata koji se ilegalno nalaze u zemlji.
Kast je u prvom govoru u sjedištu Republikanske stranke poslije izborne pobjede obećao "prave promjene".
- Bez bezbjednosti nema mira. Bez mira nema demokratije, a bez demokratije nema slobode, a Čile će se vratiti oslobođen od kriminala, anksioznosti i straha - rekao je Kast.
Međutim, on je ukazao na nezgodan put koji je pred njim, rekavši da "nema magičnih rješenja" i da će promjene zahtijevati istrajnost i vrijeme.
Njegova pobjeda označava najnoviju pobjedu za oživljenu desnicu u Latinskoj Americi, poslije Danijela Noboa iz Ekvadora, Najiba Bukele iz El Salvadora i Havijera Mileia iz Argentine koji su došli na vlast prije Kasta. U oktobru, izbor centriste Rodriga Pasa okončao je gotovo dvije decenije socijalističke vladavine u Boliviji.
Kast je bio tri puta kandidat na predsjedničkim izborima, a na prethodnim 2021. godine izgubio je od ljevičarskog predsjednika Gabrijela Borića.
Iako mnogi Čileanci smatraju da je Kast previše ekstreman, on je ipak privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.

Hoze Antonio Kast novi predsjednik Čilea

Državljanin Bjeloruje V.F. (56) uhapšen je na Graničkom prelazu Božaj jer je policiji na uvid dao falsifikovani pasoš.
Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na Božaju kontrolisali vozilo kojim je upravljao crnogorski državljanin, a sa kojim se u vozilu kao saputnik nalazilo V.F. koji je predao pasoš Republike Hrvatske.
Službenici granične policije i Frontexa su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost putne isprave, zbog čega je izvršena detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o potpunom falsifikatu dokumenta. 
Pregledom je kod V.F. pronađen i pasoš Bjelorusije, na ime F.V, na osnovu kojeg je utvrđen njegov stvarni identitet. 
- Službenici Stanice granične policije Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja, sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V.F. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave - saopšteno je iz Uprave policije.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Na Božaju uhapšen državljani Bjelorusije: Policiji pokazao falsifikovani pasoš Hrvatske

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se da su u Podgorici evidentirane tri nezgode, Tivtu dvije i na Cetinju jedna.
Izdato je 457 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za dan šest saobraćajki, povrijeđeno sedam osoba

Tijela holivudskog reditelja Roberta Rajnera i njegove supruge Mišel pronađena su u stanu, saopštila je policija Los Anđelesa.
Oni su rekli da istražuju slučaj za koji se sumnja da je ubistvo. Prema izvoru iz policije koji je direktno upoznat sa istragom, član Rajnerove porodice došao je u kuću i zatekao tijela. Za sada nema zvaničnih informacija o uzroku smrti, navodi CNN.
Portparol porodice Rajner kasnije je potvrdio da su preminuli Mišel i Rob Reiner, navodeći da je riječ o „tragičnom gubitku“, te zamolio javnost za privatnost u trenucima dok porodica tuguje.
- Sa dubokom tugom objavljujemo tragičnu smrt Mišel i Roba Rajnera. Slomljenog srca suočavamo se sa ovim iznenadnim gubitkom i molimo za razumijevanje i privatnost tokom ovog izuzetno teškog perioda - navodi se u saopštenju.
Zamjenik načelnika Policije Los Anđelesa Alan Hamilton kazao je da u ovoj fazi istrage ne postoji osumnjičeni u vezi sa smrću Mišel i Roba Rajnera.&nbsp;
On je na konferenciji za novinare istakao da policija trenutno ne traga ni za jednom osobom, naglašavajući da je istraga još u ranoj fazi.&nbsp;
Policijski detektivi su, prema navodima izvora upoznatog sa slučajem, u nedjelju uveče razgovarali sa članom porodice povodom smrti. Hamilton je dodao da do sada niko nije pritvoren, niti je bilo ko ispitan u svojstvu osumnjičenog.&nbsp;
- Pokušaćemo da razgovaramo sa svakim članom porodice do kojeg možemo doći, kako bismo utvrdili sve činjenice u ovom slučaju - poručio je on.
Rob Rajner, poznat po filmovima „Princeza nevjesta“, „Kad je Hari sreo Sali“ i „Nekoliko dobrih ljudi“, imao je 78, a Mišel Singer Rajner 68 godina.

Holivudski reditelj Rober Rajner i njegova supruga pronađeni mrtvi: Policija sumnja na ubistvo

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.