Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.
To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem kazao komercijalni direktor te firme Željko Šljivančanin.
On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".
Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.
Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.
Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. 
Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. 
Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. 
Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

Petnaestak građana Podgorice, koji žive na Gorici, okupili su se spontano danas kako bi spriječili izvođenje nelegalnih radova u Beogradskoj ulici, iza hotela "Ziya". Kako tvrde građani, danilovgradska kompanija Eurozox je bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Na teren su izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzHilZp5oOTs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Nezakonite aktivnosti</h2> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara. Nikola Martinović je ispred mjesne zajednice poručio za Portal ETV da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Podsjetio je na dva rješenja glavnog gradskog arhitekte, od 13. maja prošle godine i novo, kojima se odbija kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262" data-rendition-name="original" width="1170" height="1605" loading="lazy" alt="Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine"><figcaption>Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  - Nas 15ak građana se spontano okupilo kako bi stali na put gradnji na lokaciji gdje to nije predviđeno. Imamo odluku od glavne gradske arhitektice baš na današnji dan o zabrani gradnje. Investitor se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za dobijanje dozvole koju nisu dobili - kazao je Martinović. Na teren su, dodaje on, izašli policijski službenici i inspektori koji su stopirali radove. - Došli su policija, rendžeri, inspekcija, a radnici su rekli da su došli samo da ograde prostor. Nema nikakve logike da se to radi i da se na tom prostoru, između dvije zgrade, gradi nova. Na toj parceli postoje i neke garaže koje bi trebalo sjutra da sruše. Mi ćemo istrajati u protestima i nećemo dozvoliti izvođenje radova na ovoj lokaciji - izričit je Martinović. On je najavio novo okupljanje tokom sljedeće sedmice. <h2>"Prostor nije komad za profiterske kalkulacije"</h2> Ovim povodom jutros se oglasio i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada, Miloš Mašković, koji je potvrdio da investitor nema pravni osnov da na ovom prostoru izvodi bilo kakve radove. Uprkos tome, istakao je, danas je pokušan fizički početak realizacije projekta na prostoru koji je decenijama služio građanima kao zelena površina i prirodna veza sa brdom Gorica. Taj prostor nije komad zemlje za profiterske kalkulacije, to je dio identiteta lokalne zajednice i vitalni dio urbanog eko-sistema grada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-hitno-obustaviti-radove-u-beogradskoj-ulici-nadlezni-da-reaguju-bez-odlaganja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Očekujem hitnu reakciju nadležnih, ne samo da se spriječi dalje samovoljno djelovanje investitora, već i da se do kraja ispita kako je došlo do pokušaja gradnje uprkos važećem rješenju koje to eksplicitno zabranjuje - poručio je Mašković. Mašković je kazao da se ovdje više ne radi samo o urbanizmu, radi se o pravu građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o odgovornosti institucija da ih zaštite. - Vrijeme je da se prekine praksa ignorisanja građana i da se zaštiti ono što Podgoricu čini gradom po mjeri čovjeka - zaključio je Mašković.

Tamara Klikovac

Policija i inspekcija zaustavila radove u Beogradskoj ulici, stanari poručili da neće dozvoliti uništavanje Gorice

Četvorospratna zgrada srušila se danas u Turskoj, a u toku je operacija potrage i spašavanja jer je pod ruševinama zarobljeno najmanje pet osoba.
Uzrok urušavanja zgrade u gradu Konyji, oko 260 kilometara južno od glavnog grada Ankare, nije poznat. Dvije osobe su izvedene iz objekta sa povredama, javila je privatna novinska agencija DHA.
Guverner Ibrahim Akin rekao je da se vjeruje da je pet članova jedne porodice još uvijek zarobljeno unutar zgrade.
Timovi hitne pomoći koji su upućeni na mjesto događaja koristili su prislušne uređaje kako bi lociirali moguće preživjele, izvijestila je DHA.
Incident se dogodio samo tri dana nakon što je požar zahvatio hotel sa 12 spratova u skijaškom centru na sjeverozapadu Turske, ubivši 78 ljudi.
Godine 2004. u Konyji se srušila stambena zgrada sa 12 spratova, odnijevši živote 92 osobe i povrijedivši oko 30 osoba. Za urušavanje su krivi strukturalni nedostaci i nemar.

Turska: Srušila se četvorospratna zgrada, spasioci traže zarobljene pod ruševinama

Fasada sa zgrade u Ulici slobode u Podgorici nastavila je da se urušava usljed jakog vjetra, a njeni djelovi danas su rasuti po ulici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  Fasada sa ove zgrade je počela da pada prije dva dana. Tada je oštećeno nekoliko parkiranih kola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  Srećom, u trenutku incidenta na tom mjestu nije bilo prolaznika, pa nije bilo povrijeđenih. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgorica-pala-fasada-sa-zgrade-ostetila-nekoliko-vozila&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U objavi Podgoričkog vremeplova od tog dana je istaknuto da postoji opravdana bojazan da bi moglo doći do daljeg urušavanja, jer je ostatak fasade vidno načet i nestabilan.

Fasada sa zgrade u centru Podgorice nastavila da se urušava, djelovi rasuti po ulici

Libanski spasioci izvukli su 30 tijela iz ruševina nakon izraelskog napada na stambenu zgradu u gradu Barja, saopštila je libanska služba civilne odbrane. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Izrael je izvršio napad bez upozorenja, a cilj napada nije poznat. 
 
Navodi se da se još ne zna da li ima preživjelih ili još tijela zarobljenih ispod ruševina. 
 
Barja je grad sjeverno od lučkog grada Sidona u centralnom Libanu i do sada nije redovno bio na meti sukoba. 
 
Zvaničnik civilne odbrane Libana Mostafa Danaj rekao je da su neki od komšija prijavili da se ljudi još uvijek vode kao nestali. 
 
Izraelske snage i militantna grupa Hezbolah sukobljavaju se više od godinu, a u pozadini sukoba Izraela i Hamasa. 
 
Hezbolah je počeo da ispaljuje rakete preko granice ubrzo nakon što je smrtonosni napad Hamasa na južni Izrael izazvao tekući rat u Gazi u oktobru prošle godine. 
 
Rat na libanskom frontu je značajno eskalirao od sredine septembra, kada je Izrael pokrenuo masovno vazdušno bombardovanje i kopnenu invaziju. 
 
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je 5. novembra smijenio ministra odbrane Joava Galanta u iznenadnoj najavi koja je izazvala proteste širom zemlje. 
 
Galanta je zamenio ministar spoljnih poslova Izrael Kac, dugogodišnji Netanjahov lojalista i veteran iz kabineta. 
 
Dok je Netanjahu pozivao na nastavak vojnog pritiska na Hamas, Galant je rekao da je vojna sila stvorila neophodne uslove za barem privremeni diplomatski sporazum koji bi kući mogao vratiti taoce koje drži ta militantna grupa.

Najmanje 30 poginulih u izraelskom napadu na stambenu zgradu u Libanu

Samo godinu dana nakon što je promijenjena oštećena zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka, neophodna je nova intervencija.
Čitalac Portala ETV poslao je fotografiju iz Berana na kojoj se vidi da je crnogorska zastava na ovom objektu u lošem stanju.
- Ovo je zgrada bivšeg Vojnog odsjeka u kojoj se sada nalaze razne inspekcije. Zastava je u groznom stanju. Ima objekata, čak i škola na kojima nema crnogorske zastave - tvrdi čilaca našeg portala.
On je istakao da bi nakon ranijih objava sa ukazivanjem na sličan problem, nadležni reagovali i zamijenili zastavu. Nada se da će tako biti i ovoga puta.

Državna zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka ponovo u lošem stanju

Premijer Milojko Spajić najavio je početak velikog investicionog ciklusa koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da privuče više od tri milijarde eura u Crnu Goru u narednim godinama.
Ako mu je vjerovati, onda sigurno stiže dugo očekivana milijarda iz Japana, odmah za njom i 500 miliona za Pljevlja. To je već milijardu i po. Preostalih milijardu i po će, po svemu sudeći, pokriti čuvene dionice auto-puteva i brzih cesta, njih 18, koje bi trebalo da krenu sledeće godine. Zahvaljujući njima, kako nam se obećava, od glavnog do glavnog grada regiona stizaćemo za dva do tri sata, s vizijom laganom kao nedjeljno popodne.
Ipak, druga dionica autoputa nikako da krene. Kažu, samo što nije. Procedura nas zeza, klasično. Nismo spremni za tendere, ne zbog para – jer para, navodno, ne fali – već zbog vječnog „samo da još ovo završimo“. Možda se Spajić dosjeti da se jače poveže sa Singapurom, gdje je, kako se priča, ostavio poslovni trag koji se ne briše. Za sada, od njegovih 500 miliona za Pljevlja stigli su kružni tok Darija Vranješa i – srpska nošnja. Od japanske milijarde imamo samo fotografije premijera i njegove supruge sa sastanaka u Zemlji izlazećeg sunca.
Nadajmo se da te milijarde neće završiti kao „vatroubica“ – famozni avion koji je doletio taman kad su požare već ugasili vatrogasci, cijeli region i kiša.
Ali evo ozbiljnog pitanja: ako sad pričamo o tri milijarde, gdje nestadoše onih najavljenih 30 milijardi investicija iz Emirata? Šta se desilo sa tim?
„Naša vizija je Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope“, rekao je Spajić u ekspozeu u oktobru 2023.
Po cijenama, već jesmo Švajcarska Balkana – fali nam samo nekoliko hiljada eura da se po prosječnoj plati izjednačimo sa Ženevom. A jesmo li Singapur Evrope? Ne vrijedi trošiti riječi dok ne uđemo u EU – a ni to nije iza ćoška.
Dva mjeseca nakon što je postao premijer, poručio je da Crna Gora nema vremena za čekanje i da izgradnja dionice od Kolašina do Andrijevice mora da počne odmah.
„Ići ćemo na brzi tender, paf-paf, i u septembru 2024. želim da vidim ašov u zemlji“, rekao je tada, u decembru 2023.
Paf-paf smo čuli. Ašov – nismo vidjeli. Oktobar je 2025.
Ne želimo da mračimo – sve što premijer najavljuje zvuči fantastično. Problem je što se ništa od toga ne dešava u stvarnosti.
Zvuči, realno, kao klasična podgorička priča:
„Brate, u gužvi sam ti… ozbiljne pare su u pitanju“

Milojko u epizodi - Brate, reci paf-paf, u gužvi sam, velike pare su u pitanju

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.808 ambulantnih pregleda, od čega 322 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 220 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 310.
- U istom periodu obavljeno je 58 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 149 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 538 dijagnostičkih procedura, od čega 105 CT i 40 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 83 dijagnostičke procedure, od toga četiri CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Oni su naveli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.235 pacijenata i odrađeno 38.242 analize.&nbsp;
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata E.R. iz Prizrena zbog sumnje da je bivšoj partnerki prijetio da će „krv pasti“ ako ne pođe da živi sa njim u njegovom rodnom gradu.
- Osumnjičeni je došao do porodične kuće M.M. kako bi je ubijedio da pođe sa njim da žive zajedno u Prizrenu, prijeteći joj da će „krv pasti“ ako ne izađe i ne pođe sa njim - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
E.R. se sumnjiči za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Zadržavanje osumnjičenom za nasilje u porodici: Prijetio bivšoj partnerki da će „krv pasti“ ako ne pođe da živi sa njim u Prizrenu

Na međunarodnoj konferenciji Forum 2000, koja se ovih dana održava u Pragu, izvršni direktor WestBalkanNet-a i član Međunarodne koalicije za demokratsku obnovu (ICDR), Boban Batrićević, učestvovao je na panelu „Religion and the Russian Threat, Yesterday and Today“, organizovanom u saradnji s Bibliotekom Václava Havela.
Panel, održan u utorak, 14. oktobra, u Kongresnom centru u Pragu, okupio je istaknute učesnike iz Ukrajine, Gruzije i Crne Gore, a moderirao ga je Tomaš Sedlaček, direktor Biblioteke Václava Havela. Govornici su bili: Njegova Blaženost Epifanije I, mitropolit kijevski i cijele Ukrajine, Ketevan Chachava, izvršna direktorka Centra za razvoj i demokratiju iz Gruzije, i Boban Batrićević iz Crne Gore.
U svom izlaganju Batrićević je predstavio analizu uloge Srpske pravoslavne crkve u hibridnom djelovanju Rusije i Srbije na Zapadnom Balkanu, s posebnim osvrtom na Crnu Goru.
- Srpska pravoslavna crkva (SPC) je glavni instrument kulturnog i identitetskog preoblikovanja Crne Gore. Djeluje po obrascima i agendi hibridnog djelovanja s krajnjim ciljem dugoročne instalacije srpskog faktora u Crnoj Gori, u okviru kojeg religijska doktrina služi kao platforma za normalizaciju političkog pansrpskog narativa, delegitimizaciju crnogorske istorije, jezika, kulture i državnosti, duhovnu kolonizaciju kroz masovne performativne forme, agresivnu i mitomansku ikonografiju te uvođenje crkve u javne institucije - kazao je on.
Batrićević je podśetio da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti 2006. godine postala prostor na kojem se sukobljavaju evroatlantski i autoritarni interesi. On je istakao da je „snažan uticaj Srpske pravoslavne crkve, zajedno s dramatičnim društvenim promjenama tokom devedesetih godina za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, doprinio značajnoj promjeni u nacionalnoj strukturi zemlje tokom te turbulentne decenije, uprkos izostanku većih demografskih promjena“.
Govoreći o ruskom uplitanju, Batrićević je naveo da je „čim je postalo jasno da će Crna Gora pristupiti NATO-u, Rusija aktivirala sve moguće mehanizme za destabilizaciju zemlje“, uključujući pokušaj državnog udara 2016. godine, u kojem su učestvovali tadašnji lideri opozicije Andrija Mandić i Milan Knežević.
- Rusija je nakon neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori prešla na znatno mekši model djelovanja, tako što je koordinaciju ‘preuzimanja’ Crne Gore dala lokalnim predstavnicima Srba koje je finansirala direktno ili preko Srbije. Rusko-srpski faktor u Crnoj Gori se najviše počeo sprovoditi preko Srpske pravoslavne crkve, koja je uz snažnu medijsku i finansijsku podršku srpskih institucija mobilisala građane tokom parlamentarnih izbora 2020. godine. Na tim izborima pobijediće partije koje su 2016. pokušale državni udar, te partije trenutno vladaju Crnom Gorom. Simbolički, da se zna ko vlada Crnom Gorom, vlada formirana 2020. godine formirana je u manastiru pod kontrolom Srpske pravoslavne crkve - podsjetio je Batrićević.
Objašnjavajući zašto je crnogorska nacija ključna meta dugoročnih hegemonijskih projekata, Batrićević je naglasio da je razlog što crnogorska nacija predstavlja posljednju branu projektu ‘srpskog sveta’ u Crnoj Gori i jednu od glavnih u regiji.
- Uz bošnjačku u Bosni i Hercegovini te albansku na Kosovu. Njeno postojanje ugrožava ideološku koherentnost velikosrpskog projekta, hegemoniju SPC kao duhovnog ekskluziviste, političku dominaciju Srbije i antievropsku ideologiju na Balkanu - kazao je Batrićević.
Batrićević je zaključio da je višeslojni uticaj Srbije u Crnoj Gori „od vitalnog značaja za rusku politiku na Balkanu“, jer Moskva „kroz srpski politički, obavještajni, kulturni i ekonomski aparat dobija posrednu ali efikasnu polugu destabilizacije Zapadnog Balkana“.
- Oslanjajući se na vjersku infrastrukturu SPC-a, hibridne političke aktere, obavještajnu penetraciju i kriminalne mreže, Rusija kroz Srbiju gradi paralelnu vlast u Crnoj Gori, čime usporava reforme, polarizuje društvo i kompromituje institucionalni integritet. Operativna ideologija ‘srpskog sveta’, čiji suštinski cilj jeste kulturno, političko i identitetsko ujedinjenje srpskih prostora pod Beogradom, u potpunosti reflektuje model ‘ruskog sveta’ - doktrine koju Kremlj koristi za opravdavanje svojih intervencionističkih politika u postsovjetskom prostoru - naveo je on.
Na kraju, Batrićević je upozorio da se Crna Gora mora posmatrati kao važan bezbjednosni izazov za evropske institucije.
- Crnu Goru danas ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu njenih unutrašnjih političkih problema, već kao aktivni bezbjednosni izazov za evropske institucije - posebno u trenutku kada je u toku novi impuls procesa proširenja EU. Ignorisanje ovih tendencija omogućava nastavak ruskog i srpskog hibridnog djelovanja i potkopava samu ideju evropske suverenosti i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi - upozorio je on.
Nakon panela Batrićević se susreo s ukrajinskim duhovnim liderom i iskoristio priliku da razmijene mišljenja o situaciji s pravosljavljem u Crnoj Gori te poželio pobjedu Ukrajini u ratu s ruskim imperijalizmom.

Batrićević: Crnogorska nacija na meti SPC jer je posljednja brana projektu „srpskog sveta“

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;No pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumpcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Tag: zgrada