Dio Kontijeve kule u Rimu, koja je trenutno u fazi restauracije, srušio se jutros oko 11 sati po lokalnom vremenu, a više ljudi ostalo je zatrpano pod ruševinama.
Do sada su četiri osobe izvučene iz ruševina, a navodno je najmanje jedna ostala i dalje zatrpana u ruševinama.
Prema prvim informacijama, muškarac je svjestan i reagovao je na pozive spasilaca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flasiciliait%2Fstatus%2F1985311057972515039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1985311057972515039%7Ctwgr%5E745655c306c3a4f6d830f5fadf1a590e14c16ca5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na licu mjesta su, osim vatrogasaca, i pripadnici policije.
Kako pišu lokalni mediji, dvoje povrijeđenih zbrinuto je na licu mjesta, dok je jedan muškarac (64) prebačen u bolnicu San Đovani u teškom stanju.
Kula, sagrađena 1238. godine po nalogu pape Inoćentija III, nalazi se u blizini Koloseuma i Rimskog foruma, u samom istorijskom centru Rima. U trenutku delimičnog urušavanja, koje se dogodilo oko 11:30 sati, bila je u fazi restauracije finansirane sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Italije.
Rimska vatrogasna brigada poslala je tri operativne ekipe, dve auto-lestve i specijalne jedinice na mesto nesreće. Tri radnika, koji su ostali zarobljeni na vrhu kule, evakuisana su kroz vrata pomoću auto-lestvi, dok je četvrti radnik izvučen iz same konstrukcije.
Prema prvim izvještajima, jedna osoba se još uvijek nalazi ispod ruševina dok su spasioci nastavili potragu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Urušila se kula u Rimu u blizini Koloseuma, zatrapano nekoliko osoba

Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.
- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.
To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem kazao komercijalni direktor te firme Željko Šljivančanin.
On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".
Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.
Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.
Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. 
Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. 
Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. 
Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

Petnaestak građana Podgorice, koji žive na Gorici, okupili su se spontano danas kako bi spriječili izvođenje nelegalnih radova u Beogradskoj ulici, iza hotela "Ziya". Kako tvrde građani, danilovgradska kompanija Eurozox je bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Na teren su izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzHilZp5oOTs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Nezakonite aktivnosti</h2> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara. Nikola Martinović je ispred mjesne zajednice poručio za Portal ETV da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Podsjetio je na dva rješenja glavnog gradskog arhitekte, od 13. maja prošle godine i novo, kojima se odbija kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262" data-rendition-name="original" width="1170" height="1605" loading="lazy" alt="Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine"><figcaption>Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  - Nas 15ak građana se spontano okupilo kako bi stali na put gradnji na lokaciji gdje to nije predviđeno. Imamo odluku od glavne gradske arhitektice baš na današnji dan o zabrani gradnje. Investitor se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za dobijanje dozvole koju nisu dobili - kazao je Martinović. Na teren su, dodaje on, izašli policijski službenici i inspektori koji su stopirali radove. - Došli su policija, rendžeri, inspekcija, a radnici su rekli da su došli samo da ograde prostor. Nema nikakve logike da se to radi i da se na tom prostoru, između dvije zgrade, gradi nova. Na toj parceli postoje i neke garaže koje bi trebalo sjutra da sruše. Mi ćemo istrajati u protestima i nećemo dozvoliti izvođenje radova na ovoj lokaciji - izričit je Martinović. On je najavio novo okupljanje tokom sljedeće sedmice. <h2>"Prostor nije komad za profiterske kalkulacije"</h2> Ovim povodom jutros se oglasio i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada, Miloš Mašković, koji je potvrdio da investitor nema pravni osnov da na ovom prostoru izvodi bilo kakve radove. Uprkos tome, istakao je, danas je pokušan fizički početak realizacije projekta na prostoru koji je decenijama služio građanima kao zelena površina i prirodna veza sa brdom Gorica. Taj prostor nije komad zemlje za profiterske kalkulacije, to je dio identiteta lokalne zajednice i vitalni dio urbanog eko-sistema grada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-hitno-obustaviti-radove-u-beogradskoj-ulici-nadlezni-da-reaguju-bez-odlaganja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Očekujem hitnu reakciju nadležnih, ne samo da se spriječi dalje samovoljno djelovanje investitora, već i da se do kraja ispita kako je došlo do pokušaja gradnje uprkos važećem rješenju koje to eksplicitno zabranjuje - poručio je Mašković. Mašković je kazao da se ovdje više ne radi samo o urbanizmu, radi se o pravu građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o odgovornosti institucija da ih zaštite. - Vrijeme je da se prekine praksa ignorisanja građana i da se zaštiti ono što Podgoricu čini gradom po mjeri čovjeka - zaključio je Mašković.

Tamara Klikovac

Policija i inspekcija zaustavila radove u Beogradskoj ulici, stanari poručili da neće dozvoliti uništavanje Gorice

Četvorospratna zgrada srušila se danas u Turskoj, a u toku je operacija potrage i spašavanja jer je pod ruševinama zarobljeno najmanje pet osoba.
Uzrok urušavanja zgrade u gradu Konyji, oko 260 kilometara južno od glavnog grada Ankare, nije poznat. Dvije osobe su izvedene iz objekta sa povredama, javila je privatna novinska agencija DHA.
Guverner Ibrahim Akin rekao je da se vjeruje da je pet članova jedne porodice još uvijek zarobljeno unutar zgrade.
Timovi hitne pomoći koji su upućeni na mjesto događaja koristili su prislušne uređaje kako bi lociirali moguće preživjele, izvijestila je DHA.
Incident se dogodio samo tri dana nakon što je požar zahvatio hotel sa 12 spratova u skijaškom centru na sjeverozapadu Turske, ubivši 78 ljudi.
Godine 2004. u Konyji se srušila stambena zgrada sa 12 spratova, odnijevši živote 92 osobe i povrijedivši oko 30 osoba. Za urušavanje su krivi strukturalni nedostaci i nemar.

Turska: Srušila se četvorospratna zgrada, spasioci traže zarobljene pod ruševinama

Fasada sa zgrade u Ulici slobode u Podgorici nastavila je da se urušava usljed jakog vjetra, a njeni djelovi danas su rasuti po ulici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  Fasada sa ove zgrade je počela da pada prije dva dana. Tada je oštećeno nekoliko parkiranih kola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  Srećom, u trenutku incidenta na tom mjestu nije bilo prolaznika, pa nije bilo povrijeđenih. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgorica-pala-fasada-sa-zgrade-ostetila-nekoliko-vozila&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U objavi Podgoričkog vremeplova od tog dana je istaknuto da postoji opravdana bojazan da bi moglo doći do daljeg urušavanja, jer je ostatak fasade vidno načet i nestabilan.

Fasada sa zgrade u centru Podgorice nastavila da se urušava, djelovi rasuti po ulici

Libanski spasioci izvukli su 30 tijela iz ruševina nakon izraelskog napada na stambenu zgradu u gradu Barja, saopštila je libanska služba civilne odbrane. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Izrael je izvršio napad bez upozorenja, a cilj napada nije poznat. 
 
Navodi se da se još ne zna da li ima preživjelih ili još tijela zarobljenih ispod ruševina. 
 
Barja je grad sjeverno od lučkog grada Sidona u centralnom Libanu i do sada nije redovno bio na meti sukoba. 
 
Zvaničnik civilne odbrane Libana Mostafa Danaj rekao je da su neki od komšija prijavili da se ljudi još uvijek vode kao nestali. 
 
Izraelske snage i militantna grupa Hezbolah sukobljavaju se više od godinu, a u pozadini sukoba Izraela i Hamasa. 
 
Hezbolah je počeo da ispaljuje rakete preko granice ubrzo nakon što je smrtonosni napad Hamasa na južni Izrael izazvao tekući rat u Gazi u oktobru prošle godine. 
 
Rat na libanskom frontu je značajno eskalirao od sredine septembra, kada je Izrael pokrenuo masovno vazdušno bombardovanje i kopnenu invaziju. 
 
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je 5. novembra smijenio ministra odbrane Joava Galanta u iznenadnoj najavi koja je izazvala proteste širom zemlje. 
 
Galanta je zamenio ministar spoljnih poslova Izrael Kac, dugogodišnji Netanjahov lojalista i veteran iz kabineta. 
 
Dok je Netanjahu pozivao na nastavak vojnog pritiska na Hamas, Galant je rekao da je vojna sila stvorila neophodne uslove za barem privremeni diplomatski sporazum koji bi kući mogao vratiti taoce koje drži ta militantna grupa.

Najmanje 30 poginulih u izraelskom napadu na stambenu zgradu u Libanu

Samo godinu dana nakon što je promijenjena oštećena zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka, neophodna je nova intervencija.
Čitalac Portala ETV poslao je fotografiju iz Berana na kojoj se vidi da je crnogorska zastava na ovom objektu u lošem stanju.
- Ovo je zgrada bivšeg Vojnog odsjeka u kojoj se sada nalaze razne inspekcije. Zastava je u groznom stanju. Ima objekata, čak i škola na kojima nema crnogorske zastave - tvrdi čilaca našeg portala.
On je istakao da bi nakon ranijih objava sa ukazivanjem na sličan problem, nadležni reagovali i zamijenili zastavu. Nada se da će tako biti i ovoga puta.

Državna zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka ponovo u lošem stanju

Beranac A.L. (28) osuđen je na zatvorsku kaznu od 21 dan je odbio test na droge.
Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano jutros, oko 2:15 sati, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom A.L. je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
Uz zatvorsku kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Budva: Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.
Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.
Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Holandija, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.
Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.
Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije, ali bez posebnog rangiranja

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Uprava policije pozvala je na oprez sve učesnike u saobraćaju zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
- Imajući u vidu nepovoljne vremenske uslove, kao i sniježni pokrivač i maglu na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori, skrećemo pažnju vozačima da trenutna situacija može dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja, smanjene vidljivosti, ali i do zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, kao i povećanog broja saobraćajnih nezgoda - navedeno je u saopštenju policije.
Takođe, podsjećaju vozače na obaveznu upotrebu zimskih guma na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putevima na kojima ima snijega, leda ili poledice, kao i na putevima obuhvaćenim Naredbom čija je primjena počela 15. novembra.
- Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode vremenskim uslovima i stanju na putevima, te da svoja vozila pripreme za vožnju u zimskim uslovima i na taj način doprinesu svojoj, kao i bezbjednosti saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju, uz dosljedno poštovanje saobraćajnih propisa i saobraćajne signalizacije - poručuju iz Uprave policije.

Policija poziva na oprez: Vožnju prilagoditi vremenskim uslovima

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Maduro kaže da je otvoren za dijalog sa SAD-om o trgovini drogom: Gdje god i kad god žele

Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Zohran Mamdani je u četvrtak, prvog dana mandata na funkciji gradonačelnika, potpisao izvršnu naredbu kojom je poništio sve odluke koje je donio bivši gradonačelnik Erik Adams nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog korupcije, uključujući i dvije koje su bile predstavljene kao podrška Izraelu.
Jedna od poništenih odluka, koju je Adams potpisao prošlog mjeseca, zabranjivala je gradskim institucijama bojkot ili povlačenje investicija iz Izraela. Druga odluka, potpisana prošlog juna, usvojila je široku definiciju antisemitizma, kojom su pojedini oblici kritike Izraela — poput protivljenja etnički jevrejskom karakteru države Izrael — izjednačeni s antisemitizmom.
Mamdani nije poništio odluku o osnivanju gradske kancelarije za borbu protiv antisemitizma, koji je Adams formirao u maju.
Ipak, bivši gradonačelnik i pojedini jevrejski lideri konzervativnije orijentacije, koji su se protivili Mamdanijevoj kandidaturi i s nepovjerenjem gledaju na njegove namjere kao gradonačelnika, kritikovali su poteze novog gradonačelnika.
Ina Vernikov, republikanska odbornica iz Bruklina, napala je gradonačelnika u četvrtak uveče, navodeći na društvenim mrežama da jedna od poništenih odluka „štiti Jevreje koji vjeruju u pravo na samoopredjeljenje od diskriminacije“. Nešto više od sat kasnije dodala je da „prohamasovski antisemiti, ohrabreni“ gradonačelnikom, „dolaze“.
Adamsove odluke bile su kontroverzne već u trenutku kada su potpisane, a mnogi su ih doživjeli kao pokušaj da se ograniči djelovanje njegovog nasljednika.
- Obje ove odluke djelovale su kao očajnički pokušaji da se uguše stavovi s kojima se gradonačelnik i njegovi finansijeri nijesu slagali, posebno jer je jedna od njih donesena u posljednjim sedmicama njegovog mandata. Nije iznenađenje i dobra je vijest da ih je novi gradonačelnik poništio - kazala je Dona Liberman, izvršna direktorica njujorške Unije za građanske slobode.
Liberman je dodala da su ove odluke, kao i slične njima, „imale zastrašujući efekat na govor koji je zaštićen Prvim amandmanom“.
- Pravo na slobodu govora ne zavisi od vašeg stava, i to važi za govor o Izraelu ili Gazi, važi za politički aktivizam vezan za taj sukob, kao i za svako drugo političko pitanje s kojim se suočavamo - rekla je ona.
Mamdani je kritikovao Izrael na načine koji su se ranije smatrali nezamislivim za izabranog zvaničnika u Njujorku, gradu koji ima najveću jevrejsku populaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izrael je nazivao „aparthejdskom državom“, govorio da bi trebalo da obezbijedi jednaka prava pripadnicima svih religija umjesto da favorizuje Jevreje u političkom i pravnom sistemu, te je podržavao pokret koji nastoji da ekonomski izoluje Izrael, poznat kao Boycott, Divestment and Sanctions.
Često su jevrejski birači koji su ga podržavali isticali da njegovi stavovi o Izraelu, kao i otvoreno protivljenje načinu na koji se Izrael odnosi prema Palestincima, odražavaju i njihove stavove.

Tag: zgrada