Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore prim. mr sci. dr Vuk Niković reagovao je na saopštenje Opštinskog odbora DPS-a Kotor, objavljeno 30. oktobra 2025. godine, u kojem je ta partija kritikovala stanje u kotorskoj službi Hitne pomoći i pozvala ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna da se uključi u rješavanje situacije.
U reagovanju se navodi da je ministar Šimun prošle sedmice organizovao sastanak direktora Zavoda sa direktorima domova zdravlja Kotor i Herceg Novi, s ciljem pronalaženja rješenja za nedostatak ljekara i stvaranja adekvatnih uslova za pružanje hitne medicinske pomoći građanima ovih opština.
- Zavod za hitnu medicinsku pomoć ima 119 stalno zaposlenih ljekara, raspoređenih u 24 organizacione jedinice širom Crne Gore. Proces rada u HMP Kotor trenutno pokrivaju tri ljekara – dva iz Zavoda i jedan iz Doma zdravlja Kotor, dok je jedan ljekar specijalista trenutno na bolovanju - precizira Niković.
Prema njegovim riječima, Zavod je u posljednja 24 sata realizovao 521 pregled u ambulantama, 116 kućnih posjeta i 31 transport, dok je kotorska jedinica imala sedam pregleda, pet kućnih posjeta i četiri transporta.
- U svakodnevnoj smo koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, kao i sa direktorima domova zdravlja Kotor i Herceg Novi, kako bismo pratili situaciju i planirali organizaciju rada na nivou cijelog sistema hitne medicinske pomoći - naveo je Niković.
On podsjeća da je višedecenijska nebriga o Zavodu i odlazak velikog broja specijalista dovela do nedostatka stalnog medicinskog kadra, ali da je, uprkos tome, podrška Ministarstva zdravlja i drugih institucija kontinuirana.
- Kompletan proces rada Zavoda analizira se svakodnevno, prave se procjene rizika i organizacione šeme rada. Sve jedinice moraju biti modernizovane i renovirane, jer tako stvaramo osnovu za primjenu norveško-crnogorskog protokola za prijem kućnih posjeta, uvođenje telemedicine i umrežavanje svih EKG aparata. To će tehnološki djelimično nadomjestiti nedostatak kadra i omogućiti sprovođenje planiranog projekta uvođenja paramedikusa u rad Zavoda - istakao je Niković.
On je podsjetio da prije samo pet godina „nijedna jedinica hitne pomoći nije imala internet“, a da je po njegovom dolasku 2021. godine pokrenuta i tužilačka istraga u vezi s nepravilnostima u apotekarskom poslovanju.
- Novac građana trošen je netransparentno, jedinice su bile zapuštene, a vozni park u katastrofalnom stanju. Često sam, kao ljekar, morao da izlazim na teren u neispravnim sanitetskim vozilima - naveo je Niković.
Direktor Zavoda zaključuje da svaka reforma zahtijeva razumijevanje i podršku društva, te da će Zavod, uz institucionalnu saradnju, nastaviti da obezbjeđuje pravovremenu i kvalitetnu uslugu hitne medicinske pomoći svim građanima Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Niković: Situacija u kotorskoj Hitnoj pomoći pod stalnim nadzorom, uz podršku Ministarstva zdravlja

Zbog otpočinjanja radova na adaptaciji prostorija Jedinice za hitnu medicinsku pomoć u Rožajama, rad jedinice će privremeno biti prebačen na novu lokaciju:, saopšteno je iz ZHMPCG.
Kako navde, nova lokacija je Ulica Suhopoljska br. 1, prva zona u gradu, udaljena 100 metara od magistralnog puta Rožaje–Berane, u blizini EKO benzinske pumpe.
Dodaju da rad Jedinice na privremenoj lokaciji počinje danas od 19:00 časova.

610x380

400x240

400x203

ZHMPCG: Privremena relokacija Jedinice za HMP Rožaje

Dan kada je rečeno ‘ne’ fašizmu - retrogradnoj ideologiji koja je prijetila da pokori svijet. Danas smo ovdje da obilježimo taj datum, da iskažemo poštovanje prema generacijama koje su se prije nas borile i izborile za naš grad - poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović koji je sa predsjednicom Skupštine Glavnog grada Jelenom Borovinić Bojović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu povodom 19. decembra.
Zahvaljujući njima, kako je dodao Mujović, stvoreni su uslovi da danas uživamo u slobodi, koju moramo čuvati, baštiniti i prenijeti narednim generacijama, baš kao što su naši preci ostavili dobru osnovu nama.
Borovinić-Bojović je istakla da je 19. decembar jedan od najvažnijih datuma za Crnu Goru.
- 19. decembar jedan je od najvažnijih datuma za Crnu Goru, ali i za naš Glavni grad. Danas smo gradonačelnik i ja odali počast svim borcima koji su hrabro dali živote u borbi za slobodu Podgorice. Poruka sa ovog mjesta je da su zajedništvo, mir i dostojanstvo - sve ono što naš grad iskreno zaslužuje - kazala je Borovinić-Bojović.

Mujović i Borovinić-Bojović položili vijenac na Spomenik Partizanu borcu: Iskazujemo poštovanje onima koji su se izborili za naš grad

Devetnaesti decembar simbol je slobode, antifašističke borbe i istorijskog identiteta Podgorice - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitajući 19. decembar.
On je ocijenio da je Podgorica danas simbol savremene i moderne Crne Gore, utemeljene na snažnim istorijskim korijenima, zajedništvu i evropskim vrijednostima.
- Kao glavni grad, Podgorica ima posebnu ulogu u ukupnom razvoju države i u izgradnji društva jednakih šansi i perspektive za sve građane - dodao je Nurković.
On je, uz iskrene želje za dalji razvoj, stabilnost i prosperitet Podgorice, uputio čestitke svim građankama i građanima Glavnog grada povodom 19. decembra.

Nurković: Podgorica je simbol savremene Crne Gore utemeljene na snažnim istorijskim korijenima, zajedništvu i evropskim vrijednostima

Studentski parlament Fakulteta za crnogorski jezik i književnost organizovao je program posvećen Vitu Nikoliću, u okviru kojeg je gostovala njegova ćerka Danica Nikolić. Program je okupio studente, profesore i zainteresovanu javnost, kazali su iz FCJK.
Tokom susreta sa studentima, Danica Nikolić govorila je o Vitovom životu i stvaralaštvu, osvjetljavajući njegovu ličnost iz perspektive porodičnog śećanja i ličnog iskustva. Razgovor je bio usmjeren na odnos između pjesnikova života i njegove poezije, na javnu i privatnu sliku Vita Nikolića, kao i na načine na koje se njegovo djelo pamti i prenosi novim generacijama.
- Izlaganje je proteklo u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi, uz aktivno učešće studentkinja i studenata, koji su imali priliku da se upoznaju s manje poznatim aspektima pjesnikova života, izvan ustaljenih književnih interpretacija i biografskih stereotipa. Oni su kroz pitanja otvarali teme poput odnosa između biografije i poezije, granice između života i književnog izraza, ali i ranjivosti kao dijela pjesnikova identiteta - navodi se u soapštenju.
U završnom dijelu razgovora posebno je pomenuta pjesma „Noć sa Dubrovnikom“, kao jedno od djela koje, prema sagovornici, na upečatljiv način sažima pjesnikov poetski izraz i unutrašnji odnos prema vremenu u kojem je nastala.
- U ime Studentskog parlamenta, studente je pozdravila studentkinja Aida Orahovac-Kuč, a Vitove stihove govorio je student Ismar Kadrović. Razgovor s Danicom Nikolić vodila je profesorica Sanja Orlandić. Predstavnici Fakulteta istakli su da ovakva gostovanja predstavljaju važan segment nastavnog i kulturnog života ustanove, uz punu institucionalnu podršku studentskim inicijativama i vannastavnim aktivnostima - navodi se u saopštenju.

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.