Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850.000 eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
&nbsp;Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
&nbsp;Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podršku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&nbsp;- Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvišim TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, završetak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po završetku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio šireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica - Bar - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podrška na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
&nbsp;Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&nbsp;- Trenutno je u završnoj fazi čišćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, što omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih oštećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geološka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih troškova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godišnje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina prošlog vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po završetku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tadašnjeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tadašnjom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
&nbsp;Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog teških geoloških i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Redovan željeznički saobraćaj jutros, u tri sata, ponovo je uspostavljen nakon pet dana blokade. To je potvrđeno iz Žečjezničke infrastrukture Crne Gore.
Kako su rekli u toj kompaniji, do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca — ŽICG.
- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost, a naročito korisnike naših usluga, da je dana 27. avgusta u tri sata ponovo uspostavljen redovan željeznički saobraćaj - navedeno je u saopštenju ŽICG.
U ŽICG su se ponovo izvinili građanima i privrednim subjektima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.
Predstavnik zaposlenih koji su prethodnih dana štrajkovali Andrej Kaluđerović takođe je potvrdio da su postigli dogovor sa menadžmentom.
- Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović za Portal Analitiku.
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;
Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.

500x500

1250x600

1084x550

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Blokada željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori se nastavlja. Predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture koji su u obustavi rada Andrej Kaluđerović kaže za Antenu M da od juče nijesu imali nikakv kontakt sa menadžmentom kao ni resornim ministarstvom, te da ne zna hoće li i danas biti pregovora.
- Ništa se nije desilo, poslije onoga više nije bilo promjena, nije nas niko više pozivao. Kao što smo rekli, mi smo tu, čekamo da opet nastavimo da, ako treba, pregovaramo, jer to je u interesu svih i radnika i željezničkog sistema, a i same države. Kao što vidite, sve stoji, ništa ne može da se pokrene, niko ne radi. Nije postignut dogovor, kao što oni izjavljuju zbog neke sitnice, a to je bilo 5.000 do 6.000 na mjesečnom nivou, gdje nisu htjeli da odvoje taj posao rasporednih stanica. Od 105 ljudi za 35 ljudi smo tražili neki taj dodatak za rasporednu stanicu, gdje je veći obim posla da se on odvoji od manjih stanica. I na to nisu htjeli da pristanu - kazao je Kaluđerović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmenadzment-zicg-pristao-da-poveca-zarade-svim-zaposlenima-ponuda-odbijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Očekivali su i da se ovim povodom oglasi Vlada.
- Vlada i Ministarstvo je trebalo da budu odgovorni u petak, a ne juče ili danas. Što se nas tiče mi smo tu svakako, a na njima je to kolika je odgovornost sa njihove strane. Nismo čuli Vlada da se oglasila nijednom povodom ovog pitanja. Četiri dana stoji nešto, željeznica je zaustavljena, Vlada o tome nema kad da priča. Nijesmo čuli nijedan komentar od Vlade - naveo je Kaluđerović.
Podsjetimo, izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković kazala je juče nakon neuspjelih pregovora da iza dijela štrajkača stoje elementi organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države, te pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju.

Kaluđerović: Željeznica zaustavljena četiri dana, Vlada o tome nema kad da priča

Pregovori predstavnika radnika i menadžmenta Željezničke infrastrukture (ŽICG) završeni su nakon više od sedam sati bez dogovora, potrvrdila je za Dan nakon sastanka direktorica ŽICG Marina Bošković.
Ona je pozvala policiju i tužilaštvo da u skladu sa zakonom preduzme aktivnosti u pravcu deblokade željezničkog saobraćaja.&nbsp;
Bošković je, kako prenosi Dan, optužila radnike koji štrajkuju da podrivaju državu i pozvala one koji žele da zadrže posao da potpišu ponuđene ugovore. Ona je pojasnila da su menadžment, sindikati i Ministarstvo saobraćaja pristali da se plate uvećaju, da bi otpravnik vozova sa srednjom školom i godinu staža imao zaradu od hiljadu do 1.160 eura. Naglasila je da bi oni sa 15 godina staža, imali platu između 1.045 i 1.208 eura, zavisno od mjeseca. 
 
Predsjednik sinidikata radnika ŽICG Marko Cacović je kazao da su zaposleni tražili povećanje zarada koje nije u skladu sa zakonom.&nbsp;
 
- Tražili su uvećanje koeficijenta i zarada za 30 odsto i povećanje cijene noćnog rada sa 40 na 50 odsto, što smo prihvatili, međutim tražili su dodatnih 20 do 25 odsto odsto povećanja što nismo mogli da prihvatimo- kazao je on. 

On je rekao da ŽICG već preduzima korake kako bi obezbijedili radnike za nesmetano funkcionisanje željeznice. 

Ranije danas, iz Novog sindikata ŽICG Danu su nezvanično kazali da je menadžment zaposolenima tri puta davao ponudu u vezi povećanja zarada, ali ih radnici za sada nisu prihvatili.
Nezvanično, otpravnicima vozova koji su obustavili rad u petak, kad je zaustavljen željeznički saobraćaj u državi kao i međunarodni saobraćaj, ponuđeno je uvećanje zarada od 20 odsto.
Pregovorima su prisustvovali i predstavnici Ministarstva saobraćaja.
Podsjećamo, grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera, stupila je u petak u štrajk, zbog, kako su naveli, veoma niskih plata. Oni su tražili sastanak sa menadžmentom kako bi razgovarali o poboljšanju uslova rada.

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

Treći dan zaredom traje blokada željezničkog saobraćaja zbog obustave rada nezadovoljne grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji traže bolje uslove. Kako kažu, niko im se iz menadžmenta nije direktno obratio, dobili su samo dopis u kojem ih pozivaju da puste saobraćaj, te onda počnu pregovore. Manjinski akcionari upozoravaju da je blokadom nanesena ogromna šteta privredi i društvu. Od nadležnih traže da sankcionišu sve učesniske obustave, jer rade protivzakonito i ugrožavaju interese kompanije i akcionara. Iz Montekarga poručuju da zbog blokade kasni isporuka robe, te da će doći i do kašnjenja brodova, što će dovesti do milionske štete. Putnici iz međunarodnog voza Beograd - Bar, čiji su automobili danima bili zarobljeni u vagonima na željezničkoj stanici u Podgorici zbog obustave rada, danas su ih najzad preuzeli. Iako menadžment Željezničke infrastrukture nije omogućio saobraćanje voza do Bara, koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali su istovar vozila.&nbsp; Putnici su za Televiziju E istakli da su nezadovoljni, jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor. <h2>ANKETA</h2> "Htjeli smo ljetovanje na primorju, a dobili smo ljetovanje u Podgorici evo treći dan. Tako da, očekujemo da se ova situacija riješi, da dobijemo naše vozilo, unutra su nam lične stvari. Konfiskovano nam je vozilo, oduzeta imovina, evo treći dan, bez osnovnih ličnih stvari kako bismo mogli da započnemo naše ljetovanje. Godinu čekamo ovaj odmor i evo treći dan smo odmora bez, na golom asfaltu u Podgorici."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa "> </figure>  "Smijem se od muke. Treći dan sam ovdje, a još nisam pipnuo more. Nikad više na voz neću da stavim auto, anti-reklama totalna. Prvi dan smo sjedeli ovdje do devet uveče u nadi da ćemo dobiti svoj auto, da nam neće biti otuđen."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Juče sam dolazila u Podgoricu da uzmemo stvari. Juče su nam otvorili za stvari, znači dva dana smo bili bez ičega što se tiče garderobe. Juče sam došla po stvari, vratila se, da bi danas javili da može auto da se preuzme. Bili smo u Šušnju i sad smo došli. Sve ove dane smo išli taksijem, šta ćemo, ne možemo drugačije."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8" data-rendition-name="original" width="1917" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Znamo kako je boriti se protiv korupcije i mi isto kroz to prolazimo, tako da nismo protiv, samo neka „pumpaju“ i neka blokiraju. Ali, stvarno, da nemaju rampu u glavnom gradu, da imaju jednu rampu, Željeznica u cijeloj Crnoj Gori, malo je nevjerovatno. Tako da, da, mi smo tri dana bez stvari, u kolima su nam ostale stvari."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  &nbsp;

Treći dan blokade željezničkog prevoza, putnici nezadovoljni jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor

Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG) otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.
U saopštenju koje su dostavili medijima navodi se da su upravo zaposleni glavna karika u željezničkom sistemu, te da bez njihovog rada ne bi bilo ni putničkog ni teretnog saobraćaja.
Oni su optužili menadžment da svojim opstrukcijama, ignorisanjem i manipulacijama ugrožava funkcionisanje sistema i dovodi do kolapsa u pružanju usluga, prenosi portal RTCG.
Radnici su podsjetili da su 22. avgusta od devet sati, obustavili rad, jer su iscrpili sve druge načine da ukažu na probleme. Na peronu je bilo oko 50 zaposlenih, ali niko iz menadžmenta nije došao da razgovara s njima.
Umjesto toga, u 16 sati i 50 minuta zaposlenima je dostavljen dopis sa ultimatumom da se prvo pokrene saobraćaj, a tek potom razgovara. Menadžment je potom, kako tvrde radnici, napustio zgradu i otišao kući.
- Mi nijesmo postavili nikakav ultimatum. Naše jedino traženje je razgovor - poručili su zaposleni i naglasili da poslodavac, prema Zakonu o radu i međunarodnim konvencijama, ima obavezu da pregovara sa zaposlenima.
Radnici kritikuju i činjenicu da menadžment, kako tvrde, konstantno targetira pojedince i pokušava ih politički diskreditovati, dok je obustava rada zajednički stav svih 85 zaposlenih.
- Priča o političkoj opstrukciji je čista izmišljotina i pokušaj lične diskreditacije - navodi se u saopštenju.
Zaposleni su dodali da menadžment nije poštovao zakonske obaveze i da bi problemi mogli biti riješeni za sat vremena da je došlo do dijaloga. Takođe, demantuju tvrdnje o „ograničenom budžetu“ i navode da postoji finansijsko i pravno rješenje: naplata dugova drugih željezničkih preduzeća prema ŽICG, čak i u mjesečnim ratama.
- Zbog ovakvog neodgovornog i nezakonitog ponašanja štetu trpe zaposleni, putnici i cijela privreda. Menadžeri svojim postupcima urušavaju sistem i krše osnovna radna i socijalna prava zaposlenih - zaključili su radnici i traže dijalog, poštovanje prava i ono što im po zakonu pripada.

Zaposleni u ŽICG demantuju menadžment o navodnoj političkoj opstrukciji

Iz Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore saopšteno je da su održali hitan sastanak zbog blokade željezničkog saobraćaja, te da su jednoglasno pružili podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora - naveli su oni u saopštenju.
Odbor direktora, kažu oni, poziva zaposlene koji su potpisali „obustavu rada“ da omoguće normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi za konstruktivne razgovore.
Podsjećamo, blokada željezničkog saobraćaja je počela jutros u devet sati - usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.

Odbor direktora ŽICG održao hitan sastanak: Bošković podrška za rješavanje situacije, zaposleni da omoguće normalno odvijanje saobraćaja

Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu - poručili su iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) nakon što su njihovi zaposleni najavili obustavu saobraćaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fzaposleni-u-zicg-upozoravaju-ako-nas-vlast-ignorise-slijedi-obustava-saobracaja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni kažu da je njihov menadžment prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i da je apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor bio prihvaćen, te da tekstovi koji su se pojavili u medijima obiluju neistinama.&nbsp; - Neprihvatljivo je predstavljanje pojedinca kao „najvažnijeg“ kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove - ukupno 800 zaposlenih - naveli su oni. Kažu da zarade otpravnika vozova iznose od 730 do 987 eura, u zavisnosti od radnog staža. - Platne liste sa zaradom 788 EUR Sl1, i sa 34 godina radnog staža sa 987 EUR Sl2, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne - od 600 EUR. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima - naveli su u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e" data-rendition-name="original" width="2861" height="3168" loading="lazy" alt="platne liste ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Mladi inženjeri, kažu, primaju do 860 eura. - Da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u ovom Društvu i ko je u nepovoljnijem položaju, navešćemo i da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808 EUR, 816 EUR, 860 EUR – platne liste Sl 6,7 i 8. Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 EUR. To demantuje platna lista OV za 2013. godinu – 425 EUR, a za 2019. godinu – 481 EUR, što znači da im je današnja zarada približno 100 odsto uvećana - kažu u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e" data-rendition-name="original" width="1280" height="823" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Novim predlogom izmjena KU predviđeno je, ističu oni, uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima ID kojima je povećanje 16 odsto. - Te bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 eura, u mjesecima sa praznicima i znatno više - dodali su u ŽICG. Cijene i da se obustava saobraćaja ranije ni smjela ni pomenuti. - Nažalost, za sve što se dešavalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nijesu smjeli oglašavati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nijesu smjeli ni pomenuti. Nas optužuje i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, što takođe treba adresirati bivšim rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to – Sl2. Da je neistina da OV masovno napuštaju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima još zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos. Na kraju, sa pravom postavljamo pitanje koliko je ozbiljna ova najava (medijska) štrajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nisu ispoštovane - naveli su u ŽICG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0" data-rendition-name="original" width="2853" height="3190" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Dopis, navode oni, nije potpisan - niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u štrajk. - Dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nijesu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu - dodaju u ŽICG. Svi koji budu učestvovali u, kako su kazali, nezakonitom postupanju treba, poručuju u ŽICG, da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu. - Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je Budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih - naveli su oni. Poručili su da rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih. - Ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve - zaključili su oni.

ŽICG: Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju će snositi posljedice

Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopšteno je da su otpravnici vozova, TK dispečeri i saobraćajni dispečeri izrazili nezadovoljstvo zbog višegodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva od strane rukovodstva ŽICG i Ministarstva saobraćaja. U saopštenju navode da su njihova egzistencija, dostojanstvo i profesionalni integritet ugroženi, te da im je strpljenje iscrpljeno.
Radnici poručuju da će, ukoliko njihovi zahtjevi do petka, 22. avgusta u 9:00 časova, ne budu prihvaćeni, sprovesti potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama: Beograd–Bar, Podgorica–Nikšić i Podgorica–Bajze. U obustavi će učestvovati ukupno 84 radnika.
„Naše zarade iznose svega 680 do 800 eura, uključujući noćni rad i 35 godina staža. To su najniže plate u Crnoj Gori, iako upravo mi snosimo ključnu odgovornost za odvijanje i bezbjednost željezničkog saobraćaja“, naveli su u saopštenju i dostavili platne liste kao dokaz, a ne prazne riječi.
Prema njihovim riječima, ovakva diskriminacija dovela je do toga da su otpravnici i dispečeri postali deficitaran kadar.
- Ljudi masovno napuštaju posao, a ukrsnice Kos i Trebaljevo zatvorene su upravo zbog nedostatka radnika. Rukovodstvo ŽICG i Ministarstvo saobraćaja uporno ćute. Javni su vidjeli dopis dva reprezentativna sindikata, koji brane rukovodstvo i napadaju naše medijske istupe bez ikakvog argumenta. To pokazuje da ti sindikati više ne zastupaju interese radnika, već isključivo rukovodstva. Pokušaj da nas 80 radnika predstave kao ‘manjinu’ je uvredljiv i ponižavajući. Ovdje se radi o ljudima koji nose ključnu odgovornost za bezbjednost saobraćaja, koji imaju svoje porodice i svoj posao obavljaju časno, pošteno i odgovorno - naglašavaju.
Radnici podsjećaju da su im zarade između 2009. i 2019. smanjene dva puta, ukupno za 30%, uz saglasnost sindikata koji, kako tvrde, i tada i danas funkcionišu kao produžena ruka rukovodstva.
- Ta nepravda nikada nije ispravljena. U tom periodu zarađivali smo 600–700 eura, dok je minimalna plata bila 192 eura. Danas, i pored višestruko veće minimalne zarade, i dalje radimo za gotovo iste iznose. Ukinut nam je beneficirani radni staž i status službenog lica. Prekovremeni sati nam se ne plaćaju, što je direktno kršenje Zakona o radu. Prema izmjenama kolektivnog ugovora naši koeficijenti rastu sa 6,12 na 7,34, a dodatak sa 14% na 15%, što znači povećanje plata od svega 80–100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu za 200–450 eura - naveli su u saopštenju.
Radnici poručuju da njihova odluka nije prijetnja, već posljednje sredstvo da ih nadležni konačno čuju.&nbsp;
- Spremni smo da branimo svoje dostojanstvo i egzistenciju do kraja, pa i po cijenu otkaza. Do današnjeg dana rukovodstvo ŽICG nije uputilo nijedan odgovor na naše molbe i zahtjeve - zaključuju otpravnici i dispečeri.

Zaposleni u ŽICG daju rok do petka za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom obustava saobraćaja na ključnim prugama

Povodom informacija koje su prethodnih dana objavljene u medijima od strane grupe zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera), reprezentativni sindikati ovog preduzeća uputili su saopštenje javnosti.
Kako navode, reprezentativni sindikati ŽICG su još krajem 2024. godine pokrenuli inicijativu za izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, sa posebnim akcentom na povećanje zarada zaposlenih u Društvu.
- Kao jedini ovlašćeni reprezentativni sindikati, koji predstavljaju veliku većinu zaposlenih, u prethodnom periodu kroz aktivne i konstruktivne pregovore sa poslodavcem stigli smo do završne faze izrade Kolektivnog ugovora. Njime se težilo da se pronađe pravedno i održivo rješenje kojim bi benefiti i povećanje zarada obuhvatili sve zaposlene, u skladu sa raspoloživim sredstvima - navodi se u saopštenju.
Dodaju da natpisi koji se pojavljuju u medijima, a koje je dostavio jedan zaposleni, ne odražavaju stavove sindikata, već predstavljaju, kako ističu, „vid opstrukcije dijela zaposlenih sa kojima se menadžment na čelu sa izvršnom direktoricom Marinom Bošković duži period susreće“.
-- Naše mišljenje je da su u pitanju paušalne i neargumentovane izjave i nerealni zahtjevi - poručuju sindikati.
Ističu i da je u saradnji sa aktuelnim menadžmentom postignut značajan napredak u unapređenju socijalnog dijaloga, kao i da su poboljšani uslovi rada zaposlenih, pravično nagrađivanje rada, zaštita na radu i organizaciona struktura preduzeća.

Sindikat ŽICG: Nećemo podržati nerealne zahtjeve manjeg broja zaposlenih

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju uvoznih carina na brazilske prehrambene proizvode, uključujući govedinu, kafu, kakao i voće.
Te namirnice bile su pogođene carinama od 40 odsto uvedenim u julu, saopštila je Bijela kuća.
Uredba će uticati na brazilski uvoz od 13. novembra nadalje i može da zahtijeva povrat carina naplaćenih na tu robu dok su se carine još naplaćivale, prema tekstu naredbe koju je objavila Bijela kuća, prenosi B92.
&nbsp;Inače, Sjedinjene Američke Države (SAD) je carine ljetos uvela da kazni Brazil zbog kaznenog progona njegovog bivšeg predsjednika i Trampovog saveznika Žaira Bolsonara.
&nbsp;Ovaj potez SAD dolazi nakon slične naredbe administracije od prošlog petka o ukidanju carina na nekoliko poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, s obzirom na to da je zbog nekih carina došlo do rasta cijena hrane u Americi.
Brazil isporučuje oko trećinu ukupnog izvoza kafe u Sjedinjene Države, čiji su stanovnici ujedno i najveći svjetski konzumenti.
U posljednje vreme postao je važan dobavljač govedine, posebno one vrste koja se koristi za proizvodnju hamburgera.
Maloprodajne cijene kafe u SAD-u porasle su ove godine čak 40 odsto - zbog carina, ali i zbog slabije proizvodnje te biljne kulture.&nbsp;

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Podaci američkog statističkog ureda (BLS) pokazali su na rast broja zaposlenih u septembru od 119 hiljada.
&nbsp;To je najveći rast broja radnih mjesta u posljednjih pet mjeseci, predvođen rastom zaposlenosti u zdravstvu, prenosi SEEbiz.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, gubici radnih mjesta zabilježeni su u transportu i skladištenju.&nbsp;
&nbsp;Izvještaj o zapošljavanju za septembar prvobitno je bio planiran za objavu 3. oktobra, ali je odgođen zbog shutdowna američke vlade.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, stopa nezaposlenosti je porasla na 4,4 odsto u septembru sa 4,3 odsto u avgustu, dosegnuvši najviši nivo od oktobra 2021.
&nbsp;Ovo će biti posljednji podatak o nezaposlenosti dostupan prije sjednice američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) u decembru, budući da je BLS saopštio da izvještaj o zapošljavanju za oktobar neće sadržavati stopu nezaposlenosti zbog nedostatka prikupljenih podataka tokom obustave rada savezne vlade.

Solidan rast zaposlenosti u SAD-u

&nbsp;Utakmicama 16. kola sjutra će, nakon dvonedjeljne pauze, biti nastavljeno takmičenje u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi.&nbsp;
Kolo će obilježiti međusobni dueli četiri vodeća tima.
Vodeća Sutjeska ugostiće u 18 sati u Nikšiću trećeplasirani Dečić, dok će četvrtoplasirana Budućnost, četiri sata ranije na Gradskom stadionu, igrati sa drugoplasiranim Mornarom.
Bokelj i Arsenal sastaće se u 13 sati u Kotoru, Petrovac će 30 minuta kasnije ugostiti Jedinstvo, dok će se u 14 u Beranama rivali biti Jezero i Mladost.&nbsp;

MPCFL: Danas utakmice 16. kola

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: zicg