Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Italiju će tokom zimske sezone posjetiti 14,4 miliona stranih turista, 21,1 odsto više nego prošle godine, navodi se u objavljenoj prognozi instituta Demoskopika.
Prema očekivanjima, strani turisti će tokom zime ostvariti oko 52 miliona noćenja u Italiji, što je povećanje od skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, prenose Nezavisne novine.
Procjenjuje se da će ukupno 29,7 miliona turista, stranih i domaćih, putovati po Italiji ove zime i ostvariti 93 miliona noćenja.
Ako se projekcije ostvare, ukupan broj turista će porasti 8,2 odsto međugodišnje, a broj noćenja 14,3 odsto.
Rast turizma donosi i veće prihode, tako da bi direktna potrošnja turista u Italiji trebalo da poraste 9,1 odsto međugodišnje na 14,8 milijardi EUR.
Analitičari su naveli da takav trend može da dodatno stimuliše italijansku ekonomiju, posebno sektore ugostiteljstva, smještaja i transporta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

Povoljne vremenske prilike i značajne količine snijega ovog vikenda su privukle veliki broj posjetilaca na Bjelasicu i ski centar Kolašin 1600. Kako lokalno stanovništvo, tako i mnogobrojni gosti iz drugih gradova Crne Gore i regiona uživali su u skijanju, sankanju, bordanju, vožnji žičarom, ali i bogatoj gastro ponudi restorana Troglava. Ski centar je posjetila i ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je ukazala da Skijališta Crne Gore imaju podršku Vlade Crne Gore. Zadovoljstvo zbog dobre posjećenosti i kvalitetnog početka sezone izrazio je izvršni direktor Skijališta Crne Gore, Đuro Milošević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106080140_1c16dc4ffeece2567c0ce8ae3528d79ea2475feab9b33a2fca58ea6312b27239.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106080140_1c16dc4ffeece2567c0ce8ae3528d79ea2475feab9b33a2fca58ea6312b27239" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"></figure>  - Ovdje vlada prava zimska idila, puno je skijaša, vrijeme je fenomenalno, sve funkcioniše kako treba na zadovoljstvo nas zaposlenih i posjetilaca. Desetak dana otkako smo otvorili skijašku sezonu postižemo izvanredne rezultate. Najviše gostiju nam je iz Crne Gore, ali po brojnosti ne zaostaju gosti iz Albanije, Srbije, Bosne, Hrvatske, a takođe imamo goste iz Rusije i Ukrajine. Ljubitelji skijanja su se očigledno uželjeli Bjelasice. Posljednjih deset dana parametar su jedne dobre sezone i nadam se da ćemo i sa nastavkom veoma brzo riješiti sve finansijske probleme i da ćemo napraviti jednu stabilnu osnovu za funkcionisanje tokom 2025. godine - naveo je Milošević. Milošević je istakao da je prethodna zimska sezona za Skijališta Crne Gore bila veoma izazovna jer je protekla bez ijednog skijaškog dana. - Više smo prometa u samom ski centru ostvarili za posljednjih deset dana decembra, nego za ostalih 355 dana prethodne godine. Uspjeli smo da isplatimo 12 neto zarada. Nažalost, samo četiri smo zaradili na samom ski centru što nam je osnovni izvor prihoda, Vlada nam je pomogla za četiri neto zarade, a još četiri neto zarade su ostvarene kroz aktivnosti komercijalno-marketinškog sektora - saopštio je Milošević. Podsjetio je da posjetioci trenutno mogu uživati u vožnji žičarom K8 i svim stazama u okviru te žičare, te najavio da će dva ski lifta od narednih dana biti u funkciji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106080140_18937273e46dbf003e26f5a5ab1a303ab0ab8ca5caffcbfaa78fd477a85b06eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106080140_18937273e46dbf003e26f5a5ab1a303ab0ab8ca5caffcbfaa78fd477a85b06eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"></figure>  Uprkos svim naporima Skijališta Crne Gore da ova zimska sezona protekne u najboljem redu i da posjetioci uživaju u svim pogodnostima ski centra Kolašin 1600, Milošević ukazuje da im problem sa žičarom K7 otežava funkcionisanje. - To je problem koji nije do nas. Privatni investitor je sa svojim radovima ugrozio stub žičare K7. Mi smo preduzeli sve što je bilo do nas – pratili smo radove, na vrijeme smo intervenisali kod svih institucija, angažovali smo stručnjake iz Dopelmajera koji su stub žičare vratili u prvobitni položaj, angažovali smo geometra koji je tokom septembra mjeseca snimio trenutno stanje. Od Uprave za kapitalne projekte smo sa zakašnjenjem dobili geodetski snimak pređašnjeg stanja, te smo angažovanjem vještaka građevinske stuke utvrdili da zemljište oko stuba nije stabilno, pa žičara K7 još ne može da se da na korištenje. Ako budemo prinuđeni, pokrenućemo postupak nadoknade štete. Ovo je na štetu kako zaposlenih u skijalištu, tako i grada Kolašina, Crne Gore i turističke privrede, ali i skijaša koji bi inače uživali u 21 kilometru staza - poručio je direktor Skijališta Crne Gore. Milošević ističe da se nadam brzom rješenju ovog problema, te poziva sve da posjete ski centar Kolašin 1600 i uživaju u svemu što ova obećavajuća zimska sezona donosi.

Milošević: Posljednjih deset dana parametar su dobre zimske sezone

Na Žabljaku je juče otvorena zimska turistička sezona, a počela je sa radom i žičara i sezona skijanja.
Turistička organizacija Žabljak u saradnji sa Centrom za kulturu i Opštinom Žabljak upriličila je manifestaciju “Dani durmitorskih proizvoda” I besplatnu degustaciju hrane i pića za sve posjetioce.
Direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović zadovoljan je kako je protekla manifestacija otvaranja sezone, dodajući da su pripremili zanimljiv kalendar dešavanja za naredni period.
- Ove godine, prvi put, nabavljene su kućice za bazar koji će trajati naredna tri mjeseca, biće otvoreno klizalište, dok se u januaru planiraju manifestacije "Dani na krpljama" i "Dani nordiskog skijanja" - kaže Abazović.
On je podsjetio da je sezona prošle godine izostala zbog nedostatka snijega, ali da ove godine imaju sve uslove za uspješnu sezonu.
- Snijega ima dovoljno i prognoze ukazuju na to da će ga ove godine biti. Zadovoljni smo brojem gostiju koji trenutno borave u gradu, kao i najavama za novogodišnje praznike i zimske mjesece. Ukoliko snijega bude dovoljno očekujem uspješnu sezonu - rekao je Abazović.
Otvaranju sezone prisustvovala je i ministarka turizma Simonida Kordić koja je tom prilikom pustila u rad Ski poligon za obuku skijaša početnika.
Ova investicija, zajedno sa sredstvima obezbijeđenim za prvu fazu vještačkog osnježavanja, predstavlja prvo ulaganje na ovom državnom skijalištu nakon dužeg perioda.
Kordić je sa Žabljaka poručila da su ovakve konkretne aktivnosti pokazatelj posvećenosti Ministarstva turizma modernizaciji i unapređenju instrastrukture i ponude na ovom tradicionalnom skijalištu.
- Žabljak, sa svojom jedinstvenom prirodom i ogromnim potencijalima, zaslužuje našu punu pažnju i podršku. Ovo je samo početak naših napora da ovu destinaciju učinimo još atraktivnijom za domaće i strane turiste. Podsjetiću da smo prethodno iz sopstvenih sredstava obezbijedili i sredstva za prvu fazu vještačkog osnježavanja na skijalištu Savin kuk, čime smo omogućili stabilnije i kvalitetnije uslove za skijanje i dodatno osigurali da Žabljak, uprkos izazovima koje donose klimatske promjene, postane i ostane pouzdana zimska destinacija - poručila je Kordić.

Počela sezona na Žabljaku: Otvoren bazar, u ponudi i klizalište

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Tag: zimska-turisticka-sezona