Da je proces srozavanja svih kriterija i bezočnog izrugivanja zakonima ove države uveliko uzeo maha, demonstrirali su nam sinoć na Gradskoj televiziji Mandićevi protivzakoniti laureati Trinaestojulske nagrade, kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Nakon što je prethodnih dana jasno utvrđeno da je žiri prekršio Zakon o državnim nagradama dodjeljujući tri nagrade autorima iz iste oblasti, iako zakon izričito navodi da je za jednu oblast godišnje moguće dodijeliti samo jednu, nakon što je umjetnik svjetskog renomea Miloš Karadaglić odbio primiti nagradu u ovim okolnostima te nakon što je utvrđeno da je Bećir Vuković nagrađen za knjigu koja ne postoji u bibliotečkim bazama, u PEN centru kažu da je nastavljeno brutalno srozavanje najznačajnije državne nagrade nastupom Vukovića i trećeg laureata, grafičara Velja Stanišića na Gradskoj televiziji.
- Da je Bećir Vuković antipod svemu što simbolizuje Trinaestojulska nagrada, znalo se i od ranije, no da je riječ o osobi koja se po svaku cijenu spremna upuštiti u najprljavije prevare kako bi se domogla nagrade, uvjerili smo se sinoć. Vuković je, naime, ustvrdio da njegova knjiga ipak ima CIP i da je registrovana u bibliotečkoj bazi Narodne biblioteke Srbije. U toj se bazi, međutim, nalazi podatak da primjerci knjige ne postoje ni u jednoj biblioteci, a pedantnim istraživanjem Jelene Šušanj utvrđeno je da je CIP Narodne biblioteke Srbije falsifikovan prije svega nekoliko dana kako bi Vukovićevim muljanjima pribavio prividni legitimitet - navedeno je u saopštenju PEN centra.
Dodaju da nastup na Gradskoj televiziji nije ogolio samo Vukovićeve sramne mahinacije, već je, kako ističu, ukazao i na društveno neprihvatljive svjetonazore drugoga laureata – Velja Stanišića.
- U klasičnom repertoaru govora mržnje Stanišić je pokušao uniziti značaj umjetničkog djela Miloša Karadaglića posežući i za klasično rasističkom argumentacijom, nazivajući Karadaglićev visoko moralni gest – ciganjenjem. Nakon što se crnogorska javnost imala prilike neposredno uvjeriti u to koje vrijednosti baštine i na što su sve spremni Mandićevi laureati, jasnije je nego ikad da je reakcija građanske javnosti neophodna da bi se spriječilo dalje degradiranje najznačajnije državne nagrade i unižavanje dostojanstva imena koje reprezentuje - kažu u PEN centru.
Ukoliko Skupština Crne Gore hitno ne načini jedini zakoniti potez i poništi protivzakonitu odluku žirija, PEN centar će poziva građane da u skladu sa svojim ustavnim pravima iskažu večeras u 19:30 ispred Vile Gorica svoje nepristajanje na fašizaciju koje, kako kažu, ovakvim svojim postupanjem i ovakvim svojim laureatima Skupština Crne Gore nameće kao društvenu normu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

PEN centar: Vukovićeve sramne mahinacije i društveno neprihvatljivi svjetonazori Stanišića

Knjiga „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, niti postoji ijedan njen primjerak u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove. Pored pitanja kako je negatoru svega crnogorskog i poborniku četničkog pokreta moglo pripasti najveće državno priznanje i kako je Žiri odlučio da sva tri laureata budu iz iste oblasti (kultura i umjetnost), iako je nagrada predviđena za još dvije oblasti, postavlja se dodatno - da li je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji?! <h2>Neidentifikovano djelo</h2> - Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli: gitaristi Milošu Karadagliću, za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“; Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“; grafičaru Velju Stanišiću, za autorsku izložbu „Evolucija“ - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija 2. jula.&nbsp; To je zasad jedini trag koji ukazuje na postojanje Vukovićevog djela pod tim naslovom. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo Benjamina Isovića. Nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121" data-rendition-name="original" width="1625" height="867" loading="lazy" alt="Evidencija COBBIS-a"> <figcaption>Evidencija COBBIS-a(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar. - Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar. Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp; - Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281" data-rendition-name="original" width="1007" height="570" loading="lazy" alt="Dragica Lompar"> <figcaption>Dragica Lompar(Photo: ZUNS)</figcaption> </figure>  <h2>Niz pitanja</h2> Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da potvrdi, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije. - Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala nam je Lompar. Zato se nameće još jedno logično pitanje - ukoliko ovo djelo postoji u nekom obliku, a pravila za dodjelu Trianestojulske nagrade nalažu da nagrađeni pojedinci i njihovo djelo doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, zbog čega knjiga nije zvanično prijavljena, evidentirana i dostupna javnosti kroz institucionalne i bibliotečke kanale. Nejasno je i da li je Žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa. Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela. <h2>Muk Mandića</h2> U međuvremenu, crnogorska stučna javnost i opozicione partije traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti. Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjići da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama. I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč pozvala je juče predsjednika Skupštine Andriju Mandića da ne ulazi u protivzakonitu zonu i da odmah pozove članove Žirija da ponište odluku. Reakcije prvog čovjeka parlamenta još nema, osim što je za 8. jul najavio svečani prijem povodom Dana državnosti i ceremoniju dodjele Trinaestojulske nagrade. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za nagradu, poručio je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko Žiri ne prizna da je prekršio Zakon o državanim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima. U Ministarstvu kulture i medija muk. Ne oglašavaju se. Čekaju da „oluja“ prođe. Ipak, biće da je nešto drugo. Bećir Vuković je promoter ideologije koja je iznjedrila i aktuelnu ministarku Tamaru Vujović. I tako je najveće crnogorsko državno priznanje još jednom brutalno oskrnavljeno, ne samo imenom i djelom onoga kome je dodijeljeno, nego i bahatim gaženjem preciznih zakonskih procedura, a zarad trulog kompromisa. Neprihvatljiv je princip da se na ovakav način „mire“ podjele u našem društvu i podlo izjednačavaju antifašizam i zagovornici ideologije koja je čvrsto stajala uz fašizam. Članovi Žirija koji su glasali protiv ili bili uzdržani, ako se nijesu povukli kada je trebalo, morali bi to da urade sada. Žalosno je što je jedan vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić doveden u poziciju da se neprihvatljivim ponašanjem Žirija na neki način kalja i njegovo veliko ime.&nbsp;

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković kazao je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da su prekršili Zakon o državnim nagradama i ne budu ponovo odlučivali o lareatima.
Hajduković uputio je otvoreno pismo žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog kršenja Zakona o državnim nagradama Crne Gore, jer su u jednoj oblasti nagradili više od jednog kandidata.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković u obraćanju žiriju.
Međutim, podsjeća on, zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je Hajduković.

Hajduković: Žiri da prizna grubo kršenje zakona, u suprotnom pokrenuću postupak pred Upravnim sudom

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Jedan od članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, reditelj Danilo Marunović, već je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, pokazuje Zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid. Kako stoji u ovom dokumentu, Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio “nesaglasnost sa forumlacijom člana 24 Nacrta Poslovnika o radu Žirija i neophodnost da se usaglasi metodolgija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojuslke nagrade za 2025. godine”. - Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice. Na isti propust ukazalo je danas I Udruženje pravnika Crne Gore koje je istaklo da su ove godine sve tri nagrade dodijeljene za istu oblast te da je ponavljanje glasanja jedini put da se izbjegne devastacija državnog priznanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702160728_47845bfb4abbe036fc41c59af4b5dba6841e1a5d7102dcb869ef19b047b99845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250702160728_47845bfb4abbe036fc41c59af4b5dba6841e1a5d7102dcb869ef19b047b99845" data-rendition-name="original" width="1600" height="914" loading="lazy" alt="dopis"></figure>

Dodjela Trinaestojulske nagrade: Marunović na prvoj sjednici žirija ukazao na kršenje Zakona i izuzeo mišljenje

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč zatražila je da se poništi odluka žirija o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, poručujući da će njena partija, ukoliko se vrati na vlast, oduzeti priznanja svakome ko je na šovinizmu i nacionalnoj mržnji zavrijedio državna priznanja.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milošu Karadagliću i grafičaru Velju Stanišiću.
Vuković Kuč je na konferenciji za medije rekla da je nagrada Bećiru Vukoviću institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu.
- Obraćam se građanima Crne Gore, antifašističkoj zajednici, NVO, evropskim partnerima i svim medijima koji baštine vrijednosti demokratije i slobode da se ujedinimo u očuvanju supstance našeg društva, da zajedno odbranimo Crnu Goru od revizionizma i nacionalizma koje joj nameće njena vlast - rekla je Vuković Kuč.
Ona je dodala da je Trinaestojulska nagrada postala dio folklora crnogorskog režima, koji je banalizovao i obezvrijedio kad je 2021. godine na čelo žirija za njenu dodjelu delegirao Bećira Vukovića.&nbsp;
- Bio je to skandal i nedopustivi čin ruganja partizanskom, naroodnoslobodilačkom pokretu koji je iznio Trinaestojulski ustanak i dao mu za sva vremena antifašistički pečat - istakla je Vuković Kuč.
Da je ova vlast anticrnogorska, to se, napominje ona, svakim danom pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.&nbsp;
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor. Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce, biće nagrađen i odlikovan - ocijenila je poslanica DPS-a.
Ona je istakla da je Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije.
- Dakle, poklonik fašizma. Za njega je Mihailović “vođa trećeg srpskog ustanka”, a poslije četnika, prema njegovom mišljenju, nema gospode - navela je ona.
Podsjeća da su se iste poruke u vladajućem narativu čule povodom Pavla Đurišića, ratnog zločinca poznatog po etničkom čišćenju i Crne Gore, zbog čega je u nedavno izglasanoj Rezoluciji EP za Crnu Goru osuđena glorifikacija ratnih zločinaca i politički revizionizam koji se sprovodi u društvu.
- Nagrada Bećiru Vukoviću je institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu. Bećir Vuković je nacionalista i šovinista koji je negirajući crnogorsku naciju i državu Crnu Goru zaslužio naklonost ove vlasti. On je njen simbol. Vuković je samo smjelo ispisivao i kazivao što su oni mislili - naglasila je Vuković.
Država koja je za Vukovića “istorijska ironija” i Crnogorci “nedonoščad Kominterne” danas djeluje, kako je rekla, baš takva kakvom je on opisao.&nbsp;
- Samo u ironiji od države ministarka kulture može čestitati bilo kakva dostignuća čovjeku koji ih nema i misliti da se jednim velikim nagrađenim imenom može sakriti i opravdati bruka koja zaslužuje prezir i reakciju cijele društvene zajednice - naglasila je Vuković.
Vukovićev stav prema NATO-u kao prema paklu, gdje vladaju divljaštvo, sodoma, blud, droga, prostitucija, sigurno je, ističe ona, jedan od motiva ove vladajuće većine da ga nagradi najvećim državnim dostignućem.&nbsp;
- Evropski, nema što! Zbog svega navedenog tražimo da se poništi odluka žirija. I najavljujemo da ćemo, kad se vratimo na vlast, oduzeti priznanja svakome ko je na šovinizmu i nacionalnoj mržnji zavrijedio državna priznanja tokom ovog ludila nakon 30. avgusta 2020. godine - poručila je Vuković.

Vuković Kuč: Nagrada Bećiru Vukoviću institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu, poništiti odluku žirija

Advokati Gilejn Maksvel usprotivili su se traženoj objavi 90.000 stranica dokumenata vezanih za Džefrija Epstiina i Maksvel, tvrdeći da je zakon kojim se nalaže javno objavljivanje miliona dokumenata neustavan.
Njeni branioci su kasno u petak podnijeli podneske saveznom sudu u Njujorku kako bi pokušali blokirati objavu dokumenata iz građanske parnice za klevetu koju je prije deset godina, a koja je u međuvremenu okončana nagodbom, protiv Maksvel pokrenula preminula Epstinova žrtva Virdžinija Đufre. Ministarstvo pravde je nedavno od sudije zatražilo ukidanje mjera tajnosti na tim spisima.
Maksvelini advokati navode da je Ministarstvo pravde nepropisno došlo do tih dokumenata, koji su inače bili pod sudskim nalogom o tajnosti, tokom svoje krivične istrage protiv Maksvel. Kažu da papiri uključuju transkripte više od 30 iskaza svjedoka te privatne informacije o finansijskim i seksualnim pitanjima vezanim za Maksvel i druge osobe.
Dio građe iz jednogodišnje razmjene dokaza u toj parnici već je ranije objavljen po nalogu saveznog apelacionog suda.
Maksvelini pravni zastupnici tvrde da je zakon koji je Kongres usvojio u decembru, a kojim se nalaže objava miliona Epstinovih dokumenata, u suprotnosti s ustavnim načelom podjele vlasti.
- Kongres ne može, putem zakona, lišiti ovaj sud ovlasti ili ga osloboditi odgovornosti da štiti svoje spise od zloupotrebe. Činiti to znači kršiti podjelu vlasti - napisali su advokati Lora Meninger i Džefri Pagliuka, pozivajući se na zakon.
Dodaju da prema Ustavu i podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast.&nbsp;
- Ta vlast uključuje ovlaštenje da konačno i definitivno rješava predmete i sporove - naveli su.
Objavljivanje Epstinovih dokumenata iz krivičnih istraga, koje je počelo prije nekoliko sedmica, donijelo je nova otkrića o višedecenijskom seksualnom zlostavljanju žena i maloljetnica. Neke žrtve su se žalile da su njihova imena i lični podaci otkriveni u spisima, dok su imena njihovih zlostavljača zacrnjena.
Članovi Kongresa žale se da je javno objavljena tek oko polovina postojećih dokumenata, i to mnogi uz brojne redakcije, iako su zvaničnici Ministarstva pravde tvrdili da je sve objavljeno, osim dijela spisa koji ne može biti javno dostupan dok sudija ne da odobrenje.
Đufre je tvrdila da ju je Epstin seksualno eksploatisao i prosljeđivao drugim muškarcima, među kojima i bivšem princu Endru, koji je sada poznat kao Endru Mauntbaten-Vindzor. Ona ga je 2021. tužila, tvrdeći da su imali seksualne odnose kada je imala 17 godina.
On je negirao njene navode, a parnica je okončana nagodbom 2022. Prije nekoliko dana on je uhapšen i gotovo 11 sati zadržan u pritvoru pod sumnjom da je s Epstinom dijelio povjerljive informacije o trgovanju.
U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine sebi oduzela život, Đufre je napisala da su joj tužioci rekli kako je nisu uključili u optužnicu za seksualnu trgovinu protiv Maksvel jer nisu željeli da njene optužbe odvuku pažnju porote.
Maksvel (64) je u decembru 2021. proglašena krivom i osuđena na 20 godina zatvora. Epstin je 2019. godine izvršio samoubistvo u saveznom pritvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvor s niskim stepenom osiguranja u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim intervjuima s zamjenikom državnog tužioca Todom Blenšom.
Prije dvije sedmice odbila je odgovarati na pitanja članova Odbora za nadzor Predstavničkog doma tokom iskaza koji je dao putem videopoziva iz njenog zatvorskog kampa, iako je putem saopštenja svog advokata poručila da je "spremna govoriti potpuno i iskreno" ako dobije pomilovanje.

Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Nekoliko arapskih zemalja osudilo je u subotu izjave američkog ambasadora u Izraelu Majka Hakabija, koji je izjavio da bi bilo "sasvim u redu" da Izrael preuzme cijeli Bliski istok.
Saopštenja u kojima se oštro kritikuju ove opaske stigla su iz Palestine, Egipta, Jordana, kao i od Organizacije islamske saradnje (OIC) i Arapske lige.
Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je Hakabijeve izjave kao "neodgovorne, eskalirajuće i apsurdne".
- Zvanični portparol ministarstva, ambasador Fuad Al-Majali, odbacio je ove apsurdne i provokativne izjave koje predstavljaju kršenje diplomatskih normi, napad na suverenitet zemalja regiona, te flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da su Hakabijeve opaske, izrečene tokom intervjua u emisiji "The Tucker Carlson Show" u petak, u suprotnosti sa stavom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je odbacila aneksiju okupirane Zapadne obale.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je slične stavove, navodeći da ove izjave predstavljaju "eksplicitni poziv na ugrožavanje suvereniteta država". Dodali su da komentari takođe podržavaju izraelsko istrebljenje i raseljavanje Palestinaca, uz aneksiju međunarodno priznatih okupiranih teritorija.
Prema međunarodnom pravu, okupacionoj sili je zabranjeno prisvajanje zemlje na okupiranoj teritoriji. U saopštenju se pozivaju SAD da zauzmu "jasan i eksplicitan stav" povodom ovih izjava, za koje se navodi da "ne pomažu u ostvarivanju vizije predsjednika Trampa o trajnom miru na Bliskom istoku".
OIC je osudio izjave kao „jasan poziv na kršenje međunarodnog prava“, upozoravajući da će „ekstremistička ideološka retorika podstaći ekstremizam i ohrabriti [Izrael] da nastavi sa svojim ilegalnim mjerama“.
Arapska liga je naglasila da su Hakabijeve izjave „prekršile sve osnovne principe i utvrđene norme diplomatije, te da prkose logici i razumu“.

Arape unervozile izjave američkog ambasadora o širenju Izraela: Apsurdno je i provokativno

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Tag: ziri