Naučnik Dragan Hajduković pozvao je vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević, da najhitnije isprave ozbiljnu grešku koju su napravili odbijajući njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti.
Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukoviceva-tuzba-odbacena-dodjela-trinaestojulske-nagrade-nije-upravni-akt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer "odlukom o dodjeli "Trinaestojulske državne nagrade" za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“
- Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim, Zakon o Državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinastojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama - istakao je Hajduković.
Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, itekako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prthodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodljeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković.&nbsp;
Njihovo ćutanje poslije ukazivanja na grešku bilo bi, cijeni on, skandal.&nbsp;
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe ,i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade, čiji je dobitnik ove godine i negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković, brutalno je prekršio Zakon o državnim nagradama.
Na to su ukazali u crnogorskom PEN Centru ističući da taj Zakon jasno precizira da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“ - a da sva tri laureata godišnje nagrade za 2025. godinu dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
- Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“. Stavom 3 istoga člana propisano je da „u jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“ - citirali su Zakon u PEN Centru.
Izvjesno je, kako su istakli, da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i još jednom derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
Predsjednik žirija, inače, je Nikola Rakočević, a članovi Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
<h2>KAMPANJA „PREUMLJAVANJA“</h2>
U PEN Centru su, stoga, ocijenili da brutalnost kojom se sprovodi kampanja „preumljavanja“ - kako ovaj proces nazva promoter nacifašističkih zločinaca, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Joanikije Mićović - ogleda upravo i u djelovanju žirija za dodjelu najvišeg državnog priznanja koji je Skupština Crne Gore delegirala da obavi sramni posao.
- Taj je žiri bez zazora prekršio Zakon o državnim nagradama, što zahtijeva hitnu reakciju javnosti i nadležnih pravosudnih institucija - jasni su u PEN Centru.
Oni su pozvali predstavnike akademske javnosti i civilnog sektora, ali i političke predstavnike građana u Skupštini Crne Gore, te nadležne pravosudne ustanove da se suprotstave ovom eklatantnom primjeru izrugivanja zakonima i narušavanju dostojanstva države Crne Gore.
<h2>VRJEDNOSNI SUNOVRAT</h2>
Oni nijesu ostali nijemi na činjenicu da je negator svih vrijednosti koje simbolizuje Trinaesti jul - Bećir Vuković ove godine nagrađen. Decidni su da je takva odluka žirija skandalozna, te još jedan od primjera društvenog i vrjednosnog sunovrata u režiji crnogorskog režima.
- Ako su uslov za dodjelu nagrade „rezultati od izuzetnog značaja za Crnu Goru“, kako to propisuje Zakon o državnim nagradama, odlukom da Bećir Vuković dobije najznačajnije državno priznanje aktuelni režim šalje poruku da se vrijednosti koje u svom radu promoviše ovaj laureat - ksenofobija, islamofobija, kulturrasizam, anticrnogorstvo, slavljenje ratnih zločinaca, negiranje genocida i sl. - danas standardizovane kao „doprinos razvoju i afirmaciji Crne Gore“ - naveli su u PEN Centru.&nbsp;
To je, kažu, dakle neka nova Crna Gora na koju nas ćeraju da se naviknemo gušeći slobodu misli i govora, brutalno gazeći Ustav i zakone, forsirajući klerikalizaciju i fašizaciju društva, targetirajući novinare, intelektualce i umjetnike, kriminalizujući ideju suverene Crne Gore i slično.
<h2>ŠTELOVANJE NAGRADE VUKOVIĆU</h2>
Jedan od članova žirija, reditelj Danilo Marunović juče je u <a href="https://etv.me/drustvo/smetnja-srpskom-rezimu-u-crnoj-gori-su-svi-suverenisti-nato-im-je-prepreka-za-potpuno-preuzimanje-kontrole">intervjuu za Portal ETV</a> rekao da je nagrada Bećiru Vukoviću štelovana.
- To mi je bilo jasno od početka i borio sam se u okvirima onoga što su moje mogućnosti unutar tog žirija. Žiri je formiran je kao refleksija parlamentarne strukturte, odnosa snaga u parlamentu. To je ekvivalent tog odnosa snaga, uvijek kroz istoriju dodjele te nagrade. I ako meni neko uputi kritiku kako sam ja mogao da stanem iza te odluke, mora znati da nijesam. Ja sam galasao za svoje kandidate i borio se za njih, većina je presudila - rekao je Marunović.
To je isto, cijeni on, kao da se kritikuju opozicioni crnogorski politički akteri zašto učestvuju u radu parlamenta.
- Dio javnosti apsolutno iz neznanja, iz površnog posmatranja naše realnosti donosi tako brzoplete i nerelane komentare - dodao je Marunović.
Tu su, kaže, suprotstavljena dva koncepta.
- Jedan je da li mi kao lojalisti građanske, suverene, evropske Crne Gore treba da ignorišemo prisustvo u žirijima te nagrade i da dozvolimo njima potpunu kontrolu nad nagradom koja nosi naziv 13. jula ili možemo da svojim prisustvom unutar žirija obezbijedimo u određenoj mjeri da nagradu dobiju i ljudi koji je zaista i zaslužuju. Fajter sam po prirodi, pristao sam da budem član toga žirija kroz ambiciju i želju da zaista tu nagradu dobuju ljudi koji su je zaslužili. Danas mogu sa sigurnošću da saopštim da je moje i prisustvo određenih kolega u Žiriju naša zasluga što je nagradu dobio jedan Miloš Karadaglić, uprkos njegovoj ingenioznosti kao izvođača i međunardnoj reputaciji, vjerovatno najpoznatijeg Crnogorca na planeti, da niije nas bilo u tom žiriju to se ne bi desilo - naveo je Marunović.
<h2>„BUKSOVCI“ IZGUBILI NAGRADU JER JER SE ČLAN ŽIRIJA, LOJALAN VUČIĆU, PREDOMISLIO</h2>
Jedan od kandidata koje je glasao su „The Books of Knjige“, a oni, prema tvrdnjama Marunovića, nijesu pobijedili „isključivo zbog nevjerovatnog spleta okolnosti“.
- Jedan od članova žirija lojalan režimu u Podgorici koji je pod kontrolom Aleksandra Vučića, svoje mišljenje promijenio u toku samog glasanja. U jednom trenutku je argumentovano bio za „Buksovce“, da bi to mišljenje promijenio u sljedećem krugu glasanja, sve u roku od 15 minuta - ispričao je Marunović juče Portalu ETV.&nbsp;
Tako je, ističe on, izmakla šansa da nagrade jednu briljantnu umjetničku grupu kao što su „Buksovci“.
- Umjesto toga, prevagnula je politička odluka inspirisana ideološkim motivima - zaključio je on.
<h2>VUKOVIĆEV SRAMNI URADAK</h2>
Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), 2021. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“.
- Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković.
Naveo je da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“.
- Da ironija bude veća, mladi monah Joanikije sahranio je Đilasa. Na sahrani nije bilo sinova komunista, bili su sinovi četnika. U petak 20. avgusta, u kući Radenovića u Podbišću, dvadesetak Mojkovčana, i prijatelja iz Pive i Pljevalja, razgovaralo je o prekipjeloj muci srpskoj koja u kontinuitetu traje od Đilasove crnogorske nacije do raspopovih komita… Sjedio sam u istoj sobi, na istom mjestu na kojem sam sjedio i poslije Đilasove sahrane. Kakve li ironije - piše Bećir Vuković koji je te godine izabran za predsjednika žirija za dodjelu najveće državne nagrade, a čiji je sada dobitnik.
Vuković je u istom uratku napisao i da je današnja Crna Gora „ironija istorije“.
- U nedelju 22. avgusta, na Cetinju, održan je protest novokomponovanih komita na čelu sa svučenim policajcem iz Podbišća. Ironija ironiju stiže i prestiže… Kako god premišljali, današnja Crna Gora nije ništa drugo nego epilog - ironije istorije. Na mitingu spiker je zamolio da se mnogo ne maše krstovima, jer to vrijeđa neke - Crnogorce. Koje, nije rečeno. Ako su u pitanju kakvi konvertiti, ispada da je i konvertite izmislila Kominterna… Nekoliko trenutaka prije nego ga je transparent mlatio po glavi, iznad direktora NVO crnogorske crkve, vijorila se zastava SAD-a, sa 50 zvezdica. Nije manje zvijezda prebrojio ni raspop u crnoj spavaćici… A, Crna Gora je bila 200 godina na budžetu Rusije. I tako opstala na kamenu. Malo je reći da je u pitanju samo ironija - napisao je, pored ostalog, Vuković.

Anja Ivanović

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama

Skupština Crne Gore je usvojila odluku o imenovanju predsjednika i šest članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. 
 
Za predsjednika žirija imenovan je Nikola Rakočević, a za članove David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović, Dragan Koprivica i Želidrag Nikčević. 
 
Za imenovanje žirija glasalo je 39 poslanika, jedan je bio protiv, a dva uzdržana. 
 
Poslanici su danas usvojili Zakon o potvrđivanju Sporazuma o Centralnoevropskom programu razmjene za univerzitetske studije, te zakone o obrazovanju odraslih, o nacionalnim stručnim kvalifikacijama, o naučnoistraživačkoj djelatnosti. 
 
Na današnjoj sjednici usvojene su i izmjene zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, o nacionalnom okviru kvalifikacija i o inovacionoj djelatnosti, kao i Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija i dopune Zakona o eksproprijaciji.

Imenovan žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade, predsjednik Nikola Rakočević

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ziri-za-trinaestojulsku-nagradu