Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić. 
 
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište. 
 
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta. 
 
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar. 
 
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR. 
 
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman. 
 
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić. 
 
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita. 
 
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi. 
 
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

Dim sa luksuzne jahte "Ramonda" biznismena iz Srbije Ivana Bošnjaka, koja je prije dva dana izgorjela u požaru u marini rizorta Portonovi, treći dan se širi zbog čega su građani Tivta i Herceg Novog zabrinuti zbog eventualnog zagađena vazduha i posljedica koje može izazvati po zdravlje ljudi. Kako Portal ETV saznaje, nadležne službe su i danas na terenu i očekuju da će i ovaj problem biti saniran u toku dana. <h2>Strah građana</h2> Požar na trideset metara dugačkom i sedam metara širokom brod koji je plovio pod zastavom male karipske države Svetog Vinsenta i Grenadina, izbio je 27. marta, oko 18 sati, u poznatom crnogorskom rizortu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.7889%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pozar-na-jahti-u-portonovom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Nakon višesatne borbe sa vatrom, u kojoj su učestvovali i pripadnici službi zaštite i spašavanja Portonovi i Herceg Novog, požar je ugašen, a spriječen je i ekološki incident, odnosno potonuće jahte i izlivanje nafte u more. Međutim, građani koji su se javili Portalu ETV požalili su se na dim koji se i dalje širi sa jahte za koju je utvrđeno da pripada biznismenu bliskom Srpskoj naprednoj stranci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.7889%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fluksuzna-jahta-unistena-u-pozaru-u-vlasnistvu-biznismena-bliskom-sns-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Treći dan gutamo dim čak i mi u Herceg Novom, a nadležni su se pohvalili prvi dan da je “spriječena ekološka katastrofa”. Možda za more, ali vazduh može biti opasan za djecu i naročito osobe sa poteškoćama - ocijenila za naš portal građanska Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329140340_196916f5186326c3f92d8f0d271e1466dab2aa4d72de1f6e515914b293c20ce1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250329140340_196916f5186326c3f92d8f0d271e1466dab2aa4d72de1f6e515914b293c20ce1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dim se širi sa jahte izgorjele u požaru"> <figcaption>Dim se širi sa jahte izgorjele u požaru(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Varnice na instalacijama</h2> Prema informacijama Portala ETV, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog i danas intervenišu na jahti, odnosno gase varnice na instalacijama plovila i nastoje da neutrališu dim koji pravi probleme okruženju. - Vatra je ugašena prvog dana, a vatrogasci danas djeluju na pramcu plovila. Velika količina plastike i stakla, od kojih je sačinjena jahta, se istopila, izolacije i instalacije su zapaljene. Aktivnosti su u završnoj fazi i nadležne službe čine sve kako bi se spriječio negativan uticaj po životnu sredinu - uvjerava izvor našeg portala sa lica mjesta, koji je dodao da je jahta u plovnom stanju, odnosno da nije potonula. Iz marine Portonovi saopštili su noći kad se desio požar da su mjere zaštite životne sredine primijenjene odmah, kako bi se spriječio bilo kakav potencijalni ekološki uticaj. Plovilo je, kako su rekli iz Portonovog, okruženo barijerama za upijanje naftnih derivata, a korišćeni su i apsorpciono platno i specijalizovana hemijska sredstva za neutralizaciju mogućih curenja. <h2>Istraga u toku</h2> Iz Ministarstva odbrane danas su saopštili da su je akciji spriječavanja ekološkog incidenta u široj akvatoriji marine učestvovalo sedam profesionalnih vojnih lica na plovnom objektu Uprave pomorske sigurnosti, pod nazivom ECO-1. Kako su navali, pripadnici MVCG obučeni su za upravljanje plovnim sredstvom ECO-1 i za upotrebu opreme za borbu protiv zagađenja mora, a kojom je opremljen ECO-1. - Ministarsvu odbrane se za učešće obratila Uprava pomorske sigurnosti i upravljanje lukama u dva navrata. Na osnovu odobrenja ministra odbrane pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore bili su angažovani u skladu sa Trečom misijom Vojske Crne Gore, podrška civilnim institucijama u kriznim situacijama, a uvijek u službi zaštite građana i njihove bezbjednosti &nbsp;zaključuje se u saopštenju. Uzrok požara na plovilu "Ramonda" trenutno je predmet istrage hercegnovske policije i nadležnih organa.

Tamara Klikovac

Širi se dim sa jahte izgorjele u požaru: Građani zabrinuti, nadležni i danas intervenišu

Kroz udružene napore, zemlje regiona Jugoistočne Evrope mogu se efikasnije suočiti sa brojnim izazovima u domenu životne sredine, sa akcentom na one koje se tiču klimatskih promjena, poručeno je na Trećem međuparlamentranom forumu delegacija Jugoistočne Evrope PS OEBS-a na temu: „Energetska politika“, 28. marta u Kastoriji, Grčka. Na ovom događaju učestvovala je delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, u sastavu šefice Delegacije Jelene Nedović i zamjene člana Momčila Lekovića. Forum se sastojao od dvije sesije na kojima se govorilo o energetskoj tranziciji u Grčkoj do 2030. godine i energetskoj politici u Jugoistočnoj Evropi. Prisutnima su se, između ostalih, obratili Pia Kauma, predsjednica PS OEBS-a, Konstadinos Julekas, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, Kirijakos Hađijani, specijalni predstavnik PS OEBS-a za Jugoistočnu Evropu, Nikos Cafos, zamjenik ministra za životnu sredinu i energetiku, Statis Anagnostu, direktor za strateško i operativno planiranje u Grčkom operateru mreže za distribuciju električne energije i Joanis Manjatis, generalni direktor upravljanja imovinom i održavanjem. U fokusu govornika, našla se zelena tranzicija i povećenje upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenje fosilnih goriva, te čista energija koja postaje ključna za ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti i održivog razvoja. Kazali su da u proizvodnji energije, prelazak na čistu energiju zahtijeva ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu, te istakli pozitivan primjer Grčke koja je postigla status neto izvoznika električne energije, zahvaljujući obnovljivim izvorima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699" data-rendition-name="original" width="1242" height="1108" loading="lazy" alt="Nedović i Leković"></figure>  - Učesnici su istakli značaj intenziviranja regionalne saradnje u domenu energetskog sektora, kako bi se osigurala energetska bezbjednost, te promovisala diversifikacija i ubrzao prelaz na održive izvore energije. Jačanje energetske infrastrukture i unapređenje prekograničnih energetskih projekata od vitalnog su značaja za osnaživanje ekonomske otpornosti i podsticanje očuvanja životne sredine širom regiona, konstatovano je na sastanku - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Tokom debate, parlamentarci su se saglasili da regionalna saradnja u domenu energetike igra ključnu ulogu u unapređenju održivog razvoja kroz promociju energetske efikasnosti i integrisanje obnovljivih izvora energije. Učesnici Foruma iskazali su ujedinjeneost u posvećenosti unapređenju energetske politike, osnaživanju regionalne energetske bezbijednosti kao i jačanju ekonomija država Jugoistočne Evrope za dobrobit svih građana. Međuparlamentarnom forumu u Kastoriji prisustvovali su parlamentarci iz Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Italije, Kipra, Luksemburga, Rumunije i Sjeverne Makedonije.

Zemlje Jugoistočne Evrope ujedinjene za održiviju životnu sredinu

U Budilniku na Televiziji E prenosimo najvažnije poruke sa Sajma pravde gdje su otvorena ključna pitanja o pravosudnom sistemu i njegovoj transparentnosti.
Prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje, čak 75 posto građana smatra da je pravosudni sistem najkorumpiraniji segment društva - analiziramo šta to znači za pravdu u praksi. 
Takođe, govorimo zašto se o zlostavljanju učenice iz Gimnazije govori tek nakon tri godine i kako to oslikava naš sistem zaštite. Tema nasilja u školama dodatno zabrinjava, posebno kada su žrtve djeca sa invaliditetom - razgovaramo o uzrocima i mogućim rješenjima.
Bavimo se i pitanjem zaštite životne sredine nakon što su posječeni borovi u Glavnom gradu, a jutro završavamo zdravim stilovima života uz preporuke za vježbe iz Bemax teretane.
U novom izdanju emisije Srećan dan od 9 do 11 sati gledaoci Televizije E saznaće sve o drugom Crnogorskom balu, kako je protekao, šta su postigli, ali i kako utiče ples na psihofizičko zdravlje i na osjećaj slobode. O tome govore 
Slobodanka Seka Martinović, novinarka i dizajnerka i Jovica Nikolić, predsjednik plesnog kluba Jet set.
U Srećnom danu jedna od tema biće i kako urediti dom sa stilom, a sagovornica je dizajnerka enterijera 
Nikoleta Popović. Ona otkriva i koje su to najčešće greške u uređenju, ali i kako da odaberemo novogodišnje dekoracije sa ukusom. Govorimo i o rodnim identitetima i stereotipima, normama i oslobađanju.

Budilnik na TV E: Korupcija u pravosuđu, zlostavljanje učenice Gimnazije, zaštita životne sredine...

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su bračni par, P. H. (35) i njegovu suprugu Lj. Š, zbog sumnje da su danas nakon verbalne rasprave napali sugrađanina K. A. i to tako što je P. H. ispalio hitac iz automatske puške na oštećenog, koji ga nije pogodio, dok mu je Lj. Š. zadali udarac tupim predmetom u predjelu glave, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako navode, da je P. H. danas oko 11 sati, u mjestu Trojica, u pravcu K. A. iz automatske puške ispalio hitac, neposredno prije nego što je on ušao u svoje vozilo u namjeri da se udalji.
- Ovom događaju prethodila je verbalna rasprava između oštećenog K. A. i supruge osumnjičenog, Lj. Š, nakon koje je ona sa leđa zadala udarac oštećenom tupim predmetom u predjelu glave. P. H. je, kako se sumnja, vidjevši raspravu nakon toga upotrijebio vatreno oružje u pravcu K. A, koji je u tom momentu krenuo da se udaljava sa mjesta događaja - kazali su iz Uprave policije.
P. H. se, nakon izvršenja krivičnog djela, udaljio, noseći pušku sa sobom, a potom je pozvana policija.
- Policijski službenici su od svo troje uzeli izjave na zapisnik, o čemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je nakon sagledavanja spisa predmeta i kvalifikovao događaj - dodaju u saopštenju.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili su pretragu terena i pronašli automatsku pušku sa pripadajućom municijom iz koje je, kako se sumnja, osumnjičeni P. H. prethodno ispalio hitac u pravcu K. A, a koju je nakon izvršenja krivičnog djela sakrio u niskom rastinju, na oko kilometar od mjesta incidenta, u blizini puta koji vodi ka Njegušima.
- Izvršen je i pretres stambenih i drugih prostorija koje koristi P. H, a pronađeno je vateno oružje - pištolj u ilegalnom posjedu - koji će biti upućen na vještačenje. Osumnjičeni P. H. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom državnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.
I njegove supruga je uhapšena i biće procesuirana podnošenjem prekršajne prijave zbog fizičkog napada na štetu K. A. zbog kog je on dobio lake tjelesne povrede.

Uhapšen bračni par u Kotoru: Muž osumnjičen da je ispalio hitac iz automatske puške, žena da je udarala oštećenog u predjelu glave

U emisiji Srećan dan o tome kako nam zvijezde mogu pomoći da bolje razumijemo sebe.&nbsp;
Astropsihologija – ključ za upoznavanje snaga i slabosti karaktera donosi nova sagledavanja našeg unutrašnjeg svijeta, potencijala i emocionalnih obrazaca.&nbsp;
Tema je i sjećanje na genija – godina bez Voja Stanića. Sa Androm Martinovićem, rediteljem i profesorom, govorimo o nasljeđu jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, njegovoj univerzalnosti i jedinstvenom pogledu na svijet.&nbsp;
O predstojećem koncertu, muzici i stvaranju govore gosti pijanista Simo Šišević i PR i komunikacijska menadžerka u Fondaciji Miloš Karadaglić Tijana Radulović.&nbsp;
Pričamo o mladim talentima, obrazovanju, kreativnom procesu i muzici kao putu koji traje cijeli život.
Gledajte Srećan dan, srijeda od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O tome kako sebe bolje da razumijemo, godini bez Voja Stanića, koncertu Sima Šiševića...

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li bi trebalo izmijeniti Zakon o zaštiti prirode i šta nedostaje da bi sistem zaštite bio efikasniji.&nbsp;
Pitamo i ko je odgovoran za nekontrolisano odlaganje životinjskog otpada i koliko takva praksa ugrožava životnu sredinu i zdravlje ljudi.&nbsp;
Analiziramo i šta odluka da u Nikšiću neće biti organizovanog dočeka Nove godine govori o kulturnoj politici grada i kako se definiše njegov kulturni identitet.&nbsp;
Na kraju ćemo govoriti i o tome zašto sve češće koristimo anglicizme u crnogorskom jeziku i šta to znači za jezičku kulturu.

Budilnik na TV E: O zaštiti prirode, anglicizmima u našem jeziku, odluci Nikšića da ne organizuje doček za Novu godinu...

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zivotna-sredina