Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su u Beogradu, &nbsp;trećoj pripremnoj utakmici, ekipu Partizana 73:53.&nbsp;
To je treći trijumf podgoričkog tima u pripremnom periodu, nakon što su na startu turneje savladale Megu 71:58 i bugarsku Montanu 79:62.
Sjutra će u Kraljevu, protiv istoimene ekipe, završiti prvu turneju od četiri testa u četiri dana.
Meč protiv Partizana označio je povratak na teren Anastasije Drobnjak, nakon 11 mjeseci pauze, zbog operacije prednjeg ukrštenog ligamenta.
Budućnost je pitanje pobjednika riješile u drugoj četvrtini, serijom od 22:0.
Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je Jovana Savković sa 16, Delajni Bern dodala je 13, dok je Zorana Radonjić meč završila sa 11 poena.
Dvocifrena je bila i Marija Baošić sa deset poena.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Partizan

Košarkašice Budućnost Bemaksa i nikšićke Trebjese igraće u finalu Kupa Crne Gore.

Budućnost je danas u Bijelom Polju, u polufinalnom meču, savladala Podgoricu 82:50.

Trebjesa je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Primorja 52:49.

Nikšićkom timu to je najveći uspjeh u istoriji kluba, koji tek drugu sezonu igra seniorsku ligu.

Finalni meč na programu je sjutra.

Budućnost će igrati za 14. uzastopni, ukupno 16. trofej Kupa Crne Gore.

610x380

500x500

Budućnost Bemaks i Trebjesa u finalu

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobijedile su danas u Podgorici ekipu Studio Zagreba 105:51, u utakmici 12. kola WABA lige. 
 
Budućnost je upisala 11. trijumf i zadržala maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja. 
 
Podgorički tim opravdao je ulogu favorita, a pitanje pobjednika riješio je već u prvoj četvrtini, nakon koje je stekao prednost od 18 poena (33:15). 
 
Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je Tes Asmundsen sa 17, Maja Bigović je ubacila 14, a poen manje Jovana Savković. 
 
U zagrebačkoj ekipi najbolja je bila Kristina Kuleša sa 18 koševa. 
 
Budućnost će u narednom kolu, 29. januara, biti gost Montane.

Košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljive protiv Studio Zagreba

Predstava „Ženski razgovori” čije izvođenje je bilo zakazano za večeras u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO otkazana zbog bolesti glumice, saošteno je iz KIC-a ''Budo Tomović''.
Povrat novca od kupljenih ulaznica može se izvršiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati. Novac će biti vraćen uz priložene ulaznice.

KIC: Otkazana predstava „Ženski razgovori”

Deseto jubilarno izdanje međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“ otvoriće ugledni češki „Duo Brillante Corde” u sastavu Vladislav Bláha (klasična gitara) i Tania Drobysh (domra, mandolina). Premijerni nastup, kako se navodi u saopštenju, biće organizovan u četvrtak, 27. novembra, na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović” od 20 sati. - Duo će pred podgoričkom publikom premijerno izvesti djela renomiranih kompozitora među kojima su Claude Debussy (Golliwogg’s Cakewalk), Manuel de Falla (Danza del Molinero / Farruca - arr. Vladislav Bláha / La vida breve), Astor Piazzolla (Café 1930, Night Club 1960), Leo Brouwer (Motivos de son No. IV - posvećeno Vladislavu Bláhi), Štěpán Rak (Romanian Dance), Egberto Gismonti (Água e vinho) i anonimni autor iz XVIII vijeka (Hungarian Dance) - precizirano je u saopštenju. Vladislav Bláha je univerzitetski profesor gitare na Janáček muzičkoj akademiji u Brnuina Konzervatorijumu u Brnu. Predsjednik je Češkog društva klasične gitare i predsjedavajući Međunarodnog gitarističkog festivala i kurseva BRNO.&nbsp; - Magazin „Music Opinion” iz Engleske opisao ga je kao jednog od najboljih čeških gitarista. Prvi je gitarista iz Češke Republike koji je nastupio u Karnegi holu (Carnegie Hall) u Njujorku i Rojal Festival holu (Royal Festival Hall) u Londonu. Održao je koncerte u oko 50 zemalja Evrope, Azije i Amerike. Dobitnik je četiri međunarodne gitarističke nagrade i bronzane medalje na takmičenju Radio France u Parizu. Trideset kompozitora iz sedamnaest zemalja posvetilo mu je svoja djela (Leo Brouwer, J. Morel, J. W. Duarte, F. Kleynjans, C. Cardoso, N. Koshkin: Usher Waltz, itd). Snimio je trinaest kompakt diskova i brojne snimke za radio i televiziju u više zemalja - ističu u saopštenju. Tania Drobysh (mandolina, domra, gitara) je rođena u Pragu.&nbsp; - Muzičko obrazovanje je stekla u Bjelorusiji na Centralnoj muzičkoj školi M. Glinka i na Nacionalnoj muzičkoj akademiji u Minsku - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112410114_aa326bec78e2b137855cdab0f6f2cf0cd49dc192921cf18d37b442202bfa992c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112410114_aa326bec78e2b137855cdab0f6f2cf0cd49dc192921cf18d37b442202bfa992c" data-rendition-name="original" width="1961" height="1325" loading="lazy" alt="MP trio"> <figcaption>MP trio(Photo: KIC Budo Tomović)</figcaption> </figure>  Iste večeri, u okviru festivala na velikoj sceni u 20:45 nastupiće i crnogorski MP trio koji čine Miladin Peruničić (gitara), Davor Novak (bas gitara) i Ivan Ivanović (bubnjevi). Gost koncerta je klavijaturista Božidar Bole Martinović. - Program koji će trio izvesti spaja autorske kompozicije Miladina Peruničića sa obradama džez i pop klasika među kojima su Donna Lee, Take Five, All of Me, ’Cause We’ve Ended as Lovers itd. MP TRIO je poznat po originalnom repertoaru koji se, na eklektičan način, kreće od klasičnih džez standarda i obrada manouche muzike Django Reinhardta, preko savremenih fusion, džez i bluz kompozicija, do obrada pop i rok hitova. Svojom muzikom spajaju moderan džez zvuk sa ritmovima i motivima svjetske i balkanske tradicionalne muzike, ne vezujući se striktno ni za jedan žanr - navodi se u saopštenju. Trio je nastupao i snimao sa velikanima svjetske džez i bluz scene kao što su Randy Brecker, Dave Weckl, Bobby Sanabria, Patrick O’Leary, Gabrielle Stravelli, Denise Jannah, njemačkim sastavom Little Wing, kao i sa istaknutim regionalnim umjetnicima među kojima su Rambo Amadeus, Ljuba Paunić, Ivan Aleksić, Zdravko Čolić, Elvir „Banda“ Bandić, Neno Belan, Vlatko Stefanovski… - Trio je takođe nastupao sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i španskim dirigentom Ikerom Sánchezom Silvom, izvodeći muziku Ennia Morriconea. Članovi MP trija imali su i veoma uspješnu saradnju sa Simfonijskim orkestrom pod vođstvom maestra Roberta Homena iz Zagreba, izvodeći muziku iz animiranih filmova Volta Diznija - istaknuto je u saopštenju. Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se mogu kupiti na biletarnici KIC-a (9-20h) svakog radnog dana po cijeni od pet eura, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Duo Brillante Corde & MP trio otvaraju Dane gitare u Podgorici

Nikšićka policija detaljnim pregledom utvrdila je da su jutrošnje dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u dvije srednje škole u Nikšiću bile lažne, prenosi RTNK.
Prijeteće poruke stigle su na adrese Gimnazije „Stojan Cerović“ i Prve srednje stručne škole, pa je policija jutros evakuisala učenike i nastavno osoblje.
- Dobro jutro, bednici jedni, naši operativni timovi sinoć su u vašim tiranijskim ustanovama postavili više visokoeksplozivnih naprava koje čekaju vaš dolazak i dolazak dece. Obaveštavamo vas o ovome i toplo preporučujemo da preuzmete nešto povodom toga, osim ako ne želite krvoproliće nevine dece. Ovo se odnosi na sve srednje škole u centralnoj regiji Crne Gore. S verom u Boga- poruka je koja je stigla školama.
Nakon pregleda, učenici Gimnazije vraćeni su na nastavu, a očekuje se da nastavni proces bude nastavljen i u Prvoj srednjoj stručnoj školi.
Policija preventivno pregleda i ostale škole u Nikšiću.

Nikšić: Dojave o bombama u školama bile lažne, učenici se vraćaju na nastavu

Privredna komora Crne Gore drugog dana prestižnog međunarodnog vinskog sajma “Vinska vizija” u Beogradu, predstavila je crnogorske vinare na zajedničkom štandu koji je privukao izuzetnu pažnju i veliki broj posjetilaca. Crnogorski proizvođači tom prilikom izložili su najbolje iz svoje ponude, još jednom potvrđujući status Crne Gore kao značajne vinske destinacije u regionalnim okvirima, saopšteno je iz PKCG.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Dragan Kujović, osvrnuo se na izuzetno dobru posjećenost i pozitivnu atmosferu na zajedničkom štandu crnogorskih vinara, ističući da ovakvi događaji dodatno jačaju poziciju Crne Gore na vinskoj mapi regiona i Evrope.
- Privredna komora, kroz grupaciju vinara i druge vidove udruživanja, pruža punu podršku njihovim nastojanjima da Crna Gora bude visoko pozicionirana na vinskoj mapi — što ona, u skladu sa kvalitetom svojih vina, zaista i zaslužuje. Crnogorska vina danas se piju širom Evrope i svijeta, a ovakvi događaji, poput sajma u Beogradu, izvanredna su prilika da dodatno ojačamo prepoznatljivost i održimo kontinuitet prisustva naših vina na međunarodnoj vinskoj sceni. Siguran sam da će naši vinari iskoristiti ove sajamske dane da kroz razne aktivnosti i B2B sastanke sklope nove poslovne aranžmane, ojačaju svoje biznise i spremno dočekaju period koji je pred nama, posebno u kontekstu procesa približavanja Evropskoj uniji- poručio je on.
Predstavnica kompanije 13. jul Plantaže, Marija Gošović, istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja, kako za promociju kompanije, tako i za potvrdu visokog kvaliteta crnogorskih vina na međunarodnoj sceni.
- Ovaj sajam je mnogo više od izložbenog prostora — on je radna platforma na kojoj tokom nekoliko dana možemo iskoristiti prisustvo velikog broja profesionalnih kupaca, somelijera, novinara i vinskih kritičara, i prenijeti jasnu poruku da Plantaže i Crna Gora imaju vina koja stojе uz rame velikim svjetskim etiketama.Brojne međunarodne nagrade iz Velike Britanije, Njemačke, Kine i Grčke, njih ukupno 28 ove godine, potvrđuju ono što znamo mi, ali i potrošači širom svijeta — da se u Crnoj Gori proizvode vina izuzetnog kvaliteta- kazala je ona i podsjetila na izuzetan uspjeh koji obilježava ovu godinu, ističući da je riječ o rezultatu na koji treba da bude ponosna cijela Crna Gora.
Riječ je o vrancu Pro Corde, koji je osvojio titulu najboljeg crvenog vina Balkana za 2025. godinu, uz zlatne medalje na svim međunarodnim takmičenjima na kojima se predstavio.
Govoreći o značaju zajedničkog nastupa na sajmu, Paško Dedvukaj, predstavnika vinarije Dedvukaj, naglasio je da je učešće na ovakvim manifestacijama važno ne samo za promociju vina, već i za afirmaciju crnogorske privrede i domaće proizvodnje.
- Ovo je lijepa prilika da promovišemo svoju državu, da pokažemo da imamo svoj proizvod i da se i kod nas radi. Svi koji probaju naša vina oduševljeni su kvalitetom i karakterom. Iako smo nova vinarija i mnogi za nas još nijesu čuli, vjerujem da ćemo za nekoliko godina biti daleko prepoznatljiviji nego do sada- istakao je on.
Predstavnik vinarije Bogojević, Aleksandar Bogojević, kazao je da učešće na sajmu predstavlja značajnu priliku za dodatno približavanje crnogorskih vina regionalnom tržištu, ističući da je nastup organizovan uz podršku Privredne komore Crne Gore.
- Za sada smo zadovoljni odzivom – posjetioci rado dolaze da probaju naša vina, a posebno me raduje što interesovanje izazivaju i specijalne etikete, poput našeg oranž vina, koje je privuklo posebnu pažnju gostiju. U narednim danima očekujemo i dolazak distributera, pa se nadamo da će ovaj sajam otvoriti i nove mogućnosti za plasman naših vina na tržištu Srbije- poručio je on.
Predstavnik vinarije Knežević, Simo Knežević, istakao je da je nastup na sajmu Wine Vision prilika da se predstavi rad i ponuda vinarije, te da se posjetioci upoznaju sa njihovim vinima.
- Ovo je naš prvi nastup na sajmu Wine Vision u Beogradu i želimo da se zahvalimo Privrednoj komori Crne Gore na podršci. Naša vinarija se nalazi u blizini Skadarskog jezera, a godišnja proizvodnja iznosi oko 30.000 do 35.000 flaša. Cilj nam je da predstavimo vinariju, da posjetioci probaju naša vina i da saznaju više o tome što radimo. Upravo to je povod našeg učešća- istakao je on.
Učešće crnogorskih vinara na ovom prestižnom sajmu, uz organizacionu podršku Privredne komore Crne Gore, još jednom je potvrdilo kvalitet domaćih vina, jačanje prepoznatljivosti Crne Gore na međunarodnoj vinskoj sceni i kontinuirani napredak crnogorskog vinarstva.

''Vinska vizija'': Uspjeh crnogorskih vinara na sajmu vina u Beogradu

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Radovan Perović, član Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, reagovao je povodom prisustva predstavnice PES-a na otvaranju izložbe „Sto godina od obnove Njegoševe zavjetne crkve na Lovćenu“, poručujući da takvi potezi ukazuju na opredjeljenje ka retrogradnim politikama koje negiraju crnogorski identitet.
Perović ističe da je „dobro što građani Nikšića mogu da vide kako kadrovi PES-a brane građanske vrijednosti“, dodajući ironično da se navodno ne bave temama koje dijele društvo, jer su „okrenuti budućnosti“.
– Najbolje o tome svjedoči prisustvo najistaknutijeg kadra PES-a u nikšićkoj lokalnoj samoupravi, predsjednice Skupštine opštine Nikšić, na otvaranju izložbe ‘Sto godina od obnove Njegoševe zavjetne crkve na Lovćenu’ – poručio je Perović.
On podsjeća da se kulturna scena u Nikšiću godinama zloupotrebljava za promociju ideološko-političkih koncepata koji „negiraju crnogorski identitet kroz primjese nacionalizma, teokratije, mitomanije i kiča“.
– Ne treba da čudi otvorena podrška nikšićkog PES-a ovakvim nazovi kulturnim manifestacijama i aplauzi predsjednice SO Nikšić ideji vraćanja kapele Karađorđevića, simbolu aneksije crnogorske države i dominacije velikosrpskog koncepta nad Crnom Gorom – naveo je on.
Perović tvrdi da se PES, nakon nestanka ekonomskih obećanja pod teretom inflacije, sada okreće slijepom praćenju politike Andrije Mandića.
– Kada su vam se ekonomske bajke raspršile kao balon od sapunice, ostalo vam je da zarad pukog preživljavanja u vlasti slijepo slijedite Mandića i njegovog najuticajnijeg mladog jurišnika – istakao je on.
Posebno je kritikovao prizor aplauza upućenih episkopima SPC.
– Fino je bilo vidjeti kadrove PES-a kako prilikom otvaranja izložbe aplaudiraju episkopima SPC koji vam nedavno poručiše da nijeste sposobni uspostaviti red na ulici, a kamo li upravljati državom – kazao je Perović.
On zaključuje da PES postaje dio retrogradnih i revizionističkih politika:
– Toliko o vašim principima — od navodnih nosilaca progresivnih ideja neopterećenih prošlošću pretvarate se u pijune retrogradnih planova koji bi destabilizovali Crnu Goru i zaustavili je na evropskom putu.

Tag: zkk-buducnost-bemaks