Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su danas u ,,Bemax areni“ ekipu Trebjese 93:63 u prvom meču finala plej-ofa I A EKO ŽCKL.
Podgoričanke će već u srijedu, 23.aprila, imati priliku da proslave titulu prvaka Crne Gore, kada se u Nikšiću igra drugi meč finalne serije. ,,Plave“ su rutinski odradile posao i bez problema stigle do vođstva od 1:0 u pobjedama, tako da ih još jedan trijumf dijeli od pehara.
Trebjesa je bila ravnopravan rival u prvoj dionici – 26:20, ali već u drugoj četvrtini Budućnost je napravila razliku i najavila da je čeka još jedan rutinski posao. Serijom 12:2 ,,vučice“ su stigle do prednosti 38:22, dok je na poluvremenu bilo +21 (56:35). Samim tim drugo poluvrijeme nije donijelo neizvjesnost, već lagano odrađivanje posla domaćina, koji je na kraju stigao do pobjede 93:63.
Maja Bigović imala je dabl – dabl učinak (22 poena, 11 skokova), Zorana Radonjić dodala je 20, uz sedam asistencija, šest skokova, dok je 14 dodala Nikolina Ilić. Kod Nikšićanki istakle su se dvije igračice – Anđela Rondović ubacila je 18, a Teodora Sarić postigla je 17.
Drugi meč finalne serije igra se u srijedu u SC ,,Nikšić“, sa početkom u 16 časova.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljive protiv Trebjese

Košarkašice Budućnost Bemxa i nikšićke Trebjese odigraće danas u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je u 18 sati u Bemax areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa danas za trofej

Košarkašice Budućnost Bemaxa i nikšićke Trebjese odigraće sjutra u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je sjutra 18 sati u Bemaks areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Košarkašice Budućnost Bemaxa sa 2:0 u seriji izborile su plasman u finale I A EKO ŽCKL.&nbsp;
Podgoričanke su danas savladale Primorje u Igalu 116:55 i sa dva trijumfa potvrdile dominaciju, te ekspresno došle do finala, gdje će u dvije utakmice imati priliku da titulom stave tačku na sezonu.
„Vučice“ su već u prvoj dionici napravile razliku (38:11), do poluvremena su postigle 63 poena, pa je bilo jasno da slijedi još jedan trening meč. Šampionke su u laganom ritmu odrađivale posao, a šest minuta prije kraja nakon trojke Janje Dragišić prebacile su 100 poena, da bi konačan rezultat postavila Nikolina Ilić.
Najefikasnija bila je Nikolina Ilić sa 23 poena, Janja Dragišić postigla je 20, Marija Baošić 16, Maja Bigović imala je dabl dabl učinak sa 15 poena i 10 skokova, a dvocifrena je bila još Milena Bigović sa 10.
Kod Novljanki Maša Praščević postigla je 15, dok je Mila Kovačević dodala je 11.
Sjutra u Nikšiću u drugoj utakmici polufinala plej-ofa igraju Trebjesa i Podgorica. Nikšićanke vode u seriji 1:0 i imaju priliku da na svom terenu izbore prolaz u finale. Meč u Nikšiću počinje u 16 časova.&nbsp;

Košarkašice Budućnost Bemaxa izborile finale I A EKO ŽCKL

Zanimljiva je sportska i životna priča Petra Stojanovića, stratega košarkašica Budućnost Bemaksa – sa 23 godine zbog zdravstvenih problema morao je da završi igračku karijeru, a sa 34 postao drugi najmlađi trener u istoriji WABA lige koji je osvojio trofej! Stojanović je bio velika nada Lovćena, jedan od bisera crnogorske košarke, plej i šuter o čijim potezima se pričalo u superlativu. Bio je izuzetan potencijal, majstor da pročita sve situacije i ,,izmisli“ asistenciju. I onda, kada je trebalo da bude na vrhuncu – sve je stalo. Poslije turneje u Kini vratio se na Cetinje i kao tadašnji član Lovćena dobio poziv u B reprezentaciju Crne Gore. Motivisan da bude na što višem nivou, odrađivao je samostalno treninge uoči početka priprema, da bi na jednom od njih osjetio zdravstvene probleme. Umjesto borbe za mjesto u petorci reprezentacije, krenula je životna bitka. - Bio sam u izuzetnom ritmu. Poslije sezone stigao je poziv da igram na turniru u Kini, gdje smo tokom nekoliko dana svaki dan igrali utakmice. Bilo je to novo iskustvo za mene, ali mi je to i samo putovanje dosta teško palo. Po povratku na Cetinje nijesam odmarao, već sam bio motivisan da u B reprezentaciji budem što bolji. Odmah sam krenuo sa treninzima i očigledno je da sam napravio preveliki napor. Na jednom treningu odjednom mi je bilo loše, ali sam imao sreću da je tu bio tadašnji fizioterapeut Lovćena koji je priskočio u pomoć i do dolaska hitne medicinske službe radio sve da me održi u životu. Čak 13 dana bio sam u bolnici i uspio da se nakon operacije srca oporavim – prisjeća se Stojanović za Pobjedu najtežih životnih dana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Petar Stojanović"> <figcaption>Petar Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Životna bitka je dobijena i krenuo je novi život – bez košarke na dotadašnji način. - Nakon izlaska iz bolnice doktori nijesu željeli da mi potpišu potvrdu da mogu da se bavim sportom, što je automatski značilo da moram završiti karijeru. Bio je to veliki šok za mene. Košarka je moj život, moja ljubav i nijesam znao kako ću prebroditi taj trenutak – govori Stojanović. <h2>Prlev poziv ugasio tugu</h2> Umjesto na terenu, Stojanović se odmah našao uz aut liniju. - Na poziv trenera Dragana Prla Radovića priključen sam stručnom štabu KK Lovćen i zaista mu dugujem veliku zahvalnost. Bio mi je trener, davao šansu da kao klinac budem u prvoj petorci, a onda ukazao povjerenje da se nakon svega vratim košarci – ističe sadašnji trener Budućnost Bemaksa. Sasvim neočekivano Stojanović je napravio novu promjenu u životu – odlučio je da pređe na žensku košarku. - Moj veliki prijatelj Zoran Kašćelan objasnio mi je da ŽKK Lovćen pravi lijepu priču i da u saradnji sa ekipom Budućnosti želi da napravi bazu u kojoj će se okupljati talenti. Dobio sam priliku da radim sa njim u prvom timu, ali i da prvi put budem samostalni trener jer sam vodio kadetkinje Lovćena, sa kojima sam tri puta bio prvak Crne Gore. Bilo je to sjajno iskustvo, a veliku zahvalnost dugujem ljudima iz Lovćena koji su tada bili maksimalno posvećeni i omogući nam da se lijepo osjećamo – kaže Stojanović. Stiglo je priznanje za uspješan rad – imenovan je za šefa stručnog štaba ŽKK Lovćen. - To je već bilo neko novo iskustvo. Vodio sam Lovćen dvije sezone, a zatim je stigao poziv Budućnosti da vodim juniorke i seniorke Podgorice. Tokom četiri sezone, četiri puta bili smo vicešampioni, igrali tri finala Kupa, dok su juniorke Podgorice posljednje dvije sezone šampionke Crne Gore, a predvodio sam U17 tim Budućnosti do titule i naslova viceprvaka u WABA ligi do 17 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović"> <figcaption>ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Prošlog ljeta, nakon pet godina, napravljena je rokada – Petar Stojanović imenovan je za šefa stručnog štaba Budućnost Bemaksa. Mladi stručnjak donio je novu energiju, a sve pozitivne vibracije na kraju su ,,kumovale“ podvigu – osvajanju WABA lige u Celju. - Bio sam iznenađen kada sam dobio poziv da budem trener seniorskog tima. Fokus su mi bile mlađe kategorije i bilo mi je zadovoljstvo da kroz Podgoricu fabrikujemo svake sezone igračice koje napreduju i mogu da pređu u Budućnost. Naravno, to je bio novi momenat i za mene i cijelu porodicu. Preselio sam se u Podgoricu, shvatio da je ovo izuzetna prilika u mojoj karijeri jer je Budućnost brend i klub koji je po uslovima daleko iznad nivoa WABA lige. Zbog toga, velika zahvalnost čelnicima kluba na tako hrabrom potezu i povjerenju – navodi Stojanović. <h2>Zbirka uspjeha</h2> Trener Budućnosti je i selektor juniorki. Ovu generaciju vodio je dvije godine u uzrastu do 16 godina i sa samo dva poraza za dvije godine stigao do A divizije. Prošlog ljeta preuzeo je selekciju do 18 godina, sa kojom je bez poraza osvojio B diviziju. ,,Životna zbirka“ Stojanovića od kraja igračke karijere do sada je prilično bogata. - Mnogo toga se izdešavalo. Prosto je nevjerovatno koliko sam tada tugovao jer sam mislio da više neću biti vezan za košarku i imati priliku da prolazim kroz ovakve emocije. Sve ovo je nešto zaista posebno. A divizija sa selekcijom do 16 godina, A divizija sa timom do 18 godina, titula WABA lige do 17 godina, a sada i WABA seniorska titula. Zaista neopisivo – kaže Stojanović. - Veliko hvala igračicama, svim saradnicima iz stručnog štaba i rukovodstvu kluba. Bili smo porodica od prvog dana priprema i prolazili sve bez najmanjeg problema. Klub je nastojao da nam omogući sve i da nekim gestovima zaista pokaže koliko vjeruje u nas. Ponosan sam na stručni štab jer smo imali sjajnu hemiju i saradnju. To su djevojke prepoznale, stvorila se sjajna energija i ova titula nije slučajnost – objasnio je Cetinjanin. <h2>Kruna velikog rada</h2> Kruna rada stigla je minulog vikenda, kada su ,,vučice“ mimo očekivanja uspjele da sruše petostrukog prvaka Celje, koje je tri godine zaredom u Podgorici osvajalo pehar. - Radi se o izuzetnom timu. Većina domaćih igračica već duže vrijeme je tu, imaju iskustvo. Drugu godinu zaredom igra Silva, koja je minule sezone bila MVP WABA lige, Suarez je takođe dobra igračica, a početkom januara stigla je i Nika Barič, koja znamo dobro što znači u ženskoj košarci. Ali, bili smo pravi. Hrabri, agresivni, sa velikim motivom, a bez ikakvog pritiska. Zahvaljujući sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, i velikoj podršci sa tribina, a tih oko 120 djevojčica bile su zaista vjetar u leđa. Na kraju, lijepa slika i idealan kraj sezone za ovaj mladi tim, čije vrijeme tek dolazi i definitivno je ova generacija zaslužila ovu titulu – podvukao je Petar Stojanović. Tako su ,,vučice“ predvođene mladim stručnjakom uspjele da osvoje prvu titulu nakon 2020, a prvi put slavile na fajnal-foru još od 2018. godine.

Od borbe za život do bitke za trofeje

U meču za trofej u Celju, Podgoričanke su savladale domaću Cinkarnu, rezultatom 64:71 (23:22, 10:18, 15:9, 16:22).
'Plave' su tako napokon prekinule i lošu tradiciju - Cinkarna Celje slavila je u prethodna tri finala, pri čemu je svako odigrano u Podgorici. Ovog puta, izabranice Petra Stojanovića revanširale su im se na njihovom parketu.
Pritom, mlada ekipa iz Podgorice nije bila favorit uoči fajnl-fora u Sloveniji, ali je do naslova stigla upornošću i jako srčanom igrom. To se naročito odnosi na današnju utakmicu, tokom koje su 'plave' bile prave onda kada je bilo najpotrebije - u finišu su odigrale briljantno i Celje nije imalo šanse.
Domaće su u prvoj četvrtini u više navrata stizale do šest razlike, a onda je Budućnost Bemax serijom 0:7, uz trojku Savković i pogotke Brigs i Bulajić, preokrenula sa 17:11 na 17:18. Uprkos tome, nakon 10 minuta domaće su bile u vođstvu (23:22).
U drugoj četvrtini su Podgoričanke u potpunosti nadigrale suparničku ekipu i na odmor su otišle uz prednost 33:40.
Kako je treći period odmicao, tako se prenos naših prvakinja topila i Celje je, nakon osam minuta igre, pogotkom Štirn preokrenulo - 48:47. Uzvratila je na to Zorana Radonjić, pa je Budućnost Bemax u odlučujućih 10 minuta ušla u plusu (48:49).
Silovite su bile gošće u uvodnom dijelu završne četvrtine, odlične su u tim momentima bile Savković i Amundsen, pa je sedam minuta prije kraja na semaforu stajalo 52:58.&nbsp;
Žestoko su se borile Podgoričanke u tim trenucima, ali su Slovenke preokrenule - tri minuta uoči završetka, Silva je pogodila i bilo je 62:61. No, onda su odgovorile gošće - prvo Radonjić sa penala, pa Amundsen trojkom i minut i po prije kraja bile su na plus četiri (62:66). Nijesu domaće imale snage za još jedan preokret, a izabranice Petra Stojanovića bile su skoncentrisane u završnim sekundama i uslijedilo je veliko, sasvim zasluženo slavlje.
Zorana Radonjić je junakinja velike pobjede Budućnost Bemaxa - meč je završila sa 21 postignutim poenom. Tes Amundsen dodala je 14, a Jovana Savković 13, pri čemu je pogodila četiri trojke. Jelena Bulajić meč je završila sa 11 poena. U timu Celja najbolji je učinak imala Letisija Soareš (17).
U okršaju bugarskih ekipa za treće mjesto, Montana je bila bolja od sastava Beroe Stara Zagora, rezultatom 73:63.

Naslov prvaka se vraća u Podgoricu: Budućnost Bemax osvojila WABA ligu

Košarkašice Budućnost Bemaxa i Cinkarne Celje igraće u finalu završnog turnira WABA lige.
Budućnost je danas u Celju, u polufinalnom meču, savladala bugarsku Montanu 83:78 (24:25, 17:19, 22:16 i 18:20) i izborila osmo finale regionalnog takmičenja.
Celje, koje brani trofej, nastup u finalu izborilo je pobjedom protiv bugarske ekipe Beroe 76:71.
Budućnost će igrati za četvrti trofej regionalnog takmičenja igrati sjutra sa boljim iz duela Cinkarne Celje i bugarske ekipe Beroe.
Šampion je bila 2016, 2018. i 2020. godine.
Slovenački predstavnik posljendje tri godine osvajao je trofej, a regionalno takmičenje osvajao je pet puta.

Budućnost Bemax i Celje u finalu

Košarkašice Budućnost Bemaxa igraće u finalu završnog turnira WABA lige.
Budućnost je danas u Celju, u polufinalnom meču, savladala bugarsku Montanu 83:78 (24:25, 17:19, 22:16 i 18:20) i izborila osmo finale regionalnog takmičenja.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 20 i Jelena Bulajić sa 19 poena.
Dvocifrene su bile još Ketrin Brigs i Jovana Savković sa po 12 poena.
U bugarskom sastavu najbolja je bila Kiana Džonson sa 31 poenom.
Budućnost će za četvrti trofej regionalnog takmičenja igrati sjutra sa boljim iz duela Cinkarne Celje i bugarske ekipe Beroe.
Šampion je bila 2016, 2018. i 2020. godine.

Košarkašice Budućnost Bemax u finalu WABA lige

Košarkašice Budućnost Bemaxa igraju danas u Celju protiv Montane polufinalni meč završnog turnira WABA lige.
U ligaškom dijelu podgoričkom timu pripala su oba međusobna duela – 75:68 u Podgorici i 75:60 u Montani.
Duel crnogorskog i bugarskog tima počeo je u 15 sati i 30 minuta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOy2s7nXBc_A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Pogledajte kako su tekle pripreme za današnju utakmicu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_KF_93p0r0g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
U drugom polufinalu, u 18 sati, sastaće se Cinkarna Celje i bugarska ekipa Beroe.
Finalni, kao i meč za treće mjesto, ma programu su sjutra.

VIDEO: Budućnost Bemax juri finale

Košarkašica ŽKK Budućnost Bemax Jovana Savković potpisala je novi ugovor sa ovim klubom na još dvije godine.
Savković je već četiri sezone u Budućnosti. Prije dvije godine potpisala je prvi profesionalni ugovor, a danas je potpisala novi na još dvije godine.&nbsp;
Jovana (2005) igrala je za Budućnost WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od sezone 2020/2021 je pri prvom timu Budućnosti i za sada je upisala 54 nastupa u regionalnom takmičenju uz ukupno 457 poena.
- Veoma sam srećna što sam danas potpisala novi i ugovor sa klubom u kojem sam napravila veliki igrački iskorak i sigurna sam da ćemo zajedno nastaviti da ostvarujemo vrhunske rezultate. Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe, da sam iako veoma mlada stigla već i do reprezentacije. Imam još snova i želim samo da uživam na terenu, a sigurna sam da će se snovi polako ostvarivati. Hvala ljudima iz kluba koji je prepoznali moj talenat, trud i zalaganje i daću sve od sebe da sa svojim trenerima i saigračicama donesem što više radosti svima koji nas podržavaju - kazala je Savković.&nbsp;
Sa seniorkama Budućnost Bemaxa osvojila je tri titule i četiri Kupa Crne Gore, tri puta bila je vicešampion WABA lige. Osvajala je titule sa kadetkinjama i juniorkama, bila je dio tima koji je osvojio titulu u WABA ligi do 17 godina.
U okviru tek završenog februarskog ciklusa bila je sa seniorskom reprezentacijom, koja je izborila Eurobasket. Bila je ovog ljeta dio mlade reprezentacije, koja je nakon velike borbe izborila opstanak u A diviziji. Nedavno je dobila priznanje za najbolju &nbsp;mladu crnogorsku košarkašicu.
- Sigurni smo da je pred Jovanom svijetla budućnost i da će tek biti naš adut, a da upravo u njoj crnogorska košarka dobija &nbsp;igračicu za velika djela, jer je Evropa već svrstava u najveće talente - naveli su iz ŽKK Budućnost Bemax.

Jovana Savković ostaje vjerna Budućnosti: Nastavljamo da ostvarujemo vrhunske rezultate

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada su novom papi dodijeljene papske insignije vlasti, Ribarski prsten, palijum, i iturgijsko odijelo. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Papa Lav XIV primiće danas ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je prisustvovao njegovoj inauguracionoj misi, saopšteno je iz Vatikana. 
 
Novi katolički vođa osvrnuo se na ukrajinsko-ruski sukob u svojoj molitvi Kraljice neba na kraju svoje prve mise. 
 
- Mučenička Ukrajina čeka pregovore kako bi se konačno dogodio pravedan i trajan mir- naveo je papa, prenosi Tanjug. 
 
On je ranije kazao da će lično uložiti sve napore da pomogne u okončanju rata. 
 
Papa je predložio da Vatikan bude mjesto za mirovne pregovore. 
 
On je obećao danas, u govoru na inauguracionoj misi na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, da će raditi na jedinstvu kako bi Rimokatolička crkva postala simbol mira u svijetu. 
 
U svojoj besjedi pred desetinama hiljada vjernika, svjetskih i crkvenih zvaničnika, papa Lav XIV je rekao da želi da Rimokatolička crkva bude ujedinjena. 
 
Prethodno su papi uručeni zvanični simboli njegove papske službe - palijum, liturgijsko odijelo i papski prsten, prsten ribara.

Papa Lav XIV će se sastati sa Zelenskim u Vatikanu

Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu branilaca na odluku sudije za istrage kojom je njihovom branjeniku- penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Dušku Golubović određen pritvor do 30 dana - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Njemu je sudija za istrage pritvor odredio zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Golubovića su 9. maja uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Jedan od njegovih branilac, advokat Velibor Marković ranije je &nbsp;kazao za Portal ETV da su pretreseni objekti Golubovića, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Golubović ostaje u pritvoru

Čik nek Joanikije sad podrži studente u Beogradu ako mu basta, poručio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- Gazda Vučko odmah disciplinuje, potpuno očekivano, rekao bih i zasluženo. Ovo me podsjetilo kad je svojevremeno Murinjo, zbog nestašluka, disciplinovao Balotelija- napisao je Odžić na društvenoj mreži X.
Odmah mu je, kaže, doveo dodatnu konkurenciju.
- To je zlatno pravilo, i uvijek uspije, što više konkurencije, to bolja poslušnost! Dostojan- naveo je Odžić.

Odžić: Čik nek Joanikije sad podrži studente u Beogradu ako mu basta, gazda Vučko odmah disciplinuje

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: zkk-buducnost-bemax