Ako Crna Gora želi članstvo u Evropskoj uniji i ratifikaciju pristupnog ugovora, nova vlada nakon 2027. godine, ili formirana poslije eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora, mora biti sastavljena od prozapadnih političkih partija, poručio je u emisiji "24 sata" na TV E izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović, navodeći da je ovo šansa za opoziciju da ojača podršku i bude dio nove vlasti,
Vujović je konstatovao da vladajuća većina u Podgorici više ne postoji, zbog čega lokalna vlast nema puni legitimitet. Taj legitimitet, dodaje on, mogao bi biti obezbijeđen jedino ukoliko neka druga politička partija pruži podršku većini.
On smatra da jedna od opcija lokalne vlasti u Podgorici može biti i odlaganje rješavanja političke krize, s ciljem uvođenja prinudne uprave, kako bi se, na taj način, dočekali izbori planirani za jun 2027. godine.
- Kako sad stvari stoje, ne postoji interes opozicije u ovom trenutku da se ide na vanredne izbore u Podgorici. Veoma je važno objasniti građanima da postoji razlika između parlamentarnih i lokalnih izbora, a ukoliko bi se održali vanredni lokalni izbori za Podgoricu onda bi mandat novog lokalnog parlamenta i eventualno novog gradonačelnika trajao samo do juna 2027. godine, a ne punih četiri godine. To znači da ne postoji dovoljno motivacije ni opozicionim partijama da potroše velike resurse i da uđu u bitku sa vladajućim partijama za Podgoricu, a da mandat nove vlasti traje samo godinu dana. Tako da je logika "izazivanja" lokalnih izbora na lokalnom nivou različita od one na nacionalnom. Ukoliko bi došlo do vanrednih izbora na nacionalnom nivou i bila formirana neka nova vlast, ona bi imala mandat pune četiri godine - rekao je Vujović.
On podsjeća da je veliki broj partija koje imaju imaju ucjenjivački kapacitet, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička stabilnost do završetka pregovora i ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. 
- Nama treba, ipak, vlada koja neće biti stalno ucjenjivana kao što je slučaj sa aktuelnom i prethodnom, u kojoj će se ključne partije okupiti oko svojih programskih, vrijednosnih odrednica i sprovesti ono što je najvažnije za Crnu Goru - a to je članstvo u EU - poručio je Vujović.
<h2>Zahtjevi DNP-a pritisak na NSD i SNP</h2>
Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Vujović je rekao da cilj te stranke nije promjena nacionalnih simbola jer su svjesni, kako kaže, da njihovo ostvarivanje nije moguće očekivati u datom trenutku. Inicijativa o ustavnim izmjenama je, smatra Vujović, pritisak na ostale političke partije, poput Nove srpske demokratije (NSD) i Socijalističke narodne partije (SNP) da napuste vlast i da se, kako tvrdi, ostvari plan zvaničnog Beograda o izazivanju vanrednih parlamentarnih izbora, ne bi li se spriječilo okončanje pregovora sa EU. 
On je stava da Nova srpska demokratija nema stabilnost kakvu bi trebalo da ima državotvorna partija, te da je ona pod velikim uticajem birača koji su podložni porukama Srpske pravoslavne crkve, predsjednika Srbije i medijima iz te zemlje.
- Za razliku od NSD koja je bliža taktiziranju i ostanku uz vlast, DNP smatra da nema alternative rušenju ove Vlade i sprječavanju okončanja pregovora. To je, ipak, za Srbiju i zvanični Beograd mnogo važnije - spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije nego nekoliko mjeseci više biti u Vladi i crpiti određene resurse. To je jedan dio priče. Drugi je, ako već ne mogu izvršiti pritisak na Mandića, onda će makar kapitalizovati nezadovoljstvo takvim ponašanjem. NSD je u srpskim medijima označena kao partije koje su zbog fotelja odustale od programskih ciljeva i to je kampanja koja traje i koja će trajati sve dok oni ne dođu u istu ravan ponašanja kao što je to slučaj sa Kneževićevom partijom. To je disciplinovanje i ukoliko bi, eventualno, Mandić ostao u smjeru podrške Vladi i ne otkaže poslušnost, onda će rejting NSD da značajno padne - naglasio je Vujović.
Smatra da je za Andriju Mandića bolje da ne rizikuje i pridruži se Milanu Kneževiću i tako pokuša sačuvati svoje biračko tijelo. U protivnom rizikuje da bude marginalizovan sa opadajućim rejtingom.
Dodaje i da je nabolji scenario bio koalicija NSD-a i DNP-a, jer su imali sinergetski efekat. Ukoliko bi se razišli došli bi, smatra Vujović, do okupljanja prosrpskih partija pod vođstvom "favorizovanog Kneževića" i on bi bio novi lider srpskog bloka u Crnoj Gori.
- To bi značilo da bi Knežević tražio da bude na čelu tog bloka, ili ključni akter. On je u potpunosti usaglašen sa predsjednikom Vučićem, za razliku od Mandića koji je nekad spreman na kalkulacije slične Miloradu Dodiku. Toga kod Kneževića nema, on ima jasan stav - ono što kaže zvanični Beograd to ćemo sprovesti bez pogovora i tačka - rekao je Vujović.
<h2>Demokrate u najtežoj poziciji</h2>
Vujović ocjenjuje da će se na narednim izborima ključna bitka voditi oko srpskog biračkog tijela, a u najtežoj poziciji će, smatra, biti Demokrate.
- Rezultati koje su ostvarili ministri iz redova Demokrata su veoma loši. Zbog njihovih neodgovaraćih poteza vodi se jaka negativna kampanja kojoj oni ne mogu da odgovore zbog istrajavanja da nijesu napravili nikad grešku. Mandić može, ukoliko bude insistirao da pravi neku umjereniju srpsku koaliciju, da uzme njihov dio biračkog tijela. Sa druge strane, na pomolu mogu biti neke nove koalicije, da Bečić i umjereni Mandić budu budu kontrateža okupljanju oko Kneževića - ocjenjuje Vujović.
Prema njegovom mišljenju, svima njima će biti meta Pokret Evropa sad, koji može ostvariti značajan rezultat, ali ne kao na prethodnim parlamentarnim izborima.
- Taj rezultati bi se kretao od 15 do 20 procenata, ukoliko bi PES doveo do okončanja pregovora i isporučio konkretne rezultate infrastrukturnog karaktera. Najveći dio vladajuće većine sve radi da spriječi, ne samo članstvo, već i određene rezultate PES-a - kazao je Vujović.
On je stava da je premijer Milojko Spajić prijatno iznenadio istrajnošću i čvrstinom odnosa prema Kneževiću.
- Nadam se da će to nastaviti i po dubini i u odnosima sa nekim drugim koalicionim partnerima - istakao je Vujović.
Ukazuje na veoma lošu poziciju Demokrata, ocjenjujući da će ići ka daljem padu i političkoj marginalizaciji ukoliko nastave sa istom praksom.
- Sve svoje šanse su stavili u jednu košaricu - bezbjednosni sektor gdje nema rezultata. Tu se očekuje oštra borba - kazao je on.
Sa druge strane, smatra da je opozicija uspjela da se sačuva od sukoba.
- Nemate nijedan brutalni sukob unutar opozicije. Oni imaju stabilne rejtinge sa određenim mogućnošću rasta i eventualno privlačenjem nezadovoljnih birača koji su se, zbog haotičnih odnosa unutar većine, zasitili. To je šansa opoziciji da zaprijeti rezultatom u Podgorici i da dođe u poziciju da se ne može izbjeći u formiranju neke nove prozapadne i proevropske vlade - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF6HCeO0Mwgs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

No major progress should be expected in Montenegro’s European Union accession process over the next year, but rather minimal results with a maximum outcome – assessed Executive Director of the Centre for Monitoring and Research Zlatko Vujović.
Appearing as a guest on the morning show Budilnik on Television E, Vujović said that the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union for the period 2026–2027 is primarily a technical document focused on the dynamics of activities that have already begun.
- In the next year, there will be no major breakthroughs in the accession process, these will be minimal results with a maximum outcome. Accordingly, the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union 2026–2027 is a document that explains how to package everything that has already been done and work on the dynamics, which is supported by the announcement that one negotiating chapter will be closed next week. It is more about technical matters than about strict criteria - Vujović said.
The Draft Programme for Montenegro’s EU Accession for the period 2026–2027 was presented yesterday at the Europe House. Although the meeting was closed to the public, it raised numerous questions about the realism of the set deadlines, as well as the quality of the reforms ahead.
Vujović believes that the document brings nothing spectacular, but rather represents a realistic plan for completing negotiations within the projected timeframe. As he noted, the European Union has not set strict criteria, but flexible requirements, primarily due to the short time frame.
- We must conclude the negotiations this year, and the minister has already announced the closure of one negotiating chapter as early as next week, which best illustrates this pace. It is more about, conditionally speaking, avoiding mistakes and packaging what has already been completed so that we can achieve the expected results in such a short period of time. Let’s be honest, the administration does not correspond to the moment we are in. I am not talking about the minister, the minister is doing an excellent job. I am talking about people in various ministries who are responsible for obligations within specific chapters. Montenegro truly has insufficient negotiating capacity when it comes to people in technical positions, but that is now less important. I like to say, despite being very critical of some of the capacities and steps we have taken in fulfilling the plan, one thing must be acknowledged - Montenegro is far more prepared to join the European Union than any previous country that became an EU member, including Croatia at the time - Vujović said.
Speaking about the inclusiveness of the negotiation process, Vujović assessed that the participation of civil society has been brought to the brink of being rendered meaningless, alongside an accelerated pace of adopting laws that is difficult to follow.
- As dissatisfied as I am on the one hand, on the other hand I will give priority to Montenegro completing the negotiations as early as possible and seizing this opportunity, because we will never again be given a chance like the one we are in now - he emphasized.
According to Vujović, the announced closure of one negotiating chapter next week is proceeding in line with the plan, with minor corrections, which, as he says, indicates that the plan could be fulfilled within the next two years. However, he warns that the main risks are political rather than technical.
- I believe the main risks are political, not so much technical, not so much the relations between the Government and the European Commission, but above all whether certain political parties will try to bring down the Government, or whether what is happening around Botun represents an attempt to stop at all costs something what the EU has identified as the absolute minimum for Montenegro to fulfill part of its obligations in one chapter. I think Montenegro faces fewer risks in the technical part of fulfilling obligations and more in the political sphere, because we must be honest and say that a significant part of the ruling coalition does not want Montenegro to be in the European Union - Vujović added.
He also noted that some of the ministers responsible for the negotiations are strong opponents of those negotiations ever being concluded.
- So how can we assess the success of certain ministries and ministers if they will do everything to at least prolong the process because of their political interests? The biggest risks are political, stability and the fulfillment of obligations, primarily in parliament. It is extremely important that Montenegro does not go to early elections and that we have a pro-European majority in parliament together with the opposition, in order to prevent a possible attempt by part of the ruling coalition to block the adoption of certain legislative solutions and slow down the fulfillment of the European agenda - Vujović concluded.

Vujović: Participation of civil society in EU negotiations has been brought to the brink of being rendered meaningless, it is important that Montenegro does not go to early elections

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

1250x600

1084x550

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da će se u narednim mjesecima, do kraja pregovora za ulazak u Evropsku uniju (EU), dešavati „razni požari, tempirane bombe i političke krize“ koje bi trebalo da rezultiraju time da se pregovori neuspješno okončaju.
- Ali je ipak (Aleksandar) Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU, jer članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore - već je odavno postao projekat Evropske unije - naglasio je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Do skoro je mislio, kaže Vujović, da je nemoguće da dođe do promjene lokalne vlasti u Podgorici i na državnom nivou prije opštih izbora 2027. godine.
- Jer neki akteri vladajuće koalicije nijesu spremni da dozvole okončanje pregovora pod pritiskom zvaničnog Beograda.. - naveo je on.
Dodao je da je postojala spremnost Vlade i vladajuće koalicije da budu tolerisani do kraja mandata da bi se ispunili zahtjevi iz pregovora.
- Otvorilo se pitanje da li ova koalicija može ili je potrebno rekonstruisati Vladu da bi ona mogla da okonča pregovore, a vidjeli smo neke non papere, dokumente, analize koje su izašle i koje govore u prilog tome. Kako se primičemo kraju ove godine, ka očekivanom kraju pregovora, vremena nema za greške, nema za neke blokade i postoji strah kod jednog dijela naših zapadnih partnera da dio vladajuće koalicije će pokušati da izblokira. Mi vidimo sada cijeli niz akcija, ja ne bih isključio ni dogovor gospodina (Milana) Kneževića, Vučića i (Andrije) Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori, s obzirom da jeste želja predsjednika Vučića da održe vanredni izbori - naveo je on.
Međutim, kaže, ima tu još scenarija.
- Jedan je pominjanje referenduma o ulasku Crne Gore nakon okončanja pregovora sa Evropskom unijom, ali sa izmjenjenim biračkim spiskom i tu se krije ono iza kulisa, kada govorimo o konkretnom slučaju mogućeg referenduma i zahtjevu da se uredi dvojno državljanstvo Srbije i Crne Gore i uvede, prevedeno na politički jezik, nekoliko stotina hiljada novih birača koji bi onda predstavljali jednu jasnu većinu koja bi spriječila kratkoročno ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, taj referendum ne bi prošao. Pogledajmo podršku članstvu Srbije u EU, ona je oko jedne trećine i na taj način bi Vučić moga preko svojih fantom birača, koji bi se na ovaj način legalozovali u Crnoj Gori, da spriječi članstvo Crne Gore u Evropsku uniju u tom zadnjem momentu. Mi ćemo da gledamo u ovim mjesecima do kraja pregovora, za koje ja vjerujem da će i pored svega biti uspješni, puno raznih požara, tempiranih bombi, političkih kriza koje bi sve trebalo da daju negdje rezultat da se ti pregovori neuspješno okončaju - naveo je Vujović.
No, cijeni i da je Vučić potcijenio riješenost Evropske komisije i zapadnih partnera da uvedu Crnu Goru u EU.
- Članstvo Crne Gore u EU nije projekat Crne Gore već je odavno postao projekat Evropske unije, projekat ključnih zemalja Evropske unije, zato nam gledaju kroz prste, kao što su gledali i drugima, sada već članicama Evropske unije. Nemojte misliti da je Hrvatska bila spremnija nego što je Crna Gora sada, da su to bile Bugarska, Rumunija, Slovačka 2004. godine. Crna Gora je u ovom trenutku sa svim manama i kritikama koje joj se s pravom upućuju spremnija nego bilo koja od tih zemalja kada su one postale članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Slijedi eskalacija krize</h2>
Vjeruje da slijedi eskalacija političke krize u Crnoj Gori za koju ne zna kako će se završiti, jer je veliki ulog za partije poput DNP-a da napuste vladajuću koaliciju.
- Sad oni uzimaju jedan veliki dio kolača vlasti u Crnoj Gori, značajno, da oprostite, muzu ovu zemlju i cijede zloupotrebljavajući tendere, političko zapošljavanje &nbsp;i razne druge mogućnosti, pa se postavlja pitanje da li Knežević ima podršku unutar svoje partije da napusti vlast - istakao je Vujović.
Smatra da Milan Knežević pokušava politički da trguje, jer kako kaže, ima i sa čime dok god njegovi odbornici čine većinu vlasti u velikom broju opština, pa bi lako mogli destabilizovati lokalne samouprave, bar u dijelu opština.
- On će pokušati da ucjenjuje, pitanje je koliko stvarno ima težinu sa ucjenjuje, posebno sa nekim pitanjima koja ponovo zanemaruju Botun i meni je žao što je dio građana Zete duboko uvjeren u ispravnost svojih stavova iznevjeren i zloupotrebljen politički, jer je činjenica da je to postrojenje za preradu otpadnih voda najviše bilo u njihovu korist. Ali, zanemarimo tu stvar, Botun je uvijek bio politički projekat i sad kad nije uspio neki drugi projekat će da se aktivira, to više nije značajno, iscijeđeno je, iscrpljeno, ne može se iz njega više ništa izvaditi. Nevažno je sredstvo - vaźan je cilj, a cilj je da zaustavi Crna Gora &nbsp;njeno članstvo. To će biti najveći poraz Vučića i Srbije na strateškom planu, ako izuzmemo nezavisnost koju smo obnovili 2006. godine - rekao je on.
Sada se, kaže on, u zvaničnom Beogradu upalio važan alarm.
- Sad Crna Gora članica NATO-a, članica EU, na kraju krajeva zašto ne pričati i o tome da li će Crna Gora biti u prilici da postavlja pitanja Srbiji kao što Hrvatska nama sad postavlja i kaže ,,Čekajte, ne možete se miješati u izborne procese u Crnoj Gori ako želite da mi kao članica Evropske unije glasamo da dobijete novac za izgradnju i renoviranje pruge, ili za noviji autoput ili finansijsku pomoć.” Crna Gora će da kaže ,,pa ne može, dajte nam biračke spiskove”, pa ćemo da uporedimo biračke spiskove. U zvaničnom se Beogradu jedan veoma važan alarm upalio, on dugo već treperi crvenom bojom da se Crna Gora mora zaustaviti po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Vjeruje da bi se uparivanjem biračkih spiskova &nbsp;Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine iz ruka beogradskih vlasti izbio jedan od, kako kaže, ključnih instrumenata kojim utiču na političke procese u regionu i na taj način destabilizuju zemlje regiona.&nbsp;
- Sad je već jasno da ima nekoliko stotina birača koji kruže po regionu, pokušavajući da oni budu kritična brojka koja će opredijeliti izborni ishod u tim zemljama. To je neprihvatljivo i pitanje je vremena kad će Srbija morati da se povinuje nekim standardima, pravilima, da poštuje ono što su zahtjevi zemalja koje okružuju, koje će biti članice Evropske unije - rekao je Vujović.
<h2>Mandić pokušava da ne ispadne izdajnik srpskog naroda</h2>
Smatra da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pragmatičan političar i da je uložio puno u afirmaciju imidža prozapadnog političara, negirajući to što nosi titulu četničkog vojvode.
- Pokušavaće da igra na dvije stolice, njemu ne odgovara kao političaru ovakva duboka radikalizacija, gdje on mora da se jasno izjasni i da na neki način rizikuje da izgubi dio birača. Njemu odgovara tiha voda, gdje on preuzima što veći dio vlasti, preuzima ključna preduzeća, već je preuzeo komplentnu energetiku i zapošljava svoje ljude, namješta tendere i tako dalje, jača svoju moć, što je praksa na Zapadnom Balkanu jer se tako jača moć politička i njemu ne odgovara ovo što radi Milan Knežević do kraja - naveo je on.
Kaže da bi mu jedna dozirana akcija Milana Kneževića odgovarala.
- Međutim, Kneźević očigledno pod pritiskom zvaničnog Beograda ide par koraka ispred onoga što bi želio Mandić i dovodi ga u nezgodnu situaciju. Mandić stalno pokušava da pegla situaciju da ne bi ispao ,,izdajnik srpskog naroda”, pokušava to da izbjegne i ostane u vlasti pa čak i ako se desi članstvo Crne Gore u EU - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vujović: Ne bih isključio ni dogovor Kneževića, Vučića i Mandića oko strategije izazivanja krize u Crnoj Gori

Inicijativa predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za referendum na kome bi se građani izjasnili da li su za otvorene liste je dobra i da bi se podstakao rad Odbora za izbornu reformu i da bi se natjerali oni koji neće javno da se eksponiraju da kažu da su protiv otvorenih lista i da to tiho sabotiraju kroz blokadu parlamentarnog odbora - ocijenio je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) i direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMi) Zlatko Vujović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, &nbsp;naglasio da CEMI već duži vremenski period zagovara otvorene izborne liste, te poručio da bi neophodno bilo da se, kroz skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, definiše se taj element izborne reforme.&nbsp;
- Problem jeste što je rad u Odboru ponovo blokiran i jednostavno nema &nbsp;saglasnosti kako dalje da se nastavi, a ističe nam vrijeme koje je Evropska unija postavila pred nama. Parlamentarni odbor će definisati konkretnu verziju koja bi bila usvojena, a referendum da pritisne, izvrši pritisak na one koje blokiraju takvu inicijativu da to prestanu da rade - rekao je Vujović.
Birač bi, kaže, trebalo da zapamti do pet brojeva koji korespondiraju kandidatu sa liste partije koju bira.
- Time bi on zaokružio broj koalicije i do još pet brojeva, a može da ne zaokruži nijedan - jer svaki kandidat na listi ima svoj redni broj. Prvo bi se mandati podijelili između partija i to je isti način raspodjele. Jedina novost je ko će od mandata koje je partija osvojila dobiti na isti način kao i do sada - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF2dOcwwR5QU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Referendum bi izvršio pritisak na one koji blokiraju inicijativu uvođenja otvorenih lista

Cilj Andrije Mandića i Milana Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda, a zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vujovic-cilj-mandica-i-knezevica-je-da-ispune-zelje-zvanicnog-beograda">Pobjedu</a> Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), povodom ponovnog pokretanja identitetskih pitanja od šefa parlamenta Mandića, i to u trenutku kada je veoma aktuelna priča o zatvaranju pet poglavlja i uspješnom putu naše države ka EU. 
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, za Pobjedu kazao da najviši pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, da je veliki broj odredbi tog propisa „sazreo za usklađivanje sa savremenom državom“, te da treba „upodobiti“ i status srpskog jezika.
- Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijelo – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
- Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – istakao je Vujović za Pobjedu.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
- To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim dešava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
- Mislim da je to razlog zašto je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan – kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari – s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, pokušaj kontrole nad Ustavnim sudom i pokušaj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
- Sve bi to negdje, ukoliko bi se otišlo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se pokušalo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
- Ipak, moram reći da ono što sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti pokušaji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine – kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
- Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom – dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sadašnji Ustav Crne Gore, „donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u našoj zemlji“.
- Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sadašnjicom, među njima je i status srpskog jezika - saopštio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najviši pravi akt predstavlja stvarnost.
- Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao što su bili naši preci, koje ovdje spominjemo - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.

Vujović: Cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje zvaničnog Beograda

U Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, što predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije, koja se mora sprovoditi uz punu transparentnost i odgovornost institucija, jedinstvenu evidenciju amnestiranih i snažn, &nbsp;poručio predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović na konferenciji „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija – amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“, koju je organizovala ta organizacija.
Govoreći o nalazima istraživanja o amnestiji i pomilovanju, Vujović je ukazao na ozbiljne izazove sa kojima se CeMI suočio tokom prikupljanja podataka, naglašavajući da nedostupnost i neujednačenost statističkih informacija u pravosuđu predstavlja sistemski problem, a ne izuzetak.
- Bez pouzdanih i uporedivih podataka nije moguće voditi utemeljenu javnu raspravu, donositi kvalitetne javne politike niti objektivno procjenjivati efekte zakonskih rješenja. Ovaj izvještaj ne govori samo o amnestiji i pomilovanju, već jasno ukazuje na stanje upravljanja podacima u pravosudnom sistemu. Bez sistemskih rješenja u oblasti evidencija, statistike i otvorenosti institucija, reforme pravosuđa ostaju fragmentarne i teško mjerljive- poručio je Vujović.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević rekao je da institut amnestije mora biti pažljivo normiran i lišen dnevno-političkih interesa.
- Instituti amnestije i pomilovanja ne predstavljaju odstupanje od vladavine prava, već njen korektiv koji se primjenjuje isključivo u jasno definisanim i izuzetnim okolnostima- rekao je je Rakočević, naglašavajući da se o ovim pitanjima mora odlučivati odgovorno, transparentno i u skladu sa evropskim standardima.
Prema njegovim riječima, amnestija se nalazi na presjeku prava, politike i društvene odgovornosti, zbog čega njen pravni tretman, kako smatra, mora biti lišen dnevno-političkih kalkulacija i parcijalnih interesa.
- Parlament ima ključnu ulogu ne samo kao formalni donosilac zakona o amnestiji, već i kao institucija koja mora da garantuje legitimitet, pravičnost i dosljednost ovog instituta- jasan je Rakočević.
Ukazujući na činjenicu da je posljednji zakon o amnestiji u Crnoj Gori donesen u junu 2020. godine, Rakočević je naveo da se država trenutno nalazi u najdužem periodu od obnove nezavisnosti bez ovog zakonskog rješenja, uprkos objektivnim pokazateljima koji ukazuju na ozbiljno opterećenje sistema.
- Prijedlozi zakona o amnestiji pojavljuju se bez prethodne javne rasprave, bez kvalitetne debate u Skupštini i bez razmatranja u nadležnim parlamentarnim tijelima, što otvara prostor za &nbsp;potencijalno selektivna rješenja- rekao je Rakočević.
Ocijenio je da, ukoliko zakon o amnestiji ne prati dugoročan i sistemski pristup, zasnovan na relevantnim podacima i evropskim standardima, „takva rješenja mogu ugroziti vladavinu prava i jasno definisanu kaznenu politiku“.
Rakočević je zaključio da je neophodno jasno normirati institut amnestije, obezbijediti punu transparentnost u postupku donošenja odluka i otkloniti svaku sumnju u selektivnost, uz aktivnu i odgovornu ulogu poslanika u Skupštini Crne Gore.
Tokom predstavljanja nalaza istraživanja o amnestiji i pomilovanju, dr Gordana Mitrović iz CeMI-ja ukazala da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, navodeći da to predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije.
Ona je istakla da bi upravo novi zakon o amnestiji trebalo da predvidi obavezno vođenje i redovno ažuriranje evidencija o donijetim rješenjima, pojašnjavajući da bi se time obezbijedila veća institucionalna odgovornost i omogućila utemeljena analiza efekata ovog pravnog instrumenta.
Mitrović je podsjetila da je osnov za amnestiju definisan Ustavom Crne Gore, "kojim je propisana nadležnost Skupštine, dok se dodatna konkretizacija nalazi u Poslovniku Skupštine, Krivičnom zakoniku i Zakoniku o krivičnom postupku".
Podsjetila je da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine imala šest zakona o amnestiji, koji su se međusobno razlikovali po procentu oslobađanja od kazne i po krivičnim djelima isključenim iz amnestije, „čiji se broj vremenom povećavao, uključujući i djela protiv braka i porodice, kriminalno udruživanje, kao i nedozvoljenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga“.
- Analiza pokazuje da je broj donijetih rješenja o amnestiji po sudovima približno srazmjeran njihovoj ukupnoj opterećenosti. Sudovi sa najvećim brojem predmeta &nbsp;poput osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Baru i Kotoru, &nbsp;bilježe i najveći broj odluka o amnestiji- navela je Mitrović.
Prema njenim riječima, najveći broj amnestija primijenjen je na kazne zatvora do šest mjeseci, zatim na kazne od jedne do tri godine, dok je najmanje amnestija zabilježeno kod kazni zatvora od tri do pet godina i preko pet godina. Broj rješenja kojima se amnestija primjenjuje na kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do jedne godine po učestalosti dolaze rješenja o amnestiji na kazne od jedne do tri godine.
- Istovremeno, struktura po procentu oslobađanja od kazne i udio uslovnih osuda nijesu pokazali jasnu i uočljivu zakonitost- rekla je Mitrović.
Istraživanje je, kako je dodala, pokazalo i da, iako zakonski okvir omogućava amnestiju i za mjere bezbjednosti, prilikom istraživanja nije zabilježeno nijedno rješenje kojim je lice oslobođeno izvršenja takvih mjera.
- U budućnosti je neophodno da se, prilikom razmatranja novih zakona o amnestiji, uzme u obzir i njihov uticaj na rasterećenje smještajnih kapaciteta Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kao i da se izbjegava donošenje ovih zakona u izbornim godinama, kako bi se umanjio rizik njihove političke zloupotrebe- poručila je Mitrović.
Damir Suljević, šef pravnog odeljenja u CEMI-ju, rekao je da primjena instituta pomilovanja u Crnoj Gori bilježi jasan trend restriktivnijeg pristupa, naročito nakon donošenja Zakona o pomilovanju iz 2012. godine.
- Važeći Zakon o pomilovanju donio je značajne promjene u odnosu na prethodno rješenje iz 1995. godine, prije svega ukidanjem određenih ograničenja u pogledu krivičnih djela za koja predsjednik države može dati pomilovanje, kao i izmjenom same procedure, kojom je postupak pomilovanja izuzet iz nadležnosti sudova i povjeren Ministarstvu pravde- rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, ta promjena dovela je do "dejudicijalizacije postupka pomilovanja, pri čemu se molbe danas upućuju direktno Ministarstvu pravde, koje prikuplja relevantne informacije prije nego što ih dostavi kabinetu predsjednika Crne Gore."
Suljević je naveo da je broj molbi za pomilovanje dostigao vrhunac 2013. godine, kada je zabilježeno ukupno 337 zahtjeva, nakon čega slijedi kontinuirani pad.
U periodu nakon 2013. godine, broj molbi se, kako je istakao, kretao od 213 u 2016. godini, do svega 29 u 2020. godini.
- Podaci jasno pokazuju da, iako se institut pomilovanja primjenjuje kontinuirano, broj odobrenih pomilovanja ostaje relativno nizak, naročito nakon 2014. godine, što ukazuje na promjenu u razumijevanju njegove svrhe- naveo je Suljević.
Analiza je pokazala da je u periodu od 2006. do 2025. godine podnijeto ukupno 2.534 molbi za pomilovanje, od kojih je uvaženo 533, odnosno 21 odsto.
Suljević je rekao da je "predsjednik Filip Vujanović u toku svog mandata uvažio najveći broj molbi za pomilovanje".
- Pomilovanje se danas sve rjeđe posmatra kao instrument šire korekcije kaznene politike, a sve više kao izuzetak namijenjen jasno ograničenim i specifičnim situacijama- zaključio je Suljević.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Vujović: Amnestija i pomilovanje zahtijevaju jasna pravila i potpunu institucionalnu transparentnost

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista i lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković mišljenja je da su posljednji odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju. Sa druge strane, to što su DPS u gotovo mjesec napustili dvoje poslanika Drita Lola i Nikola Janović, poslanik te partije Nikola Rakočević smatra da neće uticati na rejting stranke.
To se, ističe Rakočević, nije dogodilo ni ranije, već su, kako napominje, doživjeli rast.
- To neće uticati na politički rejting DPS-a. Imali smo i druge primjere napuštanja DPS-a, pa je rejting partije rastao. A pojedinci koji su izlazi iz DPS-a su pravili vrlo respektabilne rezultate na javnoj sceni - rekao je Rakočević u emisiji "Iznova" na Nova M.
On je istakao da je Janović izuzetno izražen individualac i čovjek koji funkcioniše u timu.
- Pokazao je to i u sportu i politici. Dao je veliki doprinos našoj politici. Odlučio je u ovom trenutku da može dati mnogo veći doprinose van partije. Ne mislim da je to strašno, bilo bi strašno kada ne bi napravio konkretan rezultat i ponudu na političkoj sceni - ocijenio je Rakočević.
Marković je u emisiji "Iznova" kazao da bi volio da je DPS sa retoričkih reformi prešao na suštinske unutar svoje političke infrastrukture.
On je kazao i da je bilo situacija u kampanji za podgoričke izbore kada je DPS koristio netačnu retoriku u odnosu na ljude koji su bili u toj partiji.
- Bilo je situacija u kampanji za podgoričke izbore vezano za kampanju naše stranke da su mladi lideri DPS-a govorili: "Ko ne glasa DPS protiv je Crne Gore". To nije tačno. Ja sam na završnoj političkoj aktivnosti stranke uoči izbora pitao 200-300 delegate stranke da li u meni i ljudima koji stoji ovdje ovoj biti vide protivnke Crne Gore i njenih interesa - istakao je Marković.
Da neće biti komplikacija na političkoj sceni nakon posljednjih dešavanja, stava je i analitičar Zlatko Vujović koji dodaje da uticaj na rejting i poziciju DPS-a zavisi od toga da li će i kada Janović formirati svoju stranku, ili pokret.
- Ono što mi ne znamo kako će Janović nastaviti karijeru. On je najavio da će nastaviti kao nezavisni poslanik, ali ne vjerujem da je ikome to cilj u sistemu političkom i izbornom kakav je naš. To može biti trenutak u političkoj karijeri. Međutim, naš izborni sistem forsira pojedinca da ima listu i određen broj ljudi oko sebe. Da li će on postati dio neko tim, ili oko sebe okupiti svoj - pretpostavljam da ima neke namjere. Ako nema, onda bi bilo logično da je vratio mandat - ocijenio je Vujović.
T.K.

Marković: Odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju; Rakočević: Bez uticaja na rejting partije

DNP, Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring &nbsp;Zlatko Vujović.
Regionalna provjera biračkih spiskova aktuelizovana je i kroz inicijativu koja ide prema Briselu, uz očekivanja da bi EU mogla preuzeti ključnu ulogu u uparivanju baza podataka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Inicijativa ne ide u smjeru, objašnjava Vujović, da EU sama vrši kontrolu biračkih spiskova za izbore koji se održavaju na Zapadnom Balkanu, već da ona uslovi države članice na Zapadnom Balkanu da one omoguće mehanizme jedna drugoj kontrole da li su birači iz jedne zemlje upisani u birački spisak druge zemlje i nezakonito ostvaruju biračko pravo.
Dodaje i da ga je obradovao javno iznesen stav Johana Satlera da neće biti zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja Markovog i Mašanovog zakona.
- Veoma me obradovao stav koji podrazumijeva da će Evropska unija zauzeti tu dosta oštar stav da se ograniči izdavanje dozvola za oružje određenim licima koja su u rizičnom statusu i koja mogu eventualno da dovedu do ovakvih tragedija. Mislim da je prosto neshvatljivo da je dio članica vladajuće koalicije toliko uložio energije da se blokiraju ti zahtjevi. Ovo je sve moglo da bude značajno ranije razriješeno i vjerujem da će sada to i biti, ali pod pritiskom Evropske unije i da će taj pritisak Evropske unije na neki način anulirati dio stavova i pozicija vladajućih partija, tako da me obradovalo i nadam se da će Evropska unija dodatno pojačati pritisak vlasti povodom ovoga pitanja- istakao je Vujović.
Za situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i protesta mještana, predvođenih predsjednikom DNP-a Milanom Kneževićem, Vujović kaže da je to bizarna predstava jer partije vlasti organizuju proteste i blokiraju sprovođenje odluka državnih organa vlasti u kojima oni čine većinu.&nbsp;
Smatra da ujedno ti protesti šalju poruku Briselu da je teško učlaniti Crnu Goru u EU sa onim partijama koje ne žele Crnu Goru u EU, a sve tri vladajuće partije, kako podsjeća, su dio performansa kojim bi vlast trebalo da dobije opravdanje da ne izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
- Te iste partije simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU- istakao je Vujović.
Vjeruje da postoji i namjera da se oslabe premijer Crne Gore Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, da ih prikažu kako oni nemaju snage da sprovedu ono što su obećali Briselu.&nbsp;
- Imamo dvije dimenzije, sa jedne strane se pokušava zaustaviti proces evropskih integracija, a sa druge strane dodatno oslabiti autoritet predsjednika Vlade Milojka Spajića i takođe gradonačelnika Podgorice gospodina Mujovića- naglasio je Vujović.
Smatra da je bilo bolje da su ispoštovane sve procedure i održane javne rasprave na kojima se ukazali nedostaci evropskih zakona koji se usvaju pred Međuvladinu konferenciju. Ipak, dodaje on, po ulasku u EU će se pružiti prilika da se svi ti zakoni koriguju ili promijene.
- Ovo je jedinstvena prilika, nakon što uđemo u EU ponovo ćemo imati priliku da mijenjamo te zakonske propise i da ih usavršavamo, a vjerujem da koliko god i ne bili toliko dobri kroz primjenu možemo to korigovati. Bez obzira što sam svjestan rizika koji nosi brzo usvajanje ovih zakonskih propisa, bolje da iskoristimo ovu priliku i spriječimo, smanjimo prostor za manevar onima koji pokušavaju da spriječe učlanjenje Crne Gore i naš ostanak na ovom Balkanu dosta mračnom- rekao je Vujović.
Smatra da će na naredne izbore u Crnoj Gori od velikog značaja biti uticaj spoljnih aktera, negativan uticaj zvaničnog Beograda i Moskve, podsjeća on, a stepen upliva će zavisiti i od ishoda izbora u Srbiji 2026.godine i političke sudbine Milorada Dodika u BiH.
- Dodiku je podrška birača dramatično opala i od ta dva faktora ćemo dobiti odgovor kolike su im mogućnosti da se miješaju u procese u Crnoj Gori. Eventualni pad Vučića bi značio i kraj makar za neko vrijeme ovako agresivnog miješanja zvaničnog Beograda u odnose u Crnoj Gori, a slično je i sa Republikom Srpskom. Sa druge strane imamo i benigni uticaj, a to je da određeni zapadni partneri svakako će imati želju da se formira u Crnoj Gori prozapadna, proevropska koaliciona vlada koja će moći da omogući ratifikaciju sporazuma koji bi eventualno potpisali o pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Vujović.

Vujović: Situacija u Botunu je bizarna predstava u kojoj partije koje čine većinu blokiraju sprovođenje odluka vlasti

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: zlatko-vujovic