Preferencijalno glasanje može obezbijediti veća prava i veću snagu glasačima, a izborni sistem u Crnoj Gori treba korigovati po ugledu na kosovski model i omogućiti da unutar liste svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova.
To je saopšteno na panelu „Izmjene izbornog sistema: Otvorene liste, rodne kvote, selekcija kandidata za poslanike”, u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.
- U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota - rekao je Vujović.
U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do pet kandidata.&nbsp;
- On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani. Da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat. Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi - objasnio je Vujović.
Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.
- Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova, &nbsp;a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne kandidature. Da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste. Takođe, treba razmisliti i o uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječilo prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova - rekao je Vujović.
Crna Gora je, kako je kazao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.
Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.
“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.
Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.
- Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni - mišljenje je Darmanovića.
I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.
- Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno - vjeruje Darmanović.
Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.
- Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu. Nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici. Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena - smatra Marović.
U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.
- Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako - poruka je Marović.
Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.
- Nisam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik - mišljenje je Marović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.
Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.
- Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatra da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost - rekao je Passarelli.
Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.
Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.
- Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu - rekao je Peytier.
Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.
- Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi - rekao je Peytier.
Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.
- Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije - kazao je Peytier.
U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Izborni sistem u Crnoj Gori korigovati da svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

1250x600

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Dugogodišnja agonija izbornog procesa u Šavniku traje isključivo zbog jednog razloga - što članovi i predstavnici vladajućih partija na nacionalnom nivou ne dozvoljavaju da se u Opštinskoj izbornoj komisiji završi izborni proces. To nije slučaj samo sa Šavnikom, slična situacija i sa Kotorom - kazao je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
<h2>Šavnik, priča bez kraja</h2>
Osptrukcije pristalica i članova biračkog odbora iz "Koalicije za budućnost Šavnika" koji su dio tamošnje opozicije, a aktuelne državne vlasti,devet bezuspješnih pokušaja glasanja na dva biračka mjesta, izbori koji se u Šavniku nisu završili još od oktobra 2022, doveli su do situacije u kojoj su u lokalnom parlamentu i dalje odbornici iz saziva od 2018. godine. Jugoslav Jakić je glasovima većine odbornika izabran za predsjednika Opštine Šavnik, na elektronskoj sjednici loklanog parlamenta. Jakić za TV E objašnjava da je reizbor formalnost koja omogućava Opštini da funkcioniše dok se ne riješi kriza. S pravnog aspekta situaciju u Šavniku je jasna, objašnjva predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
- Članovi Opštinske izborne komisije u Šavniku koji ne sprovode odluku Državne izborne komisije, odnosno, ne organizju glasanje na dva biračka mjesta, stvarni su krivci agonije.
Argumenti vladajućih partija da je u Šavniku veliki broj građana promijenio prebivalište ne stoje, jer su i nosilac liste Demokratskog fronta, i veliki broj odbornika, promijenili prebivalište i dobili pravo da učestvuju u izbornom procesu. Nije dobro da se na taj načinkoristi takozvani busing, odnosno, mogućnost promjene prebivališta. Iako je ta mogućnost legalna, ona nije legitimna. Zato se i zalažemo (CEMI) da se izori na lokalnom nivou održavaju istoga dana, da bi se takva mogućnost spriječila. Međutm, mnogo opasnije za stabilnost pravnog poretka ješto oni koji imaju vlast ne dozvoljavaju da se sprovode odluke Državne izborne komisije, &nbsp;najvišeg državnog organa kada je riječ o izbornoj administraciji - kaže Vujović.
Objašnjava da aktuelni odbornici imaju legitimitet do izbora nove Skupštine Opštine, odnosno, do okončanja izbornog procesa, jer ne postoji nijedno zakonsko ograničenje koje predviđa situaciju kakva je u Šavniku.
- Mislim da bi se sve moglo razriješiti ukoliko bi se u kratkom roku usvojio novi Zakon o lokalnim izborima, koji bi predviđao da imamo opšte lokalne izbore, da se održe ove godine, da imamo fiksirani datum za parlamentarne izbore svake četiri godine, pa bismo ove godine imali opšte lokalne izbore u svim opštinama. To znači da bi zakon skratio mandat u onim opštinama u kojima traje duže. Onda bismo mogli da izađemo iz ovog galimatijasa - istakao je Vujović.
<h2>Posao za SDT</h2>
U slučaj Šavnik moglo bi, kaže Vujović, da se uključi Specijalno državno tužilaštvo, ukoliko ne bude političke odluke.
- Specijalno tužilaštvo bi trebalo da pokrene istragu, podnese krivične prijave protiv onih koji zloupotrebljavaju javno ovlašćenje, odnosno, protiv članova Opštinske izborne komisije koji neće da organizuju izbore po nalogu Državne izborne komisije. Govorimo o nečemu što se može nazvati organizovani kriminal, jer se pokušavaju spriječiti građani da iskažu svoju izbornu volju… možemo govoriti o određenim krivičnim djelima koje je potrebno procesuirati po službenoj dužnosti - poručio je Vujović.
<h2>Izborni inženjering</h2>
Izborni ineženjering bi mogao odraditi svoje i uoči loklanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Vujović je u više navrata upozoravao na problem duplih, odnosno, fantomskih birača. Procjenjuje se da ih je na nivou cijele Crne Gore i do 114 hiljada, od kojih oko tri hiljade nezakonito ostvaruje pravo glasa u Nikšiću i Herceg Novom.
- Vidjeli smo situaciju u Srbiji, doveden je ogroman broj birača. Lokalni izborinijesu bili organizovani u svim opštinama, već su selektivno izabrani veći gradovi, kako bi birači bili upisani u ogromnom obimu. Procjenjuje se da je možda i više od 100.000 birača dovedeno u Beograd i oni su izmijenili ishod izbora… Upisivanje u birački spisak na bazi lažnog prebivališta, odnosno dvojnog lažnog prebivališta, je ono što je problematično za Crnu Goru - podsjetio je Vujović.
Herceg Novi je, kaže Vujović, jedina opština u Crnoj Gori u kojoj je CEMI odradio kontrolu svih birača, jer su kao NVO, tokom izbornog procesa,imali pristup biračkom spisku. Uporedili su biračke spiskove sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, nakon čega su MUP-u podnijeli prijavu sa dokazima za hiljadu birača u Nikšiću i više od dvije hiljade u Herceg Novom.
- Nažalost, MUP nije uradio ništa, osim što je kontaktirao MUP Srbije, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila da se unište svi dokazi, makar je to inforamcija koju imam iz ministarstva. Dakle, Agencija za zaštitu ličnih podataka aktivno je djelovala da se spriječi otkrivanje fantoma, unište svi dokazi koji bi eventualno vodili do oduzimanja nezakonito stečenog državljanstva i brisanja iz biračkog spiska svih koji tamo ne treba da se nađu. Nakon što su iz MUP-a Crne Gore kontaktirali MUP Srbije, Srbija je otežala provjeru podataka preko website-a. Više nije dovoljno da imate jedinstveni matični broj, već traže dvojni upis podataka - matični i broj lične karte…. Mi imamo podatke, metodološke procjene. U Herceg Novom ima više od 10 odsto onih koji definitivno utiču na izborni ishod - istakao je Vujović.
<h2>Problem za problemom</h2>
Upoređujući birački spisak Herceg Novog sa spiskovima Srbije i BiH, CEMI je utvrdio da čak osamdesetdvoje ljudi ima trojno biračko pravo, trojno prebivalište u Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Vujović objašnjava kako se do takve situacije dolazi, imajući u vidu činjenicu da je moguće samo jedno prebivalište.
- Moguće je na bazi lažnih izjava. Vjerujem da najveći broj tih ljudi nema motiv da utiče na izborni ishod ni u jednoj državi, jer su njihovi motivi prilično privatnog tipa - da izbjegnu plaćanje poreza na nekretnine, da dobiju besplatno zdravstveno osiguranje u sve tri zemlje, kao i obrazovanje… država je na gubitku, oni štete državu i ne razmišljaju o tome. Nažalost, u velikom smo problemu - napominje Vujović.
Podsjeća da je CEMI provjeravo inforamcije, odnosno, tvrdnje opozicije o navodnih hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću. Utvrdili su, kaže, da je u gotovo svim slučajevima, izuzev par izuzetaka, riječ o nezakonito upisanim biračima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcAHciswxJXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: AZLP naložila da se unište dokazi o fantom biračima

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović je u razgovoru za portal Standard rekao da bi Budva, ukoliko opozicija bude dobro radila, mogla da bude zamajac za buduće promjene na lokalnim izborima.
On smatra da lider NSD Andrija Mandić sve radi kako bi produbio jaz između Spajića i opozicije, a istovremeno ruši rejting PES-a. Vujović, takođe, smatra da bivši DF i njihovi lideri kontinuirano opstruiraju put CG u EU lansiranjem pitanja poput rezolucije o Jasenovcu, zakona o dvojnom državljanstvu…
Da li je primjer Budve moguće primijeniti i na naredne lokalne izbore u Nikšiću, Mojkovcu..?
Vujović: Ako pažljivo pogledamo proruska i prosrpska koalicija i sve partije koje su izašle iz njih, a koje su dovele do promjena 2020.godine, bilježe konstantan trend pada. Taj trend se naizled amortizovao tako što su stvarani novi politički subjekti, koji su redefinisanom političkom ponudom, u marketiškom smislu, privlačili nezadovoljne birače. Jedan od njih je naravno i Pokret Evropa sad, preko koje se povećala podrška tom bloku kroz populističke poteze i obećanja. Kako vrijeme prolazi ta se podrška nevjerojatno brzo troši, pa je partija koja je imala gotovo 25 odsto podrške za godinu i nešto, prepolovljena.
I podrška Demokratskoj Crnoj Gori je prepolovljena. Za sada se samo drži bivši DF, ali samo zato što je u međuvremenu okupio dodatne političke partije, prosrpske i proruske orijentacije koje nijesu bile dio te priče na posljednjim parlamentarnim izborima. Tako se prividno stiče utisak da su održali podršku, a u stvari, kad saberete ove partije koje nisu prošle, kao što je to Vukšićev blok, pa partija bivšeg ministra pravde Leposavića.., onda je jasno da te kontinuirane podrške zapravo nema, a posebno ne rasta te koalicije. Sve ovo govorim referišući se u odnosu na Budvu gdje se prvi put desilo da neko iz srpske grupacije napravi dogovor sa građanskom, procrnogorskom opozicijom. I to je velika promjena.
Posebno treba akcentovati činjenicu da je Jovanović izdržao sve pritiske nekadašnjih političkih partnera, Srbije ali i Srpske pravoslavne crkve. Pritisak nije bio samo u medijskom iskazu, već je puno toga urađeno sa strane i ispod žita.
Sada je ključna stvar da DPS i partije i koalicije okupljene oko njih ne nastave staru praksu od prije deceniju kad su bili na vlasti i da ušuškani riješavaju klijentelističke zahtjeve, već da rješavaju probleme građana Budve. Od Budve treba da naprave model i primjer kako će biti u drugim opštinama, uključujući i nacionalni nivo.
Ako tu priliku propuste, onda neće moći ostvariti promjene u drugim gradovima. Budva je idealna platforma za takvu vrstu promjene, jer je opština koja ima novac a koja je imala nesposobnu i korumpiranu vlast previše dugo.
Može li se ovo smatrati nekim početkom jačanja koalicionog kapaciteta DPS-a i skidanje stigme kao nepoželjnog političkog partnera?
Vujović: Od 2001. godine, kada je Narodna stranka istupila iz koalicije, odnosno kada su izvazvani izbori na kojima je koalicija DPS-a i SDP-a formirala prvo manjinsku, a 2002 većinsku vladu, ovo je prvi put da imamo jednu prosrpsku partiju u koaliciionom aranžmanu sa DPS-om. Znači 24 godine DPS nije imao koalicioni aranžman sa prosrpskom partijom. Tako da ovo, DPS prije svih, može da koristi u anuliranju napada i stigmatizacije sa narativom da je antisrpska partija.
Ako bi se ovaj trend nastavio i u drugim opštinama, ne bih isključio promjenu i u Podgorici, posebno ako to bude pokazivali rejtinzi partija. Jakov Milatović je svjestan da je napravio ogromnu štetu za svoje dalje političke planove. Ako je pala prethodna vlast u Podgorici, ne vidim zašto se ne bi mogla desiti neka nova politička kriza u Glavnom gradu, odnosno unutar sadašnje vladajuće koalicije.
Vjerujem da će ipak Nikšić dati dosta odgovora kao i Mojkovac. Postoje realne šanse da opozicija osvoji vlast u tim opštinama u narednom periodu, posebno ukoliko bi se pojavila Jovanovićeva lista u Nikšiću i ostvarila određeni rezultat. Do sad su prosrpske partije imale isključivo jedan, i to agresivan ton i poruku koji je dolazio iz Beograda, a koji je gotovo isključivao bilo kakvu saradnju sa građanskim partijama.
Ako bi se to promijenilo, onda bi bilo puno više opcija koje bi mogle voditi promjene u smjeru u kome se sada kreće politička scena.
Da li može doći do nekog kompromisa između Vlade i opozicije?
Vujović: Nakon jednog složenog ali uspješno realizovanog procesa, kao što je popis, bez obzira na sve manjkavosti, napravljen je kompromis između vlasti i opozicije. Zato je bilo za očekivati da su dogovori mogući i o nekim drugim značajnim pitanjima. Ako tome dodamo da nema velike razlike između javno proklamovane platfome Vlade i stavova opozicije, onda je apsurdna činjenica da se Vlada i opozicija ne mogu dogovoriti i oko bitnijih pitanja.
Odgovor zašto je to tako možemo tražiti u Mandićevom permanentnom pravljenju političkih kriza. Te krize su usmjerene, ne samo na produbljivanju jaza između, prije svega PES-a i opozicije, već na rušenju rejtinga Spajićeve partije.
Podsjetiću, IBAR je bio ogroman uspjeh Vlade koji je na neki način omogućio ubrzavanje procesa pregovora. Zato je bilo logično a i sa pravom se očekivalo da Vlada na tom uspjehu plovi narednih, možda, i godinu dana. Umjesto toga, Mandić je napravio diverziju izglasavanjem deklaracije o genocidu u Jasenovcu čime je anulirao sav uspjeh Vlade dobijanjem IBAR izvještaja. Koje je nakon toga pričao o IBAR-u? Mandić je, dakle, fokusirao temu koja je bila u potpunosti kontra interesa Vladi premijera Spajića. I umjesto da rejting PES-a raste on je padao i to strmoglavo. Kad god je Vlada, odnosno Spajić, trebao da kapitalizuje neki realan uspjeh Vlade, Mandić je izlazio sa krizom, koja ruši tu priču. Tako da Mandić ne radi samo na produbljavanju jaza između PES-a i opozicije već i na rušenju samog rejtinga PES-a, posebno premijera. Sa jedne strane za DF je važno da PES ostane u njegovoj orbiti, odnosno da mu sruši mostove kao opoziciji, a sa druge strane da ga oslabi i sruši rejting PES-u i Spajiću da bi ga eliminisao kao mogućeg narednog premijera.
Zašto?
Vujović: Zato što, ako bi se desili neki novi izbori, onda PES ne bi imao najviše glasova čak ni sa Demokratama. Ili čak i kada bi ta vlast imala nadpolovičnu većinu, što je veoma upitno, Spajić ne bi bio premijer, jer bi lista koju bi predvodio DF imala više glasova i Mandić bi tražio da on bude predsjednik vlade. U tom rušenju rejtinga PES-a najviše pomaže sam PES i neki njihovi poslanici, koje ja zovem “jastrebovi DF-a”, jer više prate agendu DF-a nego svoje partije. Primjer je odnos prema studentskim protestima koji apsolutno nijesu imali za metu Spajića.
Meta im je bila, a i dalje jesu dvojica lidera Demokratske Crne Gore. Nije meta bila čak ni njihova partija, jer bi njihova mjesta pokrili njihovi partijski kadrovi a oni bili skrajnuti na druge pozicije. Međutim, poslanici PES-a neznaveno pokušavaju isturiti Spajića da i on bude uključen i bude jedna od meta protesta, što je apsurdno. Na taj način kao da žele da i oni ruše rajting PES-a. Da li to rade svjesno ili su to samo politički neiskusni pojedinci, ne znam. Mislim da ima i jednog i drugog.
Kako Vi vidite opozicionu blokadu, a sada i bojkot Skupštine?
Vujović: Kad imate ovakvu vlast koja apsolutno ne želi dogovor ni oko čega, onda opoziciji ne preostaje ništa drugo nego da radikalizuje odnos kako bi privukla pažnju međunarodne zajednice. Opozicija ne može ćutke da prelazi preko inicijativa za uvođenje dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima, promjene vlasništva groblja i drugim najavljenim akcijama Mandića i bivših kadrova DF-a…. Koliko god građanskim i procrnogorskim partijama bio prioritet da CG uđe u EU, to ništa ne bi značilo, ako bi Mandič uspio da uvede u birački spisak 400.000 lažnih birača koje bi autobusima dovodili iz Srbije i koji bi odlučivali o svemu u Crnoj Gori.
Ako vlast opoziciji ne omogućava da kroz institucionalni dijalog dolaze do dogovora, onda vlast gura opoziciju da koristi vaninstitucionalni, vansistemski pristup kako bi se nametnula agenda Vladi da pregovara. I to se dešava.
Da li Brisel ima dovoljno sluha za naše problem?
Vujović: Moramo biti svjesni da Brisel doživljava Crnu Goru kao projekat. Cilj toga projekta je Crna Gora u EU u 2028. godine i oni će sve uraditi da se to desi, zanimarujući pitanja koja su, iz njihove perspective, nebitna, a koja bi mogla da ugroze taj projekat.
Ako se zatvaraju poglavlja, ako držimo tempo koji je zacrtan, oni će veliki broj tih pitanja staviti po strani.
Dakle, oni neće čuti opoziciju kada kaže – znate kako, u Šavniku nije završen izborni proces. Ali, ako imate blokadu Skupštine, koja znači da se ugrožava dinamika integracionog procesa, to veoma čuju i što ih motiviše da se dođe do rješenja, jer u krajnjem to remeti planove zvaničnog Brisela.
Ulazak Crne Gore u EU bi bio ogromni uspjeh, ne samo za Crnu Goru, nego i za EU, za procese integracije. To bi bio akcelerator promjena na Zapadnom Balkanu, to je rušenje moći Vučića u regionu…, veliki njegov neuspjeh i tako dalje. Opozicija mora, kao neka građanska, proevropska opcija u Crnoj Gori, da balansira između toga.
S jedne strane, da koristi energiju EU da pozitivno mijenja stvari u Crnoj Gori, da se nastavi proces usvajanja evropskih vrijednosti i standarda, a sa druge strane, kada se dotaknu neke crvene linije, alarmira Brisel, uključujući i takve akcije kao što su protesti, blokade ulica, Parlamenta…
Da li je Brisel alarmiran?
Vujović: Smatram da je opozicija trebala isključivo selektivno da blokira neke procese. Na primjer kada je Marta Kos bila na sjednici Skupštine nije je tu sjednicu trebalo bojkotovati. Znači ne treba bojkotovati sve. U svakom slučaju alarmiran je Zapad i oni vide da ovdje postoji veliki problem. Sastanci između lidera opozicije Živkovića i Spajića kod ambasadora EU su pokazali da se opozicija i Spajić mogu dogovoriti oko svega. I da tu nema značajnijeg problema. Problem se javlja unutar vladajuće koalicije jer Mandić ne smije ni po koju cijenu dozvoliti da se napravi neki dogovor između njih.
I zbog toga je reakcija Mandića bila da se napravi skandal i sukob u Budvi, da se radikalizuje odnos između Spajića i opozicije izbacivanjem poslanika opozicije, uz njegovu jasnu poruku da neće dozvoliti parcijalne razgovore i dogovore između dijela vlasti i opozicije.
Blokada Skupštine i bojkot nastali su nakon odluke Ustavnog odbora o penzionisanju jedne sutkinje. Šta je zapravo bio krajnji cilj takve odluke?
Vujović: Odluka Ustavnog odbora je dovela do svega ovoga. Svi smo smatrali da je to potez DF-a, jer je čak u Ustavnom odboru jedan od od poslanika PES-a jasno govorio da je to neustavno. Onda smo imali intervju Milana Kneževića, koji kaže da je to inicijativa i projekat PES-a. Tu dolazimo do apsurda, jer izgleda da PES minira samog sebe, što je prosto nevjerojatno.
Ključna motivacija za takvu odluku Ustavnog odbora i Skupštine je bila kontrola okončavanja izbornih procesa i strah da bi moglo doći do promjene vlasti u Kotoru, koji je za Demokrate ekstremno važan. Jer ne zaboravimo uspjeh Demokrata je počeo sa tri opštine na primorju, a to su Budva, Kotor i Herceg Novi.
Vidjeli smo u slučaju Budve da su se sveli na dva odbornika, da je to totalni fijasko, pa onda značajan pad i u Kotoru. Ukoliko bi ga izgubili njhova pregovaračka pozicija, za neke druge pregovore, bi bila slaba. Tada bi bili svedeni na jednu od mnogobrojnih prosrpskih partija i zato im je veoma važno da se sačuvaju u Kotoru.
Bošnjačka stranka, njihova uloga u vlasti?
Vujović: Mislim da BS plaća političku cijenu toga što je ušla u koalicione aranžmane sa prosrpskim partijama i da se ti aranžmani svode isključivo na klijentelistički odnos. Nema nikakvog programskog zadovoljenja. Dobili su puno pozicija koje njima relano, po rejtingu i snazi, ne pripadaju. Reći će da su nešto uradili u Rožajama, Plavu…. ali realno ta njihova bespogovorna spremnost da slijede DF-ovu agendu kako bi ostali što duže u vlasti, pravi štetu partiji. To se već vidi u više lokalnih izbora gdje gube povjerenje građana. BS će biti pred velikim izazovom i izborom iz prostog razloga što za takvu politiku nemaju podršku dijaspore, Islamske zajednice a ni velikog broja birača. Oni su na prošlim izborima dobili šest odsto, ali su sada dobili i konkurenciju u partiji gospodina Seada Šahmana, koja se prema onome što znam veoma širi i jača infrastrukturu uz pomoć dijaspore. Lagano je biti jedina partija jedne nacionalne zajednice, ali kad dobijete konkurenciju onda počnete plaćati cijenu za neke poteze koje ste radili dok ste bili monopolista.

Vujović: Mandić pravi političke krize kako bi produbio jaz između PES-a i opozicije i urušio rejting Spajićeve partije

Profesorica i članica Vijeća Fakulteta političkih nauka dr Vesna Simović Zvicer kazala je da bi na nivou Vijeća ponovo podržala neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve, ali to nije mogla da učini jer, kako kaže, formalno nije zakazana i održana sjednica tog tijela.
Simović Zvicer je među članovima Vijeća koja je ostala uzdržana na inicijativu doc. dr Zlatka Vujovića koju im je uputio mailom nakon što je prvobitno Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra". Njeno ime je među brojnim profesorima koji su početkom januara javno istupili i dali podršku ovom studentskom pokretu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je Simović Zvicera pojasnila za Portal ETV, kako tada i tako danas studenti iz "Kamo śutra" imaju njenu podršku, ali na zahtjev Vujovića nije odgovorila jer, kako kaže, po Poslovniku Vijeća FPN-a potrebno je formalno zakazati sjednicu da bi ova tačka bila na dnevnom redu.
- Ja sam svoj potpis podrške stavila i ne vidim potrebu da radim to još jednom. Bilo mi je besmisleno da podržim nešto što sam već podržala. Prema Poslovniku o radu, da bi Vijeće FPN-a donijelo zvanično odluku mora se sazvati sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda. Stoga, inicijativu koja je stigla na mail nisam mogla tretirati kao tačku dnevnog reda sjednice tog tijela. Studentska grupa "Kamo śutra" ima moju podršku, tu se ništa nije promijenilo - kazala nam je Simović Zvicer.
<h2>Vukićević i Vujisić bez odgovora</h2>
Na inicijativu Vujovića ostali su uzdržani i dekan FPN-a Boris Vukićević i članovi iz reda studenata Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao Vukićevića i Vujisića, ali oni još ne odgovaraju na naše pozive i poruke.
U međuvremenu, Vijeće Pravnog fakulteta dalo je podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vide kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva. Od 12 članova Vijeća tog Fakulteta, njih deset je stalo uz zahtjeve studenata. Prema informacijama Portala ETV, uzdržani su bili članovi - predstavnici studenata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-zahtjevi-kamo-sutra-su-iskrena-zelja-za-ozdravljenje-drustva-nadlezni-da-imaju-sluha-za-djelovanje-studenata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - prijestonicu, Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...

Simović Zvicer: "Kamo śutra" ima moju podršku, da bi Vijeće FPN-a donijelo odluku mora se zvanično sazvati sjednica

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Od 2020.godine imamo prvi put slučaj da na jednu pro srpsku partiju SPC nije mogla da utiče i da nametne odluku koja joj odgovara, u slučaju Jakova Milatovića te strukture su uspjele da nametnu takvu odluku, ali gospodinu Nikoli Jovanoviću nijesu - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesor političkih nauka i direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Velika promjena na političkoj sceni Crne Gore, kaže Vujović, je izglasavanje Petra Odžića za predsjednika SO Budva, ističe on, iz razloga što je uvijek Budva simbolizovala, kako kaže, promjene.
&nbsp;- Niz gradova koji čine Budva, Kotor i Herceg Novi je podstakao procese koji su na kraju rezultirali promjenom vlasti 2020.godine. Budva je veoma specifična opština, i nije baš tipična za upoređivanjem, prosjekom nacionalnim, ali jeste indikator promjena. U Budvi se mijenjala vlast i u doba kad je DPS bio najjači, tada je koalicija opozicionih partija sa gradonačelnikom iz redova LSCG odnijela pobjedu, ali nakon mandata te koalicije DPS se vratio na vlast sa gotovo 70 posto podrške birača. Tako da je to veoma teška opština za analizu, ali sa druge strane definitivno ona sad otvara prostor ukoliko se do kraja konstituiše vlast u kojoj bi, na neki način, učestvovala i Demokratska partija socijalista, odnosno kompletna opozicija na nacionalnom nivou, uključujući i Evropski savez, ali i URU to bi možda bio indikator nekih promjena, i otvorio prostor da se skine naljepnica kojom je označen DPS, da se ne može praviti koalicija sa njim. Tako da to može da podstakne niz procesa i u drugim opštinama, posebno u onim opštinama u kojima se očekuju, odnosno zakazani su lokalni izbori - rekao je Vujović.
Po prvi put se dešava, kaže Vujović, da neko ko je pripadao bloku od 30.agusta, naglašava on, je spreman da napravi koaliciju sa nekim ko je, kako ističe, na suprotnoj strani.&nbsp;
- Govorim o partiji gospodina Jovanovića, bilo da je to forma manjinske vlade, koalicije, kako god uzmete činjenica je desila promjena na toj sceni, i da su spremni da sarađuju s drugim. To je neki game changer, odnosno nešto što može donijeti promjenu, i povećati broj kombinacija koje se mogu igrati, uslovno rečeno, na političkoj sceni. DF je pokušavao da spriječi bilo kakav takav scenario, jer znate ako uključite one koji su sad opozicija u kombinatorici za formiranje vlasti, onda DF ne može biti dio svake vlasi, možda neće biti dio naredne vlasti, i to je otvoren prostor da se nešto promijeni…SPC je i dalje veto igrač u Crnoj Gori, bila je značajan igrač i prije 2020.godine, ali nije mogla da donese odluke i nametne ih političkoj partiji, mogla je da utiče, da se cjenka, da trguje, kao što su to radili često, ali nije mogla da naloži da se nešto mora, ili ne može uraditi. Od 2020.godine imamo prvi put slučaj da na jednu pro srpsku partiju SPC nije mogla da utiče i da nametne odluku koja joj odgovara, u slučaju Jakova Milatovića te strukture su uspjele da nametnu takvu odluku, ali gospodinu Jovanoviću nijesu - istakao je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DudlEa7MaJ00&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Budva je indikator promjena

Profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik CEMI, politički analitičar dr Zlatko Vujović gostujući u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M komentarisao je aktuelnu političku situaciju u državi.
- Vidimo da je Mandić u centru svih dešavanja, ali njegovi potezi su &nbsp;nesigurni – radikalizacijom političke scene on rizikuje da bude označen &nbsp;kao onaj bez koga se može, baš kao što se desilo u Budvi- &nbsp;kazao je &nbsp;Vujović, podsjećajući na to da je lista Nikole Jovanovića odbila &nbsp;saradnju sa njegovom partijom.
Dodaje da je za premijera Milojka Spajića ponašanje Mandića &nbsp;problematično jer mu podiže političku cijenu, ali istovremeno smanjuje &nbsp;stvarni koalicioni kapacitet.
- Ako vidite da je za [Milojka] Spajića ponašanje Mandića veoma &nbsp;problematično iz razloga što mu podiže cijenu koju on mora da plati kada &nbsp;govorimo o podršci birača onda vidimo da Mandić klizi u nešto što može &nbsp;da ga dovede da bude definisan i identifikovan kao problem u koaliciji. &nbsp;Odnosno, on ima najmanji koalicioni kapacitet i on se drži zbog podrške &nbsp;zvaničnog Beograda, ali gubi stvarni kapacitet da bi mogao biti ono što &nbsp;pledira i što se i nameće da bude, a to je lider vladajuće većine- &nbsp;istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Mandić je veoma radikalno postupio da bi spriječio dogovor pod pritiskom PES-a.
- Jer ako je suditi po onome što sam bio u prilici da saznam PES je &nbsp;bio spreman i opozicija je bila spreman, a jedino Mandić nije. Posebno &nbsp;nije spreman na to da se dogovori dešavaju bez njega, iako, realno &nbsp;gledajući, on nema takav koalicioni kapacitet da se postavlja kao lider &nbsp;vlasti sa jedva dvocifrenim brojem poslanika, tako da se on boji da može &nbsp;da bude isključen iz dogovora. Što se situacija radikalizuje, a on je &nbsp;dodatno radikalizuje jer vjeruje da može držati na okupu vladajuću &nbsp;koaliciju. U tome mu pomažu neki 'jastrebovi' iz PES-a- smatra &nbsp;Vujović.
S druge strane se, kako ističe, vidi da Spajić nema nijednog partnera &nbsp;u vlasti koji mu rješava probleme, koji mu donosi glasove – samo mu ih &nbsp;odnose.
- Počevši od Mandićeve koalicije, nastavljajući sa Demokratskom Crnom &nbsp;Gorom, on nema nekog uspješnog ministra ili partnera u vlasti zbog kojeg &nbsp;bi moglo da se kaže da ima stabilnu podršku i da mu raste rejting. &nbsp;Odluka Vlade da pomjeri održavanje sjednice, odnosno da 'vrati unazad &nbsp;kazaljke na satu' bila je ustupak opoziciji i olakšača je izbor &nbsp;predsjednika SO Budva i reklaksirala je izbor predsjednika Opštine &nbsp;Budva, tako da to jeste, uslovno rečeno, jedan ustupak opoziciji- rekao &nbsp;je Vujović.
Prema njegovim riječima, da je za to postojala Mandićeva saglasnost &nbsp;onda bi uslijedilo odlaganje skupštinske sjednice, pravljenje dogovora &nbsp;sa opozicijom i ulazak u jedan miran politički period.
- Međutim, to se nije desilo. Radikalnim potezom Mandića, kojim &nbsp;vjerujem da je, ne formalno, već politički zloupotrijebio poziciju &nbsp;predsjednika Skupštine, jer je on preventivni mehanizam za dogovor i &nbsp;kompromis- kazao je Vujović.
Govoreći o premijeru Spajiću, Vujović ocjenjuje da on nema političku agendu niti stabilne partnere u vlasti.
- Spajića ne doživljavam kao političara, u smislu interesovanja, bez &nbsp;obzira na to što je on predsjednik Vlade, već negdje između berzanskog &nbsp;špekulanta i menadžera – nijedno nije u potpunosti, jer obično ljudi &nbsp;koji na taj način ekonomski, racionalno razmišljaju trude se da nemaju &nbsp;probleme i da imaju oko sebe ljude koji im rješavaju probleme, jer žele &nbsp;da budu fokusirani na nešto što je njihov prioritete- istakao je &nbsp;Vujović.
On pojašnjava da je razlog za ovakav stav to što kod Spajića &nbsp;prioritet nije politička ambiciozna agenda, tako da on veoma lako &nbsp;odustaje od nekih pitanja.
- Problem je što ljudi oko njega ne uspijevaju da mu rješavaju &nbsp;probleme, odnosno rješavaju ih tako što ispunjavaju Mandićevu agendu, &nbsp;jer, da budemo otvoreni, najveći dio tih ljudi ideološki pripadaju &nbsp;matrici g. mandića, dakle, govorimo o radikalnim srpskim nacionalistima, &nbsp;bez obzira na to što će se 'presvući' – to je njegov ključni problem- &nbsp;istakao je on.
Kada je, kako dodaje, situacija vezana za budžet eskalirala, vidjelo &nbsp;se da nije problem bio vezan za budžet ili privremeno finansiranje, jer &nbsp;sve to može da se servisira, već u potrebi da se dodatno zadužuje.
- Bila je potrebna odluka o dodatnom zaduživanju. Na taj način su &nbsp;ugrožene ključne namjere i ključni planovi g. Spajića i on je ušao u &nbsp;određeni dogovor da bi relaksirao tu poziciju i da bi omogućio usvajanje &nbsp;budžeta, odnosno odluke o zaduživanju, a to nije mogao da mu obezbijedi &nbsp;g. Mandić, koji je uletio da zaštiti svoju poziciju, odnosno da daljim &nbsp;generisanjem sukoba, problema drži situaciju koliko-toliko stabilnom, &nbsp;jer s obzirom na ono što se dešava u Beogradu i s obzirom na ono što &nbsp;pominju mediji u Crnoj Gori očigledno je da je njegova pozicija vrlo &nbsp;poljuljana i osjetljiva- precizirao je Vujović.
Naglasio je i da bi predsjednik Skupštine ipak trebalo da ima drugačiju ulogu.
- Od predsjednika Skupštine se očekuje da ima najbolje odnose sa &nbsp;opozicijom od onih koji su na vlasti, jer je on taj koji stalno &nbsp;komunicira sa njima, on je taj koji, kao što smo to imali ranije, pa i u &nbsp;situaciji kada je za vrijeme DPS-a na toj funkciji bio [Svetozar] &nbsp;Marović, treba da se trudi da ima fleksibilan odnos bez ikakve &nbsp;radikalizacije. Ne možete za predsjednika Skupštine staviti čvrstorukaša &nbsp;– takve, u autoritarnim režimima, stavljate na mjesto ministra &nbsp;unutrašnjih poslova. Vjerujem da je i Mandić bio svjestan toga i htio je &nbsp;da se predstavi da je drugačiji nego što jeste, ali njegov vremenski &nbsp;prozor se sužava i on pod tim pritiskom i nervozom povlači pogrešne &nbsp;poteze- rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima vladajuća koalicija koja je došla na vlast &nbsp;2020. uspjela je da opstane samo kroz nove političke identitete i nove &nbsp;političke partije koje su preuzimale nezadovoljne birače, jer oni, &nbsp;generalno, padaju i sve su slabiji.
- Budva je značajna baš zbog toga što je novi politički entitet &nbsp;odlučio da ne ide ka njima, već ka drugoj strani, za razliku od PES-a. &nbsp;Za vladajuću koaliciju je to još pogubnije, s obzirom na to da je riječ o &nbsp;strukturi koja je ideološki mnogo bliža NSD nego PES-u. Takav novi &nbsp;identitet bi obično služio umjesto da podrži protestne, kao pokret &nbsp;Jakova Milatovića u Podgorici, da vrati nezadovoljne birače da podrže &nbsp;kontinuitet te vlasti protiv njihove volje. U ovom slučaju imate novi &nbsp;politički identitet koji je nastao raspadom njihove političke strukture i &nbsp;koji je otišao na drugu stranu. Budva ima izuzetno važan simbolički &nbsp;značaj, jer je činjenica da DPS ulazi na vlast u Budvi ako se ovo do &nbsp;kraja sprovede- istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima ako se desi neki sličan scenario u drugim &nbsp;opštinama DPS će biti poželjan partner, što je moguće u Nikšiću.
- DPS u tom slučaju ne bi imao većinu iznad 50 odsto, ali je ipak &nbsp;riječ o partiji koja ima stabilnih trećinu podrške biračkog tijela s &nbsp;kojom se lakše dogovarati nego sa jednim konglomeratom političkih &nbsp;partija sa velikim ambicijama- pojasnio je naš sagovornik.
On je podsjetio da su Crnogorci u vladajućim strukturama nakon 30. avgusta 2020. bili diskriminisani.
- Ključna diskreditujuća stvar bila je 'on je radikalni Crnogorac' – &nbsp;pritom 'radikalni' podrazumijeva da ne podržava Srpsku pravoslavnu crkvu &nbsp;– i kada imate takav režim onda ulazak procrnogorskih partija u neke &nbsp;organe vlasti je put ka ukidanju nezvanične diskriminacione politike &nbsp;onih koji vladaju Crnom Gorom. Prosrpska vlast u Crnoj Gori može opstati &nbsp;jedino uz ogromnu logiostičku, finansijsku i svaku drugu podršku &nbsp;Beograda- kazao je Vujović.
To, kako je dodao, nije prirodno stanje u Crnoj Gori i onoga trenutka &nbsp;kad prestane biti od prioriteta „bitka za Crnu Goru“ za nekoga ko vlada &nbsp;u Srbiji, onda će se dramatično promijeniti situacija.
- Zašto dramatično – ne zbog toga što će na vlast u Srbiji doći neko &nbsp;kome nije stalo da drži pod kontrolom Crnu Goru, nego će imati svojih &nbsp;problema, muke, borbe za vlast i u pokušaju da konsoliduju svoju vlast &nbsp;se neće baviti Crnom Gorom. Vidite kako se smanjio pritisak na Crnu Goru &nbsp;kad je Vučić u većem problemu. I on ima ograničene resurse, da se &nbsp;razumijemo. Ovi protesti nijesu u Beogradu – pvi protesti su u cijeloj &nbsp;Srbiji. Oni su decentralizovani- precizirao je Vujović.
Podsjetio je i na to da je tokom vikenda išao u Srbiju automobilom i &nbsp;da nije vidio niti jednog saobraćajnog policajca, što ukazuje na to &nbsp;koliko su kapaciteti policijskih snaga raspoređeni za potrebe odbrane &nbsp;Vučićevog režima od protesta.
- To govori o tome da Vučić ima ograničene i policijske, ali i &nbsp;kriminalne i svake druge resurse koje koristi da sačuva vlast. Ako &nbsp;izgubi onda će se Srbija suočiti sa scenarijem sa kojim se suočila Crna &nbsp;Gora, a to je da niko nema dovoljno vlasti, odnosno da nema moć da bude &nbsp;centar odlučivanja, tako da će se u tom vremenu Srbija baviti time &nbsp;nekoliko godina, a za to vrijeme se neće fokusirati na Crnu Goru- ocijenio je on.
Vujović je nagovijestio i da postoji mogućnost da iz Srbije &nbsp;procure podaci o tome koliko je ilegalnog novca dobio ko u Crnoj Gori, &nbsp;na osnovu čega bi se, kako kaže, vidjelo da su lideri nekih političkih &nbsp;partija, koje su sad vladajuće, mnogo više uzeli za sebe nego što su &nbsp;opredijelili u interesu partije.
Prema njegovim riječima veliki broj ljudi koji obavlja vlast bez &nbsp;stručnog znanja „po dubini“, mogao bi završiti u zatvoru zbog načina &nbsp;vladanja i grabljenja privilegija, kojih, kako podsjeća, jeste bilo i za &nbsp;vrijeme vlasti DPS-a, ali ne u ovolikoj mjeri, jer se sadašnji &nbsp;funkcioneri, svjesni činjenice da su na tim funkcijama privremeno, kako &nbsp;kaže, grabe za privilegije. On naglašava da je broj primjera bahatog &nbsp;ponašanja toliki da tužilaštvo mora da pokreće postupke, kako kaže, &nbsp;protiv onih koji su sada na vlasti, a ne samo protiv onih koji su bili &nbsp;ranije.
Govoreći o činjenici da glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ne &nbsp;preduzima nikakav korak ni u situacijama kada postoji jasna potreba ili &nbsp;da se provjere neke sumnje ili da se one otklone kada je riječ o &nbsp;najvišim državnim funkcionerima Vujović je istakao da je Novović u &nbsp;problemu i zbog toga što ne može da objasni kako je moguće da su pod &nbsp;istragom samo oni koji su bili nekadašnji funkcioneri.
On je podsjetio da je, prema informacijama koje idu ka određenim diplomatskim predstavništvima, do 200 funkcionera pod istragom.
- U slučaju informacija poput onih koje su se mogle čiti vezane za &nbsp;Mandića specijalni tužilac je dužan da se oglasi iz razloga što govorimo &nbsp;o čovjeku za kojeg se, prema navodima medija, predsjedniku Skupštine &nbsp;Crne Gore za kojeg se vezuju ozbiljne optužbe i u takvom slučaju od &nbsp;velikog je značaja ili da demantuje ili da kaže da je tako iz razloga &nbsp;što ne treba čovjeku nanositi štetu ukoliko to nije tačno, jer smo i do &nbsp;sada vidjeli mnogo targetiranja i defamacije. Ako jeste tako onda je to &nbsp;još značajnije zato što se za g. Novovića u velikom dijelu javnosti &nbsp;vezuje podatak da je on, kao što se nekada vezivalo da je g. Katnić bio &nbsp;tužilac one vlasti, zapravo tužilac ove. Pritom, statistika je dala veću &nbsp;argumentaciju Katniću da nije, nego u slučaju g. Novovića gdje nemate &nbsp;takav primjer. Kada govorimo o borbi protiv organizovanog kriminala &nbsp;Katnić je imao tzv. 'depeesovce' koji su se našli iza brave, a u slučaju &nbsp;g. Novovića nemate baš takvih primjera- kazao je Vujović.
On smatra da bi Novović trebalo više da se bavi svojim poslom i &nbsp;da pokaže i demantuje neke tvrdnje ne tako što bi rekao da to nije &nbsp;tačno, nego brojkama, na način na koji se katnić trudio da brojkama to &nbsp;dokaže, u čemu je uspijevao u velikoj mjeri, iako mu dio javnosti nije &nbsp;vjerovao.
- Bojim se da, kad je riječ o Novoviću, nema brojki koje pokazuju, što &nbsp;će u narednom periodu biti veoma veliki izazov. Ukoliko bi eventualno u &nbsp;javnost izašli transkripti vezani za Mandića, to bi bila 'atomska &nbsp;bomba' u vladajućoj koaliciji koju više niko ne bi mogao spojiti- naglasio je on.
Osvrnuvši se na informacije vezane za Mandića koje su se nedavno &nbsp;pojavile u hrvatskim medijima, Vujović je naglasio da se ta priča sa &nbsp;mnogo više detalja i podataka provlači kroz političke i diplomatske &nbsp;krugove više od mjesec.
Vujović je ocijenio da to obavezuje specijalnog tužioca da izađe u &nbsp;javnost i objavi te podatke, jer, u protivnom, neko može zaključiti da &nbsp;on vraća dugove Mandiću koji je obezbijedio vladajuću većinu za njegov &nbsp;izbor u jednom veoma politizovanom kontekstu.

Vujović: Mandić postaje Spajićev problem, uskoro i Novovićev. Budva ima izuzetan simbolički značaj – završetka petogodišnje diskriminacije Crnogoraca

Protestima se bori ne samo za ono što su studenti &nbsp;istakli, nego i da Crna Gora ne propusti šansu da postane članica Evropske unije, kazao je gostujući u centralnoj informativnoj &nbsp;emisiji 24 Sata, na Televiziji E, profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović.
U Evropskom parlamentu danas su se čule oštre kritike na račun predstavnika crnogorske vlasti. Poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol je kazao da odnos prema protestima ukazuje na autoritaran režim. Takve su kritike prilično objektivne, smatra Vujović, naročito kad se uzme u obzir pristup funkcionera iz bezbjednosnog sektora, u cilju zastrašivanja građana i I onih koji podržavaju proteste neformalne grupe studenata “Kamo śutra”.
- Vidimo da ima prilično sličnosti sa onim što se dešava u Srbiji, a to je da se pokušava na neki način zastrašiti da bi se smanjio i sveo na minimum broj onih koji će izaći na proteste i tražiti njihove ostavke. U demokratskom sistemu se političari suočavaju sa odgovornošću, a ne nikako da pokušavaju da kroz promociju i širenje straha spriječe kritički osvrt na njihov rad - rekao je Vujović.
Vjeruje da će protesti biti alarmna lampica, u danu kad dolazi evropska komesarka Marta Kos, te da će ukazati na puno problema, koji se u prvi plan ne ističu.
- Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji je projekat ne samo Crne Gore, nego i Evropske unije. Svjesni smo koliko neki drugi akteri pokušavaju da to spriječe, ali to ne znači da trebamo da zatvorimo oči na ponašanje ove vlasti, posebno kada ona zloupotrebljava procese evropskih integracija, i otvorenost Evropske unije za članstvo Crne Gore. Na taj se način obračunava sa svima onima koji žele Crnu Goru &nbsp;kao mjesto za bolji život, i kada je riječ o slobodama, i kada je riječ o pravima - istakao je Vujović.
Posjeta premijera Cetinju je zakasnila&nbsp;
Posjeta Cetinju, premijera Crne Gore Milojka Spajića, je potez u cilju kontrole I, kako objašnjava Vujović, štete koja je nastala za njegovu Vladu i za njega lično.
- Ponašanje samoproglašenog zamjenika premijera, gospodina Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića je dovelo gospodina Spajića u jednu veoma tešku situaciju, a to je da umjesto da ima članove Vlade koji rješavaju i preveniraju probleme, on ima one koji produbljuju, i na neki način stavljaju oznaku mete i na samoga premijera takvim svojim ponašanjem. Ta posjeta Cetinju, koliko god da je pokušaj smanjenja štete je prilično zakasnila, iz razloga što je premijer trebao da bude značajno ranije u posjeti Cetinje. S druge strane trebali su i oni ministri i članovi Vlade, koji su bili pozvani da budu na komemorativnoj sjednici – kazao je on.
Lideri vladajuće koalicije u Crnoj Gori, makar oni iz ključnih političkih partija, nijesu, nažalost pokazali nikakvu empatiju, ocjenjuje Vujović i dodaje da nijesu pokazali ni sposobnost da u kriznim situacijama upravljaju složenim sistemima.
- I to najbolje pokazuju kad je riječ o bezbjednosnom sektoru, jer Demokratska Crna Gora je tražila isključivu privilegiju da kontroliše bezbjednosni sektor, to je loš potez da bilo koja politička partija, upravlja jednim sektorom kakav je bezbjednosni. Ali kad su to tražili, kad su to dobili, što je bila loša odluka, onda moraju da prihvate odgovornost kad taj sektor proizvodi tako loše rezultate, nažalost, umjesto toga imamo kampanju zastrašivanja - naglasio je Vujović
Demokrate simuliraju Vučića&nbsp;
Odnos Demokrata prema organizatorima protesta ,,Kamo śutra”, ali i podržavaocima tog protesta, je, kako kaže, jedna primitivna kampanja i pokušaj da zastraše i diskredituju svi koji su spremni da kritikuju.
- Mislim da su prilično promašili temu, lično ne vjerujem da je puno građana povjerovao u sve te priče, i mislim da će najbolji odgovor uslijediti sjutra, tokom samog skupa. Da li je ta kampanja diskreditacije, targetiranja svih lidera civilnog sektora u Crnoj Gori, medija, umjetnika, prije svega studenata, samo zato što su se usudili da kritikuju lidere Demokratske Crne Gore, urodilo plodom?! Mislim da nije, već je motivisala i mobilizovala mnogo veći broj građana. Vjerujem da će to pokazati sjutrašnji protest – dodao je on.
Prema njegovim riječima vidljiv je dosta primitivan pokušaj kopiranja kampanje iz Srbije. Zastrašivanje je, objašnjava, na neki način simuliranje onoga što Vučić radi.
- Ali ako uporedimo, u konkretnom slučaju proteste i reakciju vlasti u Srbiji i Crnoj Gori, onda možemo da kažemo da Srbija koristi jedan kombinovani pristup, on je preuzeo odgovornost, natjerao određene ljude da preuzmu odgovornost za ono što se desilo, smijenjeni su neki ministri, odnosno podnijeli ostavke, pa je reakcija tužilaštva to što su uhapšeni, a sa druge strane ide i prijetnja, i zastrašivanje, i diskreditacija, jer je procijenio da jedan element nije dovoljan. U ovom slučaju imate samo batinu, odnosno zastrašivanje, prijetnje, pokušaju diskreditacije provladinih medija svakog onoga ko kritikuje. Mislim da su ovi spin doktori, kako god oni sebe doživljavali, prilično promašili temu, i vidjeće se to i kad je riječ o padu rejtinga, i takođe odazivu građana sjutra - poručio je on.
Organizatori protesta mudriji od članova Vlade&nbsp;
Vujović vjeruje da su organizatori protesta “Kamo śutra” svjesni potencijala i mogućnosti koji može protest donijeti. Tose, objašnjava, vidi po Srbiji gdje organizatori mudro vode proteste.
- Mladi ljudi su veoma svjesni i naučili su lekcije od prethodnih. Vidimo da i naše kolege, kazem kolege iz razloga što su studenti, a ja predajem na Fakultetu političkih nauka, dosta to mudro rade, i neki potezi koje su povukli, u konkretnom slučaju kada nijesu prihvatili sastanak sa premijerom, dan uoči protesta, govori o tome da su veoma svjesni značaja &nbsp;ispravnosti efekata moguće komunikacione strategije. Da su u ovom trenutku prihvatili sastanak sa premijerom vjerovatno bi to uticalo na značajno manji odaziv građana, na ovaj način uradili su pametan potez – dodaje Vujović.
Sa druge strane, kako kaže, potez premijera da ih pozove na sastanak, a da prije toga nijesu išli pregovori da bi taj sastanak imao neki rezultat, “nego čisto eto ajmo se sresti”, ponovo je napravljen propust sa strane premijera.
- Više mudrosti vidim na strani organizatora protesta, koji će vjerovatno biti podržani od strane onih bojnih struktura crnogorskog stanovništva koji su nezadovoljni sa svim ovim što radi Vlada. Konkretno sad, čuli ste, oko zapošljavanja policajaca, vidimo da će to, u stvari, da se svede na partijsko zapošljavanje. Kad je riječ o Demokratskoj Crnoj Gori vidite brojna preduzeća gdje su oni bili u upravi, sve se svodi na partiju, partija je iznad svega. Taj model će voditi još goroj situaciji – kazao je on.
Uvijek je, dodaje on, postojao određeni politički uticaj na policiju, ali nijedna partija u kratkom roku nije dobila mogućnost da isključivo partijskim zapošljavanjem obezbjedi toliki broj partijski lojajnih policajaca.
- To nas vodi u pogrešnom pravcu, i svaka kriza otvara prostor za rješenja i određene hrabre poteze, mislim da premijer Spajić, koliko god bio u teškoj situaciji, ima priliku da razriješi, ne samo smjenu ta dva ministra Demokratske Crne Gore, već da se otkloni još veća greška, od personalne, a to je da nijedna partija, koja god to bila, ne smije upravljati u potpunosti bezbjednosnim sektorom, i ovo je prilika da neke stvari malo provjetri u svojoj Vladi, i da oduzme monopol jednoj partiji da upravlja silom u ovoj zemlji – kazao je Vujović.
Na taj način, podsjeća Vujović na riječi evropskog parlamentarca Tomislava Sokola, Crna Gora postaje autoritarna zemlja, umjesto da postane članica Evropske unije.
- Tako ćemo biti zemlja koja će, kao u Srbiji, imati kombinaciju i spregu policije i batinaša, koji će zastrašivati sve one koji kritikuju, govorim o onim potezima koje preduzima Vučić u Srbiji, kada sa jedne strane poziva studente i kaže prihvatili smo vam zahtjeve, a onda šalje uveče batinaše da upadaju, kao što su upali na Pravni fakultet i napali studente. To nije dobar put, i, mislim, da je najveća odgovornost na predsjedniku Vlade da povuče ručnu, i da ne ide u smjeru u koji ga guraju lideri Demokratske Crne Gore - naglasio je Vujović.
Odgovornost za skupštinsku krizu je kod predsjednice Ustavnog suda&nbsp;
Da bi se riješila skupštinska kriza, podsjeća on, odgovornost treba da preuzme predsjednica Ustavnog suda i da proglasi neustavnim ono što je Skupština usvojila.
- S obzirom na snažan politički uticaj kada je riječ o izboru sudija Ustavnog suda, teško da se može očekivati preuzimanje takve odgovornosti. Na političarima je isto tako, da &nbsp;stave van snage odluke, i da se kroz dijalog riješi. Kada govorimo o tim ljudima koji su izazvali, na osnovu pokretanja &nbsp;procedure za okončanje njihovog &nbsp;mandata, sve bi se ponovo desilo za nekih pola godine, ne bi ostali u Ustavnom sudu 12 godina, nego pola godine, ili par mjeseci više, i nije bilo nikakvog razloga za neku dramu, nego je neko htio, pošto poto, da napravi veliku štetu reputaciji Crne Gore – ocijenio je on.
Reakcija opozicije je, kako kaže, takva kakva je. Objašnjava da nije za bilo kakav bojkot i blokade, no ako &nbsp;vlast bahato postupa, onda je, kaže, vjerovatno riječ o provokaciji.
- Želio bih da, prije svega, kroz jasan politički dijalog, dođu do dogovora i izađu iz ove situacije. To je odgovornost predsjednika Skupštine, jer je on taj koji bi trebao da pomogne da opozicija i vlast dođu do ključnih pitanja kroz dijalog i kompromis - zaključio je Vujović.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9vJsl6gcxM0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Spajić da provjetri u svojoj Vladi i oduzme monopol jednoj partiji da upravlja silom

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.
- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.
Branislav Radulović, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.
- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.
Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.
Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.
- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.
Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.
- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.
Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.

Ignorisati političare u mantijama

Na području Prijedora poplavljeno je više od osam stotina objekata, a do sada su vatrogasci i pripadnici Civilne zaštite evakuisali 145 ljudi iz poplavljenih kuća, najnoviji su informacije nadležnih službi u BiH.
Na području Prijedora sinoć je proglašeno stanje vanredne odbrane od poplava, a najteža situacija je u naseljima Gomjenica i Tukovi.
Mnoge kuće su pod vodom, a vodostaj Sane u večernjim časovima narastao je na 504 centimetra.
Prijedor je danas posetio premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković, najavivši pomoć tom gradu, ali i ostalim poplavljenim područjima.

U Prijedoru poplavljeno više od 800 objekata: Evakuisano 145 osoba

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija nije pružila adekvatan odgovor na američku inicijativu za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini, zbog "nedostatka stvarnog pritiska" na tu zemlju.
- Predugo je američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre ostao na stolu, bez adekvatnog odgovora Rusije - rekao je Zelenski u svom večernjem govoru.
Moskva i Kijev su u načelu pristali na primirje na Crnom moru poslije nedavnih razgovora sa američkim zvaničnicima, ali je Rusija kasnije upozorila da primirje neće stupiti na snagu dok zapadne zemlje ne ukinu neke sankcije.
- Prekid vatre je već mogao da stupi na snagu da je postojao stvarni pritisak na Rusiju - dodao je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Tramp insistira na brzom okončanju sukoba, ali njegova administracija nije uspjela da postigne nikakav konkretan napredak uprkos indirektnim razgovorima sa obje strane.
Predsjednik Vladimir Putin odbacio je američko-ukrajinski plan za 30-dnevni prekid vatre i predložio u petak da Zelenski bude smijenjen sa funkcije u okviru mirovnog procesa, što je izazvalo nezadovoljstvo Kijeva.

Zelenski: Rusija suviše dugo ne daje adekvatan odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas, koga Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom, pristao je na prijedlog o prekidu vatre u Gazi koji je prije dva dana dobio od posrednika Egipta i Katara, rekao je šef te palestinske grupe.
- Prije dva dana dobili smo prijedlog od posrednika u Egiptu i Kataru. Pozitivno smo se pozabavili njime i prihvatili ga - rekao je Kalil al-Haja u televizijskom govoru, prenio je Rojters.
Al-Haja predvodi Hamasov pregovarački tim u indirektnim pregovorima usmjerenim na obezbjeđivanje primirja u ratu Hamasa i Izraela u Gazi koji je izbio u oktobru 2023.
Bezbjednosni izvori rekli su Rojtersu ranije da je Egipat dobio pozitivne indikacije od Izraela o novom prijedlogu o prekidu vatre koji bi uključivao prelaznu fazu.
Prijedlog predlaže da Hamas oslobodi pet izraelskih talaca svake nedjelje, rekli su izvori.
Kabinet izraelskog premijera saopštio je da je održao seriju konsultacija prema prijedlogu koji je dobio od posrednika i da je Izrael prenio posrednicima kontraprijedlog u punoj koordinaciji sa Sjedinjenim Državama.
Kabinet izraelskog premijera nije odmah odgovorio na uput Rojtersa da li su pristali na prijedlog o prekidu vatre.
Izrael je prije desetak dana nastavio intenzivne vazdušne napade širom Gaze, praćene kopnenim operacijama, nakon što je došlo do zastoja u pregovorima o produženju primirja s palestinskom militantnom grupom Hamas.
Ministarstvo zdravlja u Gazi koje vodi Hamas saopštilo je 24. marta da je 730 ljudi ubijeno otkako je Izrael nastavio bombardovanje 18. marta.

Hamas saopštio da pristaje na prijedlog o prekidu vatre

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zlatko-vujovic