Ako je suditi prema dosadašnjim potezima vladajuće većine, oni će pokušavati da odgode slučaj sutkinje Dragane Đuranović sve dok se ne steknu zakonski uslovi za njen odlazak u penziju, i na taj način će obesmisliti neke eventualno druge akcije koje bi trebalo da vode njenom povratku u Ustavni sud, kaže za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović.
- S obzirom na to da je riječ o sporazumu, koji su potpisali premijer i lider opozicije, uz posredovanje ambasadora EU u CG Johana Satlera, za očekivati je da ambasador Satler posreduje u tome da se ispoštuje ono što je dogovoreno. Da li mimo toga postoji još nešto što je dogovoreno, mi ne znamo, ali je za očekivati da vladajuća većina uz podršku opozicije sprovede ono što je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije, kao i onoga što je saopštila Evropska komisija - navodi Vujović.
Smatra da su stavovi Venecijanske komisije veoma jasni.
- Može vlast da ignoriše stavove Evropske komisije, Venecijanske komisije i opozicije, i da jednostavno kažu – može nam biti, nećemo ništa raditi po tom pitanju – ali s druge strane, onda ulaze u sukob sa Evropskom komisijom, koja je bila garant da će biti ispoštovano ono što je dogovoreno - kazao je.
Dodaje, ipak, da je ministar pravde Bojan Božović rekao da će u potpunosti ispoštovati sve zaključke i preporuke Venecijanske komisije.
- Tako da vjerujem da bi trebalo da dođe do poštovanja onoga što je rečeno, odnosno da se stavi van snage ono što je bila, ne možemo reći ni odluka Skupštine Crne Gore, nego nekakva vrsta proglašenja od strane predsjednika Mandića, da je to konstatovala Skupština, i da se vratimo na neki način u stanje koje je u skladu sa poštovanjem Ustava Crne Gore. To bi bio najbolji potez vladajuće većine, da jednostavno omogući povratak sutkinje Đuranović u sam rad Ustavnog suda, a ako ne, onda je sve bilo besmisleno. Onda je obmanuta ne samo opozicija, već i Evropska komisija, što znači da bismo onda mogli skliznuti u ono stanje koje je postojalo prije sporazuma vlasti i opozicije, ali sa bitnom razlikom. Razlika je da opozicija sada ima potvrde Venecijanske komisije i Evropske komisije da je u pravu - potcrtava Vujović.
Podsjeća da je opozicija blokirala rad parlamenta, te kaže da "ako vlast ne bude htjela da ispoštuje ono što je obećala, onda opozicija ne samo da ima obavezu, nego i pritisak javnosti da se ponovo vrati na one postupke koje je koristila prije potpisivanja sporazuma".
Lično vjeruje da će vlast pokušati da odgađa, ali realno gledajući, moraće, kaže, da ispoštuje dogovoreno, u protivnom sve gubi smisao.
Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da očekuje konstruktivnu ulogu EU u slučaju sutkinje, nakon što je nedavno, po potpisivanju sparazuma izjavio da probleme treba da rješavamo u našim institucijama, a ne u stranim ambasadama, Vujović kaže:
- Nije pohvalno za zemlju da je potrebna inostrana intervencija da biste se usaglasili oko poštovanja Ustava. To je poražavajuće – da mi moramo da zovemo strane autoritete da potvrde nešto što su svi ozbiljni pravnici veoma jasno rekli. Nije ispoštovan Ustav i tačka. To Skupština nije smjela da uradi, jer bi na osnovu svoje procjene mogla da razvlasti druge organe vlasti. Ovdje imamo podjelu vlasti da bi sudska vlast vršila pravnu kontrolu, zakonsku kontrolu rada izvršne i zakonodavne vlasti. Ovdje je bilo mnogo veće pitanje u igri nego što je to da li je u konkretnom slučaju dovedeno u pitanje pravo gospođe Đuranović da li će ona nekoliko mjeseci više primati platu ili ne. Došli smo u situaciju da se Skupština protivustavno miješa u rad Ustavnog suda i čak penzioniše protivustavno, u konkretnom slučaju, sutkinju Ustavnog suda – i ako bi se to dopustilo, otvorila bi se vrata anarhije, i veoma je dobro što se reagovalo i što su na kraju Venecijanska komisija i evropski zvaničnici jasno rekli da tako ne može. Nažalost, kada govorimo o potezima crnogorskih vlasti – i ove vlasti i prethodne – najviše se i najbolje su se stvari dešavale pod pritiskom Evropske unije i pod teretom evropskih integracija. Evropeizacija je bila ključni akcelerator demokratizacije u Crnoj Gori. Nažalost, i dalje smo u tom stadijumu da bez evropskih integracija i pritiska javnosti da se ispune zahtjevi koje Evropska unija od nas traži, da bi oni koji su na vlasti stalno prolongirali i odgađali neke odluke, kao što sada imamo slučaj sa izbornom reformom, gdje se jednostavno pokušava po svaku cijenu odložiti ili obesmisliti čitav proces - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Vlast će pokušati da odgađa slučaj sutkinje Đuranović, ako ne ispoštuju dogovor opozicija ima obavezu da se vrati blokadi rada parlamenta

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Ne postoji nijedan političar ove vlasti, a rijetki su i u opoziciji koji su spremni da uđu u sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), kako politički, tako i pravni. SPC se postavila da je iznad države, njih jednostavno ne interesuju zakonski propisi, apsolutno gaze sve norme i ne postoji nijedna državna institucija koja je spremna da ih privede k poznaniju prava. To je rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
Komentarišući nelegalnu izgradnju konaka SPC u Tivtu, na državnom zemljištu i bez građevinske dozvole, o čemu je pisao Portal ETV, &nbsp;Vujović smatra &nbsp;da ne postoji ni jedan tužilac koji je spreman da pokrene postupak protiv velikodostojnika SPC zbog kršenja zakona Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ponašanje Srpske pravoslavne crkve, koja je politički akter, to više nije neka vjerska zajednica, već neko ko je neformalno dio vlasti, je takvo da su oni nezainteresovani za poštovanje propisa ove države - rekao je Vujović.
<h2>Naći balans</h2>
Na skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predstavljen je Nacrt zakona o &nbsp;finansiranju političkih partija. Jedna od izmjena je da se za finansiranje političkih partija u Crnoj Gori odvoji i više novca - 15 miliona eura, umjesto dosadašnjih 11,5 miliona.&nbsp;
Dosadašnja praksa je bila, kaže Vujović, mnogo malih opština i opredjeljene sredstava za kampanje u tim opštinama, te su to često bili minimalni iznosi, a sve radi, kako kaže, robovanja pogrešnim politikama.
- Tih 15 miliona koje su oprjedeljene političkim partijama i jednoglasno usvojene od svih političkih partija, jeste da se mogu potrošiti na druge potrebe građana Crne Gore. Kako napraviti balans i ravnotežu između toga da, s jedne strane, treba dati političkim partijama dovoljno novca da ne bi postali plijen nekih tajkuna, nekih populista od kojih sve zavisi, kao što smo to gledali, uzmimo na primjer Ilona Maska, koji je uložio nekoliko stotina miliona u kampanju i postao dominantna figura do nekoga trenutka. Treba naći balans, a da li je ovo balans, ja mislim da nije, mislim da su pretjerali u ovom iznosu koji su dogovorili, ali sa druge strane u ovom trenutku, vjerujem, da treba da bude značajnije državno subvencioniranje političkih partija da bi se sačuvala neka ravnoteža snaga i da se ne bi desile neke anomalije, kao što se dešavaju u nekim drugim zapadnim zemljama - rekao je Vujović.
Podsjeća da Zakon o finansiranju političkih partija, donose političke partije, koje ga i primjenjuju. Sve anomalije koje se budu javljale, kršenja i zloupotrebe, platiće, kaže, upravo političke partije.
<h2>Demokrate pošle u pogrešnom smjeru</h2>
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu se raspravljalo i o situaciji u Šavniku, te su predložene određene izmjene Zakona o biračkom spisku, koje, prema mišljenju Vujovića, apsolutno ne mogu dovesti do rješenja izborne krize u toj opštini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frakocevic-u-nadleznosti-odbora-za-izbornu-reformu-nije-da-rjesava-problem-u-savniku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Demokratska Crna Gora je predložila izmjene Zakona o biračkom smislu, a tim prijedlozima, smatra on, otišla je u pogrešnom smjeru.&nbsp;
- Rješenje je da oni koji su vlast u Crnoj Gori jednostavno ne blokiraju funkcionisanje institucija, a to je konkretno blokiranje Opštinske izborne komisije i nepostupanje po nalozima Državne izborne komisije, to je prva opcija koja je jednostavna. Druga opcija jeste isto jednostavna za riješiti, a to je da se po ugledu na koncept Zakona o lokalnim izborima, koji je izradilo Ministarstvo javne uprave, ojača Opštinska izborna komisija da ona može preuzeti nadležnost, kao u ovom slučaju konkretno. Treća opcija je politički najelegantnija, najjednostavnija i rješava trajno taj problem, da se napokon usvoji Zakon o lokalnim izborima, po konceptu opet Ministarstva javne uprave, gdje bi se izbori održali u jednom danu. Onda bismo na taj način izašli iz ove krize vezano za šavničke izbore, iz razloga što bi u Šavniku, kao i u svim opštinama, bez obzira kad ističe mandat, bili održani izbori u jednom danu i mi zaustavili na jedan djelotvoran način migraciju borača - naglasio je Vujović.
Jedan od najvećih problema u izbornom procesu, podsjeća on, su na hiljade upisanih takozvanih fantom birača u svije crnogorske opštine - Nikšiću i Herceg Novom. Taj broj je, objašnjava, toliki da jasno može uticati na izborni rezultat.
- Nije riječ o licima koje imaju u Crnoj Gori zakonito stečeno biračko pravo. To pravo je nezakonito stečeno, a glasaju na svim izborima i utiču na izborni ishod. U svim zemljama Zapadnog Balkana je ugrožen integritet izbornog procesa zbog ovoga seljenja birača, to je najviše urađeno, uslovno rečeno, od Aleksandra Vučića, koji koristi kompletan državni aparat ne samo da ruši izborni proces u Srbiji, već i u regionu, dovodeći birače u Republiku Srpsku, u Crnu Goru, na sjever Kosova, pa ponovo te birače dovodi u Srbiju. Na prethodnim lokalnim izborima u Beogradu, po procjenama naših kolega iz partijskih organizacija Srbije oko 100.000 birača dovedeno u Beograd i koji su promijenili izborni ishod, sa takvim pristupom, ako možete tako bahato da rušite pravila izbornog procesa svako moze da pobjedi, ali onda se ne razlikujemo od Lukašenka, ne razlikujemo od Putina ili neke druge totalitarne ličnosti - istakao je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkkWYxLSYe0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ne postoji niti jedan tužilac koji je spreman da pokrene postupak protiv velikodostojnika SPC zbog kršenja zakona Crne Gore

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Moramo biti svjesni da je datum ulaska u Evropsku uniju, odnosno okončanje pregovora 2028. veoma ugroženo i u ovom trenutku veće su šanse da se to ne desi - ocijenio je univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović u informativnom programu "24 sata" Televizije E.
Smatra da je razlog pasivnost crnogorske vlasti, neodgovornost Vlade, ističući da ne misli na Ministarstvo evropskih poslova, već na druge ministre i dio vladajuće većine koja dijelom blokirale pregovore.&nbsp;
- Ali sad imate i međunarodni faktor - zvanični Beograd i zvaničnu Tiranu - koji iz svojih interesa pokušavaju da uspore put Crne Gore u EU - rekao je Vujović.
Demokrate su, uz podršku koalicije Za budućnost Crne Gore i Socijalističke narodne partije, predale u skupštinsku proceduru dopune Zakona o biračkom spisku, tvrdeći da će doprinijeti deblokadi u Šavniku.
Komentarišući dopune ovog zakona, Vujović kaže da je jasno da bi oni koji bi insistirali na usvajanju ovog prijedloga blokirali proces EU integracije.
Pravi motiv mogao bi, prema stavu sagovornika TV E, biti blokada evropskog puta Crne Gore.
- Veoma bi jasno bilo da oni koji bi insistirali na usvajanju ovog zakona blokirali bi proces EU integracija. Morajmo biti svjesni što se dešava ovih mjeseci, a to je da se iz više sektora pokušava blokirati proces EU integracija. Dio je lojalan Beogradu u samoj vlasti, a imate i predsjednika Albanije Edija Ramu koji lobira snažno da Crna Gora ne uđe prije Albanije u EU - rekao je Vujovič.
Upoređuje to s procesom usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i ocjenjuje to kao generisanje krize.
- Logično je da vlast pokušava da izbjegne krize, a interesantno je da vlast pokušava da generiše krizu - kazao je Vujović.
Da je predloženo rješenje nezakonito stava je i sagovornik TV E.
- Ako su predlagači htjeli da traže neko rješenje izvan samog Odbora za izbornu reformu i ubrzaju rad ovog tiijela mogli su se pozvati na rad Ministarstva javne uprave i koncept zakona o lokalnim izborima koji sadrži i rješenje za problem u Šavniku, a to je da se izbori održe svi u jednom danu, to je ono što je tražila i EU - ističe Vujović.
Sve se, prema njegovim riječima, može riješiti, ali na zakonit i ustavan način u skladu sa međunarodnim standardima.
Vujović dodaje da ne vjeruje da se išta dešava slučajno.
Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj u odgovorima Televiji E pozivaju političare da se uključe u rad Odbora za izbornu reformu, dodajući da bi Crna Gora kroz rad ovog skupštinskog tijela trebalo da se pozabavi prioritetima.
- EU poziva i vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan, inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne izborne reforme. Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kada opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - navode iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević najavio je ranije danas da će odustati od rada u Odboru ako se ne odustane od izmjena Zakona o biračkom spisku.
Iz Pokreta Evropa sad našoj televiziji nijesu odgovorili kako će se izjasniti, dok su iz opozicije ocijenili da je cilj da se obesmisli rad Odbora za izbornu reformu.
J. B.&nbsp;

Vujović: Datum ulaska u EU veoma ugrožen, veća šansa da 2028. ne postanemo članica

Kad god Crna Gora ostvari ili je na pragu da ostvari neki dobar rezultat u procesu evropskih integracija i približimo se projektovanom članstvu u EU 2028. godine, pojavi se predsjednik Skupštine Andrija Mandić, njegova koalicija, i pokušava se stvoriti novi konflikt, koji bi onda ugrozio proces integracija - kazao je za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja Zlatko Vujović.
Vujović je, komentarišući reakciju Mandića povodom izjave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope da treba podržati članstvo Kosova u ovom tijelu, kazao da tako gleda i na ovu stvar.
- Čini mi se jasan, makar je tako komuniciran sa crnogorskom javnošću, dogovor, gdje je naglašeno da neće doći do promjena u spoljnoj politici Crne Gore. Šta to znači? To znači da se neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, diplomatski odnosi sa Kosovom, saradnja sa Kosovom kao saradnja susjeda i dvije međunarodno priznate zemlje. Potvrda takvog mog uvjerenja jeste i imenovani ambasador Crne Gore na Kosovu, u Prištini. Naravno, formalno je to uradio predsjednik Crne Gore, ali je sve to bilo urađeno unutar onih kvota partijskih, kako su imenovani diplomatski predstavnici Crne Gore, a Demokratski front nije pravio problem oko toga da Crna Gora ima ambasadora na Kosovu. Ne vidim što je problem u toj diskusiji gospodina Ibrahimovića - kaže Vujović.
U odnosu na navod iz Mandićeve objave na Iksu da je Ibrahimović pokušao da Crnu Goru skrene s evropskog puta, te upitan zbog čega bi glasanje za Kosovo to značilo, smatra da se radi o Mandićevoj prijetnji.
- Da ukoliko se eventualno dovede u pitanje ta politika ispunjavanja stalno novih radikalnih zahtjeva Demokratskog fronta, ako se od toga odustane, u tom slučaju on će blokirati proces evropskih integracija - kazao je Vujović.&nbsp;
Prvo, kako navodi, Mandić nema snage da blokira proces evropskih integracija.
- To je svima jasno. Samo njegova koalicija može da ispadne iz vladajuće koalicije i da se dođe do prekompozicije. Toga je gospodin Mandić više nego svjestan i neće povući nijedan potez, on može ovako da prijeti i da na liniji blefa pokuša da ostvari uticaj. Međutim, ono što se dešava između Crne Gore i Hrvatske, to je da se stavovi dviju zemalja sve više približavaju i da se približavamo mogućem dogovoru koji bi značio i deblokadu poglavlja koje se tiče spoljnih odnosa. To vjerovatno stvara nervozu u redovima onih djelova vladajuće koalicije koji imaju zadatak da blokiraju proces evropskih integracija - istakao je Vujović.
Stvarno tu, kako dodaje, vidi Mandića, bez obzira na to što on u razgovorima sa diplomatskim predstavnicima zemalja država članica EU stalno šalje poruke da je on upravo taj koji će uraditi sve za evropske integracije.&nbsp;
- Međutim, s druge strane, preko svojih satelita, saveznika, partnera radi sve da se to ne desi - navodi Vujović.
Vjeruje da je postojao neki razlog koji možda javno nije dostupan zbog kojeg se Mandić osjetio ugroženim.&nbsp;
- Da li su to unutarkoalicioni odnosi, unutarpartijski, da li je to možda reakcija zvaničnika iz Beograda koji smatraju da Mandić nije dovoljno lojalan u odnosu na neke druge i da na neki način više vodi računa o nekim svojim partikularnim interesima nego o interesima zvaničnog Beograda, to mi ne možemo znati, ali je činjenica da je prilično uznemiren i osjeća se nesigurno da je morao ovakvu stvar javno komunicirati - smatra Vujović.&nbsp;
Mogao je on, prema njegovim riječima, sve ovo uraditi unutar koalicije.
- Javno komuniciranje je pranje, da kažemo, od odgovornosti u odnosu na ono što je uradio, to jeste da postoji neka vrsta neformalnog ili formalnog dogovora da se ovakve stvari dešavaju, tako da iznenađuje reakcija Mandića oko diskusije gospodina Ibrahimovića, a takva reakcija je izostala kada su imenovali ambasadora Crne Gore na Kosovu - podsjeća Vujović.
To je, kako ocjenuje, neobjašnjivo jer mnogo je veći čin to što ste priznali Kosovo i nije bilo povlačenja priznanja, kao što su najavljivali lideri Demokratskog fronta.&nbsp;
- Ne samo što ste niste povukli priznanje nego ste imenovali ambasadora, što znači da naglašavate značaj koji Kosovo ima za Crnu Goru, a samim tim definišete odnos prema Srbiji. Činjenica da Crna Gora i ova vlast podržavaju nezavisnost Kosova, to znači da su naše pozicije suprotstavljene pozicijama zvaničnog Beograda. I Mandić je pokušavao tu da pliva, ali očigledno je dobio po prstima i pokušava sad da smanji štetu kojoj je bio izložen - ističe Vujović.
Na podsjećanje da je Ibrahimović bio na meti kritika zbog izbora Ranka Krivokapića za savjetnika, Vujović kaže da su reakcije Mandića i Kneževića isprovocirane pregovorima između Hrvatske i Crne Gore i da je to ključna stvar.
- Oni su izazvali krizu i radiće sve da ta kriza traje, odnosno da put ka EU bude blokiran i da se ne ostvari cilj 2028. godine i upravo je to - to, jer očigledno da gospodin Ranko Krivokapić je, ako je suditi po onome što vjeruje gospodin Milan Knežević, makar je iznio to u Skupštini Crne Gore, označen kao neko ko može doprinijeti i ubrzati pregovore sa Hrvatskom i dovesti ih do uspješnog kraja. Očigledno u redovima DF-a i prosrpsko-ruskog bloka vlada velika uznemirenost oko tog pitanja, pa vjerovatno i ima osnova u tim njihovim uvjerenjima da ne ide baš dobro za njihovu ideju blokade procesa pridruživanja - rekao je Vujović.
Smatra i da opozicija treba u nekim pitanjima koja se tiču integracija da preuzme inicijativu.
- A to znači da, kad govorimo o izbornoj reformi, opozicija je ta koja treba da gura procese, taj proces je u funkciji i koristi prije svega onih koji su u opoziciji. U međuvremenu ne može opozicija da predvodi svaki od procesa pridruživanja, jer po definiciji oni pripadaju izvršnoj vlasti. Ali recimo u izbornoj reformi oni treba da budu ti koji nose proces, koji ga iniciraju, koji ga guraju i na taj način šalju poruku Evropskoj uniji da su oni taj partner, a ne recimo Demokratski front - kazao je Vujović.
I na taj način, prema njegovim riječima, mogu da učine sebe poželjnijim partnerom od makar dijela onih koji su na vlasti.&nbsp;
- Opozicija je pasivna, uglavnom reaktivno reaguje, umjesto da bude nosilac procesa. Ima nekih pojedinaca, da kažem izuzetaka, koji su veoma aktivni, koji šalju dobre poruke, ali jednostavno to nije dovoljno. Oni moraju pokazati da su zreli i sposobni za vođenje javnih funkcija i politike, nego što je to trenutno vladajuća koalicija. Meni se čini da i pored truda propuštaju puno prilika - zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić se osjetio ugroženim, na liniji blefa pokušava da ostvari uticaj

Usvajanjem zakona o lokalnim izborima, po Konceptu koji je predložio stručni tim koji je formiralo Ministarstvo javne uprave (MJU), bili bi riješeni ključni problemi lokalnih izbora u Crnoj Gori, smatra predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović.
Stručni tim predstavio je u ponedjeljak Koncept zakona o lokalnim izborima, koji je dostavljen skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Vujović smatra da izrada Koncepta može da ubrza izbornu reformu i podstakne Odbor da brže nađe neka konkretna rješenja.
- Niz rješenja koja smo predvidjeli, kao stručni tim, lišava Crnu Goru problema izbornih procesa koji su opterećirali politička dešavanja - rekao je Vujović u intervjuu agenciji MINA.
On je naveo da se i situacija u Šavniku, gdje već skoro tri godine nijesu završeni lokalni izbori, može riješiti kroz usvajanje zakona o lokalnim izborima, na osnovu Koncepta koji je predložio stručni tim.
Prema riječima Vujovića, prvi način za rješavanje tog problema bio bi tako što se Državnoj izbornoj komisiji (DIK), prema Konceptu, daje nadležnost da na javnom konkursu bira tri člana opštinske izborne komisije (OIK) i da, ukoliko OIK ne sprovodi zakon, preuzme njegovu nadležnost.
- To je velika stvar jer jednostavno onda situacija Šavnika se nikad ne bi mogla ponovo desiti - istakao je Vujović.
On je rekao da je drugi način za rješavanje šavničkog problema to što je predviđeno održavanje opštih lokalnih izbora u jednom danu, što bi podrazumijevalo da se raspišu izbori i u Šavniku.
- Na taj način bismo izašli iz začaranog kruga u kome se sad nalazimo - dodao je Vujović.
Kako je rekao, s druge strane, cilj tokom izrade Koncepta je bio i da se spriječi održavanje velikog broja lokalnih izbora, jer je Crna Gora praktično stalno u procesu izborne kampanje, što izaziva velike probleme.
Vujović je objasnio da opšti lokalni izbori podrazumijevaju održavanje izbora u svim opštinama svake četiri godine, dok bi u slučaju vanrednih izbora mandat novog saziva skupštine opštine trajao samo do datuma održavanja opštih lokalnih izbora.
- Na primjer, ako na pola mandata dođe do vanrednih lokalnih izbora, mandat novog lokalnog parlamenta traje samo dvije godine, do redovnih opštih lokalnih izbora - pojasnio je Vujović i naglasio da je predviđeno da u godini prije opštih lokalnih izbora, ne mogu biti organizovani vanredni.
Kako je rekao, ukoliko iz nekog razloga prestane mandat predsjednika opštine u toj godini, nema vanrednih izbora, već ga zamjenjuje zamjenik, a ukoliko bi eventualno i novom čelniku prestao mandat, u tom slučaju bi upravljanje preuzela Vlada, odnosno odbor povjerenika.
Vujović je naglasio da su u Konceptu predvidjeli rješenja koja bi obezbijedila stabilnost i funkcionalnost opštinskih organa, što je veoma poželjno - da nema blokada u radu i funkcionisanju.
On je podsjetio da su predvidjeli i otvaranje izbornih lista, odnosno preferencijalno glasanje, gdje bi svaki birač imao pravo da glasa za listu i za do pet kandidata unutar stranačke liste.
- Mandati će biti raspodijeljeni na bazi preferencialnih glasova, jer bi se na taj način, zavisno koliko je ko od kandidata unutar liste osvojio preferencijalnih glasova, promijenio redosljed u odnosu na onaj inicijalni koji je partija predložila - dodao je Vujović.
Kako je rekao, na taj način se da daje se velika moć građanima, a sa druge strane nijesu ni partije izgubile svu moć, jer određuju ko će biti njihovi kandidati na izborima, dok birači odlučuju ko će dobiti njihove preferencije.
Vujović je, govoreći o rodnim kvotama, kazao da su predvidjeli i da bude izabrano 40 odsto manje zastupljenog pola, a da rodne kvote imaju prednost na preferencijalnom glasanju.
- Predvidjeli smo rodne kvote i kada govorimo o kandidatima za predsjednika opštine i zamjenika, gdje ta dva kandidata moraju biti suprotnih polova - istakao je Vujović.
On je rekao da se u Konceptu nalazi i predlog rješenja za individualne kandidature, koji rješava i taj problem, a što je bio zahtjev OEBS-a i Evropske unije (EU).
Vujović je kazao da će, kao član Odbora za izbornu reformu, tražiti da to skupštinsko tijelo radi koncepte zakona, u kojima bi bili definisani ključni pojmove i rješenja koja neki zakon treba da sadrži, a onda da tim pravnika nomotehnički pripremi nacrt.
- Na taj način bismo mnogo ubrzali posao - naglasio je Vujović.
On je rekao da je stručni tim za mjesec pripremio Koncept zakona o lokalnim izborima, da bi za mjesec mogao biti napisan tekst zakona, a da bi za dva mjeseca mogao da bude i usvojen.
Vujović je kazao da su u Konceptu predvidjeli da se opšti lokalni izbori održavaju u prvoj nedjelji maja i prvoj nedjelji oktobra.
Kako je naveo, s obzirom na očekivane redovne parlamentarne izbore 2027. godine, najbolje bi bilo da opšti lokalni izbori budu održani na jesen ove, ali može i iduće godine, da bi postojala makar godina razlike u odnosu na parlamentarne.
- To bi bio ogroman napredak i čini mi se da ovom brzinom, kojom je stručni tim radio, a dio tog tima je i u parlamentarnom Odboru, izbija iz ruku argumente onih koji govore da ne može brže da se okonča izborna reforma - rekao je Vujović.
On je kazao da, ako bude političke volja, zakon o lokalnim izborima može biti usvojen prije ljeta.
- Ako bude postojala politička volja, mi možemo da dođemo do zakona u naredna dva mjeseca. A ako nema političke volje, nećemo ga dobiti ni godinama - istakao je Vujović.
Kako je naveo, u vladajućoj koaliciji postoje oni koji žele da zaustave proces oko zakona o lokalnim izborima, dok se nedavno opozicija izjasnila da podržava Koncept.
- Ako se dio vladajuće koalicije tako izjasni, mi možemo imati prije ljeta taj zakon usvojen - dodao je Vujović.
Upitan vjeruje li da će partije biti spremne na dogovor o skraćenju mandata pojedinim lokalnim samoupravama, on je odgovorio da se to u jednom trenutku mora uraditi, jer se čekanjem ne može doći do sinhronizovanja datuma izbora u svim opštinama.
- Mislim da bi bilo najbolje kada dolaze redovni izbori u najvećem broju opština da se tome dodaju i sve ostale i da se izabere datum blizak tome - rekao je Vujović i ukazao da je to onda iduća godina.
Prema njegovim riječima, održavanjem lokalnih izbora u jednom danu bila bi smanjena mogućnost za pritiske i zloupotrebu državnih resursa na lokalnom nivou.
- Zbog toga što jednostavno tako izbori održavaju u svim opštinama, pa ne može fokus onih koji imaju moć biti samo na jednu ili par opština, kao što je to slučaj bio do sada - istakao je Vujović.
On je naglasio da rješenja postoje i da je politička odluka nužna.
- Pa hajde onda da jednostavno izvučemo na površinu one koji su kočničari, da jednostavno znamo ko koči ovu reformu - rekao je Vujović.
On je, govoreći o roku za završetak izborne reforme, istakao da, ako Crna Gora misli da okonča pregovore sa EU do kraja naredne godina, onda mora početi da realizuje tu reformu.
- Ako se ne desi ove, vjerovatno će se ta obaveza prenijeti za narednu. A ako se ne desi naredne, onda nećemo okončati pregovore. To znači da neko mora da počne da pokazuje političku volju, ali i da ulaže rad, da bismo došli do rezultata - zaključio je Vujović.

Vujović: Zakonom po Konceptu stručnog tima riješili bi ključne probleme lokalnih izbora

Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati.
Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori.
Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori...
Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori.
Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta.
- Ne postoji zakonito duplo prebivalište - kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, Zlatko Vujović.
Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska, Vujović navodi izostanak političke volje.
Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu.
Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno.
<h2>Žalbe na "duple glasače" bez rezultata</h2>
Za lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu.
- U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito - kaže Vujović.
Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u.
- Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte - ističe Vujović.
Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović.
CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji.
Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje.
<h2>Pokušaj eliminacije "duplih birača" putem Berlinskog procesa</h2>
CEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača".
- Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke - objašnjava Vujović.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti.
Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen.
- Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom - kaže Vujović.
Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva:
- Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme -dodaje Vujović.
<h2>Je li dijaspora problem biračkog spiska?</h2>
Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada.
Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.
Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska.
Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište.
"Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića.
No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga.
Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori.
- Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021. - zaključuje Vujović.
Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom.
I statistika ukazuje na nerealnost
Crne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača.
Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213.
Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana.
Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.

"Uvezeni", dupli, fantom birači - vječita tema izbora u Crnoj Gori

Ako bi opozicija pobijedila na lokalnim izborima u Nikšiću, onda bi to bio jedan veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E ocijenio izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
- To bi značilo novo mjerenje, i određeni akteri koji sad imaju jak ucjenjivački kapacitet u sadašnjoj Spajićevoj Vladi, kada bi dobili jednocifrene iznose izborne podrške na ovim izborima, ili eventualno se približili više cenzusu, a nekad su imali jedno četvrtinsku podršku, naravno da bi to značajno oslabilo njihovu poziciju - istakao je Vujović.
On se nada mirnom izbornom danu u Nikšiću, no strahuje od scenarija Kotora ili Šavnika - kada bi vlast ukoliko bi procijenila da gubi izbore spriječila da se izborni proces okonča i na taj način u tom blokiranom stanju održala vlast i upravljanje nad opštinom.
Ako je situacija ista kao 2021. godine, kaže da to znači da nema manje od hiljadu birača koji nezakonito glasaju u opštini Nikšić.
- A to je značajan broj - kaže Vujović dodajući da vjeruje da je broj takvih glasača mnogo veći.
Podsjeća da nikad nije izvršena kontrola kompletnog biračkog tijela u Nikšiću, ali je utvrđeno da je prije četiri godine na lokalnim izborima bilo hiljadu birača, koji su glasali i u Srbiji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
- Mi smo tada izvršili kontrolu tih nešto manje od hiljadu birača i utvrdili smo da gotovo svi nezakonito glasaju u opštini Nikšić. To nije mali broj. Primjera radi, samo u Herceg Novom kad smo izvršili kontrolu za kompletnu opštinu Herceg Novi 10,54 posto ukupno upisanih birača u hercegnovskoj opštini nezakonito glasa. Utvrdili smo da čak 82 birača glasaju čak u tri države, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, imaju prebivališta i državljanstva sve tri zemlje. Procjenjujemo da od 80.000 do 114.000 birača u Crnoj Gori nezakonito glasa po raznim osnovama i to se jednostavno mora riješiti, ali u Crnoj Gori ne postoji politička volja vlasti da se istraže ovi slučajevi &nbsp;i da se ta lica uklone sa biračkog spiska - kazao je Vujović.&nbsp;
Ukazuje na reakcije državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji kaže da nema načina da se to provjeri i kaže da to nike tačno. U konkretnom &nbsp;slučaju pojavilo se 200 imena koje je DPS, odnosno opozicija iznijela iz opštine Trebinje, dodaje Vujović. Centralna izborna komisija BiH ima sajt i oni su mogli, u MUP-u, na bazi podataka koji su im dostavljeni, jedinstvenog matičnog broja utvrditi provjeru putem sajta i utvrditi da ta lica sa tim JMBG glasaju i u BiH i u Crnoj Gori.
- Osnov glasanja je državljanstvo i prebivalište, u slučaju BiH moguće je dvojno državljanstvo ukoliko je stečeno prije 2006.godine, ali nije moguće zakonito duplo prebivalište pa bi to bio osnov za brisanje tih lica iz biračkog spiska. Volje nema, nije je bilo ni 2021.godine kada smo dostavili podatke za oko 3.500 birača sa dokazima, da se brišu iz biračkog spiska, tadašnji ministar unutrašnjih poslova je zaustavio to, obrazloženjem da Srbija ne želi da sarađuje, a u međuvremenu Agencija za zaštitu ličnih podataka dala nalog ne samo da se unište dokazi, oni su dali nalog za uništenje dokaza za izvršenje krivičnog djela - istakao je Vujović.
Do 2020.godine je, kako kaže, tadašnja opozicija, najvažnijim pitanjem smatrala uređenje biračkog spiska, međutim, dolaskom na vlast su drastično promijenili stav, jer su shvatili da ta duplo upisan lica očigledno glasaju za njih očigledno.
Prema procjeni CEMI-ja srpski predsjednik Aleksandar Vučić može da dovede od 20.000 do 30.000 glasača da glasaju i opredijele, kako ističe, ishod izbornog procesa.
Nova normalnost u Crnoj Gori je, kaže, otvorena i rasprostranjena funkcionerska kampanja, kao i partijsko zapošljavanje na koje više niko ne reaguje.
- Nekad se krivično gonilo za partijsko zapošljavanje, imate slučajeve u Ulcinju, a sada imate da se o tome veoma otvoreno govori, funkcioneri nove vlasti - a više nije nova, pet godina su na vlasti, otvoreno kažu da sprovode partijsko zapošljavanje. Međutim, nije problem samo u partijskom zapošljavanju, dominantno ta lica zapošljavaju svoje rođake i prijatelje, tako da i partijska baza nije zadovoljna, jer vide da se zapošljavaju samo rodbina i prijatelji funkcionera, a ona šira partijska baza koja nema svoje rođake i prijatelje na ključnim pozicijama, ostaje ponovo praznih šaka - naglasio je Vujović.
Smatra da izbori u Herceg Novom ne izazivaju toliku pozornost javnost, već su u sijenci zato što je ishod jasan.
- Ogroman procenat birača van Crne Gore glasa u Herceg Novom, govorimo o 10,54 posto da je dokazano makar da glasaju državljani Srbije i Bosne i Hercegovine, vjerovatno je taj procenat i veći. U takvoj jednoj situaciji imate jednu dramatično promijenjeno biračko tijelo koje malo reaguje na dešavanja u Crnoj Gori, već ima svoju identitetsku liniju podjela, i partije koje su na vlasti, govorimo o prosrpskim partijama, one uvijek imaju većinu. One su i dok je DPS bio na vlasti, do 2020.godine imale većinu, i to je jedno veoma homogeno nacionalno identitetsko biračko tijelo, i dugo vremena tamo će pobjeđivati isključivo prosrpske partije, samo je pitanje kako će se ti glasovi međusobno podijeliti, odnosno da li će SPC preferirati jednu ili drugu političku partiju u određenom izbornom ciklusu - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx0Teuti0JR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Pobjeda opozicije u Nikšiću bila bi veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju

Preferencijalno glasanje može obezbijediti veća prava i veću snagu glasačima, a izborni sistem u Crnoj Gori treba korigovati po ugledu na kosovski model i omogućiti da unutar liste svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova.
To je saopšteno na panelu „Izmjene izbornog sistema: Otvorene liste, rodne kvote, selekcija kandidata za poslanike”, u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.
- U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota - rekao je Vujović.
U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do pet kandidata.&nbsp;
- On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani. Da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat. Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi - objasnio je Vujović.
Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.
- Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova, &nbsp;a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne kandidature. Da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste. Takođe, treba razmisliti i o uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječilo prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova - rekao je Vujović.
Crna Gora je, kako je kazao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.
Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.
“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.
Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.
- Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni - mišljenje je Darmanovića.
I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.
- Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno - vjeruje Darmanović.
Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.
- Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu. Nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici. Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena - smatra Marović.
U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.
- Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako - poruka je Marović.
Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.
- Nisam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik - mišljenje je Marović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.
Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.
- Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatra da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost - rekao je Passarelli.
Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.
Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.
- Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu - rekao je Peytier.
Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.
- Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi - rekao je Peytier.
Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.
- Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije - kazao je Peytier.
U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.

Izborni sistem u Crnoj Gori korigovati da svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova

U italijanskoj luci Đenova, na brodu „Santa Cruz“ dužine 152 metra, koji je mjesecima usidren, devet pomoraca – pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije – i dalje preživljava u krajnje nehumanim uslovima.
- Situacija se dodatno pogoršala u posljednja dva dana. Kako je za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, zaliha hrane ostalo je još samo za danas, dok se u međuvremenu očekuje humanitarna pomoć od organizacije ‘Stella Maris’ .Kada su u pitanju zalihe vode, koje se nisu obnavljane u protekla tri mjeseca, imamo je još za najviše dva dana. Zbog visokih temperatura, troši se znatno više. Tehnička voda je takođe pri kraju, a na brodu su ogromne količine smeća od kojeg se širi neprijatan miris, koji doseže i do pete palube. Veoma smo iscrpljeni, a na brodu nema ni vitamina ni lijekova, takođe nemamo ni osnovnu kozmetiku - kazao je Antunović.
Kako navodi, juče su mislili da je postignut dogovor koji bi doveo do razrješenja situacije, te im je bila obećana i isplata zaostalih zarada. Međutim, jutros ih je dodatno uznemirila odluka kapetana Roberta Pasqualea Giovannija, koji je oficiru Robertu Kašćelanu iz Crne Gore uručio papir sa zahtjevom da potpiše iskrcaj iz luke Đenova.&nbsp;
- Zamislite ironiju – traži se potpis iskrcaja jer navodno nije zadovoljan sa isplatama koje mu pripadaju po ugovoru, a plata nije isplaćena već četiri mjeseca. Mi smo se pobunili, Robert to nije potpisao, ali se bojimo šta će dalje biti, jer je njemu ugovor istekao 28. juna, dok nama ostalima ističe ovih dana - istakao je Antunović.
Posadu je kontaktirao i mr Goran Idrizović, direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, koji im je obećao pomoć.
- Za sada smo u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom pomorstva i inspektorima Međunarodne transportne federacije (ITF), Tomom Markolovićem iz Crne Gore i Lukom Simićem iz Hrvatske, kojima dugujemo veliku zahvalnost - rekao je on.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara.

Devet pomoraca i dalje u nehumanim uslovima: Dok čekaju pomoć, suočavaju se s prisilnim iskrcajem iz luke

Teheran je obustavio saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), saopštio je danas predsjednik Irana Masud Pezeškijan, prenose državni mediji.
Ovaj potez predstavlja značajan korak unazad u međunarodnoj saradnji Irana, nakon dramatičnih udara Vašingtona 21. juna na njegove nuklearne objekte za obogaćivanje uranijuma.
Iranski poslanici su 25. jula usvojili zakon o zamrzavanju saradnje. Detalji zakona, odnosno šta tačno sadrži, još nijesu poznati, ali državni mediji navode da će inspektori IAEA moći da posjećuju nuklearne objekte samo uz dozvolu Iranskog vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, uz uslov da bude garantovana sigurnost nuklearnih postrojenja i miroljubivih nuklearnih aktivnosti.
IAEA je u saopštenju navela da je upoznata sa izvještajima o obustavi saradnje Irana i da čeka zvaničnu potvrdu.
Iran je prošle sedmice već zabranio generalnom direktoru IAEA Rafaelu Grosiju pristup svojim nuklearnim objektima i uklonio nadzorne kamere sa lokacija, što je izazvalo osudu Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su američki udari “potpuno uništili” objekte, ali je Grosi procijenio da šteta nije bila “potpuna”.
Grosi je nedavno za CBS rekao da Iran može ponovo početi sa proizvodnjom obogaćenog uranijuma “za nekoliko mjeseci.” Iranski zvaničnici žestoko su kritikovali Grosija zbog toga što nije osudio napade, a Pezeškijan je u telefonskom razgovoru sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom rekao da je “povjerenje u UN nuklearnu inspekciju u Iranu prekinuto”.
Iran je ranije dozvoljavao IAEA da pristupa i kontroliše njegove nuklearne objekte, kao i da koristi sofisticiranu nadzornu opremu, u okviru nuklearnog sporazuma koji je Teheran potpisao 2015. sa Francuskom, Rusijom, Velikom Britanijom, SAD, Njemačkom i Evropskom unijom, kako bi kontrolisali nuklearni program.
Prva administracija Donalda Trampa povukla se iz tog sporazuma 2018. godine.

Iran obustavlja saradnju sa UN nuklearnim nadzornim tijelom

U okviru nastavka 32. godišnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), koje se održava u portugalskom gradu Portu, tri opšta odbora usvojila su rezolucije koje su pripremili izvjestioci. Rezolucije, koje obuhvataju širok spektar političkih, bezbjednosnih, ekonomskih, ekoloških, humanitarnih i pitanja ljudskih prava, biće upućene plenumu na usvajanje i time postati sastavni dio Deklaracije iz Porta.
Posebna pažnja bila je usmjerena na rad Odbora za politička pitanja i bezbjednost, kojim je predsjedavao dosadašnji potpredsjednik Kostel Nekolaj Dunava (Rumunija). U raspravama su istaknute dalekosežne političke i bezbjednosne posljedice trenutne nestabilnosti u regionu OEBS-a. Izvjestilac Tobias Vinkler (Njemačka) pozvao je na nastavak konkretne podrške pogođenim zajednicama, ističući i zabrinjavajuću situaciju na Bliskom istoku.
Na istoj sjednici, članica crnogorske delegacije Jevrosima Pejović izabrana je za novu potpredsjednicu Odbora, osvojivši većinu glasova u odnosu na protivkandidata i dosadašnjeg potpredsjednika Kostela Nekolaja Dunavu.
U svom obraćanju nakon izbora, Pejović je ukazala na nedovoljnu zastupljenost predstavnika zemalja Zapadnog Balkana u rukovodećim tijelima Parlamentarne skupštine, kao i na izražen deficit žena i mladih na čelnim pozicijama odbora koji se bavi ključnim pitanjima politike i bezbjednosti. Istakla je svoje profesionalno iskustvo psihološkinje i psihoterapeutkinje, kao i prethodni angažman u izvršnoj vlasti, naglasivši da će se zalagati za otvoren i inkluzivan dijalog, međusobno razumijevanje i dosljedno poštovanje osnovnih vrijednosti OEBS-a.
– Dijalog i olakšavanje dijaloga biće principi kojima ću se voditi u svom radu – poručila je Pejović.
Za predsjednika Odbora izabran je Mark Vizi iz delegacije Sjedinjenih Američkih Država, dok će funkciju izvjestioca obavljati Tobias Vinkler iz Njemačke.

Pejović izabrana za potpredsjednicu Odbora za politička pitanja i bezbjednost

Crnoj Gori je potreban predah od učestalih izbornih procesa i trenutak je da se zakonskim izmjenama obezbijedi objedinjavanje lokalnih izbora i njihovo održavanje zajedno sa redovnom parlamentarnim izborima 2027. godine. 
 
To je ocijenjeno na sastanku potrpedsjednika Vlade Alekse Bečića i specijalnog izaslanika Slovenije za Zapadni Balkan Anžeja Frangeša. 
 
Bečić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, zahvalio Frangešu na dosljednoj i iskrenoj podršci evropskom putu Crne Gore, kao i na svemu što je tokom svog mandata učinio za jačanje odnosa dvije prijateljske zemlje. 
 
On je rekao da je zadovoljstvo konstatovati da su rezultati Crne Gore danas vidljivi na svakom koraku. 
 
- Svjedočimo o do sada nezabilježenoj, beskompromisnoj i hrabroj borbi protiv duvanske i narko mafije, kao i svih drugih oblika kriminala- naveo je Bečić. 
 
Prema njegovim riječima, danas je Crna Gora prepoznata kao država odlučne borbe protiv kriminala. 
 
- A ne više kao zemlja čije institucije i njihovi visoki funkcioneri služe kriminalu. To vrijeme je ružna prošlost- dodao je Bečić. 
 
On je naglasio da je veting jedan od najvažnijih državnih prioriteta. 
 
- U sektoru bezbjednosti i odbrane već imamo zavidne rezultate po pitanju integriteta. Na stotine suspednovanih , pokrenutih disciplinskih postupaka, otpuštenih, ali i uhapšenih i procesuiranih- naveo je Bečić. 
 
On je dodao da “čišćenje sistema od komprovitovanih kadrova i nedozvoljenih uticaja mora biti odgovor cjelokupnog sistema, svih organa i grana vlasti”. 
 
- Jer je to osnov ozdravljena i sigurne budućnosti Crne Gore- dodao je Bečić. 
 
Navodi se da su se sagovornici saglasili da je Crnoj Gori potreban predah od učestalih izbornih procesa, da je trenutak da se zakonskim izmjenama obezbijedi objedinjavanje lokalnih izbora i njihovo održavanje zajedno sa redovnom parlamentarnim izborima 2027. godine. 
 
- Kako bi se cjelokupni kapaciteti društva usmjerili naredne dvije godine ka zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja na evropskom putu, odnosno kako bi Crna Gora iskoristila istorijsku šansu koja stoji pred njom i konačno finiširala pregovarački proces- dodaje se u saopštenju.

Bečić poručio Frangešu: Danas je Crna Gora prepoznata kao država odlučne borbe protiv kriminala, a ne više kao zemlja čije institucije i njihovi visoki funkcioneri služe kriminalu

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: zlatko-vujovic