U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović kazao je da glasovi birača u Podgorici i Kotoru pokazuju značajne promjene trenda nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.
- Ovaj rezultat u Podgorici, ali i u Kotoru, gdje je DPS osvojio 30 odsto podrške, a stranke nekadašnjeg crnogorskog bloka gotovo 40 odsto, predstavlja značajno povećanje. Tu su i neke druge partije koje su sada u opoziciji na nacionalnom nivou, tako da je vladajuća koalicija ubjedljivo poražena. Iako ima nevjerovatnih dvije trećine poslanika u Parlamentu Crne Gore, dvotrećinsku podršku u Parlamentu Podgorice, pod kontrolom sve institucije vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou, vladajuća koalicija u Crnoj Gori doživjela je ogroman pad podrške. Sa nekih 40 posto podrške koju je dobila sada svakako je doživjela težak udarac vladajućim partijama, a posebno pokretu Evropa sad - rekao je Vujović za Avaz.ba.
Pojašnjava da je Pokret Evropa sad (PES), koji je vrhunac popularnosti doživio na parlamentarnim izborima 2023. godine, izgubio zamah, dok se opozicija poprilično oporavila. Ako se desi da učestvuje u vlasti u Podgorici to će joj dati snažan vjetar u leđa pred naredne opšte izbore, ali bez obzira na ishod takvih pregovora, smatra Vujović, sve ide u korist opozicije.
- Političke partije Jakova Milatovića i Dritana Abazovića su bile u vlasti u Podgorici. Odbornici nekadašnjeg PES-a, koji su otkazali poslušnost Milojku Spajiću, pregovarali oko uslova za nastavak vlasti. I URA je bila u vlasti. Svjesno su izazvali krizu i srušili tu vlast u Podgorici zato što su smatrali da je loša i da se s njima ne može funkcionisati. Ako je bilo tako onda se postavlja pitanje zašto bi vlast ponovo pravili s onima koje ste srušili. Tu logike nema, osim ako nemate uticaj sa strane koji vas je primorao da idete u istu koaliciju - ističe Vujović.
U slučaju da DPS i lista Jakova Milatovića, aktuelnog predsjednika Crne Gore, formiraju vlast u Podgorici, to bi mogao biti uvod za raspad koalicije na državnom nivou. Vujović važnim smatra i rezultat Bošnjačke stranke (BS).
- BS je prepolovljena u Podgorici, sa nekih 2.000 oni su osvojili oko 1.000. Partija koja ima šest poslanika, nešto manje ministara u Vladi, koja ima ogromne državne resurse doživi da joj se prepolovi biračko tijelo, prije svega zbog koalicije sa Demokratskim frontom. To će i BS-u biti crvena lampica. Dakle, puno faktora će uticati na destabilizaciju Vlade Crne Gore. Ako Milatović i Abazović žele promjenu vlasti na nacionalnom nivou, a trudili su se da to svakom prilikom istaknu, onda se to ne radi tako što ćete sa istima napraviti vlast na nivou Podgorice. Međutim, u Crnoj Gori postoji dosta veto igrača, spoljnih prije svega, a mislim na Srbiju i SPC, tako da treba kalkulisati i njihov uticaj i miješanje u taj proces - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

U okviru emisije i novog serijala "Građanski ugao" na TVE, večeras od 22 sata biće riječi o izbornoj reformi, izazovima, opasnostima i mogućnostima za unaprijeđenje političkog i društvenog okvira. 
Gost emisije je Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CeMI).

U "Građanskom uglu" o izbornoj reformi, izazovima, opasnostima...

Neuspjeh vladajuće koalicije na podgoričkim izborima otvorio bi pitanje legitimiteta vlasti na državnom nivou, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović, navodeći da bi scenario njihovog ubjedljivijeg poraza mogao voditi ka vanrednim parlamentarnim izborima.
Vujović je u intervjuu agenciji MINA rekao da će pitanje legitimiteta vlasti na državnom nivou vjerovatno biti otvoreno ukoliko te partije nakon izbora ne budu mogle da formiraju vlast u Podgorici.
- Ako bi se desilo da dožive značajniji poraz, da te partije imaju ispod 40 odsto glasova, biće veoma teško za Vladu i vladajuću koaliciju da opstane. To bi moglo da gurne Crnu Goru ka vanrednim parlamentarnim izborima, ili formiranju nove vladajuće koalicije - kazao je Vujović.
On je naglasio da, samim tim što je neko izgubio na lokalnim izborima, ne znači da nema legitimitet i podršku na nacionalnom nivou.
- Ali mislim da će javno mnjenje negativno djelovati i da će se osipati podrška vladajućoj koaliciji, ukoliko ne pobijedi na podgoričkim izborima - dodao je Vujović.
Kako je rekao, ako vladajuća većina sa državnog nivoa pobijedi i formira stabilnu vlast u Podgorici, onda će učvrstiti mandat na nacionalnom nivou.
Vujović je kazao da je, sa aspekta birača, dobro što će na izborima biti mnogo lista, jer će biti raznolika ponuda.
- To može pozitivno uticati – da podstakne birače da u većoj mjeri izađu na lokalne izbore - smatra Vujović.
On je istakao da praksa pokazuje da lokalni izbori privlače značajno manje birača nego nacionalni izbori.
<h2>Ponuda i cenzus</h2>
Vujović je naglasio da je uvijek pitanje da li više lista znači bolju ponudu ili ne, što svakao birači odlučuju.
- Ono što na neki način može biti opterećujuće jeste da značajan broj listi ne pređe izborni cenzus - rekao je Vujović.
Kako je kazao, u ovom trenutku se to ne može znati, jer nijesu napravljena neka ozbiljnija istraživanja koja bi mogla sa sigurnošću da ukažu koliko lista neće preći cenzus, odnosno koliko ce se glasova rasuti, a i ostalo je još puno do kraja kampanje.
- Jedan značajan broj lista prvi put izlazi na izbore, pa je samim tim i teško procijeniti kako će birači reagovati - naveo je Vujović.
On je dodao da će, ukoliko bi se desilo da značajan broj lista ostane ispod cenzusa i dođe do velikog broja rasutih glasa, lista sa najviše glasova imati šansu da u raspodjeli mandata prođe bolje nego manje izborne liste.
- Tako da nije beznačajno koja će lista privući najveći broj glasova kada se budu raspoređivali mandati, a taj efekat će biti podstaknut dodatno ako bude veći broj lista ispod cenzusa - rekao je Vujović.
On je kazao da to što nije došlo do ukrupnjavanja političke scene i što postoji veliki broj lista ne mora po automatizmu da znači ni dobro, ni loše.
- Jedinstvena lista vlasti, odnosno opozicije ne mora da znači bolji izborni rezultat, a ne mora da znači ni više lista bolji rezultat - naveo je Vujović.
Kako je rekao, sve zavisi od trenutka i raspoloženja birača.
- Nekim biračima učešće nekih partija na jedinstvenoj listi djeluje demotivišuće, odnosno tjera takve birače u apstinenciju ili da daju glas drugoj listi - dodao je Vujović.
Kako je naveo, odluka o većem broju lista s jedne strane je i procjena samih aktera kako mogu ostvariti bolji rezultat.
- A sa druge strane to je mjera mogućeg dogovora između zainteresovanih lista. Moglo se desiti i da jednostavno nijesu mogli da se dogovore oko raspodjele mandata na listi - rekao je Vujović.
On je objasnio da su ti procesi još složeniji kada je u pitanju lokalni nivo, jer je u igri manji broj odborničkih mjesta, nego što je poslaničkih na nacionalnom nivou i teško je odgovoriti očekivanjima političkih partija, koje bi željele da budu dio koalicionog aranžmana, sa brojem i pozicijama na kandidatskim listama.
- Mislim da je važno da imamo široku ponudu biračima, da li je dobra ili ne vidjećemo - kazao je Vujović.
<h2>"Trošenje" partija vlasti</h2>
On je istakao da ne vidi ništa loše u tome što na izbore ide više lista.
- Jer se već sad suočavamo sa padom participacije birača, odnosno da osjećaju zasićenost trenutnom političkom ponudom - kazao je Vujović.
Prema njegovoj ocjeni, na strani vlasti se dosta brzo „troše“ političke partije.
- Vidjeli smo da jednostavno birači koji su podržavali ove godine neku partiju, već za godinu su promijenili stranu i podržavaju neku drugu opciju. Birači prilično šetaju i nije se stabilizovala politička scena - istakao je Vujović.
On smatra da će trebati još dosta vremena da se u Crnoj Gori dobiju neke tradicionalne mejnstrim partije koje će dominirati političkom scenom, posebno kada je u pitanju blok koji je, prema riječima Vujovića, iznikao iz tridesetoavgustovske većine.
Vujović je ocijenio da je obeshrabrujuće to što su lokalne liste pune poslanika i ministara.
On je ocijenio da to može da bude i loša poruka biračima.
- Jer šta ima da traži tu ministar unutrašnjih poslova, ako je već bio zamjenik gradonačelnice i podnio ostavku da bi bio ministar. Slično je i sa sadašnjim predsjednikom Crne Gore, koji se odmah nakon dobijenih izbora u Podgorici odrekao očekivane pozicije gradonačelnika i kandidovao se za predsjednika Crne Gore - rekao je Vujović.
<h2>Kandidati</h2>
On je kazao da takvi potezi šalju poruku da su kandidati oni koji neće biti odbornici zbog, između ostalog, nespojivosti funkcija, i otvaraju pitanje da li su te osobe kandidati jer te partije nemaju druge kvalitetne kadrove.
- Brojni su slučajevi ministara kandidata. I nije to praksa sadašnjih, nego ranijih vlasti dok su te partije bile dio vlasti. Partije treba da predlože kandidate koji žele da upravljaju ovim gradom, da se posvete njegovim problemima, a ne ga vide samo kao odskočnu dasku za neku poziciju koja donosi više moći - dodao je Vujović.
Kako je naveo, neke partije su napravile dobre poteze kandidujući autentične predstavnike.
- Mislim da partije koje predlažu ministre i poslanike, zbunjuju svoje birače - dodao je Vujović.
On je kazao da ne shvata potez da ministar energetike Saša Mujović bude kandidat za gradonačelnika, kao neko ko nije na listi kandidata za odbornike.
- Nijesam shvatio šta doprinosi taj manevar, iako je pravno sve ispravno, ali bi bio značajno veći legitimitet ako bi on bio i kandidat za odbornika. Mislim da je ovaj potez nanio dosta štete izgledima ove partije na narednim izborima, a da pri tome se ne vidi kakvu korist im je donio - dodao je Vujović.
On je istakao da bi, ako neko preuzme određenu poziciju, bilo ozbiljno da odradi puni mandat, bilo da je u pitanju gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika ili ministar.
Vujović je rekao da je u Podgorici vidljivo dosta negativne kampanje između političkih subjekata, ali da za sada protiče mirno.
Kako je naveo, prisutna je i zloupotreba državnih resursa i funkcionerska kampanja.
- Funkcionerske kampanje i zloupotreba državnih resursa i partijsko zapošljavanje su veliki problemi za Crnu Goru i oni su više od toga, oni su neželjena „nova normalnost“ - zaključio je Vujović.

1250x600

1084x550

Vujović: Ubjedljiv poraz većine u Podgorici mogao bi voditi vanrednim parlamentarnim izborima

Košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici selekciju Bugarske 85:62, u utakmici trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
Izabranici selektora Boška Radovića ubjedljivim trijumfom napravili su značajan korak ka Eurobasketu. 
 
Crnogorska selekcija je od početka vodila, samo jednom bila je u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla je u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23. 
 
Imala je Crna Gora na poluvremenu 17 poena prednosti (44:27), ali su gosti u trećoj i četvrtoj četvrtini u nekoliko navrata prilazili na minus devet. 
 
Posljednji put je bilo 67:58, a tada je kapiten Bojan Dubljević pogodio trojku, Crna Gora je povela 70:58, da bi tačku na utakmicu stavio Radončić kada je pogodio za 79:60. 
 
Poslije novih poena Simonovića, Crna Gora je imala plus 23 i slavlje je moglo da počne. 
 
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Kendrik Peri sa 18, Nikola Ivanović i Nemanja Radović dodali su po 12, a Marko Simonović deset poena. 
 
U drugom meču te grupe Švedska je u Stokholmu savladala Njemačku 73:72. 
 
Crna Gora i Bugarska biće rivali i u pobdjeljak u Botevgradu.

Ubjedljiv trijumf crnogorskih košarkaša

Dokument pod nazivom „Barometar 26“, koji premijer Milojko Spajić 
pokušava predstaviti kao ključnu stratešku mapu za završetak pregovora s Evropskom unijom, nije ništa drugo do zbir opštih fraza, bez ikakvog 
suštinskog značaja - ocijenili su u Evropskom savezu.
Ovo je, smatraju oni, prilično providan pokušaj skretanja pažnje sa 
suštinskih problema koji trenutno predstavljaju najozbiljniju prijetnju 
evropskom putu Crne Gore.
- Još jednom se potvrđuje da je parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem i prevaziđenom politikom konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta, najveći teret za evropsku perspektivu naše države. Stoga je poziv na tzv. evropski dijalog, upućen od strane premijera Spajića, koji je zahvaljujući sopstvenom izboru u savezništvu s 
partijama koje istrajavaju na srednjovjekovnom, a nerijetko i 
anticivilizacijskom narativu, nedovoljno ozbiljan, a njegov „barometar“ 
je bez evropskog pritiska - naveli su u Evropskom savezu. 
 
Svađanje sa susjedima, glorifikacija ratnih zločinaca, negacija 
antifašističke tradicije, identitetske podjele i širenje međunacionalne 
i međuvjerske mržnje - sve su to, cijene u Evropskom savezu, politike koje dolaze iz Spajićevog koalicionog okruženja i za koje isključivo on snosi punu odgovornost.
- Tenzije koje njegovi saveznici podstiču, direktno razaraju evropske temelje Crne Gore i čine je taocem retrogradnih i anticivilizacijskih ideologija vođenih po direktivama iz zvaničnog Beograda - dodali su u Evropskom savezu. 
 
Dosta je bilo, poručuju oni, skrivanja iza jalovih dokumenata i fingiranog dijaloga. Crna Gora neće, podvlače u Evropskom savezu, biti poligon za političke manipulacije kojima se nastoje prikriti katastrofalne posljedice odluka samog premijera.
- Umjesto što nastoji da obmane javnost, Spajić treba da pokaže odgovornost i jasno se distancira od destruktivnih koalicionih partnera koji uporno sabotiraju evropski put naše države. Sve dok to ne uradi, njegovi postupci se neće smatrati ni ozbiljnim ni odgovornim, već samo i isključivo licemjernim. Oni koji danas pretenduju da vode Crnu Goru ka Evropskoj uniji, godinama su predstavljali upravo najveću prijetnju tom putu - podvukli su u saopštenju.
Zato je, ističu u Evropskom savezu, najnoviji premijerov performans rezultat, ne njegove zabrinutosti za evropsku budućnost Crne Gore, već za sopstveni politički opstanak po svaku cijenu. 
 
- Evropski savez jasno poručuje da neće biti pojas za spasavanje premijera od sopstvenih koalicionih partnera i posljedica katastrofalnih odluka koje donosi. Uprkos premijeru Spajiću i njegovim koalicionim partnerima, Crna Gora će sigurno postati članica Evropske unije. Ali to neće biti zasluga ni Spajića ni Mandića, već političkih i društvenih snaga koje su, uprkos njima i njihovim mentorima kojima ponizno politički služe, dosljedno, hrabro i bez kompromisa, sačuvali evropsku orijentaciju ove države - jasni su u Evropskom savezu. 
 
Poručuju da su uvijek bili i da će biti na pravoj strani istorije.
- Evropski savez je spreman da nastavi borbu za bolju, evropsku Crnu Goru - dosljedno, odlučno i bez kalkulacija. Devedesetih smo se izborili s političkim i ideološkim uzorima ove parlamentarne većine, pa ćemo se izboriti i s Mandićem i Spajićem, koji su samo njihove blijede kopije - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez: Spajićev „Barometar“ je bez evropskog pritiska, služi za spašavanje od njegovih koalicionih partnera

Najbitnije je da smo održali obećanje građanima jer cijene struje neće porasti od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je, gostujući u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore, rekao da neće biti ugrožen ni elektroenergetski sistem Crne Gore, kao ni da nije ugrožena ni nezavisnost regulatora koji je, kako je istakao, nezavistan od izvršne vlasti i koji je samostalno procijenio da treba da poraste cijena kada je u pitanju mrežarina.&nbsp;
- Mi smo imali jednu lagodnu političku poziciju, da kažemo 'mi smo uradili sve što smo mogli, cijene struja ostaje ista, ali mrežarina je porasala 3,40 odsto. To smo mogli da uradimo, međutim, znate da pokušavam da u politici budem onakav kakav sam kao osoba, i da kažem ono što zaista mislim. A to je da cijena računa ne smije da poraste ni u kakvom obliku od januara 2025. godine. Što znači da prosječnog građanina ne interesuje da li je to ciejna struje ili je to mrežarina, i jako nam je bilo bitno da račun ostane identičan onome kakav je trenutno - kazao je Spajić.&nbsp;
Na pitanje ko će platiti dio troška, pošto je regulator govorio o porastu cijene za mrežarinu, premijer je rekao da ima više opcija u igri, a ministar energetike će pojasniti sve detalje.&nbsp;
- Suštinski je subvencija najbolje rješenje, zato što ćemo na taj način pokriti ovaj dio koji opterećuje građane a kroz profit državnih preduzeća, poput CEDIS i CEGES, &nbsp;država će praktično vratiti taj novac nazad. Tako da, ni država neće imati neki preveliki minus od toga, a održaćemo ono obećanje koje smo dali građanima, i što je najvažnije, borićemo se protiv eksterne inflacije na najbolji način na koji možemo. A mnoge stvari ne možemo da kontrolišemo, cijene brašna, odnosno cijene žitarica, suncokretovog ulja, nekih stvari koje uvozimo u velikim količinama, jako je teško kontrolisati. Ali cijenu struje, to je ipak domaća priča, i tu moramo da pokažemo da se želimo boriti protiv inflacije do kraja - naglasio je premijer.&nbsp;
On je rekao da će država pokriti razliku kada je u pitanju mrežarina, štio znači da je profit državnih preduzeća održan.&nbsp;
- Stabilnost elektroenergetskog sektora će biti očuvana do kraja. A s druge strane, nećemo oštetiti ni državu, jer će kroz profite državnih preduzeća, to jest kroz dividende, dobiti novac nazad - kazao je Spajić.&nbsp;
On je objasnio da je struja socijalna kategorija u Crnoj Gori već duže vremena.&nbsp;
- Nažalost je tako. To je zatečeno stanje i još jedan vruć kompir koji smo preuzeli iz prošlosti. Za zemlju koja proizvodi, i koja ima potencijal da proizvodi puno električne energije, to i nije toliko strašno. Samo je strašno što ne proizvodimo dovoljno struje. Zato je važno, mi prije nekoliko dana sa francuskom agencijom za razvoj, AFD, sa RTE, njihovom transmisionom kompanijom, uskoro sa EDF, svjetskom najvećom elektroenergetskom kompanijom, potpisujemo kontinuirano sporazume o saradnji. Nadamo se da ćemo u prvom kvartalu iduće godine potpisati jedan konkretan sporazum sa državom Francuskom o konkretnim projektima u Crnoj Gori, energetskim i infrastrukturnim, koji će povećati proizvodnju električne energije u Crnoj Gori značajno, po relativnim niskim cijenama. Na taj način, mislim da ćemo moći u budućnosti da držimo poziciju da nam je cijena struje konkurentna - ocijenio je Spajić.
Evropska komisija nas je, kaže, kroz Plan rasta obavezala da postepeno usklađujemo našu cijenu struje sa evropskim cijenama.
- U perspektivi, ako želimo da uđemo u EU imamo obavezu da usklađujemo cijenu struje sa nekim evropskim standardima. Imaćemo obavezu kasnije da uvedemo i akcize na struju. To su sve evropske norme - kazao je Spajić.&nbsp;
Tvrdi da neće dozvoliti porast cijena računa - sada, kada imamo ogroman inflatorni pritisak na građane.
Saopštio jeda su na sastanku na kome su bili i ministar energetike Saša Mujović i direktori energetskih kompanija svi bili na istom fonu, samo je, kaže, bilo pitanje koji je modalitet najbolji.&nbsp;
- Tražili smo koji je najbolji način da sprovedemo u djelo našu zamisao. Vezano za ovo rješenje nije bilo problema. Cijena na računu nakon 1. janaura ostaje ista kao što je ranije bila - dodao je Spajić.

Spajić: Računi za struju ostaju isti

Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA. 
 
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima. 
 
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije. 
 
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević. 
 
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca. 
 
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar. 
 
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe. 
 
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on. 
 
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu. 
 
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan. 
 
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković. 
 
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima” 
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika. 
 
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci. 
 
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović. 
 
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto). 
 
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA. 
 
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca. 
 
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto). 
 
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima. 
 
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA. 
 
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine. 
 
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija. 
 
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto). 
 
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima. 
 
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca. 
 
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom. 
 
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto). 
 
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto. 
 
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija. 
 
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku. 
 
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra. 
 
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica. 
 
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: zlatko-vujovic