Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

Ako je suditi prema dosadašnjim potezima vladajuće većine, oni će pokušavati da odgode slučaj sutkinje Dragane Đuranović sve dok se ne steknu zakonski uslovi za njen odlazak u penziju, i na taj način će obesmisliti neke eventualno druge akcije koje bi trebalo da vode njenom povratku u Ustavni sud, kaže za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović.
- S obzirom na to da je riječ o sporazumu, koji su potpisali premijer i lider opozicije, uz posredovanje ambasadora EU u CG Johana Satlera, za očekivati je da ambasador Satler posreduje u tome da se ispoštuje ono što je dogovoreno. Da li mimo toga postoji još nešto što je dogovoreno, mi ne znamo, ali je za očekivati da vladajuća većina uz podršku opozicije sprovede ono što je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije, kao i onoga što je saopštila Evropska komisija - navodi Vujović.
Smatra da su stavovi Venecijanske komisije veoma jasni.
- Može vlast da ignoriše stavove Evropske komisije, Venecijanske komisije i opozicije, i da jednostavno kažu – može nam biti, nećemo ništa raditi po tom pitanju – ali s druge strane, onda ulaze u sukob sa Evropskom komisijom, koja je bila garant da će biti ispoštovano ono što je dogovoreno - kazao je.
Dodaje, ipak, da je ministar pravde Bojan Božović rekao da će u potpunosti ispoštovati sve zaključke i preporuke Venecijanske komisije.
- Tako da vjerujem da bi trebalo da dođe do poštovanja onoga što je rečeno, odnosno da se stavi van snage ono što je bila, ne možemo reći ni odluka Skupštine Crne Gore, nego nekakva vrsta proglašenja od strane predsjednika Mandića, da je to konstatovala Skupština, i da se vratimo na neki način u stanje koje je u skladu sa poštovanjem Ustava Crne Gore. To bi bio najbolji potez vladajuće većine, da jednostavno omogući povratak sutkinje Đuranović u sam rad Ustavnog suda, a ako ne, onda je sve bilo besmisleno. Onda je obmanuta ne samo opozicija, već i Evropska komisija, što znači da bismo onda mogli skliznuti u ono stanje koje je postojalo prije sporazuma vlasti i opozicije, ali sa bitnom razlikom. Razlika je da opozicija sada ima potvrde Venecijanske komisije i Evropske komisije da je u pravu - potcrtava Vujović.
Podsjeća da je opozicija blokirala rad parlamenta, te kaže da "ako vlast ne bude htjela da ispoštuje ono što je obećala, onda opozicija ne samo da ima obavezu, nego i pritisak javnosti da se ponovo vrati na one postupke koje je koristila prije potpisivanja sporazuma".
Lično vjeruje da će vlast pokušati da odgađa, ali realno gledajući, moraće, kaže, da ispoštuje dogovoreno, u protivnom sve gubi smisao.
Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da očekuje konstruktivnu ulogu EU u slučaju sutkinje, nakon što je nedavno, po potpisivanju sparazuma izjavio da probleme treba da rješavamo u našim institucijama, a ne u stranim ambasadama, Vujović kaže:
- Nije pohvalno za zemlju da je potrebna inostrana intervencija da biste se usaglasili oko poštovanja Ustava. To je poražavajuće – da mi moramo da zovemo strane autoritete da potvrde nešto što su svi ozbiljni pravnici veoma jasno rekli. Nije ispoštovan Ustav i tačka. To Skupština nije smjela da uradi, jer bi na osnovu svoje procjene mogla da razvlasti druge organe vlasti. Ovdje imamo podjelu vlasti da bi sudska vlast vršila pravnu kontrolu, zakonsku kontrolu rada izvršne i zakonodavne vlasti. Ovdje je bilo mnogo veće pitanje u igri nego što je to da li je u konkretnom slučaju dovedeno u pitanje pravo gospođe Đuranović da li će ona nekoliko mjeseci više primati platu ili ne. Došli smo u situaciju da se Skupština protivustavno miješa u rad Ustavnog suda i čak penzioniše protivustavno, u konkretnom slučaju, sutkinju Ustavnog suda – i ako bi se to dopustilo, otvorila bi se vrata anarhije, i veoma je dobro što se reagovalo i što su na kraju Venecijanska komisija i evropski zvaničnici jasno rekli da tako ne može. Nažalost, kada govorimo o potezima crnogorskih vlasti – i ove vlasti i prethodne – najviše se i najbolje su se stvari dešavale pod pritiskom Evropske unije i pod teretom evropskih integracija. Evropeizacija je bila ključni akcelerator demokratizacije u Crnoj Gori. Nažalost, i dalje smo u tom stadijumu da bez evropskih integracija i pritiska javnosti da se ispune zahtjevi koje Evropska unija od nas traži, da bi oni koji su na vlasti stalno prolongirali i odgađali neke odluke, kao što sada imamo slučaj sa izbornom reformom, gdje se jednostavno pokušava po svaku cijenu odložiti ili obesmisliti čitav proces - zaključio je Vujović.

Vujović: Vlast će pokušati da odgađa slučaj sutkinje Đuranović, ako ne ispoštuju dogovor opozicija ima obavezu da se vrati blokadi rada parlamenta

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Ne postoji nijedan političar ove vlasti, a rijetki su i u opoziciji koji su spremni da uđu u sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), kako politički, tako i pravni. SPC se postavila da je iznad države, njih jednostavno ne interesuju zakonski propisi, apsolutno gaze sve norme i ne postoji nijedna državna institucija koja je spremna da ih privede k poznaniju prava. To je rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
Komentarišući nelegalnu izgradnju konaka SPC u Tivtu, na državnom zemljištu i bez građevinske dozvole, o čemu je pisao Portal ETV, &nbsp;Vujović smatra &nbsp;da ne postoji ni jedan tužilac koji je spreman da pokrene postupak protiv velikodostojnika SPC zbog kršenja zakona Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ponašanje Srpske pravoslavne crkve, koja je politički akter, to više nije neka vjerska zajednica, već neko ko je neformalno dio vlasti, je takvo da su oni nezainteresovani za poštovanje propisa ove države - rekao je Vujović.
<h2>Naći balans</h2>
Na skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predstavljen je Nacrt zakona o &nbsp;finansiranju političkih partija. Jedna od izmjena je da se za finansiranje političkih partija u Crnoj Gori odvoji i više novca - 15 miliona eura, umjesto dosadašnjih 11,5 miliona.&nbsp;
Dosadašnja praksa je bila, kaže Vujović, mnogo malih opština i opredjeljene sredstava za kampanje u tim opštinama, te su to često bili minimalni iznosi, a sve radi, kako kaže, robovanja pogrešnim politikama.
- Tih 15 miliona koje su oprjedeljene političkim partijama i jednoglasno usvojene od svih političkih partija, jeste da se mogu potrošiti na druge potrebe građana Crne Gore. Kako napraviti balans i ravnotežu između toga da, s jedne strane, treba dati političkim partijama dovoljno novca da ne bi postali plijen nekih tajkuna, nekih populista od kojih sve zavisi, kao što smo to gledali, uzmimo na primjer Ilona Maska, koji je uložio nekoliko stotina miliona u kampanju i postao dominantna figura do nekoga trenutka. Treba naći balans, a da li je ovo balans, ja mislim da nije, mislim da su pretjerali u ovom iznosu koji su dogovorili, ali sa druge strane u ovom trenutku, vjerujem, da treba da bude značajnije državno subvencioniranje političkih partija da bi se sačuvala neka ravnoteža snaga i da se ne bi desile neke anomalije, kao što se dešavaju u nekim drugim zapadnim zemljama - rekao je Vujović.
Podsjeća da Zakon o finansiranju političkih partija, donose političke partije, koje ga i primjenjuju. Sve anomalije koje se budu javljale, kršenja i zloupotrebe, platiće, kaže, upravo političke partije.
<h2>Demokrate pošle u pogrešnom smjeru</h2>
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu se raspravljalo i o situaciji u Šavniku, te su predložene određene izmjene Zakona o biračkom spisku, koje, prema mišljenju Vujovića, apsolutno ne mogu dovesti do rješenja izborne krize u toj opštini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frakocevic-u-nadleznosti-odbora-za-izbornu-reformu-nije-da-rjesava-problem-u-savniku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Demokratska Crna Gora je predložila izmjene Zakona o biračkom smislu, a tim prijedlozima, smatra on, otišla je u pogrešnom smjeru.&nbsp;
- Rješenje je da oni koji su vlast u Crnoj Gori jednostavno ne blokiraju funkcionisanje institucija, a to je konkretno blokiranje Opštinske izborne komisije i nepostupanje po nalozima Državne izborne komisije, to je prva opcija koja je jednostavna. Druga opcija jeste isto jednostavna za riješiti, a to je da se po ugledu na koncept Zakona o lokalnim izborima, koji je izradilo Ministarstvo javne uprave, ojača Opštinska izborna komisija da ona može preuzeti nadležnost, kao u ovom slučaju konkretno. Treća opcija je politički najelegantnija, najjednostavnija i rješava trajno taj problem, da se napokon usvoji Zakon o lokalnim izborima, po konceptu opet Ministarstva javne uprave, gdje bi se izbori održali u jednom danu. Onda bismo na taj način izašli iz ove krize vezano za šavničke izbore, iz razloga što bi u Šavniku, kao i u svim opštinama, bez obzira kad ističe mandat, bili održani izbori u jednom danu i mi zaustavili na jedan djelotvoran način migraciju borača - naglasio je Vujović.
Jedan od najvećih problema u izbornom procesu, podsjeća on, su na hiljade upisanih takozvanih fantom birača u svije crnogorske opštine - Nikšiću i Herceg Novom. Taj broj je, objašnjava, toliki da jasno može uticati na izborni rezultat.
- Nije riječ o licima koje imaju u Crnoj Gori zakonito stečeno biračko pravo. To pravo je nezakonito stečeno, a glasaju na svim izborima i utiču na izborni ishod. U svim zemljama Zapadnog Balkana je ugrožen integritet izbornog procesa zbog ovoga seljenja birača, to je najviše urađeno, uslovno rečeno, od Aleksandra Vučića, koji koristi kompletan državni aparat ne samo da ruši izborni proces u Srbiji, već i u regionu, dovodeći birače u Republiku Srpsku, u Crnu Goru, na sjever Kosova, pa ponovo te birače dovodi u Srbiju. Na prethodnim lokalnim izborima u Beogradu, po procjenama naših kolega iz partijskih organizacija Srbije oko 100.000 birača dovedeno u Beograd i koji su promijenili izborni ishod, sa takvim pristupom, ako možete tako bahato da rušite pravila izbornog procesa svako moze da pobjedi, ali onda se ne razlikujemo od Lukašenka, ne razlikujemo od Putina ili neke druge totalitarne ličnosti - istakao je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkkWYxLSYe0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ne postoji niti jedan tužilac koji je spreman da pokrene postupak protiv velikodostojnika SPC zbog kršenja zakona Crne Gore

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Moramo biti svjesni da je datum ulaska u Evropsku uniju, odnosno okončanje pregovora 2028. veoma ugroženo i u ovom trenutku veće su šanse da se to ne desi - ocijenio je univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović u informativnom programu "24 sata" Televizije E.
Smatra da je razlog pasivnost crnogorske vlasti, neodgovornost Vlade, ističući da ne misli na Ministarstvo evropskih poslova, već na druge ministre i dio vladajuće većine koja dijelom blokirale pregovore.&nbsp;
- Ali sad imate i međunarodni faktor - zvanični Beograd i zvaničnu Tiranu - koji iz svojih interesa pokušavaju da uspore put Crne Gore u EU - rekao je Vujović.
Demokrate su, uz podršku koalicije Za budućnost Crne Gore i Socijalističke narodne partije, predale u skupštinsku proceduru dopune Zakona o biračkom spisku, tvrdeći da će doprinijeti deblokadi u Šavniku.
Komentarišući dopune ovog zakona, Vujović kaže da je jasno da bi oni koji bi insistirali na usvajanju ovog prijedloga blokirali proces EU integracije.
Pravi motiv mogao bi, prema stavu sagovornika TV E, biti blokada evropskog puta Crne Gore.
- Veoma bi jasno bilo da oni koji bi insistirali na usvajanju ovog zakona blokirali bi proces EU integracija. Morajmo biti svjesni što se dešava ovih mjeseci, a to je da se iz više sektora pokušava blokirati proces EU integracija. Dio je lojalan Beogradu u samoj vlasti, a imate i predsjednika Albanije Edija Ramu koji lobira snažno da Crna Gora ne uđe prije Albanije u EU - rekao je Vujovič.
Upoređuje to s procesom usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i ocjenjuje to kao generisanje krize.
- Logično je da vlast pokušava da izbjegne krize, a interesantno je da vlast pokušava da generiše krizu - kazao je Vujović.
Da je predloženo rješenje nezakonito stava je i sagovornik TV E.
- Ako su predlagači htjeli da traže neko rješenje izvan samog Odbora za izbornu reformu i ubrzaju rad ovog tiijela mogli su se pozvati na rad Ministarstva javne uprave i koncept zakona o lokalnim izborima koji sadrži i rješenje za problem u Šavniku, a to je da se izbori održe svi u jednom danu, to je ono što je tražila i EU - ističe Vujović.
Sve se, prema njegovim riječima, može riješiti, ali na zakonit i ustavan način u skladu sa međunarodnim standardima.
Vujović dodaje da ne vjeruje da se išta dešava slučajno.
Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj u odgovorima Televiji E pozivaju političare da se uključe u rad Odbora za izbornu reformu, dodajući da bi Crna Gora kroz rad ovog skupštinskog tijela trebalo da se pozabavi prioritetima.
- EU poziva i vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan, inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne izborne reforme. Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kada opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - navode iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević najavio je ranije danas da će odustati od rada u Odboru ako se ne odustane od izmjena Zakona o biračkom spisku.
Iz Pokreta Evropa sad našoj televiziji nijesu odgovorili kako će se izjasniti, dok su iz opozicije ocijenili da je cilj da se obesmisli rad Odbora za izbornu reformu.
J. B.&nbsp;

Vujović: Datum ulaska u EU veoma ugrožen, veća šansa da 2028. ne postanemo članica

Kad god Crna Gora ostvari ili je na pragu da ostvari neki dobar rezultat u procesu evropskih integracija i približimo se projektovanom članstvu u EU 2028. godine, pojavi se predsjednik Skupštine Andrija Mandić, njegova koalicija, i pokušava se stvoriti novi konflikt, koji bi onda ugrozio proces integracija - kazao je za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja Zlatko Vujović.
Vujović je, komentarišući reakciju Mandića povodom izjave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope da treba podržati članstvo Kosova u ovom tijelu, kazao da tako gleda i na ovu stvar.
- Čini mi se jasan, makar je tako komuniciran sa crnogorskom javnošću, dogovor, gdje je naglašeno da neće doći do promjena u spoljnoj politici Crne Gore. Šta to znači? To znači da se neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, diplomatski odnosi sa Kosovom, saradnja sa Kosovom kao saradnja susjeda i dvije međunarodno priznate zemlje. Potvrda takvog mog uvjerenja jeste i imenovani ambasador Crne Gore na Kosovu, u Prištini. Naravno, formalno je to uradio predsjednik Crne Gore, ali je sve to bilo urađeno unutar onih kvota partijskih, kako su imenovani diplomatski predstavnici Crne Gore, a Demokratski front nije pravio problem oko toga da Crna Gora ima ambasadora na Kosovu. Ne vidim što je problem u toj diskusiji gospodina Ibrahimovića - kaže Vujović.
U odnosu na navod iz Mandićeve objave na Iksu da je Ibrahimović pokušao da Crnu Goru skrene s evropskog puta, te upitan zbog čega bi glasanje za Kosovo to značilo, smatra da se radi o Mandićevoj prijetnji.
- Da ukoliko se eventualno dovede u pitanje ta politika ispunjavanja stalno novih radikalnih zahtjeva Demokratskog fronta, ako se od toga odustane, u tom slučaju on će blokirati proces evropskih integracija - kazao je Vujović.&nbsp;
Prvo, kako navodi, Mandić nema snage da blokira proces evropskih integracija.
- To je svima jasno. Samo njegova koalicija može da ispadne iz vladajuće koalicije i da se dođe do prekompozicije. Toga je gospodin Mandić više nego svjestan i neće povući nijedan potez, on može ovako da prijeti i da na liniji blefa pokuša da ostvari uticaj. Međutim, ono što se dešava između Crne Gore i Hrvatske, to je da se stavovi dviju zemalja sve više približavaju i da se približavamo mogućem dogovoru koji bi značio i deblokadu poglavlja koje se tiče spoljnih odnosa. To vjerovatno stvara nervozu u redovima onih djelova vladajuće koalicije koji imaju zadatak da blokiraju proces evropskih integracija - istakao je Vujović.
Stvarno tu, kako dodaje, vidi Mandića, bez obzira na to što on u razgovorima sa diplomatskim predstavnicima zemalja država članica EU stalno šalje poruke da je on upravo taj koji će uraditi sve za evropske integracije.&nbsp;
- Međutim, s druge strane, preko svojih satelita, saveznika, partnera radi sve da se to ne desi - navodi Vujović.
Vjeruje da je postojao neki razlog koji možda javno nije dostupan zbog kojeg se Mandić osjetio ugroženim.&nbsp;
- Da li su to unutarkoalicioni odnosi, unutarpartijski, da li je to možda reakcija zvaničnika iz Beograda koji smatraju da Mandić nije dovoljno lojalan u odnosu na neke druge i da na neki način više vodi računa o nekim svojim partikularnim interesima nego o interesima zvaničnog Beograda, to mi ne možemo znati, ali je činjenica da je prilično uznemiren i osjeća se nesigurno da je morao ovakvu stvar javno komunicirati - smatra Vujović.&nbsp;
Mogao je on, prema njegovim riječima, sve ovo uraditi unutar koalicije.
- Javno komuniciranje je pranje, da kažemo, od odgovornosti u odnosu na ono što je uradio, to jeste da postoji neka vrsta neformalnog ili formalnog dogovora da se ovakve stvari dešavaju, tako da iznenađuje reakcija Mandića oko diskusije gospodina Ibrahimovića, a takva reakcija je izostala kada su imenovali ambasadora Crne Gore na Kosovu - podsjeća Vujović.
To je, kako ocjenuje, neobjašnjivo jer mnogo je veći čin to što ste priznali Kosovo i nije bilo povlačenja priznanja, kao što su najavljivali lideri Demokratskog fronta.&nbsp;
- Ne samo što ste niste povukli priznanje nego ste imenovali ambasadora, što znači da naglašavate značaj koji Kosovo ima za Crnu Goru, a samim tim definišete odnos prema Srbiji. Činjenica da Crna Gora i ova vlast podržavaju nezavisnost Kosova, to znači da su naše pozicije suprotstavljene pozicijama zvaničnog Beograda. I Mandić je pokušavao tu da pliva, ali očigledno je dobio po prstima i pokušava sad da smanji štetu kojoj je bio izložen - ističe Vujović.
Na podsjećanje da je Ibrahimović bio na meti kritika zbog izbora Ranka Krivokapića za savjetnika, Vujović kaže da su reakcije Mandića i Kneževića isprovocirane pregovorima između Hrvatske i Crne Gore i da je to ključna stvar.
- Oni su izazvali krizu i radiće sve da ta kriza traje, odnosno da put ka EU bude blokiran i da se ne ostvari cilj 2028. godine i upravo je to - to, jer očigledno da gospodin Ranko Krivokapić je, ako je suditi po onome što vjeruje gospodin Milan Knežević, makar je iznio to u Skupštini Crne Gore, označen kao neko ko može doprinijeti i ubrzati pregovore sa Hrvatskom i dovesti ih do uspješnog kraja. Očigledno u redovima DF-a i prosrpsko-ruskog bloka vlada velika uznemirenost oko tog pitanja, pa vjerovatno i ima osnova u tim njihovim uvjerenjima da ne ide baš dobro za njihovu ideju blokade procesa pridruživanja - rekao je Vujović.
Smatra i da opozicija treba u nekim pitanjima koja se tiču integracija da preuzme inicijativu.
- A to znači da, kad govorimo o izbornoj reformi, opozicija je ta koja treba da gura procese, taj proces je u funkciji i koristi prije svega onih koji su u opoziciji. U međuvremenu ne može opozicija da predvodi svaki od procesa pridruživanja, jer po definiciji oni pripadaju izvršnoj vlasti. Ali recimo u izbornoj reformi oni treba da budu ti koji nose proces, koji ga iniciraju, koji ga guraju i na taj način šalju poruku Evropskoj uniji da su oni taj partner, a ne recimo Demokratski front - kazao je Vujović.
I na taj način, prema njegovim riječima, mogu da učine sebe poželjnijim partnerom od makar dijela onih koji su na vlasti.&nbsp;
- Opozicija je pasivna, uglavnom reaktivno reaguje, umjesto da bude nosilac procesa. Ima nekih pojedinaca, da kažem izuzetaka, koji su veoma aktivni, koji šalju dobre poruke, ali jednostavno to nije dovoljno. Oni moraju pokazati da su zreli i sposobni za vođenje javnih funkcija i politike, nego što je to trenutno vladajuća koalicija. Meni se čini da i pored truda propuštaju puno prilika - zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić se osjetio ugroženim, na liniji blefa pokušava da ostvari uticaj

Usvajanjem zakona o lokalnim izborima, po Konceptu koji je predložio stručni tim koji je formiralo Ministarstvo javne uprave (MJU), bili bi riješeni ključni problemi lokalnih izbora u Crnoj Gori, smatra predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović.
Stručni tim predstavio je u ponedjeljak Koncept zakona o lokalnim izborima, koji je dostavljen skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Vujović smatra da izrada Koncepta može da ubrza izbornu reformu i podstakne Odbor da brže nađe neka konkretna rješenja.
- Niz rješenja koja smo predvidjeli, kao stručni tim, lišava Crnu Goru problema izbornih procesa koji su opterećirali politička dešavanja - rekao je Vujović u intervjuu agenciji MINA.
On je naveo da se i situacija u Šavniku, gdje već skoro tri godine nijesu završeni lokalni izbori, može riješiti kroz usvajanje zakona o lokalnim izborima, na osnovu Koncepta koji je predložio stručni tim.
Prema riječima Vujovića, prvi način za rješavanje tog problema bio bi tako što se Državnoj izbornoj komisiji (DIK), prema Konceptu, daje nadležnost da na javnom konkursu bira tri člana opštinske izborne komisije (OIK) i da, ukoliko OIK ne sprovodi zakon, preuzme njegovu nadležnost.
- To je velika stvar jer jednostavno onda situacija Šavnika se nikad ne bi mogla ponovo desiti - istakao je Vujović.
On je rekao da je drugi način za rješavanje šavničkog problema to što je predviđeno održavanje opštih lokalnih izbora u jednom danu, što bi podrazumijevalo da se raspišu izbori i u Šavniku.
- Na taj način bismo izašli iz začaranog kruga u kome se sad nalazimo - dodao je Vujović.
Kako je rekao, s druge strane, cilj tokom izrade Koncepta je bio i da se spriječi održavanje velikog broja lokalnih izbora, jer je Crna Gora praktično stalno u procesu izborne kampanje, što izaziva velike probleme.
Vujović je objasnio da opšti lokalni izbori podrazumijevaju održavanje izbora u svim opštinama svake četiri godine, dok bi u slučaju vanrednih izbora mandat novog saziva skupštine opštine trajao samo do datuma održavanja opštih lokalnih izbora.
- Na primjer, ako na pola mandata dođe do vanrednih lokalnih izbora, mandat novog lokalnog parlamenta traje samo dvije godine, do redovnih opštih lokalnih izbora - pojasnio je Vujović i naglasio da je predviđeno da u godini prije opštih lokalnih izbora, ne mogu biti organizovani vanredni.
Kako je rekao, ukoliko iz nekog razloga prestane mandat predsjednika opštine u toj godini, nema vanrednih izbora, već ga zamjenjuje zamjenik, a ukoliko bi eventualno i novom čelniku prestao mandat, u tom slučaju bi upravljanje preuzela Vlada, odnosno odbor povjerenika.
Vujović je naglasio da su u Konceptu predvidjeli rješenja koja bi obezbijedila stabilnost i funkcionalnost opštinskih organa, što je veoma poželjno - da nema blokada u radu i funkcionisanju.
On je podsjetio da su predvidjeli i otvaranje izbornih lista, odnosno preferencijalno glasanje, gdje bi svaki birač imao pravo da glasa za listu i za do pet kandidata unutar stranačke liste.
- Mandati će biti raspodijeljeni na bazi preferencialnih glasova, jer bi se na taj način, zavisno koliko je ko od kandidata unutar liste osvojio preferencijalnih glasova, promijenio redosljed u odnosu na onaj inicijalni koji je partija predložila - dodao je Vujović.
Kako je rekao, na taj način se da daje se velika moć građanima, a sa druge strane nijesu ni partije izgubile svu moć, jer određuju ko će biti njihovi kandidati na izborima, dok birači odlučuju ko će dobiti njihove preferencije.
Vujović je, govoreći o rodnim kvotama, kazao da su predvidjeli i da bude izabrano 40 odsto manje zastupljenog pola, a da rodne kvote imaju prednost na preferencijalnom glasanju.
- Predvidjeli smo rodne kvote i kada govorimo o kandidatima za predsjednika opštine i zamjenika, gdje ta dva kandidata moraju biti suprotnih polova - istakao je Vujović.
On je rekao da se u Konceptu nalazi i predlog rješenja za individualne kandidature, koji rješava i taj problem, a što je bio zahtjev OEBS-a i Evropske unije (EU).
Vujović je kazao da će, kao član Odbora za izbornu reformu, tražiti da to skupštinsko tijelo radi koncepte zakona, u kojima bi bili definisani ključni pojmove i rješenja koja neki zakon treba da sadrži, a onda da tim pravnika nomotehnički pripremi nacrt.
- Na taj način bismo mnogo ubrzali posao - naglasio je Vujović.
On je rekao da je stručni tim za mjesec pripremio Koncept zakona o lokalnim izborima, da bi za mjesec mogao biti napisan tekst zakona, a da bi za dva mjeseca mogao da bude i usvojen.
Vujović je kazao da su u Konceptu predvidjeli da se opšti lokalni izbori održavaju u prvoj nedjelji maja i prvoj nedjelji oktobra.
Kako je naveo, s obzirom na očekivane redovne parlamentarne izbore 2027. godine, najbolje bi bilo da opšti lokalni izbori budu održani na jesen ove, ali može i iduće godine, da bi postojala makar godina razlike u odnosu na parlamentarne.
- To bi bio ogroman napredak i čini mi se da ovom brzinom, kojom je stručni tim radio, a dio tog tima je i u parlamentarnom Odboru, izbija iz ruku argumente onih koji govore da ne može brže da se okonča izborna reforma - rekao je Vujović.
On je kazao da, ako bude političke volja, zakon o lokalnim izborima može biti usvojen prije ljeta.
- Ako bude postojala politička volja, mi možemo da dođemo do zakona u naredna dva mjeseca. A ako nema političke volje, nećemo ga dobiti ni godinama - istakao je Vujović.
Kako je naveo, u vladajućoj koaliciji postoje oni koji žele da zaustave proces oko zakona o lokalnim izborima, dok se nedavno opozicija izjasnila da podržava Koncept.
- Ako se dio vladajuće koalicije tako izjasni, mi možemo imati prije ljeta taj zakon usvojen - dodao je Vujović.
Upitan vjeruje li da će partije biti spremne na dogovor o skraćenju mandata pojedinim lokalnim samoupravama, on je odgovorio da se to u jednom trenutku mora uraditi, jer se čekanjem ne može doći do sinhronizovanja datuma izbora u svim opštinama.
- Mislim da bi bilo najbolje kada dolaze redovni izbori u najvećem broju opština da se tome dodaju i sve ostale i da se izabere datum blizak tome - rekao je Vujović i ukazao da je to onda iduća godina.
Prema njegovim riječima, održavanjem lokalnih izbora u jednom danu bila bi smanjena mogućnost za pritiske i zloupotrebu državnih resursa na lokalnom nivou.
- Zbog toga što jednostavno tako izbori održavaju u svim opštinama, pa ne može fokus onih koji imaju moć biti samo na jednu ili par opština, kao što je to slučaj bio do sada - istakao je Vujović.
On je naglasio da rješenja postoje i da je politička odluka nužna.
- Pa hajde onda da jednostavno izvučemo na površinu one koji su kočničari, da jednostavno znamo ko koči ovu reformu - rekao je Vujović.
On je, govoreći o roku za završetak izborne reforme, istakao da, ako Crna Gora misli da okonča pregovore sa EU do kraja naredne godina, onda mora početi da realizuje tu reformu.
- Ako se ne desi ove, vjerovatno će se ta obaveza prenijeti za narednu. A ako se ne desi naredne, onda nećemo okončati pregovore. To znači da neko mora da počne da pokazuje političku volju, ali i da ulaže rad, da bismo došli do rezultata - zaključio je Vujović.

Vujović: Zakonom po Konceptu stručnog tima riješili bi ključne probleme lokalnih izbora

Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati.
Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori.
Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori...
Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori.
Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta.
- Ne postoji zakonito duplo prebivalište - kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, Zlatko Vujović.
Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska, Vujović navodi izostanak političke volje.
Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu.
Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno.
<h2>Žalbe na "duple glasače" bez rezultata</h2>
Za lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu.
- U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito - kaže Vujović.
Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u.
- Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte - ističe Vujović.
Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović.
CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji.
Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje.
<h2>Pokušaj eliminacije "duplih birača" putem Berlinskog procesa</h2>
CEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača".
- Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke - objašnjava Vujović.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti.
Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen.
- Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom - kaže Vujović.
Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva:
- Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme -dodaje Vujović.
<h2>Je li dijaspora problem biračkog spiska?</h2>
Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada.
Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.
Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska.
Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište.
"Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića.
No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga.
Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori.
- Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021. - zaključuje Vujović.
Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom.
I statistika ukazuje na nerealnost
Crne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača.
Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213.
Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana.
Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.

"Uvezeni", dupli, fantom birači - vječita tema izbora u Crnoj Gori

Ako bi opozicija pobijedila na lokalnim izborima u Nikšiću, onda bi to bio jedan veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E ocijenio izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
- To bi značilo novo mjerenje, i određeni akteri koji sad imaju jak ucjenjivački kapacitet u sadašnjoj Spajićevoj Vladi, kada bi dobili jednocifrene iznose izborne podrške na ovim izborima, ili eventualno se približili više cenzusu, a nekad su imali jedno četvrtinsku podršku, naravno da bi to značajno oslabilo njihovu poziciju - istakao je Vujović.
On se nada mirnom izbornom danu u Nikšiću, no strahuje od scenarija Kotora ili Šavnika - kada bi vlast ukoliko bi procijenila da gubi izbore spriječila da se izborni proces okonča i na taj način u tom blokiranom stanju održala vlast i upravljanje nad opštinom.
Ako je situacija ista kao 2021. godine, kaže da to znači da nema manje od hiljadu birača koji nezakonito glasaju u opštini Nikšić.
- A to je značajan broj - kaže Vujović dodajući da vjeruje da je broj takvih glasača mnogo veći.
Podsjeća da nikad nije izvršena kontrola kompletnog biračkog tijela u Nikšiću, ali je utvrđeno da je prije četiri godine na lokalnim izborima bilo hiljadu birača, koji su glasali i u Srbiji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
- Mi smo tada izvršili kontrolu tih nešto manje od hiljadu birača i utvrdili smo da gotovo svi nezakonito glasaju u opštini Nikšić. To nije mali broj. Primjera radi, samo u Herceg Novom kad smo izvršili kontrolu za kompletnu opštinu Herceg Novi 10,54 posto ukupno upisanih birača u hercegnovskoj opštini nezakonito glasa. Utvrdili smo da čak 82 birača glasaju čak u tri države, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, imaju prebivališta i državljanstva sve tri zemlje. Procjenjujemo da od 80.000 do 114.000 birača u Crnoj Gori nezakonito glasa po raznim osnovama i to se jednostavno mora riješiti, ali u Crnoj Gori ne postoji politička volja vlasti da se istraže ovi slučajevi &nbsp;i da se ta lica uklone sa biračkog spiska - kazao je Vujović.&nbsp;
Ukazuje na reakcije državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji kaže da nema načina da se to provjeri i kaže da to nike tačno. U konkretnom &nbsp;slučaju pojavilo se 200 imena koje je DPS, odnosno opozicija iznijela iz opštine Trebinje, dodaje Vujović. Centralna izborna komisija BiH ima sajt i oni su mogli, u MUP-u, na bazi podataka koji su im dostavljeni, jedinstvenog matičnog broja utvrditi provjeru putem sajta i utvrditi da ta lica sa tim JMBG glasaju i u BiH i u Crnoj Gori.
- Osnov glasanja je državljanstvo i prebivalište, u slučaju BiH moguće je dvojno državljanstvo ukoliko je stečeno prije 2006.godine, ali nije moguće zakonito duplo prebivalište pa bi to bio osnov za brisanje tih lica iz biračkog spiska. Volje nema, nije je bilo ni 2021.godine kada smo dostavili podatke za oko 3.500 birača sa dokazima, da se brišu iz biračkog spiska, tadašnji ministar unutrašnjih poslova je zaustavio to, obrazloženjem da Srbija ne želi da sarađuje, a u međuvremenu Agencija za zaštitu ličnih podataka dala nalog ne samo da se unište dokazi, oni su dali nalog za uništenje dokaza za izvršenje krivičnog djela - istakao je Vujović.
Do 2020.godine je, kako kaže, tadašnja opozicija, najvažnijim pitanjem smatrala uređenje biračkog spiska, međutim, dolaskom na vlast su drastično promijenili stav, jer su shvatili da ta duplo upisan lica očigledno glasaju za njih očigledno.
Prema procjeni CEMI-ja srpski predsjednik Aleksandar Vučić može da dovede od 20.000 do 30.000 glasača da glasaju i opredijele, kako ističe, ishod izbornog procesa.
Nova normalnost u Crnoj Gori je, kaže, otvorena i rasprostranjena funkcionerska kampanja, kao i partijsko zapošljavanje na koje više niko ne reaguje.
- Nekad se krivično gonilo za partijsko zapošljavanje, imate slučajeve u Ulcinju, a sada imate da se o tome veoma otvoreno govori, funkcioneri nove vlasti - a više nije nova, pet godina su na vlasti, otvoreno kažu da sprovode partijsko zapošljavanje. Međutim, nije problem samo u partijskom zapošljavanju, dominantno ta lica zapošljavaju svoje rođake i prijatelje, tako da i partijska baza nije zadovoljna, jer vide da se zapošljavaju samo rodbina i prijatelji funkcionera, a ona šira partijska baza koja nema svoje rođake i prijatelje na ključnim pozicijama, ostaje ponovo praznih šaka - naglasio je Vujović.
Smatra da izbori u Herceg Novom ne izazivaju toliku pozornost javnost, već su u sijenci zato što je ishod jasan.
- Ogroman procenat birača van Crne Gore glasa u Herceg Novom, govorimo o 10,54 posto da je dokazano makar da glasaju državljani Srbije i Bosne i Hercegovine, vjerovatno je taj procenat i veći. U takvoj jednoj situaciji imate jednu dramatično promijenjeno biračko tijelo koje malo reaguje na dešavanja u Crnoj Gori, već ima svoju identitetsku liniju podjela, i partije koje su na vlasti, govorimo o prosrpskim partijama, one uvijek imaju većinu. One su i dok je DPS bio na vlasti, do 2020.godine imale većinu, i to je jedno veoma homogeno nacionalno identitetsko biračko tijelo, i dugo vremena tamo će pobjeđivati isključivo prosrpske partije, samo je pitanje kako će se ti glasovi međusobno podijeliti, odnosno da li će SPC preferirati jednu ili drugu političku partiju u određenom izbornom ciklusu - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx0Teuti0JR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Pobjeda opozicije u Nikšiću bila bi veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju

Sud za prekršaje u Budvi osudio je Ulcinjanina N.R. (1983) na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 45 dana i novčanu kaznu od 200 eura, zbog tri saobraćajna prekršaja.
Njemu je suđeno 15. avgusta u hitnom postupku, nakon što je prethodne noći u Ulcinju lišen slobode. Policijska patrola utvrdila je da je vozilom upravljao bez važeće vozačke dozvole, iako mu je ranijim rješenjem izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima. Tom prilikom odbio je da se podvrgne alkotestiranju.
Sutkinja Anka Rašović izrekla mu je i zabranu upravljanja motornim vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova. Kao specijalni povratnik, odmah po donošenju odluke upućen je u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjaninu 45 dana zatvora zbog odbijanja alkotesta i vožnje pod zabranom

PPodgorička policija spriječila je danas nezakonitu eksploataciju šljunka na području Zete, u mjestu Mitrovići, i tom prilikom lišila slobode četiri osobe.
Akcija pod nazivom „Kajak“ sprovedena je od strane službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Regionalnim vodovodom „Crnogorsko primorje“, a u skladu sa prioritetima Biroa za operativnu koordinaciju u borbi protiv ekološkog kriminala.
Na dvije odvojene lokacije, policijski službenici zatekli su po dva lica u toku nelegalne eksploatacije riječnog nanosa pomoću mašina, nakon čega su šljunak utovarali u kamione radi daljeg transporta. Na jednoj poziciji zatečeni su D.Ć. (40) i A.K. (45), dok su na drugoj bili D.R. (26) i S.R. (48).
Po pozivu policije na lice mjesta izašao je i vodoprivredni inspektor koji je sačinio zapisnik, dok je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ocijenio da se u radnjama osumnjičenih stiču elementi krivičnih djela neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa.
Iz Uprave policije poručuju da je ova akcija još jedna potvrda odlučne i koordinisane borbe protiv ekološkog kriminala i devastacije prirode, te da će svaki vid ugrožavanja prirodnih resursa Crne Gore biti sankcionisan bez izuzetka.

Policija spriječila nelegalnu eksploataciju šljunka u Zeti: Uhapšene četiri osobe

U večerašnjem izdanju Ljetnjeg programa, od 21 do 23 sata, razgovaramo o ulozi sporta u društvu i izazovima sa kojima se suočavaju naši sportisti. Nekada je sport na prostoru bivše Jugoslavije bio simbol zajedništva, međunarodnog uspjeha i nacionalnog ponosa. Danas, u potpuno drugačijim okolnostima, postavljamo pitanja: gdje je crnogorski sport danas? U kakvim uslovima rade sportisti, koliko podrške imaju od države, institucija i društva, te kako spriječiti da sport postane talac politike?
Govorićemo i o značaju liderstva u sportu, posljedicama pogrešnih kadrovskih odluka, kao i ulozi navijača koji su nerijetko više od publike – stvarajući atmosferu i identitet sportskih događaja.
Poseban segment emisije posvećen je humanitarnom radu i primjeru moto kluba No Limit Bikers, čiji predsjednik Marko Radulović gostuje u studiju. Za njega i njegove prijatelje, ljubav prema motorima nije samo stil života već i način da pomognu drugima, pokazujući da iza snažnih mašina stoje još snažnija srca.
Na pitanja o sportu i društvu odgovaraju:
- Mirjana Sekulić, bivša košarkaška reprezentativka,
- Milutin Grgur, sportski novinar,
- Miodrag Radulović, selektor fudbalske reprezentacije Libana.
Budite uz Televiziju E – večeras od 21 do 23 sata!

Gledajte Ljetnji program: Identitet, ponos, politika, sport i društvo – večeras na Televiziji E

Američki državni sekretar Marko Rubio danas je izjavio da će Sjedinjene Američke Države i dalje pokušavati da stvore scenario koji će pomoći da se okonča rat Rusije u Ukrajini, ali da to možda neće biti moguće.
- Ako mir ne bude ovdJe moguć i to se nastavi kao rat, onda će i dalje ginuti hiljade ljudi… moguće je, nažalost, da će se to tako završiti, ali mi ne želimo da se tako završi - kazao je Rubio u intervjuu za tv mrežu CBS.
Evropski lideri priključiće se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom koji će se sJutra sresti sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu, u nastojanju da ga podrže dok američki lider vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati brz mirovni sporazum nakon njegovog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, prenIo je Rojters.

Rubio: SAD će probati da stvore scenario za mir, ali to možda neće biti moguće

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Tag: zlatko-vujovic