Holandska brzoklizačica Antoaneta Rajpma de Jong osvojila je zlato u trci na 1.500 metara na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Kortina 2026, sa vremenom 1:54,09 minuta.
Srebro je pripalo Norvežanki Ragne Viklund (1:54,15), koja je tako kompletirala kolekciju medalja na ovim Igrama, nakon srebra na 3.000 i bronze na 5.000 metara.
Bronzu je osvojila Kanađanka Valeri Maltez rezultatom 1:54,40, čime je stigla do drugog odličja u Milanu i Kortini, poslije bronze na 3.000 metara.
Bez postolja su ostale favorizovane Femke Kok, Britani Bou i Miho Takagi, koje su zauzele plasman od četvrtog do šestog mjesta.
Dvostruka olimpijska šampionka Frančeska Lolobriđida trku je završila na 13. poziciji, ali ova disciplina ne spada među njene najjače, pa takav ishod ne predstavlja iznenađenje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Holanđanka De Jong osvojila zlato na 1.500 metara

Cijena zlata je prvi put porasla iznad 5.000 dolara po unci. To se dešava u trenutku kada su tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i NATO-a oko Grenlanda doprinijele rastućoj zabrinutosti zbog finansijske i geopolitičke neizvjesnosti.
Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trampa takođe je uznemirila tržišta.
U subotu je zaprijetio da će uvesti carinu od 100 odsto Kanadi ukoliko postigne trgovinski sporazum s Kinom.
Zlato i drugi plemeniti metali smatraju se takozvanom sigurnom imovinom koju investitori kupuju u vremenima neizvjesnosti.
U petak je cijena srebra prvi put premašila 100 dolara po unci, nastavljajući rast od gotovo 150 odsto tokom prošle godine.
Ratovi u Ukrajini i Gazi, kao i hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, takođe su doprinijeli porastu cijene zlata.
Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do sada je iskopano oko 216.265 tona ovog metala. To je dovoljno da se napune tri do četiri olimpijska bazena.
Većina te količine izvađena je iz zemlje tek nakon 1950. godine, kako se tehnologija rudarstva razvijala i otkrivala nova nalazišta.
Zlato je imalo izuzetno uspješnu 2025. godinu, sa najvećim godišnjim rastom vrijednosti od 1979. godine. Međutim, zlato ne kupuju samo investitori.
Tokom prošle godine, centralne banke su, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, uvećale svoje rezerve za stotine tona zlata.

1250x600

1084x550

Cijena zlata dostiže istorijske nivoe, unca prvi put košta 5.000 dolara

Ekonomisti u Njemačkoj smatraju da bi ova država trebala povući svoje zlato vrijedno više od 100 milijardi eura iz američkih trezora, kao odgovor na pogoršanje odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država te nepredvidivu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Klix.
Njemačka poslije SAD-a ima najveće nacionalne rezerve zlata na svijetu, od čega je 1.236 tona zlata, vrijednog 164 milijarde eura, u New Yorku.
Bivši šef istraživanja u Bundesbanku, njemačkoj centralna banka, Emanuel Monch je među onima koji su pozvali na vraćanje zlata u Njemačku. Konstatovao je da je previše rizično da to zlato bude u SAD-u pod Trumpovom administracijom.
“S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, čini se rizičnim čuvati toliko zlata u SAD-u. U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi trebao razmotriti vraćanje zlata”, izjavio je Monch za njemački poslovni list Handelsblatt.
Portparol Vlade Njemačke Stefan Kornelius je istakao da Vlada trenutno ne razmatra vraćanje zlata.
Čelnik Evropskog udruženja poreznih obveznika (TAE) i Udruženja njemačkih poreznih obveznika Michael Jager je saglasan s Monchom. Za njega bi američka namjera da ovladaju Grenlandom trebala razbuditi političare i navesti ih da strateški razmišljaju.
Prema njegovim riječima, Tramp je nepredvidiv i čini sve da zaradi, zbog čega njemačko zlato više nije sigurno u Federalnim rezervama SAD-a. Misli da postoji rizik da Bundesbank neće moći pristupiti svom zlatu usljed usložnjavanja grenlandskog pitanja.
Ukazao je da je prošle godine pisao Bundesbanku i Ministarstvu finansija Njemačke, pozvavši ih da “dovezu naše zlato kući”.
Pitanjem zlata donedavno se uglavnom bavila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Naime, više puta su pozvali na vraćanje zlata iz “patriotskih razloga”. I opoziciona stranka Zelenih podržava vraćanje zlata.
Međutim, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista Clemens Fuest protivi se toj mogućnosti jer bi to moglo imati negativne posljedice. Kako je kazao, samo bi se dolilo ulje na vatru trenutne situacije.
Njemačke rezerve zlata vrijede 450 milijardi eura. U samom Bundesbanku je nešto više od polovine tih rezervi, u Federalnim rezervama SAD-a 37 posto i Banci Engleske, britanske centralne banke, 12 posto. Iz Bundesbanka su naveli da redovno revidiraju svoje rezerve zlata.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel je u oktobru prošle godine na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu rekao da nema razloga biti zabrinut za njemačko zlato u Federalnim rezervama.
Socijaldemokrate, koji su vladajući s demokršćanima, uvjeravaju da razumiju zabrinutost, ali smatraju da nema razloga za paniku. Ipak, sve je više demokršćana, iz čijih redova dolazi kancelar Friedrich Merz, koji podržavaju vraćanje zlata, piše list Guardian.

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

U samom srcu stare čaršije u Novom Pazaru jutros oko devet sati dogodila se drska pljačka zlatare. Do pljačke je došlo u strogom gradskom jezgru.
Pljačka je izvršena pod prijetnjom vatrenim oružjem.
Kako se saznaje, razbojnik je ušao u zlataru, zaprijetio radnici pištoljem, a zatim je poprskao biber-sprejem, nakon čega je iskoristio trenutak panike da otme bunt zlata, za koji se nezvanično navodi da je težak oko tri kilograma i vrijedan oko 400.000 eura.
Nakon pljačke, počinilac se udaljio u nepoznatom pravcu.
Na lice mjesta brzo su stigle policijske patrole, a cijelo područje stare čaršije je blokirano radi uviđaja i prikupljanja dokaza. Policija intenzivno traga za osumnjičenim, a pregledaju se i snimci sa nadzornih kamera iz okolnih objekata.
Radnica je zbrinuta i nije životno ugrožena, ali je bila u vidno lošem stanju zbog posljedica biber-spreja i pretrpljenog šoka.
Stanari i trgovci iz ovog dijela grada ističu da je riječ o izuzetno uznemirujućem događaju, s obzirom na to da se pljačka dogodila u jutarnjim satima, kada je ulica bila puna prolaznika.

Pljačka u Novom Pazaru, ukradeno zlato vrijedno 400 hiljada eura

Kina je u novembru kupila rekordnu količinu zlata od Rusije.
Ostvaren je najveći iznos ikada u bilateralnoj trgovini, 961 milion USD, prema analizi podataka kineske carine koju je sprovela RIA Novosti.
Ovo je drugi mjesec zaredom da su pošiljke ovako visoke. U oktobru su iznosile 930 miliona USD, prenosi SEEbiz.
Prošle godine, najveća vrijednost pošiljki bila je 223 miliona USD.
Za samo 11 mjeseci, uvoz ruskog zlata u Kinu dostigao je rekordnih 1,9 milijardi USD, što je skoro devet puta više od nivoa prethodne godine.

Kina kupila rekordnu količinu zlata od Rusije

Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.
Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.
Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.
Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.
Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.
Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

Cuhena zlata porasla je šesti put zaredom i dostigla novi rekord od 3.895 dolara po unci, jer je obustava rada američke vlade podstakla potražnju investitora za sigurnim utočištima.
Na skok cijene uticali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), prenio je Trejding ekonomiks.
Obustava rada vlade prijeti da odloži i ključna ekonomska saopštenja, uključujući podatke o zaposlenima, što je prvobitno trebalo da bude objavljeno u petak.
Pored toga, moglo bi da bude prolongirano i obavještenje o inflaciji potrošačkih cijena, zakazano za 15. oktobar, što može da ostavi FED sa ograničenim podacima prije predstojećih političkih odluka.
Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju agencije ADP, što je navelo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 procentnih poena prije kraja godine.
Cijena zlata je sada porasla za skoro 50 odsto ove godine, što je najjači godišnji učinak od 1979. godine.

Cijene zlata na rekordnom nivou nakon obustave rada američke vlade

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp (Trump) izjavio je u danas da neće uvoditi carine na zlato, nakon što je prošle nedjelje u zvaničnim dokumentima objavljeno da će njegove cijene dostići rekordnu visinu.
Tramp je na društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) napisao da zlato neće podleći carinama. 
 
Zlatne poluge od jednog kilograma su u vladinom dokumentu od 31. jula definisane kao predmet koji podleže carini, dok su investitori smatrali da mjere neće važiti za taj metal. 
 
Bijela kuća je kasnije saopštila da će izdati izvršnu naredbu kako bi razjasnila dezinformacije u vezi sa oporezivanjem zlatnih poluga.&nbsp;

Tramp: SAD neće uvoditi carine na zlato uprkos vladinim dokumentima

Vlada Malija juče je počela da oduzima zalihe zlata kanadske rudarske kompanije Barik u okviru pravne bitke oko udela u prihodima koji se duguju toj zapadnoafričkoj državi, navodi se u pismu kompanije Barik.
Zapljena je uslijedila nakon pisma upozorenja Bariku ranije ovog mjeseca od višeg istražnog suda Malija, u kojem se kaže da će biti zaplijenjeno tri tone zlata.
U ponedjeljak je viši menadžer Barika potvrdio da je vlada Malija zaplijenila tri tone zlata.
Prema riječima menadžera, zlato je izvađeno iz rudnika u blizini Kejsa na zapadu i prevezeno avionom i kamionom u prijestonicu Malija Bamako.
Zaplijenjeno zlato procijenjeno je na oko 180 miliona.
Mali je jedan od vodećih proizvođača zlata u Africi, ali se godinama bori sa nasiljem i visokom stopom siromaštva i gladi.

Vlada Malija zaplijenila tri tone zlata od kanadske kompanije

Cijene zlata su rekordno visoke, a razlog za to jeste izgledna odluka nadležnih u Sjedinjenim Američkim Državama da snize kamatne stope. Očekuje se da će se to dogoditi već u srijedu, 18. septembra.
Trgovci dionicama pretpostavljaju da će zlato biti biti još privlačnije. Ovaj plemeniti metal ponovo postaje sve zanimljiviji u poređenju s državnim obveznicama. Velika potražnja za zlatom je i među centralnim bankama.
Naime, Turska je postala najveći kupac zlata na svijetu. Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je ova država u prvoj polovini ove godine kupila skoro 45 tona zlata koje predstavlja posebno strateško bogatstvo.
Stručnjaci su istakli da Turska traži sigurnost uslijed slabe nacionalne valute i visoke inflacije. Osim toga, države poput Turske, Kine i Indije nastoje da kroz zlatne rezerve budu nezavisnije od američkog dolara.
Cijena jedne troj unce (31,1 gram) zlata je početkom sedmice na Londonskoj berzi porasla na 2.589 dolara, što je najviša cijena ikada. Cijena zlata je za sedam dana narasla za značajnih četiri odsto.
S obzirom na to da se na globalnom tržištu obično trguje u američkim dolarima, slabost američke valute čini ovaj plemeniti metal jeftinijim u mnogim zemljama, što ide u prilog njegovoj potražnji i cijeni, piše portal taggeschau.

Turska postala najveći kupac zlata na svijetu

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Polovičan učinak crnogorskih selekcija na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: zlato