<p>Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.</p>
<p>Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.</p>
<p>Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.</p>
<p>Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.</p>
<p>Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.</p>
<p>Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

<p>Cuhena zlata porasla je šesti put zaredom i dostigla novi rekord od 3.895 dolara po unci, jer je obustava rada američke vlade podstakla potražnju investitora za sigurnim utočištima.</p>
<p>Na skok cijene uticali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), prenio je Trejding ekonomiks.</p>
<p>Obustava rada vlade prijeti da odloži i ključna ekonomska saopštenja, uključujući podatke o zaposlenima, što je prvobitno trebalo da bude objavljeno u petak.</p>
<p>Pored toga, moglo bi da bude prolongirano i obavještenje o inflaciji potrošačkih cijena, zakazano za 15. oktobar, što može da ostavi FED sa ograničenim podacima prije predstojećih političkih odluka.</p>
<p>Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju agencije ADP, što je navelo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 procentnih poena prije kraja godine.</p>
<p>Cijena zlata je sada porasla za skoro 50 odsto ove godine, što je najjači godišnji učinak od 1979. godine.</p>

Cijene zlata na rekordnom nivou nakon obustave rada američke vlade

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp (Trump) izjavio je u danas da neće uvoditi carine na zlato, nakon što je prošle nedjelje u zvaničnim dokumentima objavljeno da će njegove cijene dostići rekordnu visinu.</p>
<p>Tramp je na društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) napisao da zlato neće podleći carinama. <br/>
<br/>
Zlatne poluge od jednog kilograma su u vladinom dokumentu od 31. jula definisane kao predmet koji podleže carini, dok su investitori smatrali da mjere neće važiti za taj metal. <br/>
<br/>
Bijela kuća je kasnije saopštila da će izdati izvršnu naredbu kako bi razjasnila dezinformacije u vezi sa oporezivanjem zlatnih poluga.&nbsp;</p>

Tramp: SAD neće uvoditi carine na zlato uprkos vladinim dokumentima

<p>Vlada Malija juče je počela da oduzima zalihe zlata kanadske rudarske kompanije Barik u okviru pravne bitke oko udela u prihodima koji se duguju toj zapadnoafričkoj državi, navodi se u pismu kompanije Barik.</p>
<p>Zapljena je uslijedila nakon pisma upozorenja Bariku ranije ovog mjeseca od višeg istražnog suda Malija, u kojem se kaže da će biti zaplijenjeno tri tone zlata.</p>
<p>U ponedjeljak je viši menadžer Barika potvrdio da je vlada Malija zaplijenila tri tone zlata.</p>
<p>Prema riječima menadžera, zlato je izvađeno iz rudnika u blizini Kejsa na zapadu i prevezeno avionom i kamionom u prijestonicu Malija Bamako.</p>
<p>Zaplijenjeno zlato procijenjeno je na oko 180 miliona.</p>
<p>Mali je jedan od vodećih proizvođača zlata u Africi, ali se godinama bori sa nasiljem i visokom stopom siromaštva i gladi.</p>

Vlada Malija zaplijenila tri tone zlata od kanadske kompanije

<p>Cijene zlata su rekordno visoke, a razlog za to jeste izgledna odluka nadležnih u Sjedinjenim Američkim Državama da snize kamatne stope. Očekuje se da će se to dogoditi već u srijedu, 18. septembra.</p>
<p>Trgovci dionicama pretpostavljaju da će zlato biti biti još privlačnije. Ovaj plemeniti metal ponovo postaje sve zanimljiviji u poređenju s državnim obveznicama. Velika potražnja za zlatom je i među centralnim bankama.</p>
<p>Naime, Turska je postala najveći kupac zlata na svijetu. Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je ova država u prvoj polovini ove godine kupila skoro 45 tona zlata koje predstavlja posebno strateško bogatstvo.</p>
<p>Stručnjaci su istakli da Turska traži sigurnost uslijed slabe nacionalne valute i visoke inflacije. Osim toga, države poput Turske, Kine i Indije nastoje da kroz zlatne rezerve budu nezavisnije od američkog dolara.</p>
<p>Cijena jedne troj unce (31,1 gram) zlata je početkom sedmice na Londonskoj berzi porasla na 2.589 dolara, što je najviša cijena ikada. Cijena zlata je za sedam dana narasla za značajnih četiri odsto.</p>
<p>S obzirom na to da se na globalnom tržištu obično trguje u američkim dolarima, slabost američke valute čini ovaj plemeniti metal jeftinijim u mnogim zemljama, što ide u prilog njegovoj potražnji i cijeni, piše portal taggeschau.</p>

Turska postala najveći kupac zlata na svijetu

<p>U okviru inicijative predsjednika Ukrajine <b>Volodimira Zelenskog </b>"Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.</p>
<p>Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.</p>
<p>Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.</p>
<p>Sedamnaestogodišnji<b> Jevgen</b> je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.</p>
<p>Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.</p>
<p>Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra <b>Alisa</b>, kao i šesnaestogodišnja <b>Mija</b>.</p>
<p>U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.</p>
<p>Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.</p>

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

<p>Devet osoba je povrijeđeno, od kojih tri teže, kada je automobil udario u grupu ljudi tokom zimske parade u selu Nunspit u centralnom dijelu Holandije, prenose lokalni mediji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPOL_Gelderland%2Fstatus%2F2003180140482986170%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003180140482986170%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Povrijeđeni su bili među ljudima koji su došli da vide povorku kamiona ukrašenih svjetlima, koja se održava svake godine uoči božićnih praznika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLeMediaPolitiFR%2Fstatus%2F2003201428085727411%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003201428085727411%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Policija navodi da se čini da nije bilo namjere i da je riječ o nesreći, ali da se istraga nastavlja, prenosi portal "Dačnjuz".</p>
<p>Za upravljačem automobila koji je, krećući se sa sporednog puta, prešao kružni tok i udario u masu, bila je žena koja živi u selu, stara 56 godina. Ona je lakše povrijeđena, prenosi Srna.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBROKENBRITAIN0%2Fstatus%2F2003191787998052487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003191787998052487%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Hitne službe su masovno stigle na lice mjesta. Na terenu su više ambulantnih vozila, vatrogasnih kola i policijskih automobila.</p>
<p>Takođe, tri helikoptera za hitnu pomoć su upućena u Nunspeet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fturkinfo%2Fstatus%2F2003190934117195862%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003190934117195862%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ponedjeljak uveče, kroz ovaj grad je trebala da prođe parada, događaj koji se svake godine održava u ovom kraju, međutim, otkazana je nakon nesreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOnrecht2%2Fstatus%2F2003166911878590478%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003166911878590478%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

<p>Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dogodio se ozbiljan incident tokom sigurnosne kontrole, kada je putnici nestao kućni ljubimac – ruska plava mačka, zbog čega je ostala bez leta za Njemačku. Putnica tvrdi da je do incidenta došlo zbog nepoštivanja međunarodnih propisa o transportu životinja.</p>
<p>Kako navodi, osoblje aerodroma unaprijed je upozorila da je mačka izrazito plašljiva, da postoji visok rizik od njenog bijega te da je životinju bilo izuzetno teško smjestiti u transportnu kutiju.</p>
<p>Uprkos tome, tvrdi da je bila primorana da mačku izvadi iz transportera u otvorenom prostoru sigurnosne zone, bez osiguranog i zatvorenog prostora predviđenog za takve situacije.</p>
<h2>Mačka pobjegla tokom kontrole</h2>
<p>- Bila sam na sigurnosnoj kontroli. Šef sigurnosti me prisilio da izvadim mačku iz korpice. Mačka je pobjegla i nismo je mogli uhvatiti. Vatrogasci su dolazili da je izvade iz vještačkog cvijeća, ali je ponovo pobjegla i sakrila se u stropu - izjavila je putnica.</p>
<p>Prema njenim riječima, u potragu su bili uključeni i specijalizirani timovi koji se inače koriste za pronalazak eksplozivnih naprava, a sprat je pregledan i uz pomoć kamera.</p>
<p>Dodaje da joj je rečeno kako je riječ o „prvom ovakvom slučaju“, iako je kasnije saznala da je nedavno zabilježen sličan incident, u kojem je takođe došlo do bijega životinje i aktiviranja alarma.</p>
<h2>Navodi o kršenju međunarodnih propisa</h2>
<p>Putnica tvrdi da je ispunila sve propise za međunarodni transport kućnih ljubimaca, dok aerodromsko osoblje, kako navodi, nije postupilo u skladu s ICAO i IATA pravilima o prevozu životinja.</p>
<p>- Po pravilima, životinja mora ostati u zatvorenom transporteru, a pregled se, ako je potreban, obavlja u posebnoj, zatvorenoj prostoriji. Ovdje se to ne praktikuje, čime se ugrožava i sigurnost aerodroma - naglasila je.</p>
<p>Zbog incidenta joj je propao let za Njemačku, tačnije za Štutgart, dok je mačka, prema posljednjim informacijama, i dalje nestala unutar aerodromskog prostora.</p>
<h2>Prijave nadležnim institucijama</h2>
<p>Putnica navodi da je slučaj prijavila zamjenici direktora aerodroma, kao i Veterinarskoj inspekciji, te da planira preduzeti dodatne pravne korake. Posebno ističe da se radi o pasmini poznatoj po osjetljivom temperamentu i visokoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo se zasad nije zvanično oglasio povodom navoda putnice.</p>

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

<p>Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.</p>
<p>Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.</p>
<p>Prošlog mjeseca američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.</p>
<p>- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.</p>
<p>Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.</p>
<p>Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.</p>
<p>U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.</p>
<p>Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.</p>
<p>Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.</p>
<p>Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.</p>
<p>Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.</p>
<p>Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.</p>
<p>Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.</p>
<p>- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.</p>

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke <b>Slobodanke Krgović,</b> koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp;</p> <p>Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje.</p> <p>– Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović.</p> <p>Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  <p>– Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona.</p> <p>Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje.</p> <p>– Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona.</p> <p>Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari:</p> <p>- &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja,</p> <p>- &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO,</p> <p>- sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan.</p> <p>Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

<p>Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.</p>
<p>To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.</p>
<p>Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.</p>
<p>Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.</p>
<p>Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".</p>
<p>Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.</p>
<p>Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.</p>
<p>U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.</p>

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

<p>Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja <b>Milutinu Simoviću </b>određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.</p>
<p>Njegov branilac, advokat <b>Miroslav Adžić</b>, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.</p>
<p>- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;</p>
<p>Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem<b> Sinisom Milićem</b> iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;</p>
<p>Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.</p>

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

<p>Policajac<b> Nikola Janičić</b> koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.</p>
<p>Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i tužioca<b> Saše Čađenovića </b>tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.</p>
<p>Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.</p>
<p>Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.</p>
<p>- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.</p>
<p>On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.</p>
<p>- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.</p>
<p>Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.</p>
<p>Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.</p>
<p>Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.</p>
<p>- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.</p>
<p>Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.</p>
<p>Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.</p>

Tag: zlato