Trideset i dvije godine od stravičnog zločina nad civilima u Štrpcima koje su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića oteli iz voza i ubili - juče za većinu državnog vrha Crne Gore nije bio povod ni za saopštenje.
Takav je slučaj bio sa premijerom Milojkom Spajićem, svim ministrima u Vladi osim sa Damirom Gutićem koji dolazi iz redova Bošnjačke stranke, kao i predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.&nbsp;
Javnosti se ovim povodom, iz državnog vrha, obratio jedino predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
<h2>Moramo priznati greške</h2>
On je konstatovao da porodice žrtava više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, dok posmrtni ostaci nekih od žrtava još nijesu pronađeni. Poručio je da bi jedan od važnih koraka ka toj pravdi bio jedinstven stav svih poslanika u Skupštini Crne Gore i njihova podrška izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Kako bi se prvi put sistemski priznao status civilnih žrtava rata i obezbijedila njihova socijalna zaštita, kao i ispunjenje obećanja Vlade koja je javno preuzela obavezu regulisanja jednokratnog obeštećenja porodicama civilnih žrtava rata. Time bi se ispravila višedecenijska nepravda prema porodicama koje su predugo čekale da država prepozna njihovu patnju i omogući im prava koja su im uskraćena - naveo je juče Milatović.
Trideset i dvije godine od ovog stravičnog zločina juče je obilježeno polaganjem cvijeća na spomen obilježjima u Podgorici i Bijelom Polju. Tom prilikom je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, uz kolege iz Bošnjačke stranke, kazao je da su se okupili da ukažu na propuste države koje je svojim činjenjem, ili nečinjenjem dozvolila da nedužni građani stradaju.
- Moramo priznati svoje greške iz prošlosti i ne smijemo dozvoliti da se one ikada više ponove - poručio je on.
Rekao da Vlada ima podršku parlamentarne većine za usvajanje izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji bi, kako je naveo, konačno zaštititio prava članova porodica i pružio im određenu satisfakciju.
On je objasnio da je izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti predviđeno uvođenje novog instituta civilne žrtve rata, preko kojeg će država, konačno prepoznati svoje greške iz prošlosti.
- Tako, makar malo, nakon više od 30 godina želimo ispraviti nepravdu koja je učinjena porodicama žrtava - naveo je ministar Gutić.
Pored Bošnjačke stranke, Bošnjačkog demokratskog pokreta, Savjeta muslimanskog naroda u Crnoj Gori, juče su na Pobrežju bili i predstavnici nevladinog sektora koji, zajedno sa njima, ovaj zločin čuvaju od nezaborava.
Od crnogorske opozicije prisutna je bila samo delegacija Evropskog saveza.
<h2>Zaborav i ćutanje su saučesnici zločina</h2>
I potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković obratio se juče javnosti poručujući da ne smijemo dozvoliti da se ikada više ponovi takav voz smrti.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik da su zaborav i ćutanje saučesnici zločina, a da je sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti - naveo je Nurković.
Potpredsjednik Skupštine iz redova manjinskih naroda Nikola Camaj podsjetio je na godišnjicu ovog zločina na početku jučerašnjeg zasijedanja.
- Toga dana stradali su nedužni ljudi samo zato što su bili drugačije vjere. Prevelika rana za njihove porodice ali i za Crnu Goru. Stoga ostajem pri svom stavu da mi, kao Skupština, moramo voditi računa i opredijeliti se u vezi sa svim greškama prošlosti zarad bolje zajedničke budućnosti - kazao je Camaj.
Zločin u Štrpcima izvršili su pripadnici Vojske Republike Srpske (RS), koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.
I iz njega su izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika. Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16.&nbsp;
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države - Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od deset do 15 godina osuđeno je više od deset pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju.
Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Godišnjice zločina u Štrpcima se u državnom vrhu sjetio samo Milatović

Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.
On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem, &nbsp;Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.
- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

1084x550

Šahman: Da se Štrpci nikada i nikome ne ponove

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković kazao je da nas zločin u Štrpcima opominje na strašne posljedice mržnje, netrpeljivosti i podjela.
- Danas, s dubokim pijetetom, prisjećamo se nevinih žrtava tragičnog zločina u Štrpcima, događaja koji je ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju svih naroda našeg regiona. Prošlo je 32 godine od kada su iz voza smrti nasilno odvedeni i brutalno ubijeni nedužni civili, čiji jedini "grijeh" bio pripadnost određenoj vjeri i naciji - naveo je Nurković u saopštenju za medije.
 
Dužnost je, ističe on, da njegujemo kulturu sjećanja, kako bi istina bila trajni spomenik žrtvama, a pravda putokaz ka izgradnji pravednijeg i humanijeg društva.
 
- Ne smijemo dozvoliti da se zaboravi njihova žrtva, niti da se ikada više na bilo kojem kolosijeku ponovi takav voz smrti. Obavezujemo se da ćemo nastaviti njegovati vrijednosti suživota, međusobnog uvažavanja i mira. Neka ovaj dan bude podsjetnik da su zaborav i ćutanje saučesnici zločina, a da je sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti. Ovaj događaj naučio nas je da ne staju svi vozovi na istoj stanici, nažalost, nevino stradali su izašli na ovoj stanici na kojoj obično niko nikada nije izlazio, ali taj put, zastao je voz smrti da druge i drugačije ostavi na stanici koja je uz ruke zločinaca njihov život okončala - poručio je Nurković.

Nurković: Zaborav i ćutanje su saučesnici zločina, a sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti

Tragičnu sudbinu žrtava zločina u Štrpcima ne smijemo zaboraviti, saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća povodom 32. godišnjice od ovog zločina.
Iz Bošnjačkog vijeće kažu da današnjim okupljanjem u Podgorici i Bijelom Polju iskazuju sjećanje i poštovanje prema žrtvama zločina u Štrpcima, otetim i nedužno pobijenim putnicima iz voza “Lovćen 671″ koji je saobraćao na pruzi Beograd- Bar.
Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba ubijeni su samo zbog svog imena.
Iz Bošnjačkog vijeća kažu da ne zaboravljaju i podsjećaju na njihovu sudbinu, kao i na činjenicu da državne institucije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, ni poslije 32 godina, nisu ni pravno, ni moralno, ni humanitarno zaokružile ovaj ratni zločin.
Podsjećaju da se otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila 27. februara 1993. stanici Štrpci, kada su pripadnici vojske Republike Srpske iz Višegrada izveli iz voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedna neidentifikovana osoba.
- Oteti su, sprovedeni do sela Prelovo, gdje su ih u sali lokalne škole pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih, nakon toga, vezali žicom i kamionima i odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su pobijeni, a njihova tijela bačena. Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine - navedeno je u saopštenju Bošnjačkog vijeća.
Od tada, napominju, nema pomaka u traganju za posmrtnim ostacima žrtava.
Da ova otmica nije bila nije bila slučajnost, već da je to planirano u državnom vrhu tzv. Savezne republike Jugoslavije, potvrđeno je, kažu u Bošnjačkom vijeću, prvom presudom Nebojši Ranisavljeviću u Bijelom Polju, kao i sudskim procesima u Sarajevu i Beogradu. Za ovaj zločin u Sarajevu je osuđeno sedam saučesnika, a komandant brigade je oslobođen.
- Naime, Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio sedam pripadnika na po 13 godina zatvora, ali nije uspio da dokaže krivicu komandanta Druge podrinjske brigade iz Višegrada u čijem sastavu je djelovala i jedinica koja je izvršila otmicu iz voza. Time se zamagljuje lanac komandne odgovornosti. Iz Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, pred kojim se vodi postupak protiv četiri osobe koje se terete kao neposredni počinioci istog zločina, nema ni nagovještaja o okončanju procesa - navedeno je u saopštenju.
Crna Gora se ne može izuzeti od ovog zločina, jer je tadašnji režim u Podgorici, smatraju u Bošnjačkom vijeću, najdirektnije pomagao zočinački naum Beograda, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i u stvaranju ratnog ambijenta u kojem se desio i ovaj i drugi zločini.
- Ovozemaljska pravda, nije još stigla – ni počinioce ni nalogodavce. Ni crnogorsko pravosuđe- specijalno tužilaštvo i sudstvo nije pokazivalo dovoljno spremnosti da u slučaju Štrpci, kao ni u drugim slučajevima ratnih zločina, istraži procesuira i osudi sve vinovnike i nalogodavce, kao i one koji su planirali ovaj monstruozni zločin. Najave o ponovnom otvaranju ovih slučajeva, mogu biti nagovještaj da će se možda nešto promijeniti u odnosu pravosudnih institucija prema tamnim mrljama crnogorske prošlosti 90-ih - ističe se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.
Na njima je, poručuju, da prekinu praksu prikrivanja, prepuštanja zaboravu, selektivnog kažnjavanja, čime sprječavaju suočavanje sa prošlošću,
- Odgovornost državnih institucija izostala je i kada su u pitanju najuže porodice žrtava. Njihova prava na dostojanstvenu socijalnu satisfakciju, država je godinama ignorisala. Nije bilo želje da se pomogne u zbrinjavanju članova porodica, u obezbjeđivanju egzistencije, socijalnom položaju, školovanju djece ili zapošljavanju. Godinama se ukazivalo da oni kao civilne žrtve rata trebaju ostvariti svoja prava, ali nije bilo nikakvog pomaka - navedeno je u saopštenju.
U Bošnjačkom vijeću smatraju da bi najavljene izmjene zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje je Vlada uputila ka Skupštini, mogle biti nagovještaj da će se nešto promijeniti i da će se konačno zaštiti prava članova porodica i pružiti određena satisfakcija.
- Bošnjačko vijeće ohrabruje takva nastojanja, vjerujući da se mogu naći održiva i pravedna rješenja i da će dobiti podršku u Skupštini. Za mnoge članove porodica je već kasno, jer nažalost nisu više među živima, ali je značajno da se makar i posle 32 godine pokaže da je su Crna Gora i njene institucije konačno smogle snage da se suoče sa sopstvenim greškama i djelimično isprave nepravdu. Tek kada se to desi, kada svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina budu pred licem pravde, i kada se članovima porodica žrtava osiguraju njihova prava, mi ćemo povjerovati da se crnogorsko društvo konačno počelo suočavati sa ratnom prošlošću i u njemu zaživjela vladavina prava - zaključeno je u saopštenju.

Bošnjačko vijeće: Kad svi odgovorni za ratni zločin budu pred licem pravde povjerovaćemo da se crnogorsko društvo počelo suočavati sa prošlošću

Bošnjačka stranka (BS) traži procesuiranje i adekvatnu kaznu za odgovorne za zločin u Štrpcima koji se dogodio 27. februara 1993. godine.
Danas se navršava 32 godine od nemilog zločina u Štrpcima, u kojem je oteto i u smrt odvedeno 19 putnika bošnjačke nacionalnosti, iz voza 671, koji se kretao na relaciji Beograd – Bar. &nbsp;Oteti i ubijeni putnici su bili većinom iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice.
Iz Bošnjačke stranke kažu da svaki 27. februar podsjeća na to da suštinska demokratizacija društva još uvijek nije zaživjela u Crnoj Gori.
- Koliko god godina da prolazi od ovog zločina, ostaje upamćena činjenica da su putnici na stanici Štrpci zauvijek završili svoje putovanje, samo zbog onoga što im je pisalo u dokumentima, samo zbog toga što su bili bošnjačke nacionalnosti - navedeno je u saopštenju Bošnjačke stranke.
U tom smislu, zahtijevaju da svi nalogodavci ovakvih događaja budu procesuirani i adekvatno osuđeni, "jer je jedini načini suočavanja jednog društva sa pravom slikom svega onog što se dešavalo u prošlosti, istina i pravda za sve". &nbsp;
- Osim toga, osjećamo i moralnu odgovornost prema porodicama žrtava, jer i za njih, u tom teškom iskušenju, zadovoljenje pravde može biti jedini tračak nade za bolji i pravedniji život - zaključeno je u saopštenju.

BS: Svi nalogodavci zločina u Štrpcima da budu procesuirani i adekvatno osuđeni

Aktivistkinja i nositeljka izborne liste „Slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ na nedjeljnim izborima u tom gradu Jelena Marković saopštila je na društvenoj mreži Fejsbuk da je njen šesnaestogodišnji sin napadnut i pretučen u Podgorici.
Tinejdžer je, kako je njegova majka objavila, udaren šakom i polomljen mu je zub, zbog čega mu je ukazivana pomoć u Urgentnom centru u Podgorici.
- Javljam se ispred Urgentnog centra, jer je moje dijete od 16 godina iz čista mira napadnuto, udareno šakom i slomljen mu je zub - navela je Marković u video objavi.
Napad je, kako je dodala, prijavila nadležnim institucijama sa zahtjevom da se hitno ispita ko je i zašto to učinio.
- Svi znaju kakvo je dijete Andrija. Nikada za svojih 16 godina nije iskazao nijednu vrstu nasilja i agresivnosti. Moje dijete ničim nije zaslužilo da ga bilo ko napada i da mu bilo ko lomi zube i udara ga šakom. Stavljam na znanje da neke stvari koje se dešavaju nisu normalne i da ćemo morati drugačije - rekla je Marković u objavi.
U dodatnoj video objavi kazala da svi detalji ovog događaja ukazuju na sraman odnos.
- Moje dijete koje je napadnuto ovog trenutka napušta Centar bezbjednosti, a postoji video nadzor da se utvrdi kad je napadač napustio CB i po kom osnovu. Mi smo sad dobili informaciju da se tužiteljka izjasnila da će se naknadno određene stvari utvrđivati - navela je Marković.
Dodaje da sve drugo zbog istrage neće govoriti, ali da je sramno što jedna nevina porodica proživljava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Tm4NFiNjB%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Ona je rekla da se napad dogodio u podgoričkom naselju Pejton, te da negdje moraju postojati nadzorne kamere.
- Napadač je prijavio da se napad dogodio u parku, a tamo se to nije dogodilo - navela je Marković na Fejsbuku.
Dijete koje ga je napalo, kako tvrdi, ima povrede, ali dodaje da ih njen sin nije nanijelo.
- Žao mi je zbog povreda. Želim da se bez posljedica oporavi. Svako dijete - navela je Marković.
Portal ETV saznaje da je povodom ovog incidenta podnijeta prijava, da se po njoj postupa i da je o svemu obaviješten nadležni tužilac.

Marković prijavila napad na svog šesnaestogodišnjeg sina

Cilj uvođenja vjeronauke je jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
To je kaže, lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u Srbiji.&nbsp;
Građanski aktivisti i više 114 nevladinih organizacija, zadovoljni su što je inicijativa za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole zaustavljena na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Željela bih da pohvalim poslanice i poslanike koji su učestvovali u toj polemici, jer su bili pripremljeni, nije bilo mnogo prazne priče. Tamo se moglo čuti dobrih argumenata. Mislim da je bilo korisno to slušati, ali isto tako smo vrlo zadovoljni zato što mislimo da je to stavljeno ad acta. Radi se o jednom nepodobnom pokušaju koji može da uspori Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji i mislim da se time dalje ne treba zamarati - rekla je Gorjanc Prelević.
Inicijator peticije koja se našla pred Odborom je, podsjeća ona, je devetnaestogodišnji mladić, iako, kako vjeruje iza takve inicijative stoji Srpska pravoslavna crkva.
- Mitropolit SPC Joanikije je, još u vrijeme rada na Temeljnom ugovoru, rekao da je se zalažu za uvođenje vjeronauke u školski sistem. To nije ništa novo. A, osim deklarativnog, mislim da je cilj jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog, mislim da je to lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i ovdje i u Srbiji - istakla je Gorjanc Prelević.
Srpska pravoslavna crkva je uticala na izbor crnogorske Vlade 2020.godine, politički je promovisala predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, a partije bivšeg Demokratskog fronta zdušno podržavaju SPC i njenu politiku.
- U Vladi su danas partije građanske orijentacije kojima mora biti stalo do građanske Crne Gore. Vjeronauka u državnim školama u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora, multietnicka, multikulturalna, sa svim manjinama u broju koje ima, sa svojom evropskom orijentacijom, jedna država koja je itekako u izgradnji svog demokratskog kapaciteta, mislim da to je apsolutna obaveza da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog - poručila je Gorjanc Prelević.
Smatra da bi za djecu bilo veoma zbunjujuće uvođenje vjeronauke u formalno obrazovanje, jer vjera i nauka teško mogu zajedno.
- &nbsp;Vjera i nauka su zasnovane na suprostavljenim principima. Vjera je dogmatska stvar, ili tako ili nikako. Ili vjeruješ, ili ne vjeruješ. Dok je nauka upravo zasnovana na naučnoj metodi, istraživačkoj, ona zahtjeva dokaze, podstiče kritičko mišljenje i mislim da je apsurdno reći da se kroz vjeronauku dolazi do kritičkog mišljenja, naprotiv - istakla je Gorjanc Prelević.
Doda je da nije dobro da djeca budu izložena podjelama, već da provode što više vremena zajedno i što više nauče jedni o drugima, jer je po mnogim istraživanjima veoma &nbsp;loša slika kada je riječ o vjerskoj i etničkoj distanci u Crnoj Gori.&nbsp;
Podsjeća i da u Crnoj Gori ne postoji katedra za vjeronauku niti obrazovani predavači za takav predmet.
- Zašto bi država plaćala nešto što je protivno principu sekularnosti?! Naglasila bih da mi nijesmo protiv vjere, niti izučavanja vjere, to je već sve omogućeno, to se svakodnevno radi u Crnoj Gori pri vjerskim zajednicama. Iskoristila bih priliku da kažem da u naših 114 organizacija ima mnoštvo vjernika. U Akciji za ljudska prava ima vjernika, ali svi zajedno smatramo da bi uvođenje vjeronauke u škole samo rovovski podijelilo djecu, na vjernike i nevjernike - objašnjava ona.
Djeca, kako kaže treba da gledaju istini u oči, a istina je da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vjeruju, koji ne vjeruju, da postoje 32 vjerske zajednice.&nbsp;
- To je realnost. Mislimo da naša djeca treba da nauče da žive zajedno sa svima onima koji ne vjeruju isto što i oni, kad dođe do pitanja vjere, ali da isto tako moramo i možemo da živimo zajedno, ta raznolikost je bogatstvo crnogorskog društva - poručila je Gorjanc Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGOx5xV6yDtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Građani od danas mogu Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi podnijeti zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze, u skladu sa odlukom te lokalne samouprave.
- Odlukom, koja je danas stupila na snagu, uređen je otpis obračunate, a neplaćene kamate na poreske obaveze koje su dospjele za plaćanje do 31. decembra - navodi se u saopštenju.
Pravo na otpis kamate na poreske obaveze, odnosno lokalne poreze, takse i naknade, može da ostvari svako preduzeće, dio preduzeća, preduzetnik i pojedinac koji najkasnije do 16. juna uplati kompletne poreske obaveze i podnese zahtjev za otpis kamate.
- Zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na pisarnici Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi ili na sajtu Opštine Herceg Novi <a href="https://www.hercegnovi.me/sr/">www.hercegnovi.me</a> - navodi se u saopštenju.
Obrazac je potrebno popuniti i podnijeti Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi, u roku od 60 dana od stupanja na snagu odluke, odnosno do 16. juna.

Podnošenje zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze u Herceg Novom od danas

Poljska će priznati palestinsku državu, saopštio je danas poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
On je kazao da Poljska poštuje pravo Izraela na postojanje i pravo palestinske nacije.
- Poljska priznaje palestinsku državu - mi imamo ambasadora u Varšavi - naveo je Sikorski, saopštila je služba za medije poljskog Ministarstva spoljnih poslova.
On je istakao i da Poljska podržava sve akcije čiji je cilj zaustavljanje krvoprolića u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug.

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zlocin-u-strpcima