Danas je pred Višim sudom u Podgorici počelo suđenje Zoranu Gašoviću, policijskom službeniku iz Crne Gore, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen u BiH 1992. godine, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA).&nbsp;
Podsjećaju, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Gašović je kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike BiH, u periodu od početka maja do sredine decembra 1992. godine na području opštine Hadžići, učestvovao u širokom i sistematskom napadu usmjerenom protiv civilnog stanovništva.
- Optužnicu zastupa specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Simo Rašović (predsjedavajući) i sudije Ana Delić i Dragan Babović. Gašoviću se na teret stavlja učešće u ubistvima, porobljavanjima, prinudnim preseljenjima, mučenju, silovanju, proganjanju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravnom zatvaranju civila i drugim nehumanim djelima kojima su žrtvama nanesene teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje - dodaju iz HRA.&nbsp;
Predmet je, kako se ističe, rezultat saradnje Crne Gore i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je, pored stručne podrške u pripremi optužnice, dostavio i oko 5.000 stranica dokaznog materijala.
- Optužnica obuhvata događaje u zgradi opštine, sportskoj dvorani i objektu „Garaža“ u Hadžićima gdje su civili – Muslimani/Bošnjaci i Hrvati, protivpravno zatvarani i izloženi različitim oblicima zlostavljanja i nečovječnog postupanja, pri čemu se navodi i postojanje dodatnog broja nepreciziranih slučajeva sličnog karaktera - dodaje se.&nbsp;
Gašović se, kako naglašavaju iz HRA, tereti i za učešće u prinudnom preseljenju oko 280 civila muslimanske nacionalnosti iz Hadžića u kasarnu „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici, te za pomaganje u ubistvu 48 civila iz te grupe tako što je zaokružio imena žrtava na spisku zatvorenika koji je prethodno sastavio.
- Na teret mu se stavlja i silovanje trudne žene, koja je prethodno dodatno mučena i koja je zbog posljedica zlostavljanja pretrpjela pobačaj. Optužnica opisuje i druga porobljavanja u Planjinoj kući i Kazneno-popravnom domu “Butmir”, kao i brojna pojedinačna zastrašivanja, zlostavljanja i druge oblike nečovječnog postupanja, pri čemu ukupan broj osoba prema kojima je, prema navodima tužilaštva, postupano na takav način prelazi 500 - navode iz HRA.&nbsp;
U iznošenju odbrane, Gašović je, kako se dodaje, negirao krivicu i izjavio da će tokom postupka odgovarati samo na pitanja svog branioca Danila Mićovića. Na pitanja Suda, Tužilaštva i oštećenih neće odgovarati.
- Naveo je da je u relevantnom periodu bio u rezervnom sastavu policije u Hadžićima, da je u objektu „Garaža“ boravio najviše sat do dva dnevno zbog porodičnih prilika, te da je te 1992. saslušao svega nekoliko osoba (od 4 do 9), a ne nebrojano koliko mu se stavlja na teret, negirajući bilo kakvo učešće u zločinima. Dodao je da će se o dokazima izjašnjavati tokom postupka, kada će iznostiti sva svoja saznanja i izrazio nadu da će pred sudom dokazati svoju nevinost - kazali su iz HRA.&nbsp;
Na današnjem ročištu, prema njihovim riječima, pojavilo se i 16 svjedoka i svjedoka oštećenih iz BiH.&nbsp;
- Međutim, u sudnici je bilo očigledno da ih niko nije prethodno upoznao sa tokom postupka, načinom saslušavanja, niti s tim da li mogu da prisustvuju čitanju optužnice. Sve se to rješavalo tek za vrijeme ročišta, što je unijelo dozu nemira i nezadovoljstva. Ovakva situacija jasno ukazuje na urgentnu potrebu da Viši sud u Podgorici hitno uspostavi službu koja će pružati podršku svjedocima i oštećenima, da bi se obezbijedilo da postupci za njih budu što manje opterećujući - ističu iz HRA. &nbsp;
Nastavak suđenja zakazan je za 26. februar, a ročišta će se održati i 9, 13. i 25. marta, kada se očekuju saslušanja svjedoka i svjedoka oštećenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Počelo suđenje Zoranu Gašoviću za zločin protiv čovječnosti u Hadžićima 1992.

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, ali uz ovakvu dinamiku biće mnogo teže - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Kamion sa cistijernom se prevrnuo na auto-putu Novi Sad-Sirig i probio zaštitnu ogradu, pa se industrijsko gorivo izlilo na kolovoz, nezvanično saznaje N1.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRkZMHMAoab%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
N1 nije dobio odgovor na pitanje oznake koje firme je nosio ovaj kamion.
Ipak, na fotografijama ispod se vidi da na kamionu piše "DUNIS". DUNIS je kompanija koja, kako piše na sajtu, vrši prevoz različite robe, a posjeduje i kamione sa cistijernom koji se bave "prevozom ADR robe".
ADR roba sadrži hemikalije ili materijali koji mogu biti: zapaljivi, eksplozivni, toksični, korozivni, radioaktivni, oksidativni ili na neki drugi način opasni za ljude, životinje ili okolinu.
Takođe se bavi i transportom hrane i ljekova.
Saobraćaj je obustavljen na dijelu auto-puta iz Subotice ka Novom Sadu.
Vatrogasci, policija i komunalne službe su na terenu i rade na saniranju ovih posljedica.
Prema informacijama koje je N1 dobio, nema povrijeđenih.

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić i predsjednik Skupštine opštine Marko Jakentić zvanično su zatvorili privremenu deponiju Zakršnica.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ta deponija je dugo predstavljala veliki ekološki problem, posebno zbog blizine rijeke Tare, a izvedeni radovi koštali su 4,22 milione eura.
Ćulafić je prilikom zvaničnog zatvaranja deponije istakao da je ovo još jedan dokaz koliko su opštine na sjeveru napredovale kada je u pitanju zaštita životne sredine.
- Danas stojimo u lijepom i čistom prirodnom ambijentu koji, nažalost, nikada nije trebalo da bude zatrpan otpadom i na taj način narušava sliku Mojkovca, ali i cijele Crne Gore - rekao je Ćulafić.
On je dodao da je slična situacija i sa sanacijom Mislovog dola u Nikšiću, koji je saniran odmah na početku njegovog mandata.
 Ćulafić je kazao da je u srijedu u Nikšiću načelno dogovorena lokacija budućeg Regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji će riješiti sistem upravljanja otpadom u centralnom dijelu države.
- Sa Opštinom Bijelo Polje smo u dijalogu oko određivanja lokacije Regionalnog centra i u toj opštini, kako bismo obezbijedili pouzdan sistem zbrinjavanja otpada za ovaj dio sjevera Crne Gore - naveo je Ćulafić.
On je podsjetio da je Državnim planom upravljanja otpadom, koji je usvojen nakon više od pet godina, predviđeno zatvaranje svih nelegalnih odlagališta u Crnoj Gori.

Zatvorena privremena deponija Zakršnica u Mojkovcu

Košarkaši Crne Gore su porazom počeli kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2027. godine. Izgubili su ubjedljivo od Portugala u meču u kome su prikazali očajno izdanje.
Samo pet, šest minuta dobre igre nije bilom dovoljno za trijumf.
- Čestitam Portugalu na zasluženoj pobjedi. Mislim da smo bili fokusirani i agresivni na početku meča, i to nam je dalo rezultat. Kada smo stali sa tim, pogotovo sa pritiskom na loptu, zagrađivanju, kontaktu, onda smo pali i nismo iz toga uspjeli da se izvučemo. U napadu nismo imali kreaciju, nismo se kretali, nije lopta išla kako smo se dogovorili. Portugal je to iskoristio, igrao je svoju igru. U trećoj četvrtini smo napravili samo dva faula, a tako ne može da se igra. Ovo je nova grupa igrača, treba mnogo vremena da se sve posloži, a svakako sa dva treninga ne može mnogo da se napravi. Moramo, međutim, da se borimo. Da budemo čvršći. Naša je najveća obaveza da se borimo za svaku loptu i da budemo bolji u narednoj utakmici- istakao je Andrej Žakelj, koji obavlja funkciju selektor Crne Gore.
Kapiten Marko Simonović nije krio razočarenje zbog igre "crvenih".
- Otvorili smo utakmicu na pravi način, onako kako smo zamislili. To je trajalo možda pet minuta, poslije toga su već krenuili problemi u skoku, Portugal je to iskoristio i počeo u drugoj četvrtini da pravi razliku. Na poluvremenu smo mislili da će u nastvaku biti bolje, ali je sve otišlo u drugom pravcu. Mislim da možemo daleko bolje iako je ovo novi tim, nedostaje nam iskustva koje smo imali ranije, a borba, volja i želja je izostala u ovoj utakmici. Sigurno da od starta moramo krenuti maksimalno, govorim io sljedećoj utakmici i da probamo da ostvarimo pobjedu- rekao je centar Turk Telekoma.

Žakelj: Moramo da se borimo, naša najveća obaveza je da se borimo za svaku loptu

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Tag: zlocini-u-bih

HRA: Počelo suđenje Zoranu Gašoviću za zločin protiv čovječnosti u Hadžićima 1992.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Zatvorena privremena deponija Zakršnica u Mojkovcu

Žakelj: Moramo da se borimo, naša najveća obaveza je da se borimo za svaku loptu

PRATITE TVe UŽIVO