Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani saopštio je da je direktno rekao predsjedniku SAD Donaldu Trampu da se protivi tome što je američka vojska zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Mamdani je za američku televiziju CBS rekao da je sa Trampom telefonom razgovarao juče, pošto je obaviješten da je Maduro priveden u Njujork radi pokretanja postupka zbog narko-terorizma.
- Pozvao sam predsjednika i razgovarao direktno sa njim da bih izrazio svoje protivljenje tom činu“, rekao je Mamdani, „i da razjasnim da je to zasnovano na mom protivljenju težnji ka promjenama režima, kršenju međunarodnog i federalnog prava SAD i želji da se to vidi dosljedno svakog dana. 
Nije pomenuo kakav je bio predsjednikov odgovor.
- Izrazio sam protivljenje. Jasno sam stavio do znanja i na tome smo ostali - rekao je Mamdani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mamdani: Rekao sam Trampu da se protivim Madurovom hapšenju

Zohran Mamdani je u četvrtak, prvog dana mandata na funkciji gradonačelnika, potpisao izvršnu naredbu kojom je poništio sve odluke koje je donio bivši gradonačelnik Erik Adams nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog korupcije, uključujući i dvije koje su bile predstavljene kao podrška Izraelu.
Jedna od poništenih odluka, koju je Adams potpisao prošlog mjeseca, zabranjivala je gradskim institucijama bojkot ili povlačenje investicija iz Izraela. Druga odluka, potpisana prošlog juna, usvojila je široku definiciju antisemitizma, kojom su pojedini oblici kritike Izraela — poput protivljenja etnički jevrejskom karakteru države Izrael — izjednačeni s antisemitizmom.
Mamdani nije poništio odluku o osnivanju gradske kancelarije za borbu protiv antisemitizma, koji je Adams formirao u maju.
Ipak, bivši gradonačelnik i pojedini jevrejski lideri konzervativnije orijentacije, koji su se protivili Mamdanijevoj kandidaturi i s nepovjerenjem gledaju na njegove namjere kao gradonačelnika, kritikovali su poteze novog gradonačelnika.
Ina Vernikov, republikanska odbornica iz Bruklina, napala je gradonačelnika u četvrtak uveče, navodeći na društvenim mrežama da jedna od poništenih odluka „štiti Jevreje koji vjeruju u pravo na samoopredjeljenje od diskriminacije“. Nešto više od sat kasnije dodala je da „prohamasovski antisemiti, ohrabreni“ gradonačelnikom, „dolaze“.
Adamsove odluke bile su kontroverzne već u trenutku kada su potpisane, a mnogi su ih doživjeli kao pokušaj da se ograniči djelovanje njegovog nasljednika.
- Obje ove odluke djelovale su kao očajnički pokušaji da se uguše stavovi s kojima se gradonačelnik i njegovi finansijeri nijesu slagali, posebno jer je jedna od njih donesena u posljednjim sedmicama njegovog mandata. Nije iznenađenje i dobra je vijest da ih je novi gradonačelnik poništio - kazala je Dona Liberman, izvršna direktorica njujorške Unije za građanske slobode.
Liberman je dodala da su ove odluke, kao i slične njima, „imale zastrašujući efekat na govor koji je zaštićen Prvim amandmanom“.
- Pravo na slobodu govora ne zavisi od vašeg stava, i to važi za govor o Izraelu ili Gazi, važi za politički aktivizam vezan za taj sukob, kao i za svako drugo političko pitanje s kojim se suočavamo - rekla je ona.
Mamdani je kritikovao Izrael na načine koji su se ranije smatrali nezamislivim za izabranog zvaničnika u Njujorku, gradu koji ima najveću jevrejsku populaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izrael je nazivao „aparthejdskom državom“, govorio da bi trebalo da obezbijedi jednaka prava pripadnicima svih religija umjesto da favorizuje Jevreje u političkom i pravnom sistemu, te je podržavao pokret koji nastoji da ekonomski izoluje Izrael, poznat kao Boycott, Divestment and Sanctions.
Često su jevrejski birači koji su ga podržavali isticali da njegovi stavovi o Izraelu, kao i otvoreno protivljenje načinu na koji se Izrael odnosi prema Palestincima, odražavaju i njihove stavove.

Mamdani prvi dan mandata povukao naredbe koje su ranije donesene da bi zaštitile Izrael

Novi gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani (34), glasni kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, Polaže danas zakletvu, prvog dana četvorogodišnjeg mandata koji predstavlja kao "novu eru" za najnaseljeniji grad u SAD.
Član Demokratske stranke i Demokratskih socijalista Amerike, 111. gradonačelnik Njujorka, služio je u Skupštini države Njujork prije izbora 4. novembra, gdje se zalagao za javni prevoz, obnovljive izvore energije i borio se protiv iseljenja, prenijela je britanska agencija Rojters (Reuters).
Kao dokaz svoje "posvećenosti radnicima koji svakodnevno održavaju grad u funkciji, Mamdani je izabrao da položi zakletvu na neobičnoj lokaciji - napuštenoj metro stanici Stara gradska kuća, koja se nalazi ispod Gradske kuće.
Ceremonija polaganja zakletve održaće se u maloj, privatnoj ceremoniji na stanici, koja je zatvorena 1945. godine.
Ceremonija, koja uključuje govore i muziku, planirana je na Trgu gradske kuće, kojoj će prisustvovati 4.000 gostiju, a biće prenošena uživo na ekranima duž Brodveja pod sloganom "Inauguracija nove ere".
Među prisutnima biće senator iz Vermonta Berni Sanders, vodeća ličnost lijevog krila Demokratske stranke, kojeg Mamdani smatra svojim glavnim izvorom inspiracije, kao i demokratska predstavnica Aleksandrija Okasio-Kortez, najmlađa žena ikada izabrana u Kongres SAD.
Gradonačelnik je prikupio rekordnih 2,6 miliona dolara (2,22 miliona eura) od oko 30.000 donatora za finansiranje tranzicije i svečanosti inauguracije.
Prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka, Mamdani, vodio je inovativnu kampanju unutar Demokratske stranke, fokusirajući se na zamrzavanje stanarina, besplatan autobuski prevoz i brigu o djeci.
Osvojio je 50 odsto glasova protiv nezavisnog kandidata Endrua Kuoma i republikanca Kertisa Slive, na izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od više od dva miliona birača. Njujork ima 8,5 miliona stanovnika.
Zohran Mamdani, rođen u Ugandi 1991. godine i naturalizovan američki državljanin 2018. godine, sin je indijsko-američke filmske rediteljke Majre Nair i Mahmuda Mamdanija, poznatog akademika specijalizovanog za političke nauke.

Novi gradonačelnik Njujorka danas polaže zakletvu

Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu) kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), kao i još niz protukandidata i smetala koji su mu trebalo da uzmu glasove.
Gradonačelnik Njujorka, grada u kojem bih volio da sam rođen, blizak mi je i zanimljiv zbog opreke koju i sam osjećam, u sopstvenom životu i na sopstvenoj koži — opreke između kompleksnog i nedorecivog identiteta i načina na koji taj njegov identitet pojednostavljuju ignoranti iz tobože patriotskog krda. Ti ignoranti, naime, Zohrana Mamdanija identifikuju kao šiitskog muslimana i komunistu. Obje oznake koriste se, naravno, kao krajnji oblik diskvalifikacije ili kao nimalo suptilna prijetnja smrću, stvarnom ili simboličnom.
Puno njegovo ime, međutim, glasi Zohran Kvame Mamdani. Njegov otac Mahmud porijeklom je iz Bombaja (danas Mumbaja), godinu dana stariji od svog slavnijeg sugrađanina Salmana Rušdija; rođen je u braku muslimana iz Gudžarata, kojima je urdu maternji jezik, a koji su se masovno raseljavali nakon završetka britanske vladavine Indijom. Roditelji Zohranovog oca zaputili su se prema južnoj Africi, gdje živi prilično brojna i uticajna indijska dijaspora. Mahmud se specijalizovao za afričke studije, bavio se kolonijalnim i postkolonijalnim politikama, i oženio jedanaest godina mlađu Miru Nair. Oni koji već ne znaju ko je Mira Nair, teško da će to ikada i saznati, jer ne gledaju dobre filmove — dovoljno je reći da je porijeklom iz ugledne hinduističke porodice, koja se, prema viđenju ignoranata, nikako ne bi smjela oroditi s muslimanima iz Gudžarata, nego bi, navodno, s njima trebalo da ratuje.
Kada im se 18. oktobra 1991. u Kampali, glavnom gradu Ugande, rodio sin, otac je poželio da mu srednje ime bude Kvame. Onaj po kome će dječak ponijeti ime sebe je, pak, definisao riječima: „Ja sam nedenominovani hrišćanin i marksistički socijalista!“ Zvao se Kvame Nkruma, bio je harizmatični predsjednik Gane, jedan od pionira Pokreta nesvrstanih i Organizacije afričkog jedinstva, kao i tvorac ideje o Sjedinjenim Afričkim Državama. S vlasti ga je 1966. srušila CIA; živio je u Gvineji, čiji ga je vođa, musliman Ahmed Seku Ture, u znak počasti imenovao za supredsjednika svoje države. Nažalost, Seku Ture svojom je zemljom vladao na brutalan način, pa nije ostao upamćen po dobru.
Kad je Zohranu bilo pet godina, iz Kampale se porodica seli u Kejptaun, a dvije godine kasnije u Njujork, gdje otac postaje direktor Instituta za afričke studije pri Univerzitetu Kolumbija. Majka za to vrijeme snima filmove. Zohranu je deset kad biva prikazano njeno Monsunsko vjenčanje, film s kojim osvaja Zlatnog lava u Veneciji i koji je i kod nas bio vrlo iznajmljivan u videotekama. Ali on, ipak, nastavlja očevim stopama, studira afričke studije u Mejnu, te započinje život koji je, iz perspektive ignoranta, fašista i bijednika koji svijet vide kao kastinski sistem iz kojeg izlaza nema, zasnovan na paradoksu: naime, Zohran je milo dijete iz dobro stojeće porodice visokog njujorškog srednjeg staleža, zaštićeno od socijalnih trauma, a od ranih dana bavi se stradanjem, tegobama i nevoljama socijalno ugroženih i deklasiranih slojeva. U socijalnom smislu, dakle, on nije autsajder, ali se bavi autsajderima.
Kako je kao svaki čovjek slobodan da bira svoj put, a na tom putu je i odluka hoće li stati na stranu materijalno-finansijskog ili na stranu duhovno-političkog i kulturnog ološa, Zohran Mamdani, što danas možda djeluje i demode, u ime duhovnog i kulturnog blagostanja staje na stranu materijalno-finansijskog ološa, staje na stranu sirotinje, iliti prezrenih na svijetu. To je, naravno, stvar određene vrste intelektualne, a možda i urođene plemenitosti te dobrog vaspitanja, ali postoji u njegovom opredjeljivanju i još nešto, što potpuno otklanja pojednostaviteljsku, fašističku teoriju o paradoksu u Zohranovom izboru.
Naime, sve ono od čega je taj čovjek načinjen i što čini zadate postavke njegovog identiteta: indijsko porijeklo, afričko rano djetinjstvo, formativna selidba u Njujork, tata emancipovani i sekularizovani gudžeratski musliman, mama hindu — ključ su za razumijevanje autsajdera. Jer ako želiš ostati sve to što jesi, nekako moraš biti i sve to pojedinačno. Zohran Mamdani bi, da je htio biti u skladu sa svojim kastinskim američkim statusom, a ne u skladu sa svojim identitetima, morao najprije zaboraviti da je Kvame, a potom, jedno po jedno, i sve ostalo. Svaka od njegovih pojedinačnih identitetskih odrednica je, naime, autsajderska.
Imao je divnu djevojku, koja mu je na kraju postala i žena: Rami Duvadži. Rođena Amerikanka, porijeklom iz Sirije, grafička dizajnerka, animatorka, ilustratorka, izrazito karizmatična dvadesetosmogodišnjakinja. Upoznali su se — Bože sačuvaj! — preko aplikacije za upoznavanje Hinge. Ali svako je združivanje u jedan život zasnovano na nekoj slučajnosti. Vjenčali su se na Menhetnu, pa još jednom u Kampali. Ona je, naoko, ostajala distancirana od njegove političke kampanje, da bi se na kraju pokazalo da ju je upravo ona dizajnirala. Odličan posao! Koristila je boje koje se u američkim političkim kampanjama ne koriste, fontove, fotografije i ilustracije koje sugerišu mnogo razvijeniji i bogatiji vizuelni kod — recimo kod stripa. I stvorila je nešto što Zohrana nije odvelo u pobjedu, nego je njegovoj pobjedi dalo boju, oblik i smisao. Različitost je ponovo učinila vrlo američkom. (Donald Tramp je u jednom od svojih bizarnijih nastupa rekao da je ljepši od Rami Duvadži. Najneobičnija gesta neosviještene homoseksualnosti za koju sam ikad čuo!)
Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu), kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), te još niz protukandidatića i smetala, koja su mu trebala uzeti glasove. Nastupio je kao totalno izvansistemski kandidat, sa stavovima koje pojednostavitelji, dakle fašisti, vrlo lako mogu zloupotrijebiti, prepakovati i lažno predstaviti građanima. Protiv sebe imao je užasnu propagandno-informativnu mašineriju Donalda Trampa, ali i uplašene mejnstrim medije, poput New York Timesa, koji se Trampu ne žele previše zamjerati. (Nemojte sad kukati kako NYT nije nastupao protiv Mamdanija — itekako jeste, vrlo podlo, neutralistički!)
Protiv sebe imao je i tajming, vrlo kratko vrijeme i svoju totalnu anonimnost. Naravno, protiv sebe imao je i to što se vrlo opušteno predstavlja kao — demokratski socijalista. Protiv sebe imao je i sve ono čega se malograđani s ove i s one strane Atlantika panično boje.
Na kraju je pobijedio, a da za tu pobjedu nije izgovorio nijednu prljavu riječ. Nije prećutao ništa od onoga što se u ovom trenutku ne bi smjelo prećutjeti. Tramp je zahtijevao od njujorških Jevreja da ne glasaju za njega, jer da će im se dogoditi Holokaust, ili će se morati iseliti u Izrael. Naravno, nije primijećeno da njujorški Jevreji nisu glasali za Mamdanija. Jesu — kao i svi drugi.
Meni je, njegovom dalekom simpatizeru, za kojeg on nikada neće čuti, niti će se sa njim upoznati, Mamdanijeva pobjeda draga iz identitetskih razloga. Otkako pišem, nastojim predstaviti svaki identitetski bod na osjetljivim svilenim potkama sopstvenog slučaja, moje porodice te zajednica među kojima živim. I što dalje idem, sve više se množe nesporazumi, jer ustrajavam na tome da je moje sve ono od čega sam sačinjen, uz što sam živio i u čemu sam odrastao. Sad mi je naprosto milo što je jedan od mojih — od onih čija se porijekla i životne putanje ne daju objasniti u jednoj rečenici — postao gradonačelnik grada u kojem bih se želio roditi. Ali isti ovakav, sa svim onim što čini svilenu potku, po kojoj se neodgonetljivim bodom veze nešto što ima početak, ali kraja nema, a ni objašnjenja.
Naravno da će Zohran Kvame Mamdani razočarati sve one koji od njegovog izbora imaju velika politička i životna očekivanja. Stvari u kulturi i civilizaciji tako stoje da je vrlo lako srušiti i razoriti i najmoćniju građevinu, lako je spaliti i najznačajniju knjigu, lako je ubiti Johana Sebastijana Baha i sjekirom rascijepati sve orgulje i klavire svijeta. Mnogo lakše nego još jednom skladati Toccatu i fugu u d-molu, koja jedva da traje osam i po minuta.
Tako je i u politici: ono što grmoje i smrdoje u čas unište, ne obnovi ni cijela jedna generacija. Tramp će nekoliko Amerika sravniti sa crnom zemljom prije nego što Zohran Kvame Mamdani riješi jedan problem u životu njujorških taksista. Tramp će, skupa s Putinom, pokrenuti još dvadeset ratova i bombardovati sedamnaest Jemena i Venecuela, prije nego što Zohran Kvame Mamdani učini besplatnim autobusni prevoz u Njujorku i na taj način pokaže građanima da neko na njih misli i da postoji vlast koja je za dobro zajednice. Demokratija je, to fašisti dobro znaju, pa im nije problem boriti se protiv nje — spora, skupa i neefikasna.

Zohran Mamdani, prvi gradonačelnik svijeta

Dora Pekeč, 25-godišnja Zagrepčanka, nova je portparolka gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija. Završila je političke nauke na Duke Univerzitetu, gdje joj je otac profesor, a prema New York Postu, spada u Mamdanijev uži krug mladih, visoko obrazovanih stručnjaka.
Prije nego što se priključila Mamdanijevoj kampanji, radila je u timu Brada Landera, demokratskog kandidata kojeg je Mamdani pobijedio, a potom je vodila komunikacije Political Action Committee-a, tijela Demokratske stranke zaduženog za prikupljanje sredstava. Za izbore 2024. godine prikupila je 290 miliona dolara, a Demokrati su uspješno osvojili četiri newjorška zastupnička mjesta.
Dora Pekeč dolazi iz ugledne porodice: otac Aleksandar Pekeč je profesor na Poslovnoj školi Fuqua na Duke Univerzitetu i član Nadzornog odbora Atlantic Grupe, dok je majka Aleksandra Bakarić inženjerka matematike i informatike, danas dizajnira keramiku.
– Zohran Mamdani cijeni riječi podrške bivšeg predsjednika Baracka Obame i njihov razgovor o važnim temama za grad – istakla je Pekeč za američke medije.

Hrvatica Dora Pekeč portparolka Zohrana Mamdanija

Naučnik Selman Mujović, porijeklom iz Crne Gore, i Zohran Mamdani, novi gradonačelnik Njujorka, poznaju se još iz djetinjstva, piše Portal Revija Fokus.
Njihovo prijateljstvo traje više od dvije decenije - zajedno su rasli, pohađali istu školu (Bronx Science), slavili rođendane i prolazili kroz brojne životne faze. Uvijek su bili podrška jedan drugome, i u trenucima uspjeha i u izazovima. Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Kada je u završnici izborne kampanje za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani otkrio da ga je odabrao „Selman iz Crne Gore“ - čovjek koji mu je rekao da će se njegov djed, nakon nekoliko decenija života u Americi, po prvi put registrovati i glasati upravo zbog njega, mnogi su se zapitali: ko je taj Selman?
Video-snimak tog dijela Mamdanijevog govora, objavljen na Portalu Revije Fokus, izazvao je veliku pažnju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.0492%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F722576457473669&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo su se pojavile brojne pretpostavke, mediji su nagađali i povezivali različite Selmane s Mamdanijevim izjavom, dok je ekipa Portala Revije Fokus još posjetila njegovu porodicu u Njujorku, u želji da sazna više o čovjeku koji je hrabrio Zohrana Mamdanija.
„Selman iz Crne Gore“ se zove Selman Mujović, naučnik je i inovator koji već godinama živi i radi u Njujorku. Njegov otac je porijeklom iz Plava, a majka iz Gusinja.
Doktorirao je na Univerzitetu Mičigen, gdje je 2019. godine odbranio disertaciju pod naslovom „The Plasma Water Reactor: A Geometric Approach to Scaling Electric Discharges for Water Treatment“. Njegov naučni rad bavi se razvojem plazma tehnologija za pročišćavanje vode, koje koriste električnu energiju i hemijske procese za uništavanje zagađivača.
Na osnovu istraživanja osnovao je kompaniju Purafide LLC, sa sedištem u Njujorku, koja je dobila podršku Nacionalne naučne fondacije Sjedinjenih Država (NSF) kroz prestižne grantove za inovacije u oblasti zaštite životne sredine.
Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Selman je na Linkedinu prije nekoliko dana posvetio objavu svom prijatelju.
Uoči izbora za gradonačelnika Njujorka, želim da istaknem citat iz govora Zohrana nakon pobjede na predizborima — riječi Nelsona Mandele: „Uvijek izgleda nemoguće dok se ne uradi.“ Dok se on i njegov tim bave pitanjem pristupačnosti, a moj tim i ja radimo na održivosti, ne mogu a da se ne podsjetim da za vrijeme kriza nema mjesta postepenim promjenama. Dok neki gube vrijeme nazivajući nas idealistima, ne nudeći pri tom nikakve konkretne alternative, mi moramo biti proaktivni i istrajni ako želimo da riješimo naše najhitnije društvene probleme. Nalazimo se na ivici nove ere u politici i ekologiji, i drago mi je što vidim da dvojica diplomaca iz Bronx Science škole predvode taj pokret i zahtijevaju transformativne promjene. Zapamtite, prijatelji — čak i zakoni kvantne mehanike naglašavaju da je sve moguće - napisao je Mujović.

Naučnik iz Crne Gore i novi gradonačelnik Njujorka prijatelji iz djetinjstva: Podrška jedan drugome više od dvije decenije

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Danas, između SAD-a i Kine (ili Rusije), prije svega postoji sukob oko nacionalnih interesa, a ne ideologije.
Hrvatska desnica juče je ljutito reagovala na društvenim mrežama nakon što je SDP-ovka Tesa Goldštajn na HRT-u u utorak izjavila da „komunizma u Hrvatskoj nije bilo, bilo je socijalizma ako pričamo o Jugoslaviji“. Konzervativci su odmah ustvrdili da ona time relativizuje režim u SFRJ.
No, socijalizma ili komunizma, zavisno od toga koga se pita, sada ima u Njujorku, nakon što je na izborima za gradonačelnika u utorak pobijedio Zohran Mamdani. Ovaj mladić obećao je stanovnicima beskrajno skupog Njujorka da će konačno moći normalno živjeti, stanovati i kupovati, da će im životni standard rasti, a sve to finansirati grad. Kad se male ruke slože…
<h4>Komunizam/socijalizam u medijima Rusije i Kine</h4>
U međunarodnim odnosima, slično kao i na HRT-u, taj komunizam/socijalizam ponovo je zatajen – ovoga puta u Rusiji i Kini. Iako je prva zemlja kolijevka revolucije, komunizma i lenjinizma, a druga njihovo trenutno utjelovljenje, ruski i kineski mediji o Mamdanijevoj pobjedi pišu relativno malo.
Premda bi se moglo očekivati slavlje ruskih i posebno kineskih medija, uz poruke da je napokon i kod njih zavladalo ono što su Moskva i Peking otkrili davno i da njegova pobjeda znači konačan krah američkog kapitalizma i liberalnog modela politike i ekonomije, Mamdani u medijima tih zemalja nije bio glavna vijest.
I sam glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ne vjeruje da će njegov izbor uticati na dijalog o Ukrajini i da su izbori unutrašnja stvar SAD-a. Ruski list Komsomolska Pravda juče rano popodne nije imao priču o Mamdaniju na naslovnici portala, dok je uticajna agencija Ria Novosti na naslovnici donijela samo stav ruskog senatora da Mamdanijeva pobjeda prikazuje podjele u SAD-u. Portal vladinih novina Ruska Gazeta čak je zaključio da će Mamdanijeva pobjeda samo koristiti predsjedniku Donaldu Trampu u budućnosti. Tek list Kommersant, jedan od rijetkih koji još ima neku kredibilnost i izvan Rusije, izašao je s naslovom da je „Njujork prigrlio socijalizam“.
Kineski mediji na engleskom jeziku – portal televizije CGTN i novine Global Times – otišli su korak dalje: članke o Mamdaniju trebalo je tražiti „svijećom“.
<h4>Sukob interesa, a ne ideologije</h4>
Iako mnogi geostratezi tvrde da trenutačni međunarodni odnosi predstavljaju novu formu Hladnog rata, neka vrsta Hladnog rata 2.0, izostanak ideologije kao glavne forme sukoba velika je razlika između 2025. i, primjerice, 1955. godine.
U to doba velike sile bile su svjetonazorski sukobljene i vjerovale su da je njihov model bolji. Danas, između SAD-a i Kine (ili Rusije), prije svega postoji sukob oko nacionalnih interesa, a ne ideologije. SAD predvodi predsjednik koji ne vjeruje u liberalizam, Rusija je komunizam napustila, a Kina ga je pomiješala s nacionalizmom i kapitalizmom.
Zbogom ideologiji!

Zbogom ideologiji! Rusi i Kinezi ne slave trijumf ljevice u Njujorku

Izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka izazvao je oštre reakcije izraelskih zvaničnika, a ministar za pitanja dijaspore i antisemitizma Amihaj Čikli pozvao je Jevreje da se odsele iz grada koji je, prema njegovim riječima, „predao ključeve pristalici Hamasa“.
<h4>Oštre reakcije iz Izraela</h4>
- Grad koji je nekada bio simbol slobode za cio svijet upravo je predao svoje ključeve pristalici Hamasa- napisao je Čikli na platformi X.
 
 Njujork više nikada neće biti isti, posebno za svoju jevrejsku zajednicu, ocijenio je on, pozvavši „njujorške Jevreje da ozbiljno razmotre da Zemlju Izrael učine svojim novim domom“.
Njegovom stavu pridružio se i ministar bezbjednosti Itamar Ben-Gvir, koji je novog gradonačelnika nazvao antisemitom.
 
 - Antisemitizam je prevladao nad zdravim razumom. Mamdani je pristalica Hamasa, neprijatelj Izraela i otvoreni antisemita- poručio je Ben-Gvir, prenosi Anadolu.
<h4>Ni opozicija ne štedi kritike</h4>
Kritike su stigle i iz redova izraelske opozicije. Lider desničarske nacionalističke partije Avigdor Liberman izjavio je da je „Njujork za svog gradonačelnika izabrao rasistu, populistu i otvorenog šiitskog islamistu“.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua i Ministarstvo vanjskih poslova Izraela za sada se nijesu oglasili o rezultatima izbora u Njujorku.
<h4>Ko je Zohran Mamdani?</h4>
Zohran Mamdani, član lijevog krila Demokratske partije, stupanjem na dužnost u januaru postaće prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka. 
 Njegovi stavovi o Izraelu, koji opisuje kao „režim aparthejda“, te osuda ofanzive u Pojasu Gaze kao genocida, izazvali su snažne reakcije i nezadovoljstvo dijela jevrejske zajednice.
Izraelska ofanziva pokrenuta je 7. oktobra 2023. godine kao odgovor na napad Hamasa.
<h4>Pobjeda uprkos napadima</h4>
Mamdani je ostvario jasnu izbornu pobjedu uprkos napadima na njegovu politiku i muslimansko porijeklo, koji su stizali iz poslovnih krugova, konzervativnih medija, ali i od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Tramp je u posljednjim trenucima kampanje izjavio da Mamdani „mrzi Jevreje“. 
 Borba protiv privilegija za bogate jedan je od temelja Mamdanijevog političkog programa, a upravo je Tramp česta meta njegovih kritika.

Izraelski ministar pozvao Jevreje da se odsele iz Njujorka zbog pobjede ''pristalice Hamasa'' Mamdanija

Jedan od vodećih američkih progresivaca, senator Berni Sanders, izjavio je za CNN da pobjeda Zohrana Mamdanija u Njujorku dokazuje da progresivni kandidati mogu pobijediti čak i bez podrške rukovodstva Demokratske partije.
- Počevši od svega 1% u anketama, Zohran Mamdani je ostvario jedan od najvećih političkih preokreta u modernoj američkoj istoriji. Da — možemo stvoriti vladu koja predstavlja radnike, a ne 1%. Radujem se saradnji sa Zohranom dok gradi grad koji funkcioniše za sve- poručio je Sanders. 
&nbsp;
On smatra da je ova pobjeda putokaz za cijelu Demokratsku partiju, a to je — okretanje progresivizmu.
- Partijsko rukovodstvo nije podržalo Mamdanija u Njujorku, a on je pobijedio. Sve je jasnije da odbrana statusa kvoa i nejednakosti koje postoje u Americi nije ono što birači žele- rekao je Sanders.
Sanders je naglasio da je podjela unutar Demokratske partije realnost, ali i da se širom zemlje vidi jačanje progresivnih kandidata.
 
 - Šta ste vidjeli u Njujorku? To ćete vidjeti i širom zemlje- rekao je.
<h3>„Birači odbacuju trampizam“</h3>
U analizi izbornih rezultata, Sanders je rekao da birači „odbacuju trampizam“ i da lokalni, grassroots pokreti mogu pobijediti.
Govoreći o zatvaranju vlade, Sanders je ponovio da demokrate ne bi trebalo da pristanu na obećanje o glasanju za produženje subvencija za zdravstvenu zaštitu u zamjenu za ponovno otvaranje vlade. Takvo glasanje nazvao je „besmislenim gestom“.
- Mislim da ljudi žele da se demokrate zauzmu i nastave borbu. Ako se u eventualnim pregovorima donese zakon kojim se produžavaju poreske olakšice u okviru Affordable Care Acta, to je odlično, ali mora postojati jasan dogovor da predsjednik Predstavničkog doma to podržava i da je predsjednik SAD-a spreman da potpiše zakon.- rekao je, dodajući da su upravo zbog toga birači nagradili demokrate na izborima.

Sanders: Mamdani ostvario jedan od najvećih preokreta u američkoj istoriji, birači odbacuju trampizam

Sudski savjet je na današnjoj sjednici, na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, utvrdio ocjene za kandidate koji su završili teorijski i praktični dio inicijalne obuke za izbor sudija osnovnih sudova.
Ocjene su, kako se navodi, utvrđene za Aleksandru Tajić, Anu Mićović i Emila Cikotića.
- Istovremeno donijete su odluke o njihovom izboru i raspoređivanju: Aleksandra Tajić i Ana Mićović za sudije Osnovnog suda u Beranama i Emil Cikotić za sudiju Osnovnog suda u Bijelom Polju - piše u saopštenju.
Savjet je, kako se zaključuje, dao mišljenje na Predlog Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju.

Izabrane nove sudije osnovnih sudova u Beranama i Bijelom Polju

Zemljotres jačine 4,6 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je večeras, oko 22 časa, Kosovo, saopšteno je iz &nbsp;Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.
Prema podacima EMSC-a, epicentar zemljotresa registrovan je oko 23 kilometra jugoistočno od Prizrena.
Podrhtavanje tla osjetilo se i u Crnoj &nbsp;Gori, kao i u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima.

Zemljotres jačine 4,6 stepeni pogodio Kosovo

Dvadeset sedmo izdanje međunarodne sportsko-rekreativne manifestacije Ultramaraton Montenegro biće održano u nedjelju, 29. marta 2026. godine, u Podgorici, saopšteno je iz organizacije događaja.
Start i cilj svih trka biće na Bulevaru crnogorskih heroja, na kružnoj stazi ispod brda Ljubović, kod nekadašnjeg hotela City, a početak programa zakazan je za 10 časova.
Tehnički organizator manifestacije je Atletski trkački klub Podgorički maraton, u saradnji sa Atletskim savezom Crne Gore, uz pokroviteljstvo Ministarstva sporta Crne Gore i Sekretarijata za sport Glavnog grada, kao i podršku Crnogorski olimpijski komitet.
U okviru manifestacije biće organizovano i zvanično Prvenstvo Crne Gore u cestovnom trčanju na 5, 10 i 50 kilometara, u muškoj i ženskoj konkurenciji za registrovane atletičare. Paralelno s tim, predviđene su i trke zadovoljstva na 3, 5, 10 i 21 kilometar, namijenjene rekreativcima i svim ljubiteljima trčanja.
Organizatori ističu da je poseban akcenat stavljen na dostupnost programa svim generacijama – od djece do veterana – sa ciljem da Ultramaraton Montenegro i ove godine bude dan zajedništva, kretanja i promocije zdravih stilova života.
Svi učesnici koji završe trku dobiće učesničku medalju, dok će blagovremeno prijavljeni takmičari dobiti majicu manifestacije i startni broj sa elektronskim čipom za precizno mjerenje rezultata. Rezultati će biti zvanični i javno objavljeni po završetku takmičenja.
Kako je saopšteno, staza je sertifikovana, trka je uvrštena u međunarodni kalendar takmičenja, a koncept kružne rute omogućava kvalitetnu organizaciju uz minimalno ometanje gradskog saobraćaja. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji i visokom organizacionom standardu, Ultramaraton Montenegro se afirmisao kao jedan od prepoznatljivih sportskih brendova Podgorice.
Prijave i detaljne informacije o programu, pravilima i organizaciji manifestacije dostupne su putem zvanične Facebook stranice Podgoričkog maratona.

27. Ultramaraton Montenegro 2026 u Podgorici 29. marta: praznik trčanja i zdravog života

Evropska komisija (EK) saopštila je danas da bi onlajn platforme morale da preduzmu dodatne mjere u borbi protiv sajber-nasilja, koje pogađa jedno od šestoro djece i izaziva sve veću zabrinutost zbog mentalnog zdravlja mladih.
Plan Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou Evropske unije (EU) koja će žrtvama omogućiti da prijave nasilje na internetu, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji obavezuje platforme da više rade na suzbijanju ilegalnog i štetnog sadržaja, uključuje smjernice za zaštitu maloljetnika. Ove mjere omogućavaju djeci da blokiraju i isključe bilo kog korisnika, kao i da ne mogu biti dodati u onlajn grupe bez svog pristanka.
EK je navela da će se ovaj zakon ažurirati kako bi se pojačale mjere koje platforme moraju da preduzmu kako bi maloljetnici bili zaštićeni od štetnog sadržaja i mogli jednostavno da ga prijave. Takođe će biti ažurirana i Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja reguliše televiziju, emitere i platforme za dijeljenje video-sadržaja, kako bi se obuhvatilo i pitanje sajber-nasilja.
- Borba protiv sajber-nasilja znači spasavanje života, jer ono nanosi bol, povređuje i ponekad oduzima ljude koje volimo. To je pandemija koju moramo da riješimo - izjavio je komesar EU za omladinu, kulturu i sport Glen Mikalef.
Plan akcije Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou EU koja će žrtvama omogućiti da prijave sajber-nasilje nacionalnoj liniji za pomoć, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Inicijativa EU protiv sajber-nasilja dolazi dok se zemlje širom svijeta odlučuju na ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama zbog posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.

EU pokreće akciju protiv sajber-nasilja: Aplikacija za prijavu i stroža pravila za platforme

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Nedić i ostali Lompari

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: zohran-mamdani