Već pet godina se čeka da Zakon o visokom obrazovanju bude usvojen, kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada, podsjetila je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore zatražio je od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da hitno sazove sjednicu redovnog jesenjeg zasjedanja kako bi se što prije usvojio predloženi Zakon o visokom obrazovanju, a ukoliko sjednica ne bude zakazana studenti će biti primorani da bojkotuju nastavu, poručuju iz Studentskog parlamenta.
Za očekivati je, kaže Bojanić-Lalović, da se što hitnije reaguje na činjenicu da se Zakon o visokom obrazovanju nađe na dnevnom redu jesenjeg zasjedanja.
- Ovaj Zakon treba usvojiti i ne samo da reaguju studenti kao vrlo važan dio akademske zajednice, već naravno i sama činjenica da već pet godina ovaj Zakon čeka da bude usvojen kako bi se usaglasili studijski programi sa tržištem rada. Sjednica jeste zakazana za naredni ponedjeljak tek, ali ta prva sjednica podrazumijeva usvajanje dnevnog reda, a kada će biti zakazana sljedeća sjednica na kojoj će se raspravljati o ovom Zakonu mi još ne znamo - rekla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je stanje u Skupštini nepredvidivo, da ne postoji red po kome bi poslanici znali kada će se neki od zakona biti na usvajanju.
- Prosto ne postoji tu jedna menadžerska sposobnost da se planira na adekvatan način i da se zadovolje ovakva pitanja. S druge strane neophodno je da se sazove i Odbor na kojem bi se takođe raspravljalo o ovom Zakonu i eventualno reakcije poslanika određenim amandmanima ukoliko postoji mjesto za to, a sigurna sam da će biti i toga - istakla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća da je dosadašnji model studija podrazumijevao 3 plus 2, &nbsp;osnovne bachelor studije od 180 kredita i dvije godine mastera koje su podrazumijevala 120 kredita.&nbsp;
- Imali ste jednu neusaglašenost sa tržištem rada, pa je u tom slučaju radna snaga ili bila nedovoljno kvalifikovana &nbsp;za određena radna mjesta, ili prekvalifikovana za određena radna mjesta - zaključila je Bojanić-Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bojanić-Lalović: Za očekivati je da Zakon o visokom obrazovanju bude na dnevnom redu i usvojen

Demokratska partija socijalista (DPS) očekuje podršku kolega iz parlamentarne opozicije da podrže interpelaciju te stranke kada je riječ o radu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, odnosno radu izvršne vlasti u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala. To je poručila u emisiji “Kontakt” na Televiziji Nikšić poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić Lalović.
- Svi oni koji ne potpišu, oni ne zavrjeđuju status opozicije. Interpelacija je još jedan instrument za kontrolu rada Vlada, i još jedan način da vi zapravo o nekim važnim pitanjima razgovarate transparentno, da dobijete odgovore u Skupštini. Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji, koja je više nego zabrinjavajuća, da je strašno u kakvoj trenutnoj situaciji živimo kada je bezbjednost u pitanju. Čini mi se da se nikada nijesmo ovako nebezbjedno osjećali. Posebno ako napravimo jednu dobru analizu svega onoga što se dešavalo posljednjih nekoliko godina. Ako samo pomislimo na činjenicu da se pojedina lica ubijaju na kućnom pragu, u toku dana u blizini Centra bezbjednosti, da imate situaciju gotovo filmske scene ranjavanja na motoru, trideset lica je za posljednje tri godine je ubijeno na Cetinju… Imate jednu nevjerovatnu situaciju koja traži odgovore na pitanja onih koji su zaduženi za bezbjednost crnogorskog društva - kazala je Bojanić Lalović.
Poručila je i da kao parlamentarna opozicija imaju pravo da djeluju i vaninstitucionalno, osvrćući se na najavu DPS-a organizovanje masovnih skupova DPS-a. Kaže da ih planiraju u Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Herceg Novom, zbog toga što, kako je ocijenila, oni koji vode te Opštine, narušavaju demokratsko društvo.
- Mi smo najavili skupove. Jer skup je jedan svojevrsni otpor onome što smatramo da je urušavanje ne samo univerzalnih vrijednosti nego kao urušavanje temelja savremene Crne Gore a to su prije svega antifašizam, građansko društvo, pravo i pravda koje ovo društvo čini multietničkim, jedinstvenim. Očekujemo podršku svih onih kojima je antifašistička i građanska Crna Gora na srcu - istakla je Bojanić Lalović.
Zaključuje da najavljeni skupovi neće uticati na djelovanje Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.

1250x600

1084x550

Bojanić Lalović: Svi koji ne potpišu interpelaciju ne zaslužuju status opozicije

Ministarka Vujović, dužna je da za svoje postupke odgovara Skupštini Crne Gore koja je birala i Odboru koji vrši nadzor njenoga rada, ukazale su u zajedničkom saopštenju Aleksandra Vuković Kuč, Zoja Bojanić Lalović i Aleksandra Despotović, poslanice DPS-a u Skupštini Crne Gore i članice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Ministarka Vujović, kao i svi članovi i članice Vlade, prema Ustavu, koji za Demokrate i ne postoji, dužni su da za svoje postupke odgovaraju Skupštini Crne Gore i matičnom odboru. Ministarka Vujović je dužna, zbog građana Crne Gore, pa i onih koji glasaju za DPS, a to je mnogo veći broj od onih koji su se opredijelili da svoje povjerenje na izborima ukažu Demokratama, da odgovara Skupštini koja je birala i Odboru koji vrši nadzor njenoga rada- poručile su poslanice DPS-a.
Dodaju da je ministarka dužna, čak i u državi koja je obezdržavljena i institucionalno propala zbog partijskog zapošljavanja, nepotizma i kakistokratije, koju je uspostavila vlast od 2020. godine, da odgovara građanima Crne Gore u njihovom predstavništvu, dakle, u Skupštini Crne Gore.
Ističu da je, zbog svega čemu građani svjedoče, a tiče se odluka i rada iz nadležnosti ovoga ministarstva, dovoljno da ministarka, ako ima političkog morala, sama da ostavku.
- A pošto u kontekst nekakvih organizovanih grupa smještate i poslanice DPS-a, podsjećamo da one jesu, kao profesorice, organizovana prosvjetna i kulturna grupa, ali koja ni u snu ne želi da se dopisuju na način na koji to rade branitelji ministarke Vujović na skandaloznoj političkoj javi- poručilse iz poslanice.
Na kraju zaključuju da bi ministarka prvo trebalo da odgovori najbližim saradnicima koji napuštaju brod koji tone pod težinom njene neodgovornosti.

Poslanice DPS-a: Vujović, da ima političkog morala, podnijela bi ostavku

Podizanje spomen-obilježja četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru predstavlja skandalozan čin i još jednu potvrdu da institucije sistema u Crnoj Gori ne funkcionišu, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović.
Ona je poručila da je time jasno ogoljen put koji je ova vlast odabrala – put koji je u potpunoj suprotnosti s antifašističkim vrijednostima na kojima je utemeljena savremena Crna Gora.
- Da institucije ne funkcionišu, da je jasan pravac kojim su odlučili da vode Crnu Goru, i da su vrijednosti za koje se zalažu suprotne antifašističkom nasljeđu, svjedoči i ovaj skandalozni primjer - istakla je Bojanić Lalović.
Kako navodi, riječ je o „direktnom izazovu građanskoj, multietničkoj i antifašističkoj Crnoj Gori“, jer se spomenik podiže osobi koja je bila saradnik fašističkih okupatora i simbol jednog od najmračnijih poglavlja crnogorske istorije.
- Očekujemo hitnu reakciju nadležnih institucija, uklanjanje spomenika i odgovornost svih koji su dopustili da se ovakav čin dogodi. - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Postavljanjem spomenika jasno je potvrđen put koji su odredili Crnoj Gori

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović reagovala je smanjenje plata prosvjetnim radnicima i istakla da i pored zahtjeva Sindikata prosvjete na dijalog još uvijek nije prosvjetnim radnicima odgovoreno kako centralizovani obračun zarada primijeniti, ali ne na štetu onih čija su primanja i onako nedovoljna
- Pozivamo Vladu, Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da onima koji treba da budu uzori mladim generacijama, ne urušavamo dostojanstvo!- poručila je Bojanić Lalović.
Poslanica DPS-a ističe da mmbijent u kojem je ćutanje postalo manir za svaku vrstu nepravde i poniženja, mlade ljude čini otuđenima i nepovjerljivim.&nbsp;
Kakvu im onda dodatnu poruku šaljemo, upitala je Bojanić Lalović, ako je ćutanje na zahtjeve onih koji ih obrazuju jedini odgovor.
- Ne smijemo jednu važnu prosvjetiteljsku misiju dovesti na nivo softverske greške, jer je riječ o živom sistemu čiju snagu čine ljudi- poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Smanjena plata prosvjetnim radnicima, ćutanje ne smije biti odgovor na urušavanje dostojanstva

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović kazao je da Kotor treba da bude dio UNESCO-a, te da bi koliko je danas uveo moratorijum na gradnju u Boki Kotorskoj.
Janović je to rekao odgovarajući na pitanja poslanica DPS-a da iznese stav o izjavi ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da treba razmisliti o sprovođenju referenduma o brisanju prirodnog i istorijskog područja Kotora sa liste UNESKO.
Skupština razmatra Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kulturom dobru, a tom prilikom poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je poručila da ovaj prijedlog razumije kao poruku Radunoviću da njegova namjera neće proći.
- To mora ostati zabilježeno kao simbol vladavine avgustovskih kontrarevolucionara i amblem Vlade Milojka Spajića - poručila je ona.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da ovakav stav Radunovića pokazuje duboko nerazumijevanje značenja kulture i kulturne baštine uopšte.
Janović je potom poručio da ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Zakona nema nikakve veze sa izjavom Radunovića.
- Da se pitam odmah bih uveo moratorijum na gradnju na svim priobalnim područjima Boke Kotorske jer je taj prosto decenijama prostor uništavan. Ovo nema veze sa onim što je Radunović izjavljivao. Sigurno će ministar dati dodatna pojašnjenja, ovo zakonsko rješenje imalo je za cilj zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i prevazilazi dnevno političke teme i ne bih mu davao takvu konotaciju - poručio je Janović.
Njegov kolega iz Poslaničkog kluba PES-a Darko Dragović očekuje da ideja Radunovića ubrzo bude "arhivirana".
- Kad sam čuo jedan takav prijedlog pomislio sam kako bi se osjećao jedan Italijan ako bi mu bilo predloženo da Venecija ne na listi UNESCO, ako bi mu bilo predloženo da Verona ne bude na toj list. Kako bi se osjećao Austrijanac ako bi mu bilo predloženo da centar Beča ili Graca ne bude na listi UNESO. Kako bi se osjećao Albanac ako bi se pokušao izbrisati Berat, ili Srbin da Pećka Patrijaršija i Visoki Dečani ne zaslužuju da budu na listi kulturne baštine. Upravo ovakva poređenja ukazuju na sav besmisao tog prijedloga, i očekujem da ubrzo bude arhiviran. A &nbsp;ovakav Prijedlog zakona o kome danas pričamo treba da bude bitka koju će PES voditi - poručio je Dragović.
T.K.

Janović: Odmah bih uveo moratorijum na gradnju u Boki; Vuković Kuč: Neće proći namjera Radunovića o brisanju Kotora sa liste UNESKO

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je na sjednici Skupštine, na kojoj je predstavila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, rekla da ustanove više ne mogu ignorisati i zataškavati bilo koji oblik nasilja.
- Postoji zakonska obaveza da se protiv počinioca pokrene zakonom utvrđeni postupak - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je navela, izradom odgovarajućih pravilnika uvodi se sistematski pristup u prevenciji, čime će se izbjeći reagovanje nakon što se određeni incident desi.
Jakšić Stojanović je istakla da je Predlogom zakona propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
- Na ovaj način će se dodatno doprinijeti obezbjeđivanju uslova za zaštitu od svih oblika nasilja i zlostavljanja u ustanovama. Ako postoji osnovana sumnja, privremeno udaljavanje nastavnika iz učionice štiti potencijalne žrtve dok traje istraga - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da se Predlogom zakona institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, čime se jača veza između obrazovnog sistema i tržista rada.
Jakšić Stojanović je kazala da se prvi put uređuje i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada i bliže definiše način organizovanja tog oblika nastave. 
 
- Dodatno se uređuje oblast koja se odnosi na udžbenike, odnosno omogućava se izrada i primjena digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja. Za vrijeme onlajn nastave ustanova može da ustupi računarsku opremu na korišćene učenicima i zaposlenima - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da aktuelni zakon omogućava da se po konkursu za izbor direktora izabere drugorangirani ili trećerangirani kandidat, dok je izmjenama propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera.
- Na ovaj način se ne ostavlja mogućnost izbora drugog, osim kandidata koji, u skladu sa propisanim kriterijumima, ostvario najbolji rezultatat na provjeri znanja, vještina i kompetencija, čime će se ovaj postupak u potpunosti učiniti transparentnim i obezbijediti izbor najboljih kandidata - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je dodala, Predlogom zakona se propisuje i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove.
Jakšić Stojanović je kazala da su izmjenama Opšteg zakona pedviđeni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te da je definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani.
Ona je kazala da se na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima, tako da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje.
Prema riječima Jakšić Stojanović, novim zakonskim rješenjem definišu se prava, obaveze i odgovornost roditelja. 
 
- Roditelji su odgovorni da njihovo dijete redovno pohađa nastavu, a dužni su da na poziv ustanove aktivno učestvuju u svim oblicima obrazovno-vaspitnog rada, posebno u realizaciji plana pojačanog vaspitnog rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Roditelj je, kako je navela, obavezan da poštuje pravila o radu ustanove, a naročito u pogledu zabrane bilo kog oblika verbalnog i fizičkog nasilja.
Jakšić Stojanović je kazala da je izmjenama zakona utvrđena obaveza produženih boravaka da prije početka rada podnesu zahtjev za licenciranje, čime, kako je navela, osiguravaju da produženi boravci ispunjavaju propisane standarde kvaliteta, bezbjednosti i sručnosti kadra.
Jakšić Stojanović je rekla da se organizatorima obrazovanja odraslih licenca ograničava na pet godina, kako bi mogli da provjeravaju kvalitet rada i spriječe da nekompetentni organizatori ostanu u sistemu.
- Trenutno se u bazi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nalazi 109 organizaotra obrazovanja odraslih, od kojih su mnogi neaktivni ili izvode zastarjele programe -dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da je u Predlogu zakona dodato sedam novih uslova za razrješenje direktora, a kada je riječ o pravima učenika dodat je novi stav koji se odnosi na pravo na podršku i pomoć u savladavanju obrazovnog programa, naročito kada su u pitanju jezičke, kulturnološke, psihološke, socijalne i druge barijere.
Jakšić Stojanović je kazala da su zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na vođenje pedagoške evidencije sa ciljem da se administracija u tom dijelu smanji, dodajući da će najveći dio procesa biti digitalizovan.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko rekao je da se sistematski prišlo analizi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i da ima dosta kvalitetnih predloženih izmjena, navodeći da ohrabruje akcenat koji je dat na suzbijanju i prevenciji nasilja u školama.
On je ocijenio da bi, kada su u pitanju kriterijumi za zapošljavanje, bilo korisno da se uvede i rangiranje univerziteta sa kojih dolaze kandidati, ali i da jedan od kriterijuma bude dužina studiranja.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović kazao je da bi trebalo tražiti određeni stepen poznavanja jezika koji je u službenoj upotrebi, kako za nastavnike tako i za djecu koja dolaze sa drugih govornih područja, a koja se uključuju u crnogorski obrazovni proces.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima koja se odnose na suzbijanje nasilja u školama, Obradović je rekao da bi trebalo donijeti niz podzakonskih akata koji će da prate predložene norme.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da nije MPNI ono koje može riješiti svaki problem vršnjačkog nasilja. 
 
On je pohvalio odluku da se član 18 dopuni definicijom šta je nasilje i zlostavljanje, prije svega zbog pedagoga i psihologa koji će ocjenjivati prijave koje će dolaziti od učenika i nastavnog osoblja.
Nenezić je rekao da postoji nedoumica oko produženog boravka, odnosno u vezi sa obavezom dobavljanja važeće licence od pravnih ili fizičkih lica koja će pružati tu uslugu.
- Već smo u julu, škola počinje za nešto više od mjesec, da ne dođemo u situaciju da se jednom dijelu roditelja stvori problem da djeca ne mogu koristiti uslugu produženog boravka u ustanovi u kojoj uče - naveo je Nenezić. 
 
Jakšić Stojanović je apelovala na poslanike da što prije usvoje zakon, kako bi u naredna tri mjeseca obišli sve produžene boravke, koji moraju da ispune određene uslove da bi dobili licencu.
Na konstataciju Nenezića da bi vršioca dužnosti direktora obrazovnih ustanova trebalo birati iz lokalne zajednice u kojoj se škola nalazi, Jakšić Stojanović je kazala da je problem što u nekim seoskim sredinama neće niko da preuzme tu dužnost. 
 
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da je zanimanje nastavnika među najmanje privlačnim i da se sistem zbog toga suočava sa deficitom nastavnika biologije i hemije, uz napomenu da je prosječna zarada nastavnicima 953 eura, a da je prosječna na nivou države 1.014 eura.
Kada je riječ o obezbjeđenju kvalitetnog nastavnog kadra, Bojanić Lalović je rekla da je dobar mehanizma probni rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Poslanica Pokreta Rvropa sad Jelenka Andrić kazala je da se ovim Predlogom zakona vraća sigurno i inovativno obrazovanje i vaspitni karakter koji je, kako je navela, prethodno bio zapostavljen.
- Ovaj zakon obećava sigurno obrazovanje u Crnoj Gori u dijelu naselja, kao i inovativno, ako govorimo o onlajn nastavi koja se definiše prvi put - rekla je Andrić.
Ona je istakla da treba podržati amandman kojim se predlaže da ugovor na određeno vrijeme traje tokom cijele školske godine, što je ocijenila kao izuzetno važno imajući u vidu da time prosvjetni radnici više ne bi preko ljeta ostajali bez ličnog dohotka.
Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković-Kuč da li je upoznata sa inicijativom da jedna škola dobije naziv "13. jul", Jakšić Stojanović kazala je da postojećim obrazovnim ustanovama koje imaju naziv - on neće biti mijenjan.
- Konkretno do sad smo imali po jedan takav zahtjev iz Berana, iz Tuzi, iz Podgorice i Budve. To nije samo naša, već i nadležnost lokalnih skupština. Ali ako krenemo u tu problematiku, u izmjene naziva, otvorili bismo novu Pandorinu kutiju. Što se tiče novih ustanova - tu stojimo na raspolaganju da podržimo dobre inicijative - dodala je ona.
Istakla je kako je njihov prijedlog da novi vrtić u Podgorici dobije naziv po Sofiji Klikovac.
Riječ je o nekadašnjoj direktorici titogradskih vrtića, tokom čijeg su rukovođenja u glavnom gradu izgrađena brojna obdaništa, uključujući i prve jaslice.
- Ona je zadužila naše obrazovanje, udarila je temelje predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori - istakla je Jakšić Stojanović.

Jakšić-Stojanović: Postojećim obrazovnim ustanovama naziv neće biti mijenjan, po Sofiji Klikovac ćemo nazvati novi vrtić u glavnom gradu

Grupa poslanika uputila je danas Inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, zbog sumnji u nepravilnosti tokom ovogodišnjeg procesa dodjele Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja, na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu".
Poslanici tvrde da postoje informacije koje ukazuju na flagrantno kršenje zakona i brojne dubioze u vezi sa procedurom i samom odlukom o dodjeli nagrade, što je, kako navode, izazvalo osnovane sumnje u zakonitost i podstaklo spekulacije u javnosti.
- Smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano informisana i kako bi se izbjegle sumnje u zakonitost jednog za državu, njen ugled i nacionalni interes veoma važnog posla - stoji u Inicijativi.&nbsp;
Zatraženo je da se utvrdi da li je bilo propusta u radu Ministarstva i, ukoliko ih je bilo, kakve su prirode.
Zahtjev su potpisali poslanice DPS-a, Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, poslanik SD-a Branislav Nenezić i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

Grupa poslanika traži kontrolno saslušanje ministarke Vujović zbog kršenja zakona u postupku odlučivanja o Trinaestojulskoj nagradi

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da se u odnosu na teme o Srebrenici i 13. jula najviše vidi moralni pad u Crnoj Gori.
- Jedan negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio je najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih - naveo je Vuković i dodao da o atmosferi ispred Vile Gorica prije dvije noći, kada je održan protest zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, najbolje svjedoči fotografija poznatog arhitekte Veselina Radulovića kom je, pored ostalih, pozlilo - kazao je Vuković na današnjoj sjednici skupštine.
Poručio je "onima na vlasti da neće od Crne Gore praviti Vučićevu Srbiju", kao da im ovo neće zaboraviti.
- Dan kada će odgovorni položiti račune je mnogo bliže nego što mislite - rekao je Vuković.
<h2>Minut ćutanja za žrtve genocida</h2>
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je danas minutom ćutanja za žrtve genocida u Srebrenici.
Ovo je na početku sjednice predložila poslanica Kenana Strujić Harbić (Bošnjačka stranka) obrazlažući da se sjutra obilježava 11. jul - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Poslanik Milan Knežević (Demokratska narodna partija) kazao je da prihvata njen prijedlog uz, kako je naveo, jasnu fomulaciju da "treba osuditi svaki zločin počinjen na prostorima bivše Jugoslavije".
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) kazao je da prihvata sugestiju Kneževića, dodajući da je "htio nešto slično da predloži, ali da je bolje da dolazi od poslanika i da je to izvor".
Potom je pozvao da se minutom ćutanja oda počast "žrtvama Srebrenice i svih drugih zločina koji su se desili u jednom teškom građanskom ratu koji je bio na prostoru bivše Jugoslavije".
<h2>Izjašnjavanje</h2>
Poslanici su sa 48 glasova za podržali Zakon o spoljnoj trgovini, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Podrška je stigla i za izmjene i dopune Zakona o uslugama, tačnije - za je glasalo od 47 poslanika. Nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Za Zakon o potvrđivanju sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu glasalo je 47 poslanika, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Za sporazum sa Vladom Republike Njemačke u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, mladih i sporta glasalo je 49 poslanika.
<h2>Rasprava o izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima</h2>
Poslanici će danas, u okviru Treće sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Poslanica Zoja Bojanić Lalović (Demokratska partija socijalista) smatra da ovaj zakon ne treba danas da se nađe na dnevnom redu.
- Rješenja koja nam ovaj zakon nudi ne idu u pravcu depolitizacije, niti u pravcu jačanja profesionalizacije državne uprave. Ovaj prijedlog će značiti urušavanje institucija, koje su već oslabljene uticajem partijskog zapošljavanja, jer ovaj zakon nudi na pozicijama koje su od važnosti za funkcionisanje države rukovodeći i ekspertski kadar da može biti šesti nivo - bečelor ili trogodišnji studiji - ističe Bojanić Lalović.
Ovim aktom je, kako dodaje, predviđeno i da se državni službenici preuzimaju trajno unutar državne uprave bez sprovođenja internog oglasa i to uz vremensko ograničenje do kraja 2026.
- To je partijsko kadriranje bez konkurencije. Ovo su dovoljni razlozi da ovaj zakon, koji nije ni usaglašen sa Zakonom o visokom obrazovanju, niti sa Zakonom za zapošljavanje, ne treba danas da razmatramo, već da sačekamo nove zakone i da to bude snaženje javne uprave - kazala je Bojanić Lalović.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da je cilj ovog akta depolitizacija javne uprave.
- Ključno jesu velike izmjene koje su mnogo bolje od aktuelnih rješenja - naveo je Maraš i dodao, pored ostalog, da izmjene nisu kozmetičke.
Smatra da će se izmjenama povećati transparentnost javne uprave.&nbsp;
Poslanik Tonći Janović (Pokret Evropa sad) ocijenio je da predložene izmjene ima za cilj da unaprijedi radno-pravni odnos zaposlenih u javnoj upravi.
- Jedna od ključnih izmjena je jačanje meritokratije od čega PES neće odustati - rekao je, pored ostalog, Janović.
Govoreći o zakonu, poslanik Ivan Vuković (DPS) kazao je da je "malo 18.000 zaposlenih od 2020. godine" zbog čega se troše milijarde, već da dolaze "nove generacije" koje treba servisirati.
- Da nije tako, ovaj akt bi bio upućen u parlament sa zelenim svjetlom Evropske komisije. Tada ste ga izložili na Vladi i doživjeli debakl, jer je većina ministara bila protiv zakona u tom obliku - kazao je Vuković i dodao da je Dukaj kapitulirao pred njihovim zahtjevima.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević zamjerio je ministru javne uprave što nije odgovorio poslaniku Vukoviću na njegovo izlaganje.
- Tu nije bilo jedne političke ocjene, već sami argumenti i bilo je očekivano da ministar na njih odgovori. Pozivam ministar da nakon mog izlaganja uđe u raspravu sa nama - poručio je Rakočević.
Ministar Dukaj je u završnoj riječi, nakon rasprave, poručio poslanicima da budu „smireni“. Poručio im je da im ponovo poslaniti mišljenje Evropske komisije za koje smatra da ga nisu pročitali.
- Mnogi od vas nijesu zadnju verziju zakona pogledali, ni mišljenja Evropske unije, sve je usklađeno - tvrdi Dukaj
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB1p6Bo2t0jU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Peta sjednica</h2>
Nakon Treće sjednice, kako je najavljeno iz parlamenta, biće nastavljena Peta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u okviru koje je planirana rasprava o Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Prijedlogu zakona o sanaciji investicionih društava, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

Jasmina Beharovic

Vuković: Negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović reagovala je na izjavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, izgovorenu tokom današnje svečanosti povodom obilježavanja 150 godina od izbijanja Nevesinjskog ustanka. Mandić je, obraćajući se prisutnima, poručio da „više nego ikada moramo čuvati istorijsko pamćenje“ i da „mlade treba vaspitavati na primjerima hercegovačkih, crnogorskih i drugih srpskih junaka, na moralnoj vertikali koju su nam ostavili“. Reagovala je Bojanić Lalović, poručujući Mandiću putem mreže X da takav pristup nije prihvatljiv u modernom društvu. - Ne, @AndrijaMandicDF. Mlade treba vaspitavati na univerzalnim vrijednostima, a ne na jednonacionalnim mitovima - napisala je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706180724_33475b100f28aeb946778723c9013c539e6ae1212f01963a7c28897fe749b80b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250706180724_33475b100f28aeb946778723c9013c539e6ae1212f01963a7c28897fe749b80b" data-rendition-name="original" width="1216" height="2159" loading="lazy" alt="x"></figure>  Podsjetimo, predsjednik Skupštine Crne Gore u prethodnim obraćanjima više puta je insistirao na, kako ističe, očuvanju „srpskog identiteta i istorijskog pamćenja“, što često izaziva oštre reakcije političkih aktera i velikog dijela javnosti. D.J.

Bojanić Lalović odgovorila Mandiću: Djecu ne treba vaspitavati jednonacionalnim mitovima već univerzalnim vrijednostima

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Donald Tramp je, prema američkim izvorima, oštro napao Benjamina Netanjahua zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?"
Uoči druge godišnjice terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izbijanja rata, u trenutku koji se poklapa s 52. godišnjicom arapsko-izraelskog rata iz 1973., delegacije Izraela i Hamasa stigle su juče u Egipat na razgovore o detaljima predloženog američkog sporazuma o prekidu vatre. Dok svijet gleda prema Šarm el-Šeiku, izraelski posmatrači analiziraju stvarne izglede za mir i jedno ključno pitanje: hoće li rat doista završiti ili će premijer Benjamin Netanjahu ponovno izigrati sporazum i obnoviti sukob, kao što je to činio u prošlosti.
Višefazni proces
Kalil al-Haja, glavni pregovarač Hamasa, stigao je u Egipat na čelu delegacije koja sudjeluje u posrednim pregovorima o sprovođenju plana američkog predsjednika Donalda Trampa. Cilj je pregovora dogovoriti mehanizme prekida vatre, povlačenje izraelskih snaga i razmjenu talaca i zarobljenika. Izraelsku delegaciju predvodi ministar strateških poslova Ron Dermer. Tramp tvrdi da pregovori brzo napreduju, da je 90 odsto dogovora već postignuto, no njegova retorika varira između optimizma i prijetnji, dok Netanjahu, poznat po dvosmislenim izjavama, pokazuje hladan skepticizam. U posljednjem obraćanju izjavio je kako "nije uvjeren da će Hamas osloboditi izraelske vojnike", čime je smanjio očekivanja i poslao signal da ne namjerava olako pristati na kompromis.
Uprkos američkom pritisku, pregovori su složeni. Sporazum predviđa višefazni proces, pri čemu je prva faza – prekid vatre i razmjena talaca i zarobljenika – već naišla na sporne tačke. Izrael je spreman osloboditi 250 palestinskih zatvorenika, ali odbija pustiti vodeće figure poput Marvana Barghoutija, Ahmeda Sadata i Abdulaha Barghoutija. Hamas insistira na jasnim kriterijumima razmjene prema stažu i dobi zatvorenika, dok je Netanjahu izričito obećao da ih nikada neće osloboditi. Hamas zahtijeva i povlačenje izraelskih tenkova iz urbanih područja kako bi se omogućila dostava pomoći. Istovremeno traži da se broj kamiona s humanitarnom pomoći poveća na 400 dnevno, što bi omogućilo djelimično ublažavanje humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze.
Prema američkom portalu Axios, napredak u sprovođenjuTrampovog plana zasad se ocjenjuje pozitivno, a Vašington ulaže maksimalne napore kako bi proces uspio. Američki izaslanici Stiv Vitkof i Jared Kušner trebali bi se pridružiti pregovorima, čime bi se dodatno pojačao pritisak na obje strane. Tramp i njegov državni sekretar Rubio ponavljaju da se radi o ''istorijskoj prilici" i tvrde da su svi ključni elementi dogovoreni. No izraelski list Haaretz upozorava da su prepreke brojne, a Netanjahua mnogi u Izraelu optužuju za prikrivene motive. Vojni analitičar Amos Harel piše da bi Netanjahu mogao sabotirati dogovor kako bi sačuvao vlastitu političku poziciju i pripremio teren za nove izbore, budući da je njegovo političko preživljavanje povezano s nastavkom rata.
Trampov plan predviđa demilitarizaciju Gaze, formiranje privremene administracije pod palestinskim okriljem i isključivanje Hamasa iz političkog života, osim ako se njegovi članovi ne odreknu nasilja i ne predaju oružje. Hamas je voljan sudjelovati u "sveobuhvatnom palestinskom nacionalnom okviru" koji bi odlučivao o budućnosti teritorija, ali odbija potpuno razoružanje. U izraelskim desničarskim krugovima takva mogućnost izaziva bijes. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da "ni pod kojim uslovima Izrael ne može pristati na scenario u kojem Hamas preživljava kao politička sila". Zaprijetio je ostavkom, što bi moglo srušiti Netanjahuovu krhku koaliciju – najdesniju u istoriji Izraela.
Netanjahu se tako našao između snažnog američkog pritiska i političke pobune unutar vlastite vlade. Tramp ga je, prema američkim izvorima, u privatnom razgovoru oštro napao zbog pesimizma i odugovlačenja: "Dođavola, zašto si uvijek tako negativan?" Trampova ljutnja odražava frustraciju Vašingtona zbog izraelskog odugovlačenja jer Bijela kuća želi okončanje rata koje bi predstavljalo vanjskopolitičku pobjedu za američkog predsjednika. Netanjahu, međutim, vidi nastavak rata kao politički spas – produžetak izvanrednog stanja koje mu omogućuje da zadrži kontrolu nad krajnjom desnicom i izbjegne odgovornost za sigurnosni fijasko 7. oktobra 2023. godine.
S druge strane, izraelska javnost sve više gubi strpljenje. Porodice talaca otvoreno optužuju vladu za neuspjeh u oslobađanju njihovih najbližih. Istovremeno, nastavljanje rata moglo bi imati ozbiljne diplomatske posljedice. Saudijska Arabija i Indonezija, koje su razmatrale pridruživanje Abrahamovim sporazumima, vjerojatno bi odustale ako se izraelske operacije u Gazi nastave, čime bi propala američka strategija normalizacije odnosa s Izraelom. Nastavak rata mogao bi dodatno produbiti jaz između Izraela i njegovih zapadnih saveznika, posebno ako civilne žrtve u Gazi nastave rasti.
Radikali diktiraju uslove
Unutarnje napetosti u izraelskoj koaliciji dodatno kompliciraju situaciju. Ministar financija Bezalel Smotrich i Ben-Gvir poručuju da Netanjahu smije sprovesti samo prvu fazu sporazuma, ali bez zaustavljanja vojnih udara. Ako se premijer odluči na kompromis, rizikuje raspad vlade i prevremene izbore; nastavi li rat, riskira gubitak međunarodne potpore i još veći građanski bunt. Hamas, s druge strane, pokušava balansirati između pritiska da pokaže fleksibilnost i potrebe da očuva svoj autoritet među Palestincima, koji u njemu vide jedinu silu sposobnu pružiti otpor izraelskoj okupaciji.
Pregovori u Egiptu možda su posljednja prilika za prekid dvogodišnjeg krvoprolića u Pojasu Gaze. Ipak, ishod zavisi o političkoj volji Benjamina Netanjahua, koji balansira između pritiska saveznika i želje da zadrži vlast održavanjem ratnog stanja, kao i o volji Hamasa da dobrovoljno nestane sa scene. Tramp nastoji iskoristiti trenutak kako bi se prikazao kao mirotvorac, no njegove kontradiktorne izjave i impulsivnost stvaraju dodatnu nestabilnost. Ako dogovor propadne, obje će strane prebacivati krivnju na druge, dok će palestinski civili ponovno snositi najveći teret.

Mirovni sporazum za Gazu označio bi politički kraj i za Hamas i za Netanjahua

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikelom Servadeijem, s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji omogućava sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje – kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom i nenasilnom okruženju. Cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovne traumatizacije i bez potrebe da više puta ponavljaju svoju priču pred različitim institucijama.
„Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model,“ poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
Šef UNICEF-a u Crnoj Gori Mikel Servadei naglasio je da „slanje djeteta u zatvor uvijek mora biti mjera posljednjeg izbora“. 
 „UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva“, kazao je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat ‘Disrupting Harm’ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International, globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO Udruženje Roditelji. Analiza, zasnovana na istraživanju sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je, kako je istakla, bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.
- Zahvaljujući toj saradnji, pravosudni sistem Crne Gore postao je humaniji i senzibilniji za potrebe djece. Vrhovni sud će i ubuduće ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta - poručila je Pavličić.

Vrhovni sud i UNICEF zajedno za jačanje pravosuđa po mjeri djeteta

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zoja-bojanic-lalovic