Zoran Bećirović napustio je danas zatvor u Spužu.
On je tamo odslužio kaznu od godinu zatvora, zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Da je Bećirović izašao iz zatvora, objavila je Pobjeda.
Podsjetimo, prethodno je kaznu odslužio i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je takođe učestvovao u incidentu.
Uz to, Bećirovićev sin Luka bio je osuđen na uslovnu kaznu, koja je istekla ranije tokom godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bećirović izašao iz zatvora

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Danila Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
To se navodi u odgovoru koji je Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donijela na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu Sindikata medija, utvrdio da je došlo do povrede prava Ane Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio zaštićene podatke.
<h2>Dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju</h2>
Ombudsman je, na zahtjev Sindikata medija Crne Gore, 28. marta pokrenuo ispitni postupak na rad KCCG-a. Klinički centar je nakon toga obavijestio Zaštitnika da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29.05.2024. koja je obavila ovaj ljekaski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26.03.2025 - saopštio je Ombudsman.
Naveo je da je KCCG zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj.
- On je naveo da se dr Đurišić za vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Takođe, ista je direktoru Instituta navela da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu - navodi se.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali i da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je štampao.
KCCG je takođe sve prikupljene informacije proslijedio Upravi policije na dalje postupanje.
<h2>Prekršen član 8 Evropske konvencije</h2>
Zaštitnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog živaota.
Ombudsman je dalje konstatovao da ni KCCG nije osporio da do takvog curenja podakta došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
- Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije”.
<h2>KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka</h2>
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nisu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima - dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
- Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost - naveo je Ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M.D. protiv Španije od 28.06.2022.
<h2>KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana</h2>
Zaštitnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka – uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsman: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka novinarke Ane Raičković

Biznismen Zoran Bećirović osuđen je danas na godinu, a njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
Sudija Ilija Radulović saopštio je, u obrazloženju presude da se okrivljenima na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, detaljno opisujući hronologiju brutalnog napada čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović.
On je precizirao da se Bećiroviću i Mijatoviću pritvor produžava zbog ranije utvrđenih razloga: Bećiroviću zbog postojanja opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a Mijatoviću zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo.
Branilac okrivljenih, advokat Danilo Mićović najavio je da će uložiti žalbu na presudu.
<h2>Obrazloženje presude</h2>
Prema ocjeni sudije Radulovića, stariji Bećirović i Mijatović uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve.
- Na taj način, po stavu suda, nije bilo mjesta izricanju neke druge, osim kazne efektivnog zatvora - precizirao je on.
Dodao je i da je pri određivanju visine kazne uzeo u obzir činjenice da Zoran Bećirović nije ranije osuđivan, da je Mijatović porodičan čovjek I otac dvoje maloljetne djece, a da je Luka Bećirović mlađa osoba i do sada neosuđivana, kao i da njegove radnje nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njen automobil.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila šta se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka, objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
<h2>Snimak opovrgao odbranu okrivljenih</h2>
Odbrana Zorana Bećirovića u kojoj je naveo da se dogodila samo žustrija rasprava, da nije “prstom dotakao” niti vrijeđao Raičković, u potpunosti je opovrgnuta pregledanim video snimcima.
Sudija Radulović istakao je da je bilo interesantno to da su sva četvorica okrivljenih događaj opisali na identičan način, predstavljajući samo one radnje koje su iz njihovog ugla bile bitne, dok se se ni jedan od optuženih ne sjeća da je išta preduzimao od elemanata krivičnog djela koje im se stavlja na teret.
- Sud takve odbrane svakako nije prihvatio kao istinite, jer je očigledno da se radi o odbranama koje su date sračunato kako bi se sebi olakšao položaj u krivičnom postupku - naglasio je on.
Za razliku od njih, pojasnio je sudija, Ljubiša Dukić svo vrijeme je smirivao situaciju i ponašao se zaštitnički u odnosu na Anu Raičković.
- Ponašanje koje je Dukić ispoljio je pozitivno i ono se očekuje od svakog građanina Crne Gore - svi treba da se ponašaju na način što će gledati da ne ugroze duševni niti fizički integritet drugog lica - pojasnio je on.
<h2>Policijska zaštita</h2>
Dan uoči današnje presude, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Ani Raičković.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost. Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Raičković je napadnuta 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Podsjećamo, Tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.

Presuda za napad na Anu Raičković: Bećiroviću godina, a Mijatoviću deset mjeseci zatvora

Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost.
Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je još početkom marta ove godine da je Raičković ugrožena bezbjednost i da je neophodno da joj se dodijeli dvadesetčetvoročasovno policijsko obezbjeđenje.
I pored toga što je Raičković još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje, na reakciju Uprave policije čekalo se dugo, a novinarka je tek juče dobila status štićene ličnosti.
Da je Ani Raičković bila neophodna policijska zaštita odmah nakon napada smatrali su iz brojnih nevladinih organizacija i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koji su u više navrata apelovali na Upravu policije da postupi prema mišljenju ANB-a i odmah joj dodijeli policijsku pratnju.
<h2>Višemjesečna ćutnja</h2>
Pobjeda se više puta obraćala Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi dobila odgovor zbog čega se odugovlači proces dodjeljivanja policijskog obezbjeđenja, kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost već uradila procjenu stepena ugroženosti Raičković i utvrdila da joj je neophodna zaštita.
Tim povodom, uputili su pitanja na adrese ovih državnih institucija 22. januara, a tek devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
– Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalog, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije – naveli su iz policije 31. januara.
Pobjedini izvori tada su kazali da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Danas presuda napadačima</h2>
Novinarka Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-na-kojem-becirovic-vrijeda-novinarku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Presuda napadačima biće izrečena danas, a tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.
<h2>Povrijeđena prava Raičković</h2>
Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) utvrdila je da je došlo do povrede prava pacijenta Ane Raičković kada je na ročištu pred Osnovnim sudom advokat Danilo Mićović, koji inače zastupa okrivljene, dostavio njenu ljekarsku dokumentaciju, koja je nezakonito pribavljena.
– U vezi sa vašim dopisom od 2. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra) na dalje postupanje – navodi se u odgovoru Sindikatu medija, koji potpisuje punomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta dr Ivana Čurović-Šoškić.
Odbrana okrivljenih – Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića – advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-priznao-gresku-povrijedeno-pravo-novinarke-raickovic-na-zastitu-medicinskih-podataka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije.
Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija Radulović je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz.
<h2>Popović „slučajno“ fotografisao Raičković</h2>
Kolašinac Vukota Popović saslušan je po nalogu tužioca zbog toga što je uoči početka ročišta 28. marta mobilnim telefonom krišom fotografisao novinarku Anu Raičković u zgradi Osnovnog suda u Podgorici.
Popović je, inače, blizak prijatelj biznismena Zorana Bećirovića, a tog dana prisustvovao je glavnom pretresu.
Raičković je sjutradan, 29. marta, Popovića prijavila policiji, objasnivši da je zbog ovakvog postupka doživjela neprijatnost, ali da nije htjela da to saopštava u sudu, kako ne bi remetila suđenje.
Fotografisanje u prostorijama sudova strogo je zabranjeno, što znači da je Popović svjesno i namjerno prekršio zakon, s njemu poznatim razlogom.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrđuje s kojom namjerom je Popović to uradio i da li je fotografiju Raičković slao nekome i zbog čega.
<h2>Prijava protiv portala Aktuelno</h2>
Raičković je podnijela i prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu Aktuelno, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović.
Raičković je podnijela dvije prijave zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je ranije kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici.
U prijavi je navela da je ispod neptpisanog teksta, koji obiluje neistinama, pod naslovom „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“, objavljen sadržaj u kojem se navodi da je ona „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraickovic-podnijela-prijavu-zbog-targetiranja-i-prijetnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ani Raičković dodijeljena policijska zaštita dan pred izricanje presude napadačima

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
- Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala - rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Optuženi Zoran Bećirović u odbrani je rekao da Raičković nije prijetio, nije je vrijeđao, nije je udarao, davio ni on niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim. Ispričao je i da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena „kao za grad“.&nbsp;
Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao, „muškarci rade“ - ali je uslijedila „njena burna i nervozna reakcija“. I Mijatović je u odbrani negirao da je Raičković bilo ko prijetio, vrijeđao ili nasrtao na nju.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Marija Žižić

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Nema dileme da su lični podaci novinarke Pobjede Ane Raičković grubo zloupotrijebljeni, a zapanjujuće je kako je odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića koji se terete za napad na nju, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, uopšte uspjela da dođe do takvog dokumenta – stav je sagovornika Pobjede, advokata Veselina Radulovića i potpredsjednice Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović-Veličković.
Odbrana okrivljenih zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom u petak 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić konstatovao je da se radi o izvještaju koji je pribavljen nezakonito, nakon čega je sudija Radulović odbio zahtjev da se ovaj izvještaj uvrsti kao dokaz.
- Radi se o podacima koji uživaju pojačan stepen zaštite i definisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti, saopštio je za Pobjedu advokat Radulović.
Sa druge strane, Camović-Veličković ocjenjuje da je dobro i logično što je sudija Radulović odbio da prihvati kao dokaz nezakonito pribavljenu medicinsku dokumentaciju, koju je odbrana okrivljenih pokušala da zloupotrijebi.
- Zapanjujuće je da su oni uopšte uspjeli da dođu do takvog dokumenta i pitanje je što još Ana Raičković može da očekuje do kraja suđenja, a i nakon presude. Jasno je da ljudi koji su je brutalno napali ne prezaju ni od čega. Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke koji će biti vođeni ovim povodom, naglasila je Camović-Veličković.
Advokat Radulović takođe je problematizovao okolnosti pod kojima je neko mogao da dođe do tih papira, a kasnije da ih predloži kao dokaze.
- Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnim slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid - kazao je Pobjedi Radulović.
<h2>Vještačenje telefona Raičković</h2>
Advokat Radulović osvrnuo se i na odluku o vještačenju telefona novinarke Pobjede, kako bi se iz njega izuzeo video-snimak na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović, u noći napada na nju i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“, brutalno vrijeđa Raičković.
- To što je sudija naložio vještačenje telefona Ane Raičković ne predstavlja kršenje zakona, ali je sud morao da postupi ispravnije. Kada nadležni organ, bilo da je tužilaštvo ili sud, kao u ovom slučaju, oduzima mobilni telefon, pa čak i od okrivljenih lica, a ne od osobe koja ima status oštećene u ovom postupku, mora se voditi računa o tome da obezbijedi dovoljan stepen zaštite podataka koji se nalaze u telefonu, kategoričan je on.
Prema njegovim riječima, na takav način se nije moglo izvršiti oduzimanje telefona od Raičković, a posebno jer se bavi novinarskim poslom.
- Telefon mora biti obezbijeđen i mora se obezbijediti zaštita svih ličnih podataka, koje Raičković ima u telefonu. S obzirom na njenu profesiju, moguće je da tu postoje zaštićeni podaci o novinarskim izvorima koji moraju ostati zaštićeni i u tom dijelu je sud morao da vodi više računa. Telefon, ako je bilo neophodno da se oduzme, morao se obezbijediti na adekvatan način tako da ni vještak kasnije, a ni druga lica koja nijesu ovlašćena za to, ne dođu u posjed podataka koji ne bi trebalo da znaju, precizirao je advokat Radulović.
Govoreći o vještačenju telefona Raičković, kako bi se izuzeo video-snimak, Camović-Veličković smatra da nije postojala druga mogućnost, a da se on pribavi na alternativni i vjerodostojan način.
- Raičković je svakako od početka tražila da se on uvrsti u dokazni materijal, iako nije prijatno što joj je zbog tog snimka cijeli telefon oduzet i potencijalno kompromitovani izvori i narušena privatnost. Za sada ništa ne ukazuje da je došlo do bilo kakve zloupotrebe, decidna je potpredsjednica Sindikata medija.
Ističe da, uzimajući u obzir dosadašnji tok postupka, optuženi nemaju ni „slamku“ za koju bi se uhvatili u odbrani jer je od početka jasno da su brutalno vrijeđali i napali Raičković, kao i članove njene porodice.
<h2>AZLP da utvrdi kako je došlo do zloupotrebe</h2>
Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.
- Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti zdravstvene podatke novinara. Udruženju je sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega. Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE, naveli su iz Društva profesionalnih novinara.
Takođe, iz DPNCG su izrazili zabrinutost zbog odluke suda da se vještači telefon Raičković i podsjetili da informacije koje se tiču novinarskih izvora moraju biti zaštićene od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 Zakona o medijima.
- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović, istakli su u saopštenju.
<h2>Tok postupka</h2>
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja.
Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on, ipak, sasluša.
Suđenje se nastavlja 11. aprila.
<h2>Što kaže zakon</h2>
Zakon o zaštiti podataka ličnosti propisuje da je lice koje želi da pristupi podacima drugog lica, najprije obavijesti tu osobu o pravu pristupa ličnim podacima i pravu na ispravljanje.
Takođe, dužan je da tu osobu obavijesti o namjeni i pravnom osnovu za obradu ličnih podataka te vrsti ličnih podataka koji se obrađuju.
- Zaštita ličnih podataka obezbjeđuje se svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, piše u ovom zakonu.

Ko je odbrani Bećirovića dostavio lične podatke Raičković?

Nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković ugrožena bezbjednost zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, policija je dužna da joj odmah dodijeli dvadesetčetvoročasovnu policijsku zaštitu, saopštio je za Pobjedu stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ivan Pekić.
On je za Pobjedu kazao da Uprava policije mora da postupi prema onome što je ANB utvrdila jer će, u suprotnom, ugroziti bezbjednost Raičković.
- Ako je Uprava policije tražila dodatno objašnjenje za procjenu stepena ugroženosti Raičković, a ANB ponovo potvrdila da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, onda je policija morala odmah da dodijeli obezbjeđenje Raičković, jer ako se ogluše o to, onda time ugrožavaju time samu bezbjednost novinarke Pobjede, istakao je Pekić.
Pojašnjava da je dodjela policijske zaštite u Crnoj Gori uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima te da ovaj zakon definiše nadležnosti MUP-a i policije, uključujući i obezbjeđivanje određenih ličnosti, objekata i prostora.
- Odluku o dodjeli policijske zaštite donosi nadležni organ, obično Uprava policije u saradnji sa ANB, na osnovu procjene ugroženosti bezbjednosti pojedinaca i te mjere mogu uključivati fizičku zaštitu, patroliranje oko prebivališta ili stana gdje živi osoba ili da se izvrši dodjela policijskog obezbjeđenja - objašnjava Pekić.
Dodaje da ANB i policija, procjenu ugroženosti pojedinca vrše na osnovu različitih faktora poput prijetnji, incidenata ili obavještajnih podataka koje imaju prikupljene putem obavještajnog rada da bi se utvrdilo da li se toj osobi zaista prijeti.
- Kada se daje policijska zaštita, policija to može uraditi kada postoje konkretne prijetnje, ako neko prima prijetnje smrću ili nasilje. Procjena bezbjednosnih službi, u ovom slučaju ANB i druge nadležne institucije vrše analizu rizika. Dakle, riječ je o važnim ličnostima – zvaničnicima, sudijama, tužiocima, novinarima, političarima ili bilo kojoj drugoj javnoj ličnosti - precizirao je Pekić.
Naglašava da ove ličnosti, nakon procjene, mogu dobiti zaštitu koja se daje preventivno i represivno.
- Tokom specifičnih situacija, svjedoci u važnim sudskim procesima ili osobe uključene u neke krivične istrage takođe mogu dobiti zaštitu od strane policije. Odluku o dodjeli zaštite donosi nadležni organ, obično policija, ali nakon što procjenu donese ANB, u mjeri koju može uključivati fizička zaštita, patroliranje oko prebivališta ili dodjela policijskog obezbjeđenja - zaključio je Pekić.
Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Nju i članove njene porodice napali su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i njegov tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković su Bećirović i Mijatović vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu, a mlađi Bećirović joj je polomio staklo na automobilu.
Dan nakon pisanja da je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede ugrožena bezbjednost, iz Uprave policije još uvijek nema odgovora zbog čega se još uvijek razmatra dodjela policijske zaštite Ani Raičković, kada je zakonski to dužna da uradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-zna-da-je-raickovic-ugrozena-bezbjednost-ali-cuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema saznanjima Pobjede iz vrha bezbjednosnog sektora, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, nakon čega su od ANB zatražili dodatno pojašnjenje.
Agencija je još jednom policiji dostavila mišljenje u kojem se navodi da je Raičković neophodna dvadesetčetvoročasovna policijska zaštita, međutim, Uprava policije je još uvijek nijema na analizu ANB i tim povodom se još uvijek nije obraćala novinarki Pobjede.
Pored toga, Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje. Ipak, do toga još uvijek nije došlo.
U međuvremenu, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se postupak protiv starijeg Bećirovića i Mijatovića koji se zbog napada na Raičković nalaze u pritvoru, dok se mlađi Bećirović i Dukić brane sa slobode.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede, ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on ipak sasluša.
Pred Sudom za prekršaje u toku je postupak protiv Zorana i Luke Bećirovića jer su, kako je to navedeno u prijavi, omalovažavali policijske službenike i prijetili im da će ih ostaviti bez posla.
Takođe, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirana su dva predmeta po prijavi Raičković zbog objavljivanja neistinitih navoda i pokušaja kompromitacije i zastrašivanja na portalu Aktuelno u seriji tekstova ispod kojih je objavljen uvredljiv sadržaj na račun njen i njene porodice.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Policija dužna da Ani Raičković dodijeli policijsku zaštitu

Suđenje optuženom Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji se terete za napad na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika danas je u Osnovnom sudu u Podgorici odgođeno jer nije došao vještak neuropsihijatar doktor Željko Golubović.
On je obavijestio sud da zbog kratkog vremenskog perioda nije uspio da uradi nalaz za optužene.
Doktor Golubović je rekao i da će se potruditi da u što kraćem vremenu izradi nalaz.
Sudija Ilija Radulović saopštio je da optuženi Luka Bećirović i Ljubiša Dukić danas treba da se jave doktoru Golubović koji će obaviti razgovor sa njima.
Suđenje je odgođeno za 28. mart.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10.novembra ispred restorana brze hrane Gurman prvoverbalno i grubo izvrijeđali novinarku, a onda fizički nasrnuli na nju njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.

Vještak Golubović zbog kratkog roka nije izradio nalaz za optužene

Novinarka dnevnog lista Pobjeda i sradnica Televizije E Ana Raičković podnijela je prijavu policiji zbog uvredljivih komentara objavljenih na portalu Aktuelno. Suvlasnik tog portala je biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, koji se nalazi u pritvoru od 10. novembra prošle godine zbog fizičkog napada na Raičković i članove njene porodice.
Ovo je druga prijava koju je Raičković podnijela zbog targetiranja i govora mržnje na tom portalu. Kako je navela, sadržaj komentara odgovara narativu koji Bećirović iznosi tokom suđenja pred Osnovnim sudom u Podgorici.
<h2>Optužbe u komentarima</h2>
Sporni komentari su objavljeni ispod nepotpisanog teksta, koji prema riječima Raičković obiluje neistinama, pod naslovom: „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“.
U prijavi se navodi da je u komentarima Raičković označena kao „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, čiji je zadatak eliminacija Bećirovića iz poslovnog i privatnog života. Takođe, komentatori tvrde da su tužilaštvo i sudstvo „produžena ruka vlasti“ koja djeluje sve intenzivnije po Crnoj Gori.
Jedan od komentara glasi:
<blockquote>"Stravična ubistva po Cetinju, premlaćivanja i organizovana ubistva širom Crne Gore, te oslobađajuće presude počiniocima teških krivičnih djela, pokazuju da je gospodin Bećirović u ozbiljnoj životnoj opasnosti zbog dejstva organizovane kriminalne vlasti".</blockquote>
Osnovni sud u Podgorici prošle sedmice donio je prvostepenu presudu u još jednom slučaju povezanom sa portalom Aktuelno kojeg kontroliše kontroverzni biznismen Bećirović, a u korist novinarke Vijesti i Monitora Dragane Šćepanović . Presudom je utvrđeno da je portal povrijedio čast i ugled novinarke, zbog čega je naložena isplata odštete i uklanjanje spornih tekstova.
Prema presudi sudije Ivane Žujović, portal Aktuelno obavezan je da Šćepanović isplati 2.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova. Pored toga, sud je naložio da se sa portala ukloni devet tekstova u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, kao i da se uvod i izreka presude objave na sajtu portala, takođe o trošku tužene strane.
Sud je u obrazloženju presude naglasio da je portal Aktuelno u svojim tekstovima prekoračio granice dozvoljene kritike, te da su objavljeni navodi imali za cilj diskreditaciju novinarke Šćepanović. U tekstovima je ona predstavljena kao "saradnik medijske mafije", "nervno nestabilna" i "loših nerava", što, prema ocjeni suda, nije doprinosilo javnoj debati, već je predstavljalo napad na njenu ličnost i profesionalni integritet.
- Dakle, ovaj sud cijeni da je tužilja i kao javna ličnost povrijeđena na izraženo uvredljiv način, pri čemu korišćenje rječnika, kako je prethodno navedeno, nije opravdano javnim interesom, niti može imati bilo kakav generalni značaj. Tuženi je objavljivanjem spornih tekstova prekoračio granice tolerancije i prilikom kritikovanja i debate o temama od javnog interesa, postupao sa namjerom da je diskredituje i stvori negativan utisak o tužilji u javnosti, prikazujući je kao pripadnika, odnosno saradnika “medijske mafije koji već godinama progone portal Aktuelno zbog istine”, kao nervno nestabilnu, loših nerava. Žestina kvalifikacija na račun tužilje kao čovjeka, pa i javne ličnosti i neargumentovanih tvrdnji o njenom radu i psihičkom zdravlju, ne doprinosi debati od javnog interesa po aktuelnim pitanjima – navodi se između ostalog u obrazloženju presude.
<h2>Napad na Raičković i tok suđenja</h2>
Raičković je napadnuta 10. novembra prošle godine ispred restorana Gurman u Podgorici, zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Napadači su je, kako tvrdi, vrijeđali i prijetili joj, izvukli iz automobila, fizički napali, čupali za kosu i polomili staklo na njenom automobilu.
Optuženi Zoran i Luka Bećirović, kao i Mijatović, uhapšeni su 10. novembra, dok je Dukić priveden dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su Luka Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode.
Na suđenju 31. januara, optuženi su negirali krivicu, tvrdeći da nijesu ni fizički napali ni vrijeđali Raičković i članove njene porodice. Međutim, snimak nadzornih kamera sa obližnjeg objekta pokazuje da je novinarka pretrpjela nasilje. Vještačenjem medicinske struke utvrđeno je da je zadobila povrede u predjelu vrata i ruku, od srednjeg do jakog intenziteta.
Suđenje se nastavlja 19. marta.

Raičković podnijela prijavu zbog targetiranja i prijetnji

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Večerašnju informativnu emisiju „24 sata“ vodi Amra Tahirović.
Gost: Novak Svrkota, ekonomski analitičar
Tema dana: Budžetski izazovi
Ionako glomazna javna uprava u Crnoj Gori nastavlja da raste. Iako je premijer Milojko Spajić najavljivao značajno smanjenje broja zaposlenih, predlog budžeta za 2026. godinu ukazuje na povećanje izdvajanja za zarade. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav model neodrživ i da zahtijeva hitne, suštinske reforme i racionalizaciju troškova.
Sa gostom analiziramo stanje javnih finansija, investicione planove Vlade, kretanje javnog duga i ključne ekonomske izazove koji će uticati na građane i privredu.
Emisija „24 sata“ – večeras na programu.

Informativna emisija "24 sata": Gost Novak Svrkota

Crnogorsko narodno pozorište za godinu, samostalno ili u koprodukciji realizovalo je sedam premijera i 140 programa koje je vidjelo gotovo 32.000 posjetilaca. Nacionalni teatar je osvojio 14 izuzetnih nagrada, a u 72. sezoni slijede premijere predstava prema djelima Dostojevskog, Šekspira i Bernharda.
Nagradu za najbolju žensku ulogu na 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću dobila je Nada Vukčević, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta za ulogu Medeje u predstavi „Predmet Medeja“, dok su nagradu za najbolji partnerski odnos u ovoj koprodukciji nacionalnog teatra i Kulturnog centra Bar dobili mladi glumci Luka Stanković i Ivona Raković, koji tumače uloge Jasona i Kreontove ćerke.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro osvrnuo se na ovaj značajan uspjeh, ali i niz drugih rezultata postignutih za proteklu godinu dana.
- Zadovoljni smo svim aktivnostima koje su okarakterisale rad nacionalnog teatra u godini za nama. Od 1. novembra 2024. do 1. novembra ove godine Crnogorsko narodno pozorište, kao matična teatarska ustanova u državi i jedna od najznačajnijih u regionu, realizovalo je 140 programa koje je vidjelo blizu 32.000 ljudi. Samostalno ili u koprodukciji realizovali smo sedam premijera. Kada je riječ o Velikoj sceni, podsjetio bih da je riječ o predstavama „Naličje“ – autorskom projektu reditelja Borisa Liješevića, „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži u režiji Danila Marunovića, „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić u saradnji s Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, „Predmet Medeja“, inspirisana Euripidovom tragedijom u režiji jednog od najznačajnijih evropskih reditelja Diega de Bree, u koprodukciji s Kulturnim centrom Bar. Novu sezonu smo otvorili predstavom „Večeras improvizujemo“ prema kultnom Pirandelovom djelu u režiji legendarnog Paola Mađelija. Kada je riječ o Sceni Studio pred publikom su bile premijere predstava „Gidionov čvor“ prema Džoni Adams u režiji Ivana Vanje Alača i „Koliko do kraja“, koreodrame - autorskom projektu Julije Milačić Petrović Njegoš i koautorke Tamare Vujošević-Mandić, koji su Crnogorsko narodno pozorište i Baletska trupa Ballo realizovali uz podršku Fondacije Miloš Karadaglić - saopštio je Subotić.
Crnogorsko narodno pozorište u proteklih godinu dana učestvovalo je na najznačajnijim domaćim i regionalnim festivalima na kojima je osvojilo 14 nagrada, uključujući dvije nagrade na sinoć završenom 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću.
Sterijine nagrade u Novom Sadu pripale su glumcu Aleksandru Raduloviću i reditelju Borisu Liješeviću za predstavu „Naličje", dok su na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje made glumce osvojili Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u istoj predstavi. „Naličje" je nagrađeno i na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci, gdje je osvojilo specijalnu nagradu za vizuelni identitet, za scenografiju i kostim, kao i nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda" u Užicu, Vanja Magić dobio je nagradu za najbolju scenografiju u predstavi „Ibzen mašina“, koju je prema Ibzenovim dramama režirala Ana Vukotić.
Na prošlogodišnjem 20. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, Varja Đukić, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta osvojila je Grand prix za najbolju žensku epizodnu ulogu u predstavi „Ja sam ona koja nisam“, prema tekstu Mata Matišića u režiji Vita Taufera.
Na 6. Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću" u Nišu, glumica Kristina Obradović dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu, a Stevan Vuković za najboljeg mladog glumca u predstavi „Gospoda Glembajevi“, koja je proglašena i najboljom u cjelini prema ocjeni novinarskog žirija.
Na Internacionalnom festivalu komedije „5RE“ u Velesu, po ocjeni publike, najbolja je bila predstava „Pokojnik“, koju je prema tekstu Branislava Nušića režirao Egon Savin.
- Uključujuću uspjeh u Nikšiću, Crnogorsko narodno pozorište je za proteklih godinu, dakle, osvojilo čak 14 nagrada, potvrđujući kontinuitet vrhunskih umjetničkih rezultata i kvalitet svojih predstava na domaćoj i regionalnoj sceni. Ovi rezultati jasno pokazuju širok raspon umjetničkih dostignuća našeg nacionalnog teatra – od izvanrednih izvedbi i režije do scenografije, kostima i inovativnog vizuelnog identiteta, potvrđujući poziciju Crnogorskog narodnog pozorišta kao najznačajnije teatarske ustanove u državi i jedne od vodećih u regionu - istakao je direktor CNP-a.
Subotić je napomenuo da su regionalna i međunarodna saradnja jedan od prioriteta Crnogorskog narodnog pozorišta.
- Osim učešća na najreferentnijim domaćim i regionalnim festivalima, podsjetio bih da CNP ima dobru, kontinuiranu prijateljsku saradnju s teatrima iz regiona. Sarađujemo sa Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Narodnim pozorištima iz Sarajeva i Beograda. Prije nekoliko večeri ugostili smo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada. Poslije pauze od deset godina, tokom decembra ćemo gostovati u Makedonskom narodnom teatru na liniji sporazuma koji je između dva nacionalna teatra potpisan u proteklom periodu. Crnogorsko narodno pozorište je ove godine učestvovalo i na jednoj od najznačajnijih međunarodnih manifestacija Ohridsko kulturno ljeto - naveo je on.
Subotić je podsjetio da je na međunarodnom planu značajno to što je CNP član Evropske teatarske konvencije (ETC) – najznačajnije, najreferentnije i najuticajnije mreže vodećih javnih pozorišta u Evropi.
- Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji ETC u Rigi, Letonija, Crnogorsko narodno pozorište je pohvaljeno za početke rada u sprovođenju koncepta Zelene agende. Članstvo u ETC-u je jako važno zbog učešća u brojnim projektima, među kojima su oni koji se odnose na jačanje kadrovskih kapaciteta - istakao je direktor Subotić.
Nakon uspješnog početka 72. pozorišne sezone koje su obilježile premijere predstava „Večeras improvizujemo“, „Gidionov čvor“, „Koliko do kraja“ i „Pismo ljubavi“, autorskog projekta glumca Slavka Kalezića, po motivima romana “Ja sam ljubav” Žane Poliakov i pisma glumice Mire Furlan “Pismo sugrađanima”, kao i operski gala koncert Akademije Milanske skale prvi put i istoriji našeg nacionalnog teatra, Crnogorsko narodno pozorište i u narednom periodu nastavlja sa značajnim produkcionim aktivnostima.
Nataša Milićević režiraće predstavu „Pred penzijom“, prema Tomasu Bernhardu, dok u decembru počinju probe za predstavu „Kockar“, koju prema Dostojevskom režira Lidija Dedović. Nakon toga, Branislav Mićunović će prema Šekspiru režirati predstavu „Romeo i Julija“. Pred kraj 72. sezone započećemo rad na predstavi „Crnojevići“ – pozorišni portret jedne epohe – po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, dok je premijera planirana za 1. novembar 2026. godine.
Decembarski repertoar biće otvoren izvođenjem predstave „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević, za koju će biti obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Na ovaj način, nacionalni teatar nastavlja s inkluzivnom programskom politikom nakon što je prošlog mjeseca predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore” izvedena s audiodeskripcijom za slijepa i slabovida lica.
Uvođenjem titlovanja, Crnogorsko narodno pozorište omogućilo je da se određene predstave sa Velike scene iz ranije produkcije (“Šćeri moja”) i protekle dvije sezone (“Naličje“, “Gospoda Glembajevi”, “Princeza Ksenija od Crne Gore”, “Predmet Medeja”, “Večeras improvizujemo”) mogu pratiti i s engleskim titlom. To predstavlja dio naših nastojanja da unaprijedimo dostupnost sadržaja i podstaknemo razvoj publike, što smatramo važnim zadatkom nacionalnog teatra“, izjavio je Subotić.
- Zahvaljujući saradnji s kompanijom Air Montenegro, prvi put ikada repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta tokom sezone dostupni su na svim linijama našeg nacionalnog avio-prevoznika, kao dio inovativnog i savremenog strateškog pristupa u oblasti animacije i razvoja publike. Kao što sam ranije istakao, na ovaj način nacionalni teatar postaje bliži putnicima iz cijelog svijeta, dok istovremeno, kroz kanale komunikacije nacionalnog teatra, doprinosimo afirmaciji svih vrijednosti kompanije Air Montenegro. Kroz ovakav oblik intersektorske saradnje zajednički doprinosimo i jačanju ugleda Crne Gore na međunarodnom planu i promociji nacionalnog brenda - rekao je Subotić.
Svim ovim aktivnostima Crnogorsko narodno pozorište opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde, inspiriše publiku i čuva dostojanstvo pozorišne umjetnosti.

Subotić: CNP opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde

Vlada Crne Gore je nedavno u okviru akcije „Limitirane cijene“ prvi put ograničila i cijenu peleta na 250 eura za kubik u veleprodaji i na 270 eura u maloprodaji.
Nešto ranije prije te Vladine mjere u preduzeću „Energos d.o.o“ iz Pljevalja prva klasa peleta proizvođača iz Berana koštala je 375,10 eura, a druga klasa proizvođača peleta iz Bijelog Polja 350.90 eura, iako tako visoke cijene u maloprodaji nisu imale nikakvo ekonomsko opravdanje.
Građani Pljevalja su mjeru Vlade Crne Gore prihvatili sa odobravanjem, jer je izuzetno visoka cijena peleta značajno uticala na njihove kućne budžete.
Očigledno je da se nova mjera države nije svidjela proizvođačima peleta,piše PV Informer, pa proteklih dana nije bilo u prodaji peleta po stovarištima u Pljevljima.
Peleta nema za građane ni kod lokalnog proizvođača DOO „Jasen“, jer je preduzeće tek dobilo mogućnost za obezbjeđenje nove nedostajuće sirovine, koju treba izvući iz šume, a od ranije ima već uplaćenog peleta, koji treba prvo da isporuči. Iz tog lokalnog preduzeća tvrde da poštuju ograničene cijene peleta.
Zašto nema peleta posle ograničenja cijene od strane države, iako ga je redovno bilo dok se po paprenim cijenama prodavao po stovarištima, pitanje je za nadležno ministarstvo, koje bi trebalo izvršiti nadzor da li možda proizvođači proizvedeni pelet isporučuju isključivo za izvoz, po znatno većim cijenama?
Ministar Joković je nedavno upozorio da ako se posle ograničenja cijene peleta od strane države desi da nema peleta za domaće potrošače, donijeće se odluka o zabrani izvoza. Takođe je naveo da drvoprerađivači 80 odsto proizvedenog peleta izvoze. Proteklih mjeseci nije došlo do povećanja cijena nijednog inputa u proizvodnji i jedini razlog za rast cijena peleta je da je sada sezona i povećano interesovanje što proizvođači koriste”, kazao je tom prilikom ministar Joković.
Na potezu je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore, da utvrdi pravi razlog zašto odjednom posle ograničenja cijena nema peleta na domaćem tržištu i o tome obavjesti zainteresovane potrošače tog ekološki prihvatljivijeg energenta za grijanje.

Posle ograničenja cijene, peleta za građane Pljevalja nema u prodaji

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: zoran-becirovic