Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić danas je u Višem sudu istakao da je "veći pritisak policije bio na osobe iz kavačkog klana, jer je u tom periodu "bio jači".
On je to saopštio odgovarajući na pitanje jednog od branilaca optuženog Zorana Lazovića, advokata Nikole Martinovića. Osim Lazovića na optužnici je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saša Čađenović. Oni su u odbranama kategorično negirali da su zloupotrijebili službeni položaj u interesu kavačkog kriminalog klana.
Žižić je bio decidan da nikada nije ni od međunarodnih a ni regionalnih partnera &nbsp;dobio informaciju da Petar Lazović ili Zoran Lazović vrše krivična djela.
On je na pitanje Martinovića kazao da je Petar Lazović donio mnogo informacija koje su provjeravane i iz drugih izvora i bile su potvrđene.
- Mnogo osoba je procesuirano upravo na osnovu informacija koje je donio Petar Lazović. Koliko ja znam nije se dešavalo da propadne neka policijska akcija zbog curenja informacija u kojoj je učestvovao Petar Lazović sa našim Odsjekom - rekao je Žižić.
U 2020. godini, kako je objasnio, bilo je obezbijeđeno pet svjedoka saradnika i od tog broja više je bilo angažovano za procesuiranje osoba iz kavačkog klana.
- Mislim da je dva svjedoka saradnika obezbijedio Petar Lazović - kazao je Žižić.
On je odgovarajući na pitanje advokata Martinovića saopštio &nbsp;i da je u akciji " Cover me" procesuirano više od 50 članova kavačkog klana i to uz pomoć dva svjedoka saradnika.
-Praktično su ugašene ćelije te grupe u Nikšiću, na Cetinju, Podgorici i Budvi - istakao je Žižić.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pritisak policije je bio veći na kavački klan, samo u jednoj akciji procesuirano više od 50 osoba

Srpski državljani Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su pod stalnim nadzorom i pratnjom i s obzirom na veliki broj &nbsp;policijskih službenika koji su bili uključeni u to, njih dvojica nijesu mogli biti prijetnja za bilo što. Neopaženo nijesu mogli napustiti stan tokom boravka u Kotoru u januaru 2021. godine - kazao je bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića da li su oni mogli biti prijetnja po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost Crne Gore.
Žižić je danas na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću odgovorio na više od 70 pitanja odbrane i tužioca Miloša Šoškića.
Katnić, Lazović i Čađenović terete se da su svoj službeni položaj podredili kavačkom kriminalnom klanu i da su visokorangirane osobe iz te grupe štitili od procesuiranja.
Svjedok Žižić je bio decidana na pitanje advokata Piperovića da je upravo Zoran Lazović tražio od njih da preduzmu sve da bi procesuirali ogranak škaljarskog i kavačkog klana iz Herceg Novog na čijem je čelu bio Novljanin Duško Roganović.&nbsp;
- Zoran Lazović mi je rekao samo da radimo svoj posao. Nikada nijesam čuo da je Lazović dao bilo kome nalog kako da postupa u slučaju Duška Roganovića - kazao je Žižić.
On je odgovarajući na pitanje Piperovića naglasio da mu Lazović nikada nije dao nalog - uputstva da uništava dokumentaciju koja se odnosi na kavački klan.
- U medijima je bilo da sam u sjeckalicu uništavao dokumenta a vezano za kavački klan. Svaki akt prođe kroz arhivu, gdje se čuva. To je lako provjeriti - istakao je Žižić.
On je objasnio da kada je prestala funkcija Lazoviću nikada od njega nije dobio bilo kakav nalog ili uputstvo.
Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i prvi saradnik Zorana Lazovića danas je predočio i da je u 2020. godini procesuiranl 91 osoba i da je 41 bila iz kavačkog klana, a 14 iz škaljarskog. Godinu kasnije procesuirano je 108 osoba od čega 37 iz kavačkog klana, 28 iz škaljarskog i osam iz beranskog.
Te podatke je saopštio odgovarajući na pitanja advokata Stefana Jovanovića. Ponovio je da Lazović nikada nije tražio da se Duško Roganović ili bilo koja osobe iz te grupe privileguje.
Niko mu nikada, kako je objasnio, od kolega iz regiona ili Europola nije dostavio bilo kakav podataka da Zoran Lazović vrši krivična djela.
Žižić je saopštio i da mu Lazović nikada nije sugerisao da nekontrolišu ili ne prate Belivuka i Miljkovića kada su stigli u Crnu Goru.
On je ponovio da kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru tokom januara 2021. godine nijesu imali podatak da su prethodno počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori. O njihovoj umiješanosti i učešću u ubistvu Damira Hodžića i Adisa Spahića u Spužu saznali su u junu 2021.
On je odgovarajući na pitanja advokata Nikole Martinovića objasnio da ja upravo naša policija inicirala sastanak sa kolegama iz Beograda u novembru 2020. godine &nbsp;a u vezi nestanka Damira Hodžića i Adisa Spahića kao i nestanka srpskog državljanina Lazara Vukićevića jer su smatrali da su ti događaji povezani.
Na tom sastanku kako je objasnio predočili su da imaju registrovana dva kriptovana telefona i saopštili podatke kojima su raspolagali.
- Od kolega iz Srbije nijesmo dobili listing za kripte niti bilo kakav izvještaj. Ne znam kako je u Srbiji ali znam da kod naših operatera možemo na osnovu IMEI broja telefona s obzirom da se radi o kriptovanom telefonu dobiti podatke o baznim stanicama ali ne i sadržinu poruka - kazao je Žižić.
On je na pitanje Martinovića rekao da smtra da je naša policija bila aktivnija u radu a u vezi identifikovanja korisnika tih kriptovanih telefona
-Prije odlaska u Srbiju na sastanak Lazović mi nije davao uputstva - naloge samo da kolegama iz Srbije damo sve informacije kako bi se pomoglo u istrazi - kazao je Žižić.
On je rekao i da ne može znati da li su kolege iz Srbije imali saznanja da su Belivuk i Miljković počinili neka krivična djela kada su ušli u Crnu Goru.
Na sastanku u Srbiji niko od kolega nije im pomenuo Belivuka i Miljkovića.
Svjedok Žižić je odgovorio i na 30 pitanja tužioca Miloša Šoškića i u dva navrata sudija Veljko Radovanović je pitao: zašto je to bitno? Jedno od tih pitanja je bilo da Žižić saopšti utisak ko je u Sektoru imao najbolje rezultate od službenika a drugo da li su se sastanci sa kolegama iz regiona održavali i u Podgorici. Tužilac je obrazložio da sve što pita ima uporište u dokazima koji će biti prezentovani.
Advokat Piperović je prokomentarisao "kao da smo na seminaru".
Na pitanje tužioca Šoškića svjedok je odgovorio da je o dolasku Belivuka i Miljkovića obavijestio Zorana Lazovića a iz razloga što se "kriminal prelivao iz jedne države u drugu" i na sastancima sa kolegama u regionu dogovorena je saradnja a na njihovim kolegijumima je predočeno da ona bude što " tješnja i blagovremena".
Žižić je na pitanje Šoškića ukazao i da su Specijalna i Interventa jedinica poslate u Kotor tokom boravka Belivuka i Miljkovića.
Suđenje se nastavlja 27. februara kada će Žižić nastaviti da odgovara na pitanje optuženih.

1250x600

1084x550

Žižić: Belivuk i Miljković nijesu bili prijetnja po nacionalnu bezbjednost, Lazoviću je bio prioritet procesuiranje Roganovića

Former Head of the Department for the Fight Against Organized Crime Milorad Žižić testified before the High Court that in late November 2020 a meeting was held with colleagues from Serbia, during which information was exchanged regarding the disappearance of Damir Hodžić, Adis Spahić, and Serbian national Lazar Vukićević, as well as other cases.
- That meeting was organized by Assistant Director Zoran Lazović - Žižić stated.
He explained that information was presented about two encrypted phones that had „arrived“ from Serbia. At that meeting, information was also exchanged regarding other criminal offenses.
After some time, Serbian colleague Nevenko Marić informed him that they had been unable to identify the users of the two encrypted phones whose base data had been obtained by Montenegrin police.
- I was informed that it was determined that one phone was switched off immediately after crossing into Serbia, in a border area, and the other near the Partizan Stadium - Žižić said.
He explained that the disappearance of Lazar Vukićević was linked to the disappearance of Damir Hodžić and Adis Spahić.

Zoran Lazović organized a meeting with colleagues from Serbia to exchange information on the disappearances of Hodžić, Spahić and Vukićević

Former Head of the Podgorica Security Center Milovan Pavićević informed me in January 2021 that his colleague from Serbia, Veselin Milić, had notified him that Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković had purchased airline tickets and would be landing at Tivat Airport. I immediately informed Assistant Director of Police Zoran Lazović, with whom I agreed to contact the Head of the Herceg Novi Security Center, Goran Banićević, to deploy the best officers and place Belivuk and Miljković under constant surveillance - former Head of the Department for the Fight Against Organized Crime Milorad Žižić testified as a witness before the High Court during the trial of former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić, former senior police official Zoran Lazović and suspended prosecutor Saša Čađenović.
Žižić was explicit that, at the time Belivuk and Miljković entered Montenegro, authorities did not have information linking them to the murders of Damir Hodžić and Adis Spahić. Information about their involvement was obtained in June 2021, after receiving an intelligence package from Europol, following a request by Montenegrin police to identify two IMEI phone numbers. Subsequent data provided helped identify the suspects in the murders of Hodžić and Spahić.
In his detailed testimony, Žižić explained that after Belivuk and Miljković arrived in Montenegro, he received a call from Serbian colleague Nevenko Marić, who worked in the Department for the Fight Against Serious Crime, requesting that Montenegrin police determine the purpose of their visit, the duration of their stay, their accommodation, and their contacts.
- I immediately informed Banićević. He contacted me and said that they had been brought in for questioning, and that at the airport they were met by Miloš Radonjić, a member of the „Kavač“ clan - Žižić stated.
He emphasized that the priority was to „cover“ the area, especially the entry and exit points of the Kavač settlement. According to him, both uniformed police and operational units were deployed.
- In my conversation with Marić, I also asked that an Interpol request be sent covering all the details they were interested in, which they did. That telegram was forwarded to the Kotor Security Department and an immediate response was provided - Žižić said.
He further explained that during that period, authorities were heavily engaged in activities aimed at preventing the assassination of Slobodan Kašćelan. As he stated, they received information that the planned execution was to be carried out by placing a large quantity of explosives on a vehicle, but that the individuals who had planned the attack subsequently redirected their focus to Belivuk and Miljković.
- Their priority was Belivuk, and Miljković if possible - Žižić recounted.
He stated that the planned attack was prevented. Belivuk and Miljković were arrested upon their return to Belgrade.
Žižić also explained the details surrounding the failure to prosecute Duško Roganović, a member of the Kavač criminal group, whom Milan Kankaraš had accused in his testimony of being the main figure responsible for street-level drug distribution.
Several individuals close to Duško Roganović were arrested, but Roganović himself was not.
- As was customary, prior to operational action we went to a meeting with the then Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić. Prosecutor Saša Čađenović and I informed him at that time of the details related to the Duško Roganović case and street-level drug trafficking. Katnić asked several questions, including whether, apart from Kankaraš’s testimony, there had been any drug seizures in the Boka region, and whether there was any evidence to corroborate Kankaraš’s statement, which we did not have. After that, the Chief Special Prosecutor told us to continue working, gather evidence, and that the prosecution of Roganović should be a priority - Žižić said.
He added that in March 2021, when the „Sky“ system was taken down, they submitted a request to Europol with the aim of shedding light on the most serious criminal offenses.
After receiving the data, a criminal complaint was filed against Roganović for forming a criminal organization and for participation in the murder of Milo Radulović.
&nbsp;In addition to Žižić, Nusret Hodžić was also heard today in the capacity of a witness. His son Damir and son-in-law Adis Spahić were killed in October 2020.
He stated that six to seven months after the disappearance of his son and son-in-law, the family was informed that they had been murdered.
- To this day, all I ask is that they find my child. His bones. Special Prosecutor Saša Čađenović cried more than I did. I asked him why he was crying for my son - Hodžić said.
The criminal group accused of their murders is, according to the position of the Special State Prosecutor’s Office (SDT), led by Kotor native Radoje Zvicer. The indictment also includes Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Marko Miljković, and Veljko Belivuk.
Nusret Hodžić testified that he reported the disappearance of his son-in-law to the police on October 14 or 15, 2020.
- I did not know that my son was with him, because at that time he was not coming to Montenegro. My son-in-law asked me for a car on October 14 so he could go to Žabljak. My daughter later told me that Spahić had not answered his phone all day. I headed toward Žabljak, thinking he might have run off the road. After that, we reported the disappearance. We asked the police for help - Hodžić said.
He also stated that he and his family launched a private investigation and collected CCTV footage from nearby houses.
- We went to Žižić several times. After six or seven months, we were told that they had been killed - Hodžić said.
He added that the private investigation was halted after several days.
- A police officer named Rakonjac, I’m not sure if his first name was Vladimir, told us that we would be detained if we continued to interfere with the police investigation - Hodžić stated.
Prosecutor Čađenović said that the witness testimony indicates that in 2020 the investigation consisted of information-gathering activities, and that during that period neither the SSPO nor any other prosecutor’s office was aware of the criminal offense, as the case was being handled as a missing persons case.
- It was only in the summer of 2021, with the arrival of the Sky material, that the SSPO began acting in this case - Čađenović said.
The investigation, he added, has not yet been completed, nor have the remains been found.
The trial continues tomorrow, when Žižić will resume answering questions from Special Prosecutor Miloš Šoškić, as well as questions from the defense and the defendants.

ŽIŽIĆ TESTIMONY: We learned in June of 2021 that Belivuk and Miljković were involved in the murders of Spahić and Hodžić

Poslije iskaza bivšeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića a kada se sagleda temeljito i bez odgovora na pitanja odbrane koja tek treba da uslijede, jedino očekivano je da bude ukinut pritvor bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću - kazao je njegov branilac, advokat Zoran Piperović ispred Višeg suda.
To je, kako ističe, prvo što na pamet pada odbrani da poslije ovakvog iskaza treba da bude ukinuti pritvor, jer je dalje zadržavanje, nakon ovog iskaza nefer. 
-Ja samo kažem jedno, nakon ovakvog iskaza i oko sadržine datih odgovora upravo tužiocu, prvo što mi je na um palo u sudnici je – zašto su ovi ljudi u pritvoru. I naravno da ću kada se završi njegovo saslušanje, tražiti ukidanje pritvora za Zorana Lazovića - kazao je advokat Piperović.
Dodao je i da neko moli njegovog klijenta da da napusti Crnu Goru, on bi rekao: Zašto hoću ovo da završimo?
- Žižić se izjašnjavao u segmentu oko Belivuka i Miljkovića, njihova saznanja oko toga i saznanja oko svjedoka saradnika Milana Kankaraša. To svjedočenje je bilo korektno, istinito. Mene zanima onaj dio koji se tretira u optužnici, a tiče se Zorana Lazovića i na tom kontu ću da mu postavljam pitanja. Pitanja koja je danas dobio od tužioca uglavnom su se odnosila na period kada Zoran Lazović nije bio u policiji, znači nakon 21.03.2021 godine, i biće zanimljivo kada odbrana dođe na red, kako će da odgovara na ta pitanja - naglasio je Piperović.
On je ukazao da je Žižić tokom svjedočenja naveo da kada su im bili nepoznati vlasnici dva skaj aparata, njihova kretanja, on je rekao da je insistirao kod Zorana Lazovića da Lazović inicira sastanak u Beogradu da bi se identifikovali ti brojevi. Ti brojevi, kako je rekao, nijesu identifikovani. 
-Po onome što je odgovorio jasno je da su to bili mobilni telefoni Belivuka i Miljković. I upravo to što je rekao danas svjedok govori i o osnovanosti optužnice. Dakle, na mnogo pitanja na koja je odgovorio svjedok, nemamo vremena da pričamo, vidjelo se da nije bilo razlike ni kavčana ni škaljaraca. Naprotiv, čovjek je postupao profesionalno, policijski, a s obzirom da je njegov starješina bio Zoran Lazović to možemo podvesti i pod ponašanje Zorana Lazovića kada su u pitanju kriminalmni klanovi. Dakle bez diskriminacije, bez izuzetaka, prema svima jednako - rekao je Piperović.
Žižić je, kako je ukazao advokat Piperović uz pomoć advokata Damira Lekića obavio razgovor sa sada pokojnim Minjom Šakovićem, on i specijalni tužilac Čađenović, i saopštili su mu da neke osobe pripremaju njegovo ubistvo.
-Žižić je rekao i da su ga upozorili da ne izlazi na terase, ni na balkon, da ne izlazi u dvorište i da ne napušta prostorije stanovanja. Upravo i to govori nešto na fonu kako je koncipirana optužnica. Sad ne bih o tome, to ćemo da ostavimo za završne riječi - zaključio je Piperović.

Piperović: Prema kriminalnom klanovima se postupalo bez izuzetka, prvo što mi je palo na um u sudnici je zašto su Katnić i Lazović u pritvoru

Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanig kriminalan Milorad Žižić u Višem sudu je ispričao i da su krajem novembra 2020. imali sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestanku Damira Hodžića, Adisa Spahića i Lazara Vukićevića iz Srbije, ali i za druge slučajeve.
- Taj sastanak je organizovao pomoćnik direktora Zoran Lazović - kazao je Žižić.
On je ispričao da su im predočili informacije o dva kriptovana telefona koja su "došla" iz Srbije. Na tom sastanku su razmjenjivali informacije i za druga krivična djela.
Nakon nekog perioda kolega iz Srbije Nevenko Marić ga je je obavijestio da nijesu uspjele da identifikuju korisnike dva kriptovana telefona do čijih baznih podataka je došla crnogorska policija.
- Saopšteno mi je da je utvrđeno da je jedan telefon ugašen odmah nakon prelaska u Srbiju, u pograničnom predjelu a drugi kod stadiona Partizana - kazao je Žižić.
On je objasnio da je nestanak Lazara Vukićevića bio u uzročno-posljedičnoj vezi sa nestankom &nbsp;Damira Hodžića i Adisa Spahića.

Zoran Lazović organizovao sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestancima Hodžića, Spahića i Vukićevića

Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević mi je u januaru 2021. godine saopštio da ga je kolega iz Srbije Veselin Milić obavijestio da su srpski državljani Veljko Belivuk i Marko Miljković kupili avionske karte i da će sletjeti na Aerodrom Tivat. O tome sam odmah obavijestio pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića sa kojim sam dogovorio da kontakriram načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da uključi najbolje službenika i da Belivuk i Miljković budu pod stalnim nadzorom - to je u Višem sudu u svojstvu svjedoka kazao bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić, svjedočeći na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da u tom periodu kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru nijesu imali podatke da su odgovorni za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića. Do tih saznanja o umiješanosti Belivuka i Miljkovića došli su u junu 2021. godine kada su dobili obavještajni paket Europola a na zahtjev crnogorske policije da identifikuju dva IMEI telefona, nakon toga su im dostavljeni podaci koji su im pomogli da identifikuju osumnjiče za ubistvo Hodžića i Spahića.
Žižić je u detaljnom iskazu objasnio da ga je nakon dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru pozvao kolega iz Srbije Nevenko Marić koji je radio u Sektoru za borbu protiv teških krivičnih djela i tražio je da naša policija utvrdi razlog njihovog dolaska, do kada planiraju da ostanu, gdje su smješteni i sa kim kontaktiraju.
- Odmah sam o tome upoznao Banićevića. Kontaktirao me je i saopštio da su privedeni na razgovor, takođe i da ih je na Aerodromu sačekao Miloš Radonjić član kavačkog klana - kazao je Žižić.
Istakao je da je prioritet bio da se "pokriju", pogotovo ulaz i izaz u naselju Kavač. Uključen je, kako kaže, bila uniformisana policija i operativa.
- U razgovoru sa Marićem tražio sam i da pošalju dopis preko Interpola o svim pojedinostima koje ih zanimaju što su oni učinili.Taj telegram je proslijeđen Odjeljenju bezbjednosti Kotor i odmah im je odgovoreno - rekao je Žižić.
Objasnio je da su u tom periodu imali velike aktivnost koja se odnosila na sprječavanje ubistva Slobodana Kašćelana. Dobili su podatke, kako je naveo, da je planirano da egzekuciju izvrše postavljanjem ogromne količine eksploziva na vozilo ali nakon toga te osobe koje su to planirale preusmjerile su se na Belivuka i Miljkovića.
- Prioritet im je je bio Belivuk a po mogućnosti i Miljković - ispričao je Žižić.
On je naveo da su taj napad osujetili. Beivuk i Miljković uhapšeni su kada su se vratili za Beograd.
Žižić je objasnio i detalje oko neprocesuranja &nbsp;Duška Roganovića, člana kavačke kriminalne grupe, a kojeg je Milan Kankaraš &nbsp;u iskazu optužio da je glavni čovjek za rasturanje narkotika.
Više osoba koje su bile bliske Dušku Roganoviću su uhapšene, ali ne i Roganović.
- Kao i obično prije realizacije predmeta pošli smo na sastanak kod tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Tada smo ga ja i tužilac Saša Čađenović upoznali o detaljima vezano za slučaj Duška Roganovića a o uličnoj prodaji narkotika. &nbsp;Katnić je imao više pitanja a između ostalog i da li osim iskaza Kankaraša postoji neka zapljena droge na području Boke, da li postoji neki dokaz koji će poduprijeti iskaz Kankaraša što mi nijesmo imali. Nakon toga glavni specijalni tužilac je kazao da nastavimo sa radom, prikupimo dokaze i da prioritet bude procesuiranje Roganovića - kazao je Žižić.
On je dodao da su u martu 2021. godine kada je "pao" skaj uputili zahtjev Europolu a sa ciljem rasvjetljavanja najtežih krivičnih djela.
Nakon što su dobili podatke protiv Roganovića je podnijeta krivična prijava zbog stvaranja kriminalne organizacije i učešća u ubistvu Mila Radulovića.
Osim Žižića danas je u svojstvu svjedoka saslušan i Nusret Hodžić čiji sin Damir i zet Adis Spahić su ubijeni u oktobru 2020. godine.
On je rekao da šest-sedam mjeseci nakon nestanka njegovog sina i zeta saopšteno im je da su ubijeni.
- I dan-danas tražim samo da mi nađu dijete. Njegove kosti. Specijalni tužilac Saša Čađenović više je plakao nego ja Pitao sam ga zašto plače za mojim sinom - kazao je Hodžić.
Za njihova ubistva optužena je kriminalna grupa koju je, prema stavu SDT-a, formirao Kotoranin Radoje Zvicer. Optužnicom su obuhvaćeni i Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Marko Miljković i Veljko Belivuk.
Nusret Hodžić je ispričao da je policiji nestanak zeta prijavio 14. ili 15. oktobra 2020.
&nbsp;- Nijesam znao da je i moj sin sa njim jer tada nije dolazio u Crnu Goru. Zet mi je tražio auto da tog 14. oktobra ode do Žabljaka. Kćerka mi je, potom, rekla da joj se Spahić ne javlja na telefon cio dan. Krenuo sam ka Žabljaka. Mislio sam da je možda sletio s puta. Nakon toga smo prijavio nestanak. Tražili smo pomoć policije - kazao je Hodžić.
On je naveo i da su on i porodica pokrenuli privatnu istragu i da su uzimali snimke sa video-nadzora sa kuća.&nbsp;
- Više puta smo tada išli kod Žižića. Poslije 6-7 mjeseci nam je rečeno da su ubijeni - kazao je Hodžić.
Privatnu istragu su, kako kaže, obustavili nakon nekoliko dana.
- Policajac Rakonjac, nijesam siguran je li mu ime Vladimir nam je rekao da ćemo biti privedeni ako nastavimo da ometamo policijsku istragu - naveo je Hodžić.
Tužilac Čađenović kazao je da iz iskaza svjedoka proizilazi da je istragu prikupljanja podataka sprovodio u 2020. godine i u tom periodu SDT niti bilo koje drugo tužilaštvo, nije bilo upoznato sa događajem jer se predmet vodio kao nestanak osobe.&nbsp;
- Tek u ljeto 2021. godine, dolaskom Skaj materijala, počelo je postupanje SDT-a u ovom postupku - kazao je Čađenović.
Istraga, naveo je on, još nije završena, niti su pronađeni posmrtni ostaci.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Žižić nastaviti da odgovara na pitanja specijalnog tužioca Miloša Šoškića, ali i na pitanja odbrane i optuženih.

SVJEDOČENJE ŽIŽIĆA: U junu 2021. smo saznali da su Belivuk i Miljković umiješani u ubistvo Spahića i Hodžića

Jovanka Krunić, an associate at the Special State Prosecutor’s Office who was in charge of financial investigations, told the High Court that former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić had never asked her to alter a document or conceal anything for any member of the „Kavač“ or „Škaljari“ criminal clans. As she stated, she only received positive guidance, and Katnić was involved in the most complex investigations.
In her testimony at the trial of Katnić, former senior police official Zoran Lazović, and suspended prosecutor Saša Čađenović, Krunić also said that in a single year more than 200 individuals from criminal clans had been checked.
- More than 90 individuals from the „Kavač“ clan and over 80 from the „Škaljari“ clan were prosecuted - Krunić said. She added that she worked on almost all of those cases with prosecutor Saša Čađenović.
Krunić further explained that prior to 2022, while Katnić was serving as Chief Special Prosecutor, she received operational information that Ljubo Milović was planning to purchase a bank in Montenegro or to act as an intermediary in such a purchase.
- I am not certain whether he was purchasing the bank or mediating the transaction. We were supposed to monitor whether a sale would take place, but it was never realized. I believe Ukrainian nationals were also involved - Krunić said.
She stated that she was not sure whether she received this information from Katnić, from the head of the Special Police Department Dragan Radonjić, or from Čađenović.
Before the judicial panel presided over by Judge Veljko Radovanović, Krunić said that during her questioning at the SSPO she had been presented with a document related to Ljubo Milović, which had been created under her account under the title „Milovići“.
- That document was created in September 2022, and the most logical conclusion is that the order came from Special Prosecutor Zoran Vučinić - Krunić explained.
Vučinić instructed her to check a financial transaction exceeding 40 million euros, and according to the witness, she was tasked with obtaining information on whether the transaction had been carried out.
In response to Katnić’s question, she said they were unable to locate the funds, but they did receive guidance on where the money might have originated.
She said she does not know the outcome of those checks, as her colleagues continued working on the case while she was assigned to other matters.
Krunić explained that she conducted the checks based on information from publicly available sources.
- These data served as signposts for further searches and verifications - the witness emphasized.
Prosecutor Miloš Šoškić requested that the judicial panel prohibit Katnić from asking questions related to details of the Ljubo Milović case, as the matter is still active and such questioning could jeopardize the investigation.
Šoškić believes that Krunić’s testimony refuted Katnić’s defense that he had worked on the Milović case, as that case was not opened until July 19, 2022, and that „10, 15, or 20 million euros were deposited into Milović’s account“.
Katnić, on the other hand, pointed out that on May 11, 2024, the „Vijesti“ news portal published all data regarding payments that Ukrainians were supposed to transfer via Germany to Ljubo Milović’s account.
- So much for secrecy - Katnić said. He was categorical in stating that his defense had not been refuted, but that he simply could not recall the exact amount of money with precision.
Čađenović also pointed out that he had not been present during the witness’s questioning at the SSPO.
He emphasized that because Krunić worked on the largest number of cases with him, she left open the possibility that she might have received the information about the bank purchase from him. Krunić stated that she was not certain whether she received the operational information from him, Radonjić, or Katnić.
- She did not receive any information about Ljubo Milović from me - Čađenović said.
He stressed that it is undisputed that from 2016 to 2022 a significantly larger number of individuals from the „Kavač“ criminal clan were prosecuted, and that he worked on those cases.
At today’s hearing, Milan Mrvaljević was also heard as a witness. He said that he has been a long-time friend of the Katnić family.
While construction work was being carried out on properties in Barjamovica, a man employed by him delivered stone and soil because he had surplus materials, but he did not do this only for the Katnić family, but also for many people he wanted to help.
- As far as those properties in Barjamovica are concerned, I did not examine the paperwork, but I was told that they are the property of the Katnić family - Mrvaljević testified.
Katnić said that Mrvaljević had spoken truthfully and sincerely, as befits an honest man.
He pointed out that the properties are owned by himself, his two brothers, and his nephew.
The trial will continue on February 10, when former head of the Department for the Fight against Organized Crime Milorad Žižić is scheduled to testify.

Krunić: We checked information on whether Milović planned to buy a bank, Katnić never asked me to alter any document

The entry of Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković was an operational activity, and the lifting of the measure was justified given that three criminal offenses were prevented at the time. Had I been the one handling that case, I would have acted in exactly the same way. Former official Zoran Lazović never asked me to grant privileges to anyone. I never heard, nor did I have any operational knowledge, that Zoran Lazović and his son Petar had any links to criminal activities - former Acting Director of the Police Directorate Vesko Damjanović stated before the High Court.
He testified today at the trial of former senior police official Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and suspended prosecutor Saša Čađenović, whom the Special State Prosecutor’s Office (SDT) charges with subordinating their official positions to the „Kavač“ criminal clan, allegations they have denied in their defenses.
- Veljko Belivuk and Marko Miljković were persons of security interest, associated with the Grobari supporters’ group and also believed to cooperate with the „Kavač“ criminal clan. When they entered Montenegro in January 2021, we had no information about Ritopek, nor that they had illegally entered Montenegro six months earlier and committed criminal offenses - Damjanović said.
Regarding the entry of Miljković and Belivuk, he explained that he was informed by the head of the Herceg Novi Security Center or by one of the officers from Tivat.
Damjanović then, as he said, contacted the then Assistant Director of the Police Directorate Enis Baković, who informed him that the Boka Security Branch was undertaking certain activities.
- Zoran Lazović came to me and informed me in detail about the activities underway. They had information that a liquidation of Belivuk and Miljković was being planned, the second activity was aimed at preventing the murder of Slobodan Kašćelan, and the third at preventing the liquidation of Marko Ljubiša Kan in Budva - Damjanović said.
At that point, he stated, he told Lazović that Miljković and Belivuk should be kept under 24-hour surveillance to prevent them from being killed.
In response to a question from one of Lazović’s defense attorneys Zoran Piperović, the witness said that members of several organizational units participated in the Belivuk-Miljković operation.
- I believe that officers of the Criminal Police Sector, headed by Enis Baković, also participated in the operational activities related to the Belivuk and Miljković operation - Damjanović said while answering attorney Piperović’s question.
According to the witness, Baković should have known that his officers were involved in surveillance activities.
Damjanović reiterated that he had no information that Zoran or Petar Lazović had any involvement with organized criminal groups, including Radoje Zvicer, whom police identify as one of the leaders of the „Kavač“ criminal group.
The witness made this statement after attorney Piperović presented excerpts from the indictment.
In response to a question from attorney Nikola Martinović, Damjanović was categorical that there was no rulebook governing the placing of individuals under operational measures.
- As we placed them under measures, so we removed them - Damjanović said, adding that there was no regulation prescribing either the imposition or the lifting of such measures.
In these cases, he explained, no decision banning entry into the country was issued.
In response to a question from the defendant Lazović, the witness said that he informed him that Belivuk and Miljković were under 24-hour surveillance and that their contacts were being monitored.
After the conclusion of the testimony, prosecutor Šoškić stated that Damjanović had repeatedly said that the ban had been lifted and that his testimony was consistent with the testimony of the now-deceased S. Đ. and with the provisions of the Law on Foreigners.
In response, attorney Piperović pointed out that although the testimony was consistent with that of S. Đ, it was not consistent with two crucial matters.
- He does not agree with the operative part of the indictment at all, he is completely at odds with it. Where does the Law on Foreigners come from now, because if I read correctly, that law is not mentioned in the operative part of the indictment. Witness Damjanović confirmed what Zoran Lazović stated in his defense - Piperović said.
The attorney asked what purpose these and future witnesses serve, given that there are no legal consequences.
Attorney Stefan Jovanović stated that the „lifting of the ban on entry into Montenegro“ was an operational activity and that witness Damjanović had indicated it was a successful operation.
- The operational activity was not accompanied by a formal decision on a ban on entry - Jovanović said.
In addition to Damjanović, witness Nikola Žižić was also examined today. He has been employed in the Department for the Fight Against Crime since 2020. He was categorical that he had never heard, nor had anyone ever asked him, to ensure that a person was not prosecuted - neither Zoran Lazović nor Čađenović, and that he had never discussed cases with them.
The trial continues tomorrow with the examination of witnesses Jovanka Krunić and Milan Mrvaljević.

Damjanović: Had I been handling the Belivuk and Miljković case, I would have acted in exactly the same way

Ulazak srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića bila je operativna aktivnost i skidanje mjere bilo je opravdano s obzirom da su tada spriječena tri krivična djela. Da sam ja postupao u tom slučaju isto bih tako uradio. Bivši funkcioner Zoran Lazović nikada od mene nije tražio da privilegujem bilo koga. Nikada nijesam čuo, niti sam imao operativna saznanja da su Zoran Lazović i njegov sin Petar imali bilo kakve veze sa kriminalnim aktivnostima - ovo je u Višem sudu kazao bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović.
On je danas svjedočio na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni u odbranama negirali.
- Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su bezbjednosno interesante osobe, koje se povezuju sa navijačkom grupom Grobari ali i da sarađuju i sa kavačkim kriminalnim klanom. Kada su u januaru 2021. ušli u Crnu Goru nijesmo imali saznanja o Ritopeku kao ni da su pola godine ranije nelegalno ušli u Crnu Goru i počinili krivična djela - kazao je Damjanović.
O ulasku Miljkovića i Belivuka, kako je ispričao, obavijestio ga je načelnik Centra bezbjednost Herceg Novi ili neko od službenika iz Tivta.
Damjanović je nakon toga, kako kaže, pozvao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića koji mu je saopštio da SB Boka preduzima određene aktivnosti.
- Zoran Lazović je došao kod mene i detaljno me informisao koje su aktivnosti u toku. Imali su informaciju da se planira likvidacija Belivuka i Miljkovića, druga aktivnost bila je usmjerena na sprečavanje ubistva Sobodana Kašćelana i treća na osujećenje likvidacije Marka Ljubiše Kana u Budvi - kazao je Damjanović.
Tada je, kako kaže, rekao Lazoviću da Miljković i Belivuk budu "pokriveni" 24 sata da ih neko ne bi ubio.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića svjedok je naveo da su pripadnici više organizacionih jedinica učestvovali u akciji Belivuk - Miljković.
- Mislim da su i službenici Sektora kriminalističke policije na čelu sa Enisom Bakovićem učestvovali u operativnim aktivnostima a u vezi operacije Belivuka i Miljkovića - kazao je Damjanović odgovarajući na pitanje advokata Piperovića.
Trebalo bi da je Baković, kako kaže svjedok, znao da njegovi službenici učestvuju u aktivnostima opservacije.
Damjanović je ponovio da nije imao podatak da Zoran i Petar Lazović imaju bilo kakve aktivnosti sa organizovanim kriminalnim grupama tako ni sa Radojem Zvicerom kojeg policija označava da je jedan od vođa kavačke kriminalne grupe.
Svjedok je ovo saopštio nakon što je advokat Piperović predočio navode optužnog akta.
Na pitanje advokata Nikole Martinovića Damjanović je bio decidan da nije postojao pravilnik o stavljanju osoba na operativne mjere.
- Kako smo ih stavljali tako smo ih micali - rekao je Damjanović. Dodajući da nije postojao pravilnik kako se stavlja mjera, niti kako se skida.
U ovim slučajevima, kako je objasnio, nije se donosilo rješenje o zabrani ulaska.
Na pitanje optuženog Lazovića, svjedok je rekao da mu je saopštio da su Belivuk i Miljković pod nadzorom 24 sata, da se prate njihovi kontakti.
Nakon završenog svjedočenja tužilac Šoškić je kazao da je Damjanović u više navrata rekao da je skinuta zabrana i da je njegov iskaz saglasan sa iskazom sada pokojnog S. Đ. i sa odredbama Zakona o strancima.
Na to je advokat Piperović ukazao da iako je saglasan sa iskazom S. Đ. nije saglasan sa dvije krucijalne stvari.
- Nije saglasan sa dispozitivom optužnice već je potpuno nesaglasan. Odakle sad Zakon o strancima jer ako ja dobro čitam u dispozitivu optužnice se ne pominje taj Zakon. I svjedok Damjanović je potvrdio ono što je u odbrani naveo Zoran Lazović &nbsp;- kazao je Piperović.
Advoka je upitao što će vam ovaj i budući svjedoci s obzirom da nema posljedice.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da je "skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru" operativna aktivnost i da je svjedok Damjanović ukazao da se radilo o uspešnoj akciji.
- Operativnu aktivnost nije pratilo rješenje o zabrani ulaska - rekao je Jovanović.
Osim Damjanović danas je saslušan i svjedok Nikola Žižić koji je od 2020. bio zaposlen u Odsjeku za borbu protiv kriminala. On je bio decidan da nikada nije čuo, niti je od njega neko tražio da se neka osoba ne procesuira - niti Zoran Lazović, ni Čađenović, niti je sa njima razgovarao o predmetima.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka - &nbsp;Jovanke Krunić i Milana Mrvaljevića.

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Crna Gora je u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana (NBSAP) za period 2026-2031, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Ćulafić je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), kazao da je to važan strateški dokument koji definiše nacionalne ciljeve, prioritete i mjere za očuvanje prirode i održivo upravljanje prirodnim resursima.
On je ukazao da je proces izrade Strategije finansiran sredstvima Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), uz implementacionu podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).
To, kako je dodao, potvrđuje međunarodni značaj ovog dokumenta i njegovu usklađenost sa globalnim standardima u oblasti biodiverziteta.
&nbsp;- Strategija se izrađuje kroz inkluzivan i participativan proces, uz učešće institucija, naučne zajednice, civilnog društva, privrede i lokalnih zajednica, sa ciljem obezbjeđivanja širokog društvenog konsenzusa i praktične primjenjivosti dokumenta - naveo je Ćulafić.
On je podsjetio da je MERS formirao Radnu grupu za praćenje izrade Strategije, u kojoj učestvuju predstavnici svih značajnih institucija i sektora, čime je obezbijeđena međusektorska saradnja i koordinacija u procesu izrade.
- Nova Nacionalna strategija biodiverziteta predstavlja nacionalni odgovor Crne Gore na Globalni okvir za biodiverzitet Kunming–Montreal (GBF), usvojen na Konferenciji strana Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD) - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Taj globalni okvir, kako je dodao, postavlja ambicioznu viziju „života u harmoniji sa prirodom do 2050. godine“, uz konkretne ciljeve do 2030. godine”.
Ćulafić je naglasio da je Strategija usklađena sa ključnim globalnim ciljevima GBF-a.
To, kako je kazao, uključuje zaštitu najmanje 30 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine, od čega najmanje deset odsto pod režimom stroge zaštite, obnovu degradiranih ekosistema i unapređenje njihove ekološke funkcionalnosti.
- Pored toga, to uključuje i održivo upravljanje šumama, vodama, poljoprivredom i ribarstvom, smanjenje pritisaka na biodiverzitet od zagađenja, invazivnih vrsta i neodrživog korišćenja resursa i jačanje finansiranja biodiverziteta i integraciju biodiverziteta u sve sektorske politike i razvojno planiranje - naveo je Ćulafić.
Kako je istakao, NBSAP predstavlja važan instrument za sprovođenje Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.
- Strategija omogućava integraciju biodiverziteta u nacionalne razvojne politike i sistem praćenja održivog razvoja, čime Crna Gora jača svoj doprinos globalnim naporima za očuvanje prirode i održivi razvoj - ocijenio je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenje NBSAP-a ima poseban značaj u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), jer je važan dokument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Strategija je usklađena sa EU Strategijom biodiverziteta do 2030. godine, Evropskim zelenim dogovorom i EU Zakonom o obnovi prirode, koji postavlja obavezujuće ciljeve za obnovu kopnenih i morskih ekosistema - kazao je Ćulafić.
Time se, kako je dodao, stvara osnova za buduće uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000 i punu harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU.
Ćulafić je ukazao da je poseban akcenat Strategije stavljen na integraciju biodiverziteta u sektorske politike i razvojno planiranje, uključujući prostorno planiranje, energetiku, turizam, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, saobraćaj i infrastrukturu.
- Ovaj pristup prepoznaje da zaštita prirode nije izolovana tema, već horizontalni razvojni prioritet koji mora biti uključen u sve javne politike i investicione odluke - dodao je Ćulafić.
On je istakao da je biodiverzitet Crne Gore jedna od najvažnijih prirodnih vrijednosti države i temelj ekosistemskih usluga od kojih zavise turizam, poljoprivreda, ribarstvo, zdravlje stanovništva i kvalitet života građana.
- Usvajanjem i sprovođenjem NBSAP-a Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost očuvanju prirodnog nasljeđa za sadašnje i buduće generacije, kao i aktivnoj ulozi u globalnim i evropskim naporima za zaštitu prirode - zaključio je Ćulafić.

Crna Gora u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana

Tužilački savjet (TS) donio je odluku o obrazovanju vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
Kako je saopšteno iz TS, na sjednici održanoj danas razmatrana je pritužba državnog tužioca u vezi ugrožavanja njegove samostalnosti.
Navodi se da je Savjet dao mišljenje da je pritužba osnovana i da je došlo do ugrožavanja samostalnosti državnog tužioca, u smislu odredbe člana 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta.
- Savjet je donio odluku o obrazovanju vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, i utvrdio Prosječna mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je, kako se dodaje, razmatrana jedna pritužba na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.
- Gdje je Savjet dao mišljenje da se navedeni podnesak dostavi Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kako bi to tužilaštvo hitno izvršilo vanredni nadzor u ovom predmetu - dodaju u saopštenju.
Oni su naveli da je na sjednici razmatran i usvojen Finansijski izvještaj za potrošačku jedinicu Tužilački savjet za prošlu godinu, i dao je saglasnost na izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji viših državnih tužilaštva u Podgorici i Bijelom Polju, kao i osnovnih državnih tužilaštava u Herceg Novom i Bijelom Polju.

Stvoreni uslovi za početak postupka ocjenjivanja tužilaca

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da u Gazi izgradi vojnu bazu za 5.000 vojnika, koja će se prostirati na više 140 hektara, saznaje britanski list Gardijan.
Prema evidenciji o ugovarima Odbora za mir, u koju je Gardijan imao uvid, radi se o operativnoj vojnoj bazi za buduće Međunarodne stabilizacione snage (MSS), koje bi trebalo da budu multinacionalne.
MSS su dio Odbora za mir koji bi trebalo da upravlja Gazom.
Na čelu Odbor nalazi se Tramp, a djelimično ga vodi njegov zet Džared Kušner.
Planovi koje je pregledao Gardijan predviđaju faznu izgradnju vojne baze površine 1.400 metara sa 1.100 metara, okružene sa 26 oklopnih osmatračnica na prikolicama, poligonom za malokalibarsko oružje, bunkerima i skladištem za vojnu opremu.&nbsp;
Čitava baza će biti okružena bodljikavom žicom.
U planovima piše da će postojati mreža bunkera, svaki dimenzija 6 metara sa 4 metra, i visok 2,5 metra, sa složenim sistemima ventilacije u koje vojnici mogu da uđu radi zaštite.
Namjera je da baza bude na sušnom dijelu ravnice u južnoj Gazi.
Područje je prekriveno i komadima iskrivljenog metala, zbog višegodišnjeg izraelskog bombardovanja.
Izvor upoznat sa planom rekao je Gardijanu da je mala grupa ponuđača, međunarodnih građevinskih kompanija sa iskustvom u ratnim zonama, već posjetila područje.
Savjet bezbjednosti UN ovlastio je Odbor za mir da u Gazi uspostavi privremene MSS, i one će, prema UN, biti zadužene za obezbjeđivanje granice Gaze i održavanje mira u tom području.
Snage bi takođe trebalo da štite civile i obučavaju i podržavaju "provjerene palestinske policijske snage".
Nije jasno kakva bi bila pravila angažovanja MSS u slučaju borbi, novog bombardovanja od strane Izraela ili napada Hamasa.
Nije jasno ni kakvu ulogu MSS treba da imaju u razoružavanju Hamasa, što je uslov Izraela za nastavak rekonstrukcije Gaze.
Dok se više od 20 zemalja prijavilo za članstvo u Odboru, veći dio svijeta je ostao po strani.
Iako je osnovan uz odobrenje UN, povelja organizacije izgleda daje Trampu stalno vođstvo i kontrolu, piše Gardijan.
- Odbor za mir je neka vrsta pravne fikcije, nominalno sa sopstvenim međunarodnim pravnim subjektivitetom odvojenim i od UN i od Sjedinjenih Država, ali u stvarnosti je to samo prazna ljuštura koju SAD mogu da koriste kako im odgovara - smatra profesor prava na Univerzitetu Rutgers Adil Hak.
Stručnjaci kažu da su strukture finansiranja i upravljanja nejasne, a nekoliko izvođača radova je reklo Gardijanu da se razgovori sa američkim zvaničnicima često vode putem aplikacije za mobilne telefone Signala, a ne putem vladine elektronske pošte.
Prema izvoru Gardijana upoznatim sa procesom ugovaranja radova, dokument o ugovaranju vojne baze izdao je Odbor za mir, a pripremljen je uz pomoć američkih zvaničnika za ugovaranje.
Nije jasno ko je vlasnik zemljišta na kojem će biti izgrađen vojni kompleks, ali veliki dio južnog područja Gaze je trenutno pod izraelskom kontrolom.
Zvaničnici Centralne komande SAD, zadužene za Bliski istok, uputili su Gardijan da se sa svim pitanjima o vojnoj bazi obrati Odboru za mir.
Zvaničnik Trampove administracije odbio je da razgovara o ugovoru o vojnoj bazi.
- Kao što je predsjednik rekao, američka čizma neće biti na terenu. Nećemo razgovarati o procurjelim dokumentima - naveo je on.

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Grčka sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na osnivanju centara za deportaciju u trećim zemljama za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, saopštio je grčki ministar za migracije.
Ministar Tanos Plevris je na grčkoj državnoj televiziji ERT rekao da Grčka sarađuje sa drugim evropskim zemljama na stvaranju takozvanih centara za povratak, "po mogućstvu u Africi".
Ministri pet zemalja su se već sastali da razgovaraju o tom pitanju, a tehnički timovi će se sastati sljedeće nedjelje.
- Više ne govorimo teoretski, govorimo praktično - rekao je Plevris.
On nije precizirao koje se zemlje razmatraju za domaćine centara i dodao je da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući".
Naveo je da su veće evropske zemlje te koje direktno razgovaraju sa zemljama u kojima bi se mogli nalaziti centri za povratak.
Plevris je rekao da će su centri namijenjeni onim čiji su zahtjevi za azil odbijeni i čije zemlje porijekla ih neće primiti nazad.
Dodao je da bi njihovo postojanje odvratilo potencijalne migrante kojima je malo vjerovatno da će biti odobren azil.
Ministar Plevris je rekao da je cilj da početni plan bude uspostavljen u narednih nekoliko mjeseci.
Nije poznato kada bi centri za povratak mogli da počnu sa radom.
Smještena na jugoistočnoj granici Evrope, Grčka je decenijama ljudima koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, Africi i Aziji služila kao jedna od glavnih ulaznih tačaka u EU.
Desetine hiljada ljudi svake godine stižu u zemlju, mahom opasnim morskim putovanjima ili od turske obale do obližnjih grčkih ostrva u Egejskom moru, ili mnogo dužim prelaskom preko Mediterana od sjeverne Afrike do južnih grčkih ostrva Gavdos i Krit.
Atina zauzima sve tvrđi stav u postupanju sa migracijama, a njena obalska straža je često optuživana da sprovodi takozvano "odgurivanje", sumarne deportacije novopridošlih bez dozvola da podnesu zahtjev za azil.
Vlada Grčke poriče da se takve stvari rade.
Ministar za migracije Plevris je rekao da je 2025. došlo do smanjenja broja ljudi koji ilegalno dolaze u zemlju za 21 odsto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 13.000 manje dolazaka prošle godine u poređenju sa prethodnom godinom, i smanjenja od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle nedjelje, europoslanici su glasali za usvajanje nove imigracione politike, koja omogućava zemljama EU da odbiju azil i deportuju migrante ako potiču iz zemlje koja je označena kao bezbjedna.
Plevris je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Zemlja već vraća oko 5.000-7.000 migranata godišnje, ali sa oko 40.000 - 50.000 novih svake godine, kojoj je otprilike polovina zahtjeva za azil odbijena, grčki ministar je rekao da trenutna stopa povratka mora biti veća.
Plevris je u jučerašnjem televizijskom gostovanju rekao da će sljedeće nedjelje otputovati u Rim na sastanke sa svojim italijanskim i španskim kolegama.
Naveo je da će se sastati i sa "ekvivalentnim ministrom" iz Pakistana, u okviru razgovora sa zemljama porijekla o većoj saradnji u vezi sa povratkom.

Tag: zoran-lazovic